UDK 624.041.0017 Primlfeno 10. 3. 2005.

GRADEVINAR 57 (2005) 4, 227-236 227

Manjkavosti proracunskih modela
inzenjerskih konstrukcija
1osip Dvornik, Damir Lazarevic

Kljucne rijeci
in:enferske konstrukcife,
moaeliranfe,
kompfutorski proracun,
numericki moael,
pou:aanost re:ultata,
brof uvfetovanosti
J. Dvornik, D. La:arevic Pregleani raa
Manjkavosti proracunskih modela inzenjerskih konstrukcija
Ra:motreni su osnovni tipovi pogresaka kofe prate proracun konstrukcifa. Upo:orilo se i na one
pogreske kofe bi se :nanfem i iskustvom mogle i:bfegnuti. Posebno fe upo:oreno na pogreske kofe
nastafu pri tvorbi numerickih moaela, fer se u tome aifelu kompfutorskih proracuna u praksi nafvise
grifesi. Naglasene su i nei:bfe:ne pogreske, posebno one kofe nastafu pri rfesavanfu velikih sustava
feanaa:bi. Pokusalo se oagovoriti na pitanfa kolika fe pou:aanost re:ultata nasih proracuna.
Key words
engineering structures,
moaelling,
computer computation,
numerical moael,
reliability of results,
number of conaitions
J. Dvornik, D. La:arevic Subfect review
Deficiencies of design models for engineering structures
Basic types of errors occurring in the aesign of structures are consiaerea. Particular attention is arawn
to errors that coula be avoiaea given appropriate knowleage ana experience. A special emphasis is
placea on errors occurring auring creation of numerical moaels as it is precisely in this part of
computer aesign that most practical errors are maae. Unavoiaable errors are also presentea,
particularly those that occur while great equation systems are being solvea. An attempt is maae to
proviae answer to the question of the extent to which our calculation results can be consiaerea reliable.
Mots cls
structures ae genie civil,
moaelisation,
calcul a lorainateur,
moale numerique,
fiabilite aes resultats,
nombre aes conaitions
J. Dvornik, D. La:arevic Ouvrage ae syntse
Imperfections des modles pour le calcul des structures de gnie civil
Les types principaux aes erreurs rencontrees au cours aes etuaes aes structures sont consiaeres. Une
attention particulire est accoraee aux erreurs qui pourraient tre evitees moyennant un savoir et une
experience aaequates. Laccent est mis sur les erreurs qui se manifestent au cours ae la creation aes
moales numeriques, puisque la maforite aes erreurs pratiques sont faites fustement aurant cette partie
aes calculs assistes par orainateur. Les erreurs inevitables sont egalement presentees, surtout celles se
manifestant au cours ae la resolution aes granas systmes aequations. Les auteurs essaient ae
reponare a la question au niveau ae fiabilite ae nos calculs.
Knmuenme cnona
uu+euepuie
roucmpyruu,
+ooe.upoeauue,
ro+nimmepui pac:m,
:uc.euua +ooe.i,
uao+uocmi
pesy.imamoe,
:uc.o ooyc.oe.euuocme
H. eopuur, . Hasapeeu: Oosopua paooma
Heoc1a1xn pacu1nmx uoenen nnaenepnmx xonc1pyxnnn
B paoome pacc+ompeui ocuoeuie muni ouuoor, conpoeo+oamuux pac:m roucmpyru.
Oopauaemc euu+auue u ua me ouuoru , romopie ua ocuoeauuu suauu u onima +oe.u oimi
usoe+eui. Ocooo npeoynpe+oaemc oo ouuorax, eosuuramuux npu cosoauuu :uc.euuix +ooe.e,
mar rar e mo :acmu ro+nimmepuix pac:moe e nparmure noe.emc oo.iue eceeo ouuoor.
Hoo:pruymi u ueusoe+uie ouuoru, ocooo me, romopie noe.mmc npu peueuuu oo.iuux
cucme+ ypaeueuu. Coe.aua nonimra oami omeemi ua eonpoci, raroea uao+uocmi
pesy.imamoe uauux pac:moe.
Schlsselworte
Ingenieurkonstruktionen,
Moaellieren,
Computerberechnung,
numerisches Moaell,
Glaubwraigkeit aer
Ergebnisse,
Beaingtheitsan:ahl
J. Dvornik, D. La:arevic bersichtsarbeit
Unzulnglichkeiten der Berechnungsmodelle von Ingenieurkonstruktionen
Erwogen sina aie grunalegenaen Typen aer Fehler aie aie Berechnung von Konstruktionen begleiten.
Es wira auf aiefenigen Fehler hingewiesen aie man aurch Wissen una Erfahrung vermeiaen
knnte.Besonaers wira auf aie Fehler aufmerksam gemacht aie bei aer Bilaung von numerischen
Moaellen auftreten, aa man in aiesem Teil aer Computerberechnungen in aer Praxis aie meissten
Fehler begeht. Betont sina auch aie unvermeialichen Fehler, besonaers aiefenigen aie beim Lsen
grosser Gleichunssysteme entstehen. Man versuchte auf Fragen ber aie Glaubwraigkeit aer
Ergebnisse unserer Berechnungen :u antworten

Autori: ProI. dr. sc. 1osip Dvornik, dipl. ing. grad.; doc. dr. sc. Damir Lazarevic, dipl. ing. grad., Sveuciliste u
Zagrebu Gradevinski Iakultet, Kaciceva 26, Zagreb
Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija J. Dvornik, D. Lazarevi c
Iako metoda kona cnih elemenata mo ze u ciniti dobroga in zenjera boljim, lo sega in zenjera mo ze u ciniti mnogo opasnijim.
Robert D. Cook, David S. Malkus, Michael E. Plesha [1]
1 Uvod
Mi znamo (ili bismo trebali znati) da na si modeli u
ograni cenom stupnju zamjenjuju stvarne sustave pa ih
upotrebljavamo (ili bismo ih trebali upotrebljavati) u
skladu s tim. Problem nastaje zbog toga sto smo pre-
tjerano ponosni na njih pa ne priznajemo ograni cenja i
ostavljamo zajednicu u uvjerenju da su modeli to cni i sve-
obuhvatni.
Sharon Beder [2]
Prema povjerenju u to cnost i pouzdanost suvremenih
stati ckih i dinami ckih kompjutorskih prora cuna, in zenjeri
se uglavnom dijele na dvije skupine:

Clanovi jedne skupine skloni su nekriti cki vjerovati
svakoj decimali ako je to napisalo ra cunalo. Prije su
takvi pojedinci vjerovali svakoj formuli u nekoj knjizi,
cak i ako se radilo o tiskarskoj pogre ski, posebno ako
je autor bio priznati autoritet. Zanesenost efektno pri-
kazanim rezultatima prora cuna ( cesto u zivim bojama)
zatire svaku sumnju u valjanost tih rezultata.
Drugi su skepti cni i uop ce ne vjeruju slo zenim
prora cunima. Oni, primjerice, smatraju upotrebu me-
tode kona cnih elemenata opasnomjer mo ze stvoriti ne-
realni dojam velike to cnosti. Prema njihovu mi slje-
nju prora cun na ra cunalu ne treba biti to cniji od ne-
kada snjih ru cnih prora cuna uz pomo c logaritamskog
ra cunala, uz minimalni broj jednad zbi, a dovoljnu si-
gurnost konstrukcije jam ce propisi kojih se treba de-
taljno pridr zavati.
Uglavnom, pripadnici obiju skupina povr sno poznaju te-
melje i mogu cnosti numeri ckih metoda.
Na se je mi sljenje da su u pravu oni tre ci koji ne pri-
padaju ni jednoj ekstremnoj grupi. Oni upotrebljavaju
slo zene prora cune na ra cunalu, ali sve kriti cki provjera-
vaju i prora cune ponavljaju na jednostavnijim modelima.
Naravno, i oni se dr ze na cela propisa, ali ne uvijek strogo
formalisti cki, pogotovo onda kada je primjena odredbe
propisa u konkretnom slu caju nejasna. Prete zno se radi
o in zenjerima koji dobro poznaju prednosti i nedostatke
numeri ckih metoda.
2 Paradoks numeri ckoga prora cuna precizan
postupak, neprecizan rezultat
To cnost ra cunala je neupitna. Svi znamo da digitalno
ra cunalo ra cuna po volji to cno, mnogo br ze i pouzda-
nije od covjeka. Broj raspolo zivih znamenki ograni cen
je samo memorijom ra cunala. Standardni zapis brojeva
u in zenjerskim kompjutorskim prora cunima sadr zi pet-
naest dekadskih znamenaka. Udaljenost od Zemlje do
Sunca takvim se brojevima mo ze zapisati s milimetar-
skom to cno s cu. Je li tolika to cnost smislena i potrebna
u gradevinarstvu i koliko joj se smije vjerovati? Koliko
se uop ce mo ze vjerovati na sim prora cunima?
U ovom cemo clanku poku sati barem djelomi cno odgo-
voriti na ova pitanja. Odgovori ce biti paradoksalni. Po-
kazat ce se da je to cnost podataka, a zbog toga i o ceki-
vana to cnost rezultata vrlo malena, a ipak ce se tvrditi da
je nu zno ra cunati vrlo to cno; ponekad nije dovoljno ni
spomenutih petnaest znamenaka.
3 Izvori pogre saka
Rezultati prora cuna imaju velike pogre ske u usporedbi
sa stvarnim stanjem konstrukcije. Mo zemo ih podijeliti
na one koje se mogu i na one koje ne mo zemo izbjeg-
nuti. Ovaj cemo clanak prete zno posvetiti neizbje znim
pogre skama koje nastaju pri ispravnom prora cunu kons-
trukcija, a manje onima koje su produkt neznanja poput
lo se koncepcije objekta, lo seg modeliranja, neispravnog
kompjutorskog koda, postupka prora cuna ili previda po-
put krivoga mno zenja. Neizbje zne pogre ske nastaju:
1) pri aproksimaciji projektirane konstrukcije mate-
mati ckim modelom,
2) pri aproksimaciji matemati ckog modela numeri ckim,
3) pri rje savanju numeri ckog modela,
4) zbog neto cnosti izvedene konstrukcije u odnosu na
projektiranu.
Izvori 1) i 4) u ovome ce se prikazu svesti na jedan: po-
gre ske koje nastaju zbog razlike izmedu matemati ckog
modela i izvedene konstrukcije. Te su pogre ske, zbog
vrlo jednostavnih ra cunskih modela (naj ce s ce opisanih
s nekoliko jednad zbi), bile mnogo ve ce prije upotrebe
ra cunala. Iako ti modeli nisu (bili) optere ceni po-
gre skama tipa 2) i 3), ipak pogre ske tipa 1) i 4) domini-
raju pa je, sumarno gledano, ra cunalni model ipak mnogo
to cniji.
228 GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236
J. Dvornik, D. Lazarevi c Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija
4 Razlika izmedu matemati ckog modela i izvedene
konstrukcije
Gospon in zinir! Sam se vi ni s ne sekirajte. To bu dr zalo.
Anonimni poslovoda (iako je armatura bila krivo postavljena)
Ove pogre ske nastaju zbog neizbje zne idealizacije pri
tvorbi matemati ckog modela, te neto cnih i nepouzda-
nih ulaznih podataka koje trebamo za njegov prora cun.
Njima treba pribrojiti i odstupanja izvedene konstrukcije
od projekta.
4.1 Pogre ske zbog idealizacije
Uzmimo primjer armiranoga betona koji se u linearizi-
ranim prora cunima prikazuje kao homogeni i izotropni
kontinuum. Medutim, struktura betona i prisutnost arma-
ture potvrduju da to nije to cno. Jo s je lo sija aproksima-
cija ako zide, drvo, a posebno temeljno tlo, modeliramo
kontinuumom (makar bio nehomogen ili anizotropan).
Nadalje, u modelima se redovito zanemaruju koncen-
tracije naprezanja, zaostala naprezanja, plastikacija,
sirenje pukotina, veliki pomaci i velike deformacije te
jo s mnogo razli citih pojava.
4.1.1 Kontradikcija prora cunski model propisi
Primjerice, redovna je pojava da prora cun konstrukcije
obavljamo prema linearnom modelu, a dimenzioniranje
prema grani cnim stanjima sloma koji su prema deniciji
nelinearni. Vidimo da se radi o kontradikciji jer se uvjeti
ravnote ze, a time i unutarnje sile linearnoga i nelinar-
noga modela bitno razlikuju. Neki propisi npr. dopu staju
slu cajeve dimenzioniranja uz uzdu zne deformacije beton-
skoga celika od cak 2% [3]. Pri takvim deformacijama
vi se ne mo zemo govoriti o malim zaokretima prema je-
dinici, sto je pretpostavka linearnoga modela. A ipak se i
tada njime slu zimo za prora cun unutarnjih sila.
4.1.2 Neto cnosti zbog rubnih uvjeta
Zatim, le zajevi koji su u modelu nepokretni ili upeti,
u stvarnosti se pokre cu i zaokre cu zbog deformacija
podloge ili temeljnog tla, a na le zajeve koji su u mo-
delu slobodno pokretni u stvarnosti djeluju sile trenja.
Sli cni se problemi pojavljuju i pri izvedbi bilo kojega
spoja jer uvijek postoji nesavr sena izvedba detalja, po-
java nepredvidenih ekscentri cnosti i sli cno, sto se projek-
tom (pa i modelom) rijetko uzima u obzir.
4.1.3 Utjecaji imperfekcije
Nelinearne pojave uzrokuju i speci cne pogre ske. To
osobito vrijedi za jaku nelinearnost. (Jaka nelinearnost
je ona koja se ne mo ze dobro aproksimirati linearizira-
nim modelima.) Tipi can je problem imperfekcija. Zbog
malih nesavr senosti, pona sanje konstrukcije mo ze biti
bitno razli cito od pona sanja njezina idealiziranog mo-
dela. To vrijedi cak i za konstrukcije izradene za potrebe
istra zivanja kod kojih se izvedbene tolerancije po stuju
mnogo stro ze nego sto je propisano. Osobito su osjet-
ljivi problemi stabilnosti. Primjerice, poznato je [4] da i
uz bri zljivo oblikovanje modela tanke cilindri cne ljuske i
odgovaraju cih rubnih uvjeta u laboratoriju nismo u stanju
pokusom dobiti kriti cnu silu izbo cenja zbog uzdu znog
pritiska koja bi bila bliska teorijskoj vrijednosti. Problem
je vrlo osjetljiv na vrlo male po cetne nesavr senosti koje,
ma koliko se trudili, ne mo zemo potpuno ukloniti.
Dok kod osnovnih linearnih modela mala imperfek-
cija uzrokuje malu gre sku, na nelinearnim modelima
mo ze uzrokovati veliku promjenu rje senja. Za vri-
jeme prora cuna, stvarna imperfekcija je jo s nepoznata.
Prora cuni se provode s maksimalnim imperfekcijama u
okvirima tolerancije, ali pove canima

na sigurnu stra-
nu. Ipak, cesto je te sko prognozirati mjerodavni oblik
imperfekcije. Va zniji se objekti cesto naknadno provje-
ravaju prema izmjerenim nepravilnostima. Imperfekcije
osobito utje cu na metalne konstrukcije, jer su kod njih di-
menzije stijenki popre cnih presjeka malene pa problemi
stabilnosti ce s ce dolaze do izra zaja.
Na imperfekciju zna cajno utje cu i zaostala naprezanja
koja nastaju zbog optere civanja konstrukcije ve c u tijeku
izvedbe (kona cno, konstrukcija se uvijek izvodi po fa-
zama, a gotovo uvijek se prora cunava kao cjelina), zbog
lijevanja, valjanja i zavarivanja (u metalnim konstruk-
cijama), promjene vla znosti (u drvu), neravnomjernog
skupljanja i puzanja te nejednake starosti betona i sli cno.
Postoje ra cunalni programi koji mogu uva ziti mnoge na-
vedene (i nenavedene) pojave, ali je njihova ispravna upo-
treba, kao i interpretacija rezultata, vrlo slo zena i jo s uvi-
jek rezervirana za specijaliste. Ako ih se primjenjuje bez
razumijevanja, mogu uzrokovati dodatno pove canje po-
gre saka uzrokovanih ljudskim faktorom neznanjem.
Trajanje takvih prora cuna je mnogostruko dulje od jed-
nostavnijih modela. U tim programima je realnije aprok-
simirano pona sanje konstrukcije, ali je ipak idealizirano,
a podaci su i dalje nepouzdani pa se uz pravilnu interpre-
taciju pogre ske samo donekle smanjuju.
4.2 Pogre ske u optere cenjima
Vlastitu te zinu konstrukcije i neka stalna djelovanja, pri-
mjerice te zinu vode u mirnom spremniku mogu ce je vrlo
to cno izra cunati. Ostala se optere cenja naj ce s ce nastoje
GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236 229
Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija J. Dvornik, D. Lazarevi c
procijeniti na sigurnu stranu. Ipak, poka zimo primjerima
da razlika izmedu stvarnih i propisanih optere cenja mo ze
biti velika.
4.2.1 Stalno optere cenje

Cesto je slu caj da se u industrijskim objektima tijekom

uporabe nabavlja nova oprema koja mo ze biti te za od
stare. Pri monta zi se te ski dijelovi opreme privremeno
postavljaju na mjesta na kojima nisu bili predvideni, a
konstrukcija se zbog potrebe monta ze dodatno (i cesto
bez provjere) optere cuje skelama.
4.2.2 Pokretno optere cenje
Pogledajmo primjerice kako je rasporedeno korisno op-
tere cenje stropne plo ce u va soj sobi (ormar s knjigama,
stolovi, stolci i sli cno). Mo zda ce se na va s rodendan
okupiti mnogo ljudi, rodbine i prijatelja koji ce vjerojatno
i zaplesati, pa ce optere cenje biti mnogo ve ce jer ce do-
biti i dinami cka svojstva. Ipak, nadamo se da propisano,
dovoljno veliko jednoliko optere cenje, uz primjereni fak-
tor sigurnosti, pouzdano zamjenjuje sva mogu ca stvarna
optere cenja. Na zalost, ovaj postupak ne jam ci uvijek
dovoljnu sigurnost i zaista se dogada da su pokretna op-
tere cenja ponekad podcijenjena.
Primjerice, samo djelomice je rije sen problem pritisaka
zrnatih materijala u silosima, osobito pri pra znjenju. Pro-
pisana optere cenja nisu uvijek na strani sigurnosti. To se
mo ze zaklju citi iz velikog broja ru senja i o ste cenja tak-
vih konstrukcija. (Prema statistikama ru senja, silosi spa-
daju medu najugro zenije konstrukcije [5].) Optere cenja,
zasnovana na popravljenoj JanssenKoenenovoj teoriji
mno ze se prema propisima raznih zemalja popravnim ko-
ecijentima. Prate ci izmjene propisa kroz vi se godina,
vidi se da se ti koecijenti

oscilatorno mijenjaju. U
razdobljima cestih havarija, koecijenti su se korigirali
na vi se, a kada se neko vrijeme nije ni sta dogadalo ko-
ecijenti su se smanjivali radi pove canja ekonomi cnosti
konstrukcije.
Postoje i primjeri kada je faktor sigurnosti pri djelova-
nju pokretnoga optere cenje pretjerano visok. Mnogi stari
mostovi bili su predimenzionirani za optere cenje koje je
odgovaralo potrebama toga vremena pa su i danas, kada
je prometno optere cenje mo zda i nekoliko puta ve ce, do-
voljno sigurni.
4.2.3 Optere cenje snijegom i vjetrom
Popravci sli cni onima za pokretno optere cenje rade se
i za druga djelovanja. U Hrvatskoj je primjerice bilo
pove cano propisano optere cenje snijegomsa 0, 75kN/m
2
na 1, 25kN/m
2
. Dakako da razlog nije u tome sto sada
pada vi se snijega ili u tome sto je snijeg postao te zi, nego
su analize o ste cenja i ru senja nekih krovi sta pokazale da
tada propisano optere cenje nije davalo dovoljnu sigur-
nost. Sli can trend imaju i propisi za optere cenje vjetrom,
posebno nakon analize podataka prikupljenih posljednjih
godina.
4.2.4 Optere cenje potresom
Prognoze za djelovanje potresom su osobito grube i zas-
nivaju se na gruboj (zapravo neto cnoj!) pretpostavci da
ce budu ci razorni potresi biti po intenzitetu i svojstvima
sli cni onima koji su ve c registrirani. Za svaku seizmi cku
zonu je propisano dvostruko ve ce optere cenje nego za
prethodnu. Zna ci, ako bi se za objekt pri rubu neke se-
izmi cke zone granica vrlo malo pomakla, propisane bi
se seizmi cke sile razlikovale za 100%. A naslu cujemo
uz koliku su aproksimaciju te granice povu cene na se-
izmi ckoj karti. Tako grubo stupnjevanje je znak slaboga
znanja o mogu cim simultanim djelovanjima svih triju
komponenata ubrzanja tla. (Potres je prostorna pojava!)
Zbog nelinearnih pojava realni potres mo ze prouzro citi
kaoti cni odgovor konstrukcije, koji se u propisima nas-
toji aproksimirati zamjenjuju cim linearnim odgovorom.
Dokazano je da su tako dobiveni rezultati nerijetko podci-
jenjeni, zbog cega se mnogi propisi u cestalo popravljaju
(primjerice slu cajno i stvarno torzijsko djelovanje).
Optere cenje spremnika za vodu inercijalnim silama vode
pri djelovanju potresa je (za razliku od stati ckog op-
tere cenja) samo u na celu poznato. Pojavljuje se vrlo
slo zeni problem dinami cke interakcije uida i konstruk-
cije koji takoder mo ze uzrokovati kaoti cno pona sanje.
4.3 Pogre ske u geometrijskim podacima
Ako su primjerice projektirane dimenzije popre cnog pre-
sjeka neke armiranobetonske grede 40 100cm, a iz-
vedbena je tolerancija 1cm, onda je maksimalna rela-
tivna gre ska u povr sini presjeka oko 3, 5%, a u mo-
mentu tromosti oko 5, 5%. Na armiranobetonskoj plo ci
projektirane debljine 16cm, razumna pogre ska od 1cm
(primjerice zbog progiba oplate) uzrokuje pogre sku u
krutosti od oko 20%. Grube pogre ske kad se ne
po stuju tolerancije, odredbe propisa ili uvjeti iz pro-
jekta (na primjer kada podbaci marka betona) mogu pro-
uzro citi jo s ve ca odstupanja. Niti jedna od ovih po-
gre saka naj ce s ce se ne uzima u obzir.
230 GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236
J. Dvornik, D. Lazarevi c Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija
5 Pogre ske zbog aproksimacije matemati ckog mo-
dela numeri ckim
Ra cunalo mo ze upotrijebiti samo naredbe i podatke koji su
mu zadani. Ako mu je ne sto pogre sno zadano, ra cunalo ce
dati krivi odgovor. Drugim rije cima, ra cunalo ne mo ze sa-
mostalno prosudivati o ispravnosti onoga sto mu je zadano.
Ada Byron, Countess of Lovelace,
prva kompjutorska programerka [6]
Kasniji su programeri ovo pravilo nazvali: Sme ce unu-
tra, sme ce van. Ili skra ceno: GIGO (engl. Garbage In,
Garbage Out)
Modeliranje metodom kona cnih elemenata unosi nove,
neizbje zne pogre ske. Ve c sama cinjenica da kontinuirani
matemati cki model s

neizmjerno mnogo nepoznanica

(u svakoj to cki modela) aproksimiramo numeri ckim mo-
delom s kona cnim brojem stupnjeva slobode (u cvoro-
vima mre ze) zna ci pogre sku.
Pogre ske u modeliranju nisu speci cne samo za metodu
kona cnih elemenata, premda se, zbog siroke upotrebe,
samo one spominju u ovome tekstu. Svaka numeri cka
metoda ima sli cnih te sko ca.
5.1 Pogre ske pri aproksimaciji geometrije modela
Geometrijski oblik ruba modela cesto odstupa od ruba
konstrukcije, a prilagodava se oblicima kona cnih eleme-
nata. Te sko se modelira okolina konkavnih lomova ruba,
koji uzrokuju koncentracije naprezanja. Lo si oblici ele-
menata takoder generiraju pogre ske. Iako je poznato da
je optimalni oblik cetverokutnog elementa kvadrat, a tro-
kutnog jednakostrani cni trokut, zbog geometrije i raspo-
reda optere cenja konstrukcije, vrlo se cesto mora odstu-
piti od upotrebe samo takvih elemenata. Ipak pogre ska
mo ze biti zanemariva ako su ta odstupanja u granicama
preporu cenim za odredeni kona cni element. Primjerice,
ve cina cetverokutnih elemenata bez zamjetnih pogre saka
podnosi oblik cetverokuta omjera stranica do 1 : 1, 5 s
unutra snjim kutovima u granicama izmedu 60 i 120 stup-
njeva [7].
Osim toga, pri modeliranju konstrukcije slo zenoga oblika
ne mo ze se izbjegnuti uzajamno mije sanje medusobno
nekompatibilnih elemenata razli citih tipova.
5.2 Slabo poznavanje temeljnih na cela modeliranja
Osim neizbje znih pogre saka pojavljuju se i mnogo ve ce
zbog povr snosti ili neznanja konstruktora.

Cesto se, pri-
mjerice, u projektima nepotrebno upotrebljavaju volumni
(engl. brick) elementi, gdje bi stapni ili plo sni model
bio puno to cniji i numeri cki ekasniji. Pri modeliranju
stupova, greda ili plo ca takvim elementima, redovito se
posti ze lo sija aproksimacija rje senja.
Ima i primjera da se konstrukcija modelira s premalim
brojem ili lo sim rasporedom le zajeva koji nisu dovoljni
da bi sustav bio izvana stati cki odreden. Neki projek-
tanti misle da je nepotrebno simetri cnom i simetri cno
optere cenom modelu sprije citi antimetri cne pomake kru-
toga tijela. U slu caju da je vanjsko optere cenje urav-
note zeno misle da su le zajevi (ne samo u slu caju sime-
trije) nepotrebni jer, ako se i predvide, reakcije ionako
moraju biti jednake nuli. Takav model generira singu-
larnu (ili gotovo singularnu) globalnu matricu krutosti!
S vjerojatnosti od oko 50% takva gruba pogre ska pro-
lazi bez vidljivih posljedica. Pogre ske zaokru zivanja u
takvom slu caju djeluju kao spas. Zbog njih matrica nije
to cno singularna, a vjerojatnost da suma pogre saka dija-
gonalnog clana bude pozitivna je oko 50%. Program se
pona sa kao da na tome mjestu nije pogre ska nego vrlo
gipki elasti cni le zaj krutosti jednake veli cini pogre ske.
Ako je vrijednost dijagonalnog clana slu cajno negativna,
ra cunalo ce dijagnosticirati pogre sku negativnu kru-
tost na dijagonali matrice (i cesto se

sam spasiti ume-

tanjem neke pozitivne vrijednosti |k
min
|, gdje je |k
min
|,
po apsolutnoj vrijednosti najmanji clan globalne matrice
krutosti, a neki mali broj, primjerice 10
3
). Ako glo-
balni sustav jednad zbi ravnote ze modela zapi semo kao
Ku =f, tada mo zemo re ci da je umetanje dovoljnog broja
i rasporeda le zajeva nu zno za ispravno generiranje ma-
trice krutosti modela (lijeva strana sustava), a nema veze s
vektorom optere cenja (desna strana istoga sustava), kako
se cesto misli!
Ne mogu se ovdje nabrojiti sve mogu ce pogre ske u mo-
deliranju jer ih je mnogo, a neki konstruktori u tome po-
kazuju veliku

kreativnost. Ima in zenjera koji se slu ze

programima, a nisu dovoljno prou cili ne samo teoriju
i principe modeliranja, nego ni upute za upotrebu pro-
grama. Nemogu ce je ocijeniti veli cinu ovih pogre saka
jer mahom ovise o konkretnom slu caju.
6 Procjena ukupnih pogre saka na putu od modela
do konstrukcije
Poku sajmo sada procijeniti sumu svih do sada navede-
nih pogre saka. Op cenito, morali bismo biti zadovoljni
ako najve ce razlike medu rezultatima dobrih modela i go-
tove konstrukcije nisu mnogo ve ce od 10%, a prosje cnih
modela do 30%. Pri ovoj su procjeni isklju cene aproksi-
macije djelovanja potresa ili vjetra koje mogu prouzro citi
mnogo ve ce pogre ske.
GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236 231
Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija J. Dvornik, D. Lazarevi c
Procjena faktora sigurnosti na temelju probabilisti ckih
na cela nije ni sta preciznija od deterministi ckih pristupa.
Ipak, treba priznati da je teorijski to cnija; ali samo teorij-
ski. Poznato je naime da se takvi pristupi temelje na pro-
cijenjenim razdiobama vjerojatnosti dobivenim na teme-
lju maloga broja raspolo zivih podataka.

Stovi se, klju cne
vrijednosti donosimo na temelju preklapanja malih vri-
jednosti tih razdioba koje poznajemo jo s slabije, jer se
radi o razdiobama rijetkih dogadaja. Tvrdimo da je zbog
toga besmisleno, kako primjerice zahtijeva EC 8 [8], pre-
cizirati povratni period djelovanja potresa na 475 godina
(umjesto na prija snjih 500 godina). Propisana bi preciz-
nost zahtijevala temeljito pra cenje potresnih zapisa kroz
barem nekoliko tisu ca godina.
6.1 Dodatne rezerve
Mo zemo se donekle tje siti cinjenicom da dobro koncipi-
rane (posebno vi sestruko stati cki neodredene) konstruk-
cije obi cno imaju ve cu sigurnost od prora cunske. Izrazito
nesigurni podaci nastoje se procijeniti na sigurnu stranu,
a nelinearne pojave, kao primjerice plastikacija, koje u
prora cunu nisu bile uzete u obzir, naj ce s ce uzrokuju po-
voljnu preraspodjelu unutarnjih sila koja izgladuje eks-
treme naprezanja. Pri tome zilavost (duktilnost) kons-
trukcija bitno doprinosi pove canju sigurnosti i stati cki i
dinami cki optere cenih konstrukcija.
I propisi nastoje u nejasnim slu cajevima uvijek biti na
sigurnoj strani. Nadamo se, dakle, da postoje dodatne re-
zerve sigurnosti, a takvo je o cekivanje uglavnom u skladu
s iskustvom.

Cak i mnoge konstrukcije kod kojih su u
projektu ili izvedbi napravljene nedopustivo velike po-
gre ske cesto su u stvarnosti dovoljno sigurne. Sli cno
tome, bili smo svjedoci velikog broja vitalno o ste cenih
konstrukcija u ratu koje se, na op ce cudenje, ipak nisu
sru sile.

Stovi se, prema prora cunima rezerve u takvim
ru sevinama nisu postojale. Iako je suprotnih primjera
mnogo manje, treba biti oprezan. Pro sle godine se u svi-
jetu sru silo vi se objekata, premda se nije radilo o prirod-
nim katastrofama. Najve cu je medijsku pa znju privuklo
ru senje dviju velikih ljusaka, jedne u Moskvi, a druge u
Parizu. Dakle, optimizam bez pokri ca mo ze biti opasan.
7 Pogre ske pri rje savanju numeri ckoga modela
7.1 Vje cna dvojba: jednostavniji ili slo zeniji model
Mo ze se postaviti pitanje: Za sto uop ce analizirati kons-
trukciju vrlo istan canim modelom na ra cunalu, s mnogo
jednad zbi, kada ionako moramo o cekivati velike po-
gre ske? Podjednaka bi se to cnost vjerojatno mogla do-
biti i sa mnogo jednostavnijim i grubljim modelom.
Medutim, ne smije se pojaviti dvojba: slo zeniji ili jed-
nostavniji model. Treba analizirati jedan i drugi. Is-
tina je da nikakav model i uop ce ni jedna metoda ne
mo ze osigurati veliku to cnost bez dovoljno to cnih ulaz-
nih podataka. Ipak, realisti cniji model (uglavnom uvijek
mo zemo dobro izmodelirati makar geometriju objekta)
omogu cuje bolje razumijevanje djelovanja slo zene kons-
trukcije, jer u modelu dolaze do izra zaja globalni feno-
meni analogni onima na konstrukciji: putovi prijenosa
sila, oblici mogu ceg gubitka stabilnosti, frekvencije i
oblici osciliranja, opasna mjesta za koncentraciju napre-
zanja, plastikaciju, sirenje pukotina i sli cno. S druge
strane, prednosti jednostavnog modela su mnogo manja
akumulacija pogre saka, lak sa interpretacija i mogu cnost
ru cne provjere rezultata. Ako smo sigurni da jednostav-
niji model sadr zi sve sto je potrebno, ne treba inzistirati
na slo zenom modelu!
Iako se vi se puta u ovom clanku isticalo da je to cnost
rezultata malena, ipak se neke pojave odreduju mnogo
to cnije nego druge; to su one koje vi se ovise o global-
nim (integralnim), a manje o lokalnim utjecajima: pro-
gibi, najni ze frekvencije osciliranja i globalne kriti cne
sile izbo cenja. Te veli cine ujedno manje ovise o gusto ci
mre ze. Mo ze se primjerice o cekivati da se prva frekven-
cija osciliranja ne razlikuje mnogo na grubljem i detaljni-
jem modelu. S druge strane, lokalne pojave kao koncen-
tracija naprezanja, pukotine i lokalni gubitak stabilnosti
(primjerice zbog izbo cenja cvornoga lima) mnogo vi se
ovise o detaljima modeliranja (posebno o gusto ci mre ze i
svojstvima elemenata). Ako prora cuni na razli citim mo-
delima daju velike razlike u rezultatima, potrebno je na ci
uzrok. Ako se ne nade gruba pogre ska u jednom ili oba
modela treba napraviti i tre ci.
7.2 Gubitak to cnosti zbog rje savanja sustava jednad zbi
Kolika je to cnost potrebna pri rje savanju sustava jed-
nad zbi? Ako je realna pogre ska zbog svega navedenoga
do 30%, cini se besmislenim prora cun provoditi na pet-
naest decimalnih mjesta. Prora cunska to cnost mora ipak
biti ve ca od o cekivane to cnosti rezultata, barem za je-
dan red veli cina. Na taj se na cin zbog pogre saka pri
numeri ckim operacijama ne ce dodatno smanjiti ionako
mala (kona cna) to cnost. Mo ze se grubo procijeniti da bi
se pogre ska u ra cunskim operacijama morala ograni citi
na oko 0,1 do 1%. U doba

ru cnih prora cuna naj ce s ce

se upotrebljavalo logaritamsko ra cunalo (

siber) kojim
su se mogle o citati dvije dekadske znamenke i procijeniti
tre ca, a to je pribli zno u okviru takvih to cnosti.
232 GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236
J. Dvornik, D. Lazarevi c Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija
Profesor Otto Werner cesto se rugao kada su rezultati stati ckih
prora cuna bili zapisani na mnogo decimala. Obi cavao je, pri-
mjerice, re ci:

Kod prora cuna zeljezni ckog mosta na toliko zna-

menaka, uzeta je u obzir cak i te zina jabuke koju je strojovoda
pojeo prije polaska na put.
Treba naglasiti da su se u to vrijeme rje savali sustavi od
najvi se desetak jednad zbi.
7.3 Prora cun velikih sustava
Sada cemo ne sto re ci o suvremenim kompjutorskim
prora cunima. Umjesto sustava od nekoliko algebarskih
jednad zbi, danas se rje savaju sustavi od nekoliko tisu ca ili
nekoliko stotina tisu ca jednad zbi. Ne smijemo dopustiti
da pri rje savanju takvih sustava ukupna pogre ska i dalje
raste osim za vrlo mali iznos. Poku sat cemo uvjeriti
citaoce da je

besmislena to cnost na petnaest decimala

nu zna; stovi se ponekad nije ni dovoljna!
7.3.1 Numeri cki pokusi
Da bi se uo cilo kako pogre ske u ra cunskim operacijama
utje cu na to cnost rezultata, pokazat cemo rezultate se-
rije jednostavnih numeri ckih eksperimenata. Odabrani
su sustavi jednad zbi s cjelobrojnom matricom dimenzija
nn:
K =

n1 1 1
1 n1 1

1 1 n

, (1)
i cjelobrojnom desnom stranom:
f =

0 0 1

T
. (2)
Poznata su i to cna rje senja koja su takoder cjelobrojna:
u =

1 1

T
. (3)
U svakom je retku matrice suma svih clanova jednaka
nuli osim posljednjega retka cija je suma jednaka 1.
(Kada bi i u posljednjem retku suma clanova bila jednaka
nuli, matrica bi bila singularna. To se mo ze zaklju citi
iz cinjenice da bi tada produkt matrice (1) i vektora (3)
bio jednak nulvektoru.) Dimenzija matrice n poprima
vrijednosti 25, 50, 100 i 200. Osim broja jednad zbi mi-
jenjala se i pogre ska ra cunanja. Ta je pogre ska simuli-
rana kao rnd[x
a
, x
b
], gdje je rnd oznaka za generator kva-
zislu cajnih brojeva s uniformnom distribucijom nad seg-
mentom [x
a
, x
b
]. Maksimalna relativna pogre ska ra cuna-
nja denirana je kao 1/2|x
a
x
b
| 100 i prilo zena je u pr-
vome stupcu tablice 1. Relativna pogre ska rezultata de-
nirana je kao |uu
n
|/|u
n
|, gdje je u
n
numeri cko rje senje
koje pripada sustavu jednad zbi dimenzije n. U tablici je
zapisana samo najve ca pogre ska u rezultatima dobivenim
na temelju velikoga broja ponavljanja pokusa s to cnos-
tima ra cunanja iz odredenoga segmenta. Kod svih su sus-
tava (osim za n = 25) izostavljene pogre ske u rezultatima
koje su ve ce od 100%.
Tablica 1. Ovisnost relativnih pogre saka ra cunanja
i rezultata o broju jednad zbi sustava
relativne broj jednad zbi sustava
pogre ske 25 50 100 200
ra cunanja [%] maks. rel. gre ske rezultata |%|
0,00125 0,6 1,8 5,3 13,0
0,0025 1,2 3,7 11,0 32,0
0,005 2,4 7,6 25,0 94,0
0,01 4,7 17,0 65,0
0,02 9,0 40,0
0,04 18,0
0,08 45,0
0,16 165,0
Vidi se da pogre ske u rezultatima vrlo brzo rastu s po-
rastom pogre saka u ra cunskim operacijama i s poras-
tom broja jednad zbi u sustavu. S pribli zno

siberskom
to cno s cu ra cunanja od 0,16%, sustav od samo 25 line-
arnih jednad zbi dobio je golemu relativnu pogre sku od
165%. Ovi jednostavni cjelobrojni sustavi odabrani su
za eksperimente upravo zbog toga sto su poznata to cna
rje senja pa je jednostavno procijeniti pogre sku rezultata.
U suvremenim kompjutorskim prora cunima slo zenih
prostornih konstrukcija metodom kona cnih elemenata
cesto se rje savaju sustavi od nekoliko tisu ca jednad zbi,
pa i mnogo ve ci.
Pogre ske u rezultatima brzo rastu jer se tijekom
prora cuna akumuliraju. Broj ra cunskih operacija je kod
ve cine direktnih na cina rje savanja sustava pribli zno pro-
porcionalan tre coj potenciji reda matrice. Nakon svake
operacije medurezultat ima sve manju o cekivanu to cnost:
ra cuna se uvijek s brojevima koji su

naslijedili po-
gre ske iz dotada snjeg dijela prora cuna, a u svakom ko-
raku se dodaje jo s i nova gre ska u zaokru zivanju. Ako po-
gre ske nisu istoga predznaka one se djelomi cno poni sta-
vaju, sto ponekad usporava njihov porast. Usprkos tome
akumulacija je vrlo brza.
Treba jo s jednom istaknuti da se ovdje pod pojmom

po-
gre saka u podacima ne misli na pogre ske aproksimacije
realne konstrukcije numeri ckim modelom (ra cunalo na-
ravno ne mo ze

znati realne pogre ske, primjerice da

ce na realnoj konstrukciji neka greda biti za jedan cen-
timetar ni za nego u projektu), nego samo o

unutarnjim
GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236 233
Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija J. Dvornik, D. Lazarevi c
pogre skama samoga modela. Ako je neki realni broj za-
pisan sa m dekadskih znamenaka on u najboljem slu caju,
kada su sve znamenke to cno zapisane, ima pogre sku na
(m+1)voj i daljim nezapisanim znamenkama. Ako je
m = 15, radi se zaista o velikoj preciznosti zapisa po-
dataka. S obzirom na prikazani primjer ta se preciz-
nost cini pretjeranom. Ipak, ona je i te kako potrebna.
Poka zimo u nastavku osnovne razloge

gubitka velikog
broja zna cajnih znamenki.
7.4 Procjena to cnosti rezultata broj uvjetovanosti
Ukratko cemo opisati matemati cku procjenu o cekivane
to cnosti rezultata prora cuna. Norme matrice, vektora
desne strane i vektora rje senja ozna cit cemo sa ||K||,
||f|| i ||u||, a odgovaraju ce norme pogre saka sa ||K||,
||f|| i ||u||. Tada ||K||/||K||, ||f||/||f|| i ||u||/||u||
ozna cavaju relativne pogre ske u zapisu matrice, vektora
desne strane i vektora rje senja.
Norma je op cenito pozitivni broj koji karakterizira apso-
lutnu

veli cinu neke matrice ili vektora. Postoji mnogo

razli citih norma. Primjerice, poznata euklidska norma
vektora je skalar:
||f||
2
=

i=1
f
2
i
, (4)
a Frobeniusova norma matrice:
||K||
F
=

i=1
n

j=1
k
2
i, j
. (5)
Relativna pogre ska u rezultatu ||u||/||u|| ocjenjuje se
kao umno zak broja uvjetovanosti cond(K) (engl. condi-
tion number) matrice K i norme relativne gre ske u poda-
cima [9]:
||u||
||u||
cond(K)

||K||
||K||
+
||f||
||f||

. (6)
Numeri cka vrijednost broja uvjetovanosti cond(K) se u
literaturi procjenjuje na nekoliko na cina. Jedna od ocjena
je denirana kao umno zak norme zadane matrice K i
norme inverzne matrice K
1
, odnosno:
cond(K) ||K|| ||K
1
||. (7)
Druga ocjena broja uvjetovanosti omjer je maksimalne i
minimalne svojstvene vrijednosti matrice K:
cond(K)

max
(K)

min
(K)
. (8)
Najto cnija je ona norma za koju cond(K) poprima naj-
manju numeri cku vrijednost. Mo ze se pokazati da su ne-
jednakosti (7) i (8) pesimisti cne pa s njima dobivamo pre-
velike vrijednosti. Postoje na cini da se ocjena broja uvje-
tovanosti smanji na realniji iznos koji je i tada ve ci od
to cnoga. Kada bismo mogli odrediti to cni cond(K), on
bi bio manji od svih ocjena, ali usprkos tome vrlo velik.
Matrica tipi cnog modela konstrukcije od

samo neko-
liko tisu ca nepoznanica mo ze imati broj uvjetovanosti
oko 10
6
ili vi se. To zna ci da je relativna gre ska u re-
zultatima prora cuna barem milijun puta ve ca od relativne
pogre ske u podacima. S porastom sustava jednad zbi,
uz jednake ostale uvjete, broj uvjetovanosti postaje sve
ve ci. Drugim rije cima, veliki su sustavi samo zbog svoje
veli cine ( cak i bez doprinosa drugih pogre saka) lo se uvje-
tovani! (Treba naglasiti da ovo vrijedi samo uz ispravno
modeliranje. U slu caju lo sih modela broj uvjetovanosti
nije ograni cen! Ako matrica te zi prema singularnoj,

min
(K) 0, pa prema formuli (8) cond(K) te zi u be-
skona cnost.)

Cak i ako su u podacima sve zapisane zna-
menke to cne, u rezultatu je 6 ili vi se posljednjih zna-
menaka nepouzdano. Za sto se te znamenke za vrijeme
prora cuna ne isklju ce?
Ovo pitanje podsje ca na stari AustroUgarski vic o grofu Bo-
biju i njegovu prijatelju Rudiju: Rudi je rekao Bobiju da je u
vlaku najopasnija vo znja u posljednjem vagonu. Bobi ga je na
to pitao:

Pa za sto se onda ne iskop ca posljednji vagon? U

na sem bi prora cunu bilo sest suvi snih

vagona, sto u kompo-

ziciji od njih petnaest i nije tako stra sno.

Cini se da jo s uvijek imamo dosta rezerve. Na zalost po-

stoje ozbiljni razlozi za strepnju.
7.5 Pove canje broja uvjetovanosti prouzro ceno lo sim
modeliranjem
Broj uvjetovanosti matrice krutosti cesto je dodatno
pove can zbog lo seg projektiranja i modeliranja. Spome-
nut cemo nekoliko takvih slu cajeva.

Sto je mre za kona cnih elemenata gu s ca, ona teorijski,

uz pretpostavku da nema pogre saka zaokru zivanja, daje
to cnije rezultate. S druge strane gusta mre za pogor sava
uvjetovanost, ponajprije zbog ve ceg sustava jednad zbi
koji joj pripada. Postoji optimalna gusto ca, ali mnogi
su, ne znaju ci za numeri cke probleme, skloni pregustim
mre zama. Kolaju gotovo praznovjerne preporuke, pri-
mjerice da je najbolja dimenzija elementa jedan metar
bez obzira na dimenzije i slo zenost konstrukcije (neki
cak govore da su to

nau cili na fakultetu). U po-

glavlju 5.2 dali smo naslutiti da se vitki stap u zelji za
boljom aproksimacijom cesto modelira s pomo cu veli-
kog broja volumnih elemenata. (Takav je model vizu-
alno vrlo privla can, ali ni sta vi se od toga.) Redovito se
grije si i u izboru oblika mre ze elemenata. Ovim se

pre-
porukama, osim spomenutog pogor sanja aproksimacije
rje senja kvari i uvjetovanost numeri ckoga modela.
234 GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236
J. Dvornik, D. Lazarevi c Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija
Izbjegava se upotreba kinemati ckih ograni cenja (engl.
master slave) koja zna cajno pobolj savaju uvjetovanost
sustava jednad zbi i u cinkovito uklanjaju singularitete u
odnosu na uvodenje vrlo krutih elemenata (engl. penalty
formulation). U ekstremnim slu cajevima doprinos kru-
tosti najgipkijeg elementa mo ze biti istog (ili jo s manjeg)
reda veli cine od pogre ske u zaokru zivanju doprinosa naj-
kru ceg elementa. Zna ci, kao da gipki element u tome
cvoru ne postoji.
Neupu ceni misle da je glavna prednost ograni cenja
skra cenje trajanja prora cuna pa se zbog brzih ra cunala ne
isplate. Ali, zaboravljaju da ni te prednosti cesto nema
jer se uvodenjem ograni cenja

kvari raspored elemenata

matrice krutosti pa je, iako ih je manje, potrebno vi se me-
morije, a time i vremena za prora cun.
Ve c je spomenuto da izostavljanje nekog od le zajeva koji
su nu zni za sprje cavanje pomaka promatrane konstruk-
cije kao krutoga tijela mo ze pro ci bez vidljivih poslje-
dica. Matrica je tada teorijski singularna (det K = 0), a
u numeri ckoj realizaciji je zbog pogre saka zaokru zivanja
ipak regularna, ali ekstremno lo se uvjetovana (det K0).
Smanjenu to cnost rezultata vrlo se te sko opa za ako nije
zadan pomak ili optere cenje u smjeru le zajeva koji ne-
dostaju.
Modeli nepravilnih konstrukcija obi cno su lo sije uvjeto-
vani od pravilnih. To su primjerice zgrade koje imaju ve-
liki ekscentricitet izmedu sredi sta mase i sredi sta krutosti,
zatim one koje imaju skokovite promjene krutosti po vi-
sini ili koje imaju nepravilne i razgranate tlocrte bez di-
latacija i sli cno. Zanimljivo je da su to konstrukcije koje
se i po in zenjerskim na celima smatraju lo sima! Posebno
ako su dinami cki optere cene.
Mo ze se procijeniti da pogre ske spomenute u ovome
odjeljku pogor savaju broj uvjetovanosti najmanje tisu cu
puta.
Ili prema analogiji s Bobijevim vlakom broj suvi snih vagona
lako dosti ze devet.
Ako se doda i neki

faktor sigurnosti, jer cond(K)

naj ce s ce nije poznat, broj vagona se penje i preko dva-
naest, posebice ako je rije c o sustavu od nekoliko stotina
tisu ca jednad zbi i vi se. Ako je sustav nelinearan mo zemo
o cekivati daljnji porast broja ra cunskih operacija, a time i
broja suvi snih vagona. Vidimo da ra cunanje sa

svemir-
skom to cno s cu od petnaest zna cajnih znamenki nije vi se
besmisleno. U tijeku prora cuna treba zadr zati proble-
mati cne znamenke, ali im se nakon zavr setka prora cuna
ne smije vjerovati. (Najbolje bi ih bilo izostaviti iz is-
pisa.)
Ili prema spomenutome vicu zadr zati

opasne vagone u
vlaku, ali ne dopustiti da se u njima voze putnici i otkop cati ih
tek na zadnjoj stanici.
Ne smije se zaboraviti jo s ne sto. Spomenute ocjene
za rast pogre saka vrijede uz pretpostavku upotrebe nu-
meri cki stabilnih (engl. robust) prora cunskih postupaka.
Osim navedenih neizbje znih pogre saka (engl. inherent
numerical errors) izborom lo seg algoritma mo zemo pro-
izvesti i dodatne inducirane pogre ske (engl. induced nu-
merical errors).
8 Zaklju cak
Dana snja ra cunala nemaju zdravi razum; jo s nisu nau cila

razmi sljati te rade to cno sto im ka zemo, ni vi se ni ma-

nje. Ovu je cinjenicu najte ze shvatiti onome koji prvi put
poku sava upotrijebiti ra cunalo.
Donald E. Knuth [10]
Komercijalni ra cunalni programi za metodu kona cnih
elemenata naj ce s ce su vrlo jednostavni za upotrebu
(engl. user friendly), pa ih s lako com upotrebljavaju i
in zenjeri koji u najboljem slu caju samo povr sno znaju
kako taj program radi, a jo s povr snije poznaju teoriju na
temelju koje je izraden. Prora cuni s mnogo decimala i
lijepom grakom prividno su

apsolutno pouzdani pa ih
ne treba provjeravati. Neki misle da je klju cni problem
vje stina u upisivanju podataka.
Sve to nas ne smije zavesti jer moramo znati da u svim
fazama modeliranja i prora cuna nastaju velike pogre ske,
cak i onda kada je sve napravljeno najbolje i kad je for-
malno gledaju ci sve ispravno. Dakle, pogre ske su neiz-
bje zne, ali postoje i one, ponekad mnogo ve ce, koje bi se
uz vi se znanja i pa znje mogle i morale izbje ci.
Propisi svojim odredbama nastoje nadoknaditi posljedice
pogre saka, a to u ve cini jednostavnijih situacija i uspi-
jevaju. Propisa se, naravno, treba pridr zavati, ali treba
znati da to nije uvijek dovoljno jamstvo da ce biti po-
stignuta potrebna sigurnost. Propisi su prema deniciji
skup pravila koja moraju omogu citi dovoljno sigurno,
jednostavno i brzo rje savanje velikoga broja prakti cnih
problema. Ba s su zbog te, nu zne, zada ce propisi ujedno
i manjkavi, odnosno postoji veliki broj situacija ( cak i
ne jako slo zenih) koje autori propisa nisu mogli obuhva-
titi. Tada se in zenjer ne bi smio formalno (birokratski)
pridr zavati odredaba, nego bi morao razumijeti pretpo-
stavke i ograni cenja tih odredaba, te prema potrebi po-
tra ziti odgovor teorijskim i/ili numeri ckim pristupom. Za
slo zene probleme nisu dovoljne

sprance, nego je i da-

nas, kao i u doba bez ra cunala, potrebno znanje, iskustvo
i intuicija dobroga in zenjera.
GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236 235
Manjkavosti prora cunskih modela in zenjerskih konstrukcija J. Dvornik, D. Lazarevi c
Zapamtite da su rezultati dobiveni prora cunom numeri ckoga modela samo procjena pona sanja izvedene konstrukcije. Kon-
strukcija se pona sa prema temeljnim zakonima zike, a ne prema propisima ili uputama za kori stenje kompjutorskoga pro-
grama.
Edward L. Wilson [11]
LITERATURA
[1] Cook, R. D.; Malkus, D. S.; Plesha, M. E.: Concepts and Applica-
tions of Finite Element Analysis, John Wiley & Sons, New York,
1989.
[2] Beder, S.: The Fallible Engineer, http://www.uow.edu.
au/arts/sts/sbeder/fallible.html
[3] Tomi ci c, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996.
[4] Thompson, J. M. T.; Hunt, G. W.: A General Theory of Elastic
Stability, John Wiley & Sons, London, 1973.
[5] Reimbert M. & A.: Silos, Theory and Practice, Trans Tech Publi-
cation, Clausthal, Germany, 1976.
[6] Ada Byron, http://www.windows.ucar.edu/tour/
link=/people/enlightenment/byron.html
[7] Bathe, K. J.: Finite Element Procedures, Prentice Hall, Upper
Saddle River, New Yersey, USA, 1996.
[8] Evrokod 8: Projektovanje seizmi cki otpornih konstrukcija, Gra-
devinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1997.
[9] Demmel, J. W.: Applied Numerical Linear Algebra, Siam, Phila-
delphia, 1997.
[10] Knuth, E. D.: The Art of Computer Programming, Volume 1,
Fundamental Algorithms, Addison Wesley, Reading, Massac-
husetts, 1973.
[11] Wilson, E. L.: Three Dimensional Static and Dynamic Analysis of
Structures, Computers and Structures Inc., Berkeley, USA, 1998.
236 GRA
-
DEVINAR 57 (2005) 4, 227236