8.

DIMENZIONIRANJE ZA NAPREZANJE POPRENIM SI LAMA

Prof.dr.ing.MuhamedZlatar
GRAEVINSKIFAKULTETUSARAJEVU
BetonskekonstrukcijeII2011/2012
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

UVOD

= + = =

2
q dx dM
M 0 : dM V dx 0 V
2 dx
Betonski elemenat bez naprslina: za M i V vrijedi tehnika teorija savijanja.
Raunski smiui napon kao mjera naprezanja od poprene sile.
Stvarno djelujui naponi u elementu su glavni naponi pritiska i zatezanja.
Smiui naponi su pokazatelj odstupanja pravca glavnih napona od odabranog
koordinatnog sistema.

t
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

PONAANJEUSTADIJUI
Iz uslova ravnotee na elementu uz i dobija se za

b(z
i
)=const:

b(z
i
) dx dz
c
cz
(t b) dz dx +
co
x
cx
dx b dz = 0
o
x
=
M
I
z
i
dM
dx
= V
t =
V S(z
i
)
I b
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Glavninaponi:
o
x
=
M
I
z
t = t
xz
= t
zx
=
V S
I b
o
1
=
o
x
2
+
1
2
o
x
2
+ 4t
2
o
o = o + t
2 2 x
2 x
1
4
2 2
tan2 =
2t
o
x
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Uticaj normalne sile:

D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Grede bez poprene armature optereena koncentrinim optereenjem -

Stanje loma (Leonhardt/Walther, 1962)
Pojam vitkosti pri smicanju :
=
a
d
PONAANJEUSTADIJUII
Elementibezpoprenearmature
Vrste lomova elemenata bez poprene armature:
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Mehanizmi i modeli prenosa optereenja:

Mehanizam razupore i luka sa zategom
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Mehanizam zuba (Reineck 1990)

V
cc
dio od pritisnute zone
V
cr
dio od hrapavosti pukotine
V
d
- dio od armature kao trna
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Interakcija momenta savijanja i poprenih sila:

M
Rd
= A
s
f
yd
z ~ 0,9
l
f
yd
b
w
d
Nosivost presjeka na savijanje je uz :

Za otkazivanje u podruju poprenih sila
maksimalni momenat za N
Ed
=0 dostie
Vrijednost (prema DIN 1045-1):
z ~ 0,9 d
M
uV
= V
Rd,ct
a = 0,1 k (100
l
f
ck
)
1/3
b
w
d a
Odnos M
Rd
/ M
uV
opisuje koji je mehanizam loma mjerodavan:
> k
=
<
1/3
uV l ck
Rd l yd
1 otkazivanje savijanjem M 0,1 (100 f ) a
M d 0,9 f 1 otkazivanje poprenom silom
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Vitak na smicanje i slabo

armiran elemenat ploe u
visokogradnji mogu da
dostignu nosivost na pop.
sile.

U slinim sluajevima
mogue je dodatnom
armaturom preduprijediti
lom od pop. sila.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Elementisapoprenomarmaturom
Stuttgart-ski opiti (Leonhardt)
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Lom u pritisnutim betonskim dijagonalama grede I-presjeka sa jakom

poprenom armaturom (Stuttgart-ski opiti) (f
c
=22 N/mm
2
i = 15,6 N/mm
2
) t
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Modelkojiodgovarastatiki
odreenojreetki
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Nagib pukotina u podruju poprenih sila

je priblino 30
o
do 45
o
(bez N).
Uticaj tipa poprene armature na irinu kosih pukotina:
(Leonhardt 1974)
Otvorpukotinepokazuje
deformacijuarmatureatime
injenuefikasnostnadejstvo
poprenihsila.
Kosopovijeneipkepokazuju
manjuefektivnostzbogveeg
razmakaipkiupodunom
pravcugrede.
Kodogranienjairinepukotina
sapoprenomarmaturom
efekatnazubljenostipovrine
pukotinaseznatnopoboljava
uodnosusluajabezpoprene
armature
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Vrste lomova greda sa poprenom armaurom:

Iz pukotima od savijanja razvijaju se usljed prisustva poprene
sile kose pukotine koje prodiru u pritisnutu zonu, smanjuju je,
poveavaju napone pritiska koje dovode i do loma betona.



Kod slabe armature u rebru, nakon nastajanja kosih
naprslina dolazi do dostizanja granice teenja u vilicama
prije nego je dostignuta nosivost pritisnite zone betona.



Naroito kod profiliranih nosaa T-presjeka sa jakom
armaturom u rebru dolazi do dostizanja vrstoe betona
u betonskim dijagonalama u rebru to dovodi do trenutnog
loma prije nego je armatura u rebru dostigla granicu
teenja.


Kod greda bez poprene armature moe da doe do
iznenadnog loma usljed gubitka spoja podune armature
sa okolnim betonom zbog nedovoljne duine sidrenja iznad
oslonaca. Takoe mogue je da doe do otkazivanja spoja
u pritisnutoj zoni poprene armature rebra zbog nedovoljne
duine sidrenja.

Cjepanje betona zbog skretnih sila povijenih ipki koje kriaju
pritisnute dijagonale betona. Iz koncentracija napona
pojavljuju se popreni naponi zateui naponi koji mogu
da dovedu do cjepanja betona.


D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Nosivi model i osnove dimenzioniranja

Analogija sa reetkom; najraniji prijedlog Ritter (1899) / Mrsch (1908). Klasina analogija sa
reetkom prema Mrsch-u bazira se na idealizaciji, da je to reetka sa paralelnim pojasevima
na razmaku z, koje predstavlja pritisnuta zona betona i zategnuta poduna armatura.
Ispuna reetke se sastoji od pritisnutih dijagonala betona nagetih u pravcu glavnih napona pritiska
odnosno pod uglom od 45
o
. Zategnutu ispunu ini poprena armatura koja se sastoji od vertikalnih
vilica, povijenih ipki ili kosih vilica.

Jednostruka reetka opisuje u sredini presjeka stvarnu vrijednost pojasne sile, koja se jednostavno
moe dobiti pomjeranjem sila zatezanja odnosno pritiska po tehnikoj teoriji savijanja za vrijednost
c/2 = z/2.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Stvarne vrijednosti naprezanja na osnovu brojnih

eksperimenata pokazuju manje vrijednosti od
raunskih po analogiji sa klasinom reetkom.

Danas se smatra da dio poprene sile preuzima:
pritisnuta zona betona,
nazubljenost povrine pukotina,
dejstvo armature kao trna.


Za odreivanje poprene armature mogua su
dva puta:

proraun po klasinoj reetki (=45) sa
umanjenom poprenom silom za vrijednost V
(tzv. standardna metoda),

analogija sa retkom iji je nagib pritisnutih
dijagonala varijabilan (tzv. poboljana metoda).

Analogija sa varijabilnim nagibom pritisnutih
dijagonala je ustvari primjena teorije plastinosti
na reetku i ta metoda je osnova dokaza nosivosti
na poprene sile prema EN 1992-1-1 i DIN 1045-1.

D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Proraun sila ispune reetke

= u = =
u

Ed
cwd Ed cwd
V
V 0 : F sin V F
sin
= o = =
o

Ed
swd Ed swd
V
V 0 : F sin V F
sin
Iz uslovi ravnotee u presjeku B
sila pritiska ispune:


Iz uslova ravnotee u presjeku A
sila zatezanja ispune:
Naponi u idealiziranom polju napona dobiju se, ako se sila pritiska odnosi na duinu polja napona pritiska c,
odnosno sila zatezanja na duinu c. Ako je,
c = z (cot u + cot o) i c' = c sinu = z sinu (cot u + cot o)
slijedi
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

o
cwd
=
F
cwd
b
w
c'
=
V
Ed
(1+ cot
2
u)
b
w
z (cot u + cot o)
o
swd
=
F
swd
a
sw
c
=
V
Ed
a
sw
z sino (cot u + cot o)
Poto za ULS treba iskoristiti nosivost presjeka na poprene sile, odnosno V
Ed
=V
Rd
tada gornje jednaine treba
rijeiti za iskoritena naprezanja betona
c
f
cd
i armature f
ywd
, tj.

V
Rd,max
= b
w
z o
c
f
cd

cot u + cot o
1+ cot
2
u
V
Rd,sy
= a
sw
f
ywd
z (cot u + cot o) sino
Iz druge jednadbe i uslova V
Ed
=V
Rd,sy
za djelujuu silu V
Ed
moe se odrediti i potrebna poprena armatura:
pot a
sw
=
V
Ed
f
ywd
z (cot u + cot o) sino
Poprena sila V
Ed
kroz nagetu ispunu, sa razmakom pojasa z, prouzrokuju horizontalne sile H
cwd
i H
swd
:
= u = u
= o = o = u o
cwd cwd Ed
swd swd Ed wd Ed
H F cos V cot
H F cos V cot H V (cot cot )
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Poto je napadna taka horizontalnih sila u sredini zone smicanja sa odstojanjem od pojasa z/2 to je potrebno
po pola te sile dodati pojasnim silama. Zategnuti pojas se poveava a pritisnuti smanjuje tj.
| |
= + + u + o
|
\ .
= + u + o
Eds Ed
sd Ed
Eds Ed
cd
M V
F N (cot cot )
z 2
M V
F (cot cot )
z 2
Poprena armatura od vertikalnih vilica (=90):
V
Rd,max
=
b
w
z o
c
f
cd
cot u + tanu
V
Rd,sy
= a
sw
f
ywd
z cot u
Sa bezdimenzionalnim veliinama:

w
=
A
sw
s
w
b
w
e
w
=
A
sw
f
ywd
s
w
b
w
o
c
f
cd
=
w

f
ywd
o
c
f
cd
u
Rd,sy
=
V
Rd,sy
b
w
z o
c
f
cd
=
A
sw
f
ywd
s
w
b
w
o
c
f
cd
cot u = e
w
cot u
u
Rd,max
=
V
Rd,max
b
w
z o
c
f
cd
=
1
cot u + tanu
Geometrijski stepen armature:


Mehaniki stepen armiranja:


Nosivost poprene armature:


Nosivost betonskoh dijagonala:
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Uticaj nagiba betonskih dijagonala:

Nagib pritisnutih dijagonala : Sa promjenom do (90-/2) opada napon pritiska u betonskim dijagonalama,
odnosno raste nosivost betonskih dijagonala
Rd,max
. Istovremeno sa porastom raste i potrebna povrina
poprene armature.

Nagib poprene armature : Sa manjim nagibom poprene armature u odnosu na osu nosaa reducira se i
naprezanje u betonskim dijagonalama, odnosno raste nosivost betonskih dijagonala
Rd,max
.

Za dimenzioniranje ispune (rebra) priblino vrijedi da se istovremeno iskoristi nosivost betonskih dijagonala na
pritisak i da se minimizira potrebna koliina poprene armature. U tom smislu koristi se teorija plastinosti,
odnosno plastino ponaanje reetke, primarno kod odreivanja nagiba pritisnutih dijagonala .
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Objanjenje vrstoe na pritisak i zatezanje:

Efektivna vrstoa betona na pritisak
c
f
cd
: Koeficijent redukcije
c
(u EN 1992-1-1 oznaen kao
1
) dobiven
na osnovu opita; uzima u obzir napone cjepanja usljed napona
spoja zbog presjecanje dijagonala sa krakovima vilica, razlike u
vrstoama kod prizme, kao i uticaje razmaka i irine naprslna.
Kod normalnog betona
c
= 0,75.

Efekttivni naponi u armaturi ogranieni su na napon na granici teenja f
ywd
= f
yd
; ne uzima se u obzir ojaanje
armature nakon dostizanja granice teenja.

D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

DIMENZIONIRANJE
Dimenzioniranje elemenata bez poprene armature
Elementi bez poprene armature, ako je u kritinom presjeku raunska poprena sila od dejstava
V
Ed
manja od raunske vrijednosti poprene sile koju moe preuzeti presjek bez poprene armature
V
Rd,ct
(V
Ed
V
Rd,ct
).
( )
(
= q k o

1/3
Rd,ct 1 l ck cd w
V 0,10 100 f 0,12 b d
gdje je:
| |
q
=
= +
k k = + s
= s

o
1
sl
l l
w
cd
: faktor korekcije, za normalni beton,
1,0 za normalni beton,
0,4 0,60 / 2200 za laki beton ( zapreminska tezina suhog betona)
200
: uticaj vi sine elementa, 1 2,0
d mm
A
: stepen poduzne armature, 0,02
b d
: racun o =
Ed
cd
c
w
N
ska vrijednost napona betona usljed poduzne sile, ;pritisak ( )
A
b : najmanja sirina presjeka u zategnutoj zoni
d : staticka vi sina presjeka
DIN 1045-1:
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

EN 1992-1-1:
( )
(
= q k + o

> u + o
1/3
Rd,ct Rd,c 1 l ck 1 cd w
min 1 cp w
V C 100 f k b d
( k ) b d
gdje je:
| |
=
=
q q =
k k = + s
=
Rd,c
c
c
1 1
sl
l l
C : faktor kalibracije (preporucena vrijednost),
0,18 / za normalni beton,
0,15 / za laki beton,
: faktor korekcije, za normalni beton, 1,0
200
: uticaj vi sine elementa, 1 2,0
d mm
A
: stepen poduzne armature, s

o o = < +
=
u
w
Ed
cp cd cd
c
1
min
0,02
b d
N
: racunska vrijednost napona betona usljed poduzne sile, 0,2 f ;pritisak ( ),
A
k : koeficijent za uvodjenje normalnih napona (preporucena vrijednost),
0,15
: najmanja vrijednost nosivosti na poprec
=
=
3/ 2 1/ 2
ck
3/ 2 1/ 2
lck
w
ne sile (preporucena vrijednost),
0,035 k f za normalni beton,
0,030 k f za laki beton,
b : najmanja sirina presjeka u zategnutoj zoni,
d : staticka vi sina presjeka.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Dimenzioniranje elemenata sa poprenom armaturom

pot a
sw
=
pot A
sw
s
w
=
V
Ed
f
ywd
z (cot u + cot o) sino
Odreivanje potrebne povrine poprene armature na osnovu jednadbi izvedenih na modelu reetke sa nagibom
betonskih dijagonala i nagibom poprene armature .
Ako je armatura od vertikalnih vilica tada je =90,
pot a
sw
=
pot A
sw
s
w
=
V
Ed
f
ywd
z cot u
Granine vrijednosti nagiba pritisnutih dijagonala:
DIN 1045-1:
> o
u =
`
s
)
cd cd
Rd,c Ed
0,58 1,2 1,4 / f
cot
1 V / V 3,00
( )
( | | o
= q + q =
( |
( \ .
1/3 cd
Rd,c 1 ck w 1
cd
V 2,4 0,1 f 1 1,2 b d 1,0 za normalni beton
f
Proraun poprene armature:
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

(Reineck, 2001)
Kod odreivanja graninog nagiba pritisnutih dijagonala prema DIN 1045-1 uzet je u obzir i uticaj sila trenja na
povrinama naprslina. Granina vrijednost nagiba je u uskoj vezi sa nagibom
r
M-V pukotina.

Poprena sila koju preuzima beton V
Rd,c
odreena je eksperimentalno i sadri, pored dijela sila od nazubljenost,
i druge uticaje od manjeg znaaja. Ova sila je razliita od poprene sile koju preuzimaju elementi bez poprene
armature V
Rd,c
V
Rd,ct
.

Nagib pritisnutih dijagonala se moe birati izmeu 18 (cot = 3,0) i 60 (cot = 0,58). Nagib dijagonala
> 45 treba birati samo u posebnim sluajevima (npr. kod male duine oslonaca).

Unutar datih granica mogu se odabrati i manje vrijednosti od proraunatih za cot , dakle strmiji ugao nagiba
dijagonala. U pravilu na mjestu maxV
Ed
treba birati manji ugao nagiba sa kojim se postie dovoljna nosivost
pritisnutih dijagonala. Ovo vodi na tim mjestima i manjoj poprenoj armaturi.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala:

Dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala V
Rd,max
, odnosno maksimalne poprene sile koju elemenat moe preuzeti je
prethodno izveden na modelu reetke sa poprenom armaturom pod nagibom ,
V
Rd,max
= b
w
z o
c
f
cd

cot u + cot o
1+ cot
2
u
Za elemente sa vertikalnim vilicama = 90,
V
Rd,max
=
b
w
z o
c
f
cd
cot u + tanu
EN 1992-1-1:
Kao i kod DIN 1045-1
Proraun poprene armature:
Granine vrijednosti nagiba pritisnutih dijagonala:
Krak unutarnjih sila za N
Ed
= 0 moe se uzeti z = 0,9 d. Nagib pritisnutih dijagonala moe se odabrati u granicama
(preporuena vrijednost):
s u s s u s
o o
1 cot 2,5 (21,8 45 )
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala:

Raunska vrijednost vrstoe betona na pritisak (
1
f
cd
) betonskih dijagonala je za,




v =
`



)
ck
1
lck
f
0,6 (1 ) za normalan beton
250
f
0,5 (1 ) za laki beton
250
Ako raunski napon u poprenoj armaturi je manji od (0,8 f
yk
) tada se za
1
smije uzeti,
s
v =
`
>
)
2
ck
1 2
ck ck
0,6 za f 60 N/ mm
0,9 f / 200 za f 60 N/ mm
Maksimalna poprena sila koju elemenat sa poprenom armaturom pod nagibom moe preuzeti je,
V
Rd,max
= b
w
z v
1
f
cd

cot u + cot o
1+ cot
2
u
V
Rd,max
=
b
w
z v
1
f
cd
cot u + tanu
Za elemente sa vertikalnim vilicama = 90,
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Doputeno podruje kod dimenzioniranja

poprene armature prema DIN 1045-1 i prema
EN 1992-1-1, za C 20/25, = 90.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Interakcija savijanja i poprenih sila:

Na osnovu analogije sa reetkom proizilazi da je potrebno pojasne sile zatezanja poveati a pojasne sile
pritiska smanjiti u odnosu na one koje se dobiju po momentnoj teoriji. Ovdje je potrebno voditi rauna o silama
zatezanja koje treba da preuzme poduna armatura.
iz AF
sd
=
V
Ed
2
(cot u cot o) i V
Ed
=
dM
Eds
dx
slijedi,
+ | | | |
= + + u o = + u o + ~ +
| |
\ . \ .
Eds Ed Eds Eds l
sd Ed Eds Ed Ed
M (x) V dM M (x a ) 1 z
F N (cot cot ) M (x) (cot cot ) N N
z 2 z dx 2 z
iz ega je jasno da je, a
l
=
z
2
(cot u cot o)
Veliina a
l
je tzv. veliina pomjeranja linije zatezanja M/z da bi se dobila linija sila zatezanja na osnovama
analogije sa reetkom.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Minimalna poprena armatura

Sve dok je V
Ed
< V
Rd,ct
(V
Rd,c
prema EN 1992-1-1)vrijedi da raunska poprena armatura nije potrebna. Poto
u najveoj mjeri nosivost na poprene sile zavisi od vrstoe betona na zatezanje koja moe znatno biti reducirana
sekundarnim uticajima to u optim sluajevima je potrebna minimalna poprena armatura.
DIN 1045-1:
Grede se moraju raditi sa minimalnom poprenom armaturom:

= > =
`
o
)
sw
w w,min
w w
1,0 opcenito A
s b sin 1,6 kod elemenata sa prednapregnutimzategnutimpojasom
= 0,16
f
ctm
f
yk
EN 1992-1-1:
= > =
o
ck sw
w w,min
w w yk
f A
0,08
s b sin f
Elementi koji imaju mogunost preraspodjele optereenja u poprenom pravcu (npr. ploe) mogu se raditi
bez poprene armature.

Ako je potrebno raditi ploe sa poprenom armaturom tada najmanja deblina ploa treba prema DIN 1045-1
da bude 160 mm, a prema EN 1992-1-1 200 mm.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Mjerodavna poprena sila

Direktno oslanjanje:
DIN 1045-1:
Za ravnomjerno podjeljeno optereenje mjerodavna V
Ed
je na udaljenosti d od oslonca.
Za dio poprene sile od koncentrinog tereta unutar udaljenosti od oslonca x 2,5 d sila se reducira sa
koeficijentom = x/(2,5 d).

EN 1992-1-1:
Za ravnomjerno podjeljeno optereenje mjerodavna V
Ed
je na udaljenosti d od oslonca.
Za dio poprene sile od koncentrinog tereta unutar udaljenosti od oslonca 0,5 d a

2,5 d sila se reducira sa

koeficijentom = a

/(2 d). Za a

< 0,5 d uzima se a

= 0,5 d.

D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Indirektno oslanjanje:
Alternativa dimenzioniranju
indirektno oslonjenog
nosaa je da se omogui
formiranje lepezastog polja
napona i da se nosa
dimenzionira kao direktno
oslonjen.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Uticaj nagetih pojaseva

Openito, kod nosaa sa nagetim pojasevima (i/ili prednapregnutom armaturom) djelujua poprena sila u rebru
se poveava ili smanjuje za vertikalnu komponentu.
= =
Ed Ed,0 ccd pd td
V 0 : V V V V V
V
Ed,0
:Osnovna vrijednost poprene sile,
V
Ed
:Poprena sila za dimenzioniranje,

V
ccd
:Vertikalna komponenta rezultante napona pritiska betona (F
cd
),

V
pd
:Vertikalna komponenta od sile prednaprezanja,

V
td
:Vertikalna komponenta od sile zatezanja u podunoj armaturi


F
cd,N
=
M
Eds
z
; F
ccd
=
M
Eds
z
tan
cc
V
pd
= F
pd
sin
p
| |
= + = +
|
\ .
Eds Eds
sd,N Ed td Ed t
M M
F N ; V N tan
z z
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

P
O
P
R
E

N
E

S
I
L
E

Efekat nagiba pojaseva na poprenu silu mjerodavnu za dimenzioniranja: