.

DOKUMENTI
UREDBA O CRKVENIM ARHIVIMA
I.
Crkveni arhivi sadre arhivsku nastalu crkvenih ustanova i organa ili oso-
ba u slubi Crkve. Arhivska je sva pisana nastala radom neke crkvene ustanove, or-
gana ili osobe.
nastaje u sadanjosti i jo slui radu ustanove te se dri u registraturi.
Poslije vremena se iz registrature prenosi u arhiv gdje se kao svje-
ivota (pastoralnog, povijesnog, socijalnog, kulturnog i sl.) i djelovanja Crkve u
prolosti.
Crkveni arhivi mogu posjedovati i drugu arhivsku poklonom, otkupom i sl., a
mogu primati i na depozit.
2.
Crkveni se arhivi dijele prema djelatnosti ureda i crkvenih tijela te postoje:
a) biskupijski ili dijecezanski arhivi i arhivi biskupijskih sredinjih ustanova;
b) kaptolski arhivi;
c) dekanatski i upni arhivi;
d) arhivi zajednica;
e) arhivi bratovtina i pobonih drutava;
f) arhivi ostalih crkvenih organa i ustanova.
I. BISKUPIJSKI ARHIVI
3.
Biskupijski arhiv arhivska nastala djelovanjem Biskupijskog ordinarijata i Uprave
biskupijskih dobara.

Vlasnik je Biskupijskog arhiva Biskupija.
5.
Biskupijskim arhivom upravlja biskup, a zamjenjuje ga generalni vikar i kancelar. U upravljanju
Biskupijskim arhivom biskupu pomau Arhivski odbor biskupije i Arhivski delegat.

Pristup u arhivsko spremite imaju jedino kancelar i arhivist, a druge osobe samo u pratnji
jednog od njih.
Arhivski odbor biskupije
kancelar kao predsjednik,
7.
arhivski delegat (koji moe biti za vie biskupija),
arhivist i
jo 2 - 3

DOKUMENTI
8.
Arhivskog odbora imenuje biskup, a tajnika odbora imenuje predsjednik
odbora.
9.
Arhivski odbor upravlja radom u Biskupijskom arhivu tako da
a) prima i odobrava plan rada u arhivu,
b) odobrava izvjetaj o radu,
c) brine se za bezvrijedne pisane te odobrava plan i izvjetaj o izvrenom

Arhivski odbor sastaje se najmanje jedanput godinje.
10.
Arhivski delegat vri nadzor nad radom u Biskupijskom arhivu:
a) daje upute za popisivanje i arhivske
b) kopiju arhivskog inventara,
c) nadzire arhivske i podnosi o tome izvjetaj arhivskom odboru,
d) nadzire arhivsku slubu u biskupiji,
e) biskupa o stanju arhivske slube u biskupiji te biskupu i Arhivskom odboru daje
prijedloge za te slube na biskupije,
t) prima odredbe i preporuke Biskupske konferencije o arhivskoj slubi i brine se za njihovo
izvravanje.
11.
Arhivistvri poslove u Biskupijskom arhivu:
a) arhivsku
b) popisuje
c) sastavlja i dopunjuje inventar arhiva,
d) od nestanka i unitenja,
e) daje arhivsku na vri i druge poslove.
12.
Arhivista imenuje biskup.
U slubi mogu arhivistu pomagati jedan ili vie Oni rade pod trajnim nadzorom
i arhivista.
13.
Arhivist plan rada i predlae ga na odobrenje Arhivskom odboru. Isto tako
plan i predlae na odobrenje odboru. O svom radu daje godinje koje
odobrava Arhivski odbor.
14.
Biskupijskog arhiva je za znanstveno istraivanje u 50 godina po-
slije njezina postanka.
Arhivist daje na unutar arhiva osobama koje poznaje. U protivnom slu-
odobrenje za daje biskup ili generalni vikar sa kancelarom. Kod stranih drav-
ljana treba primijeniti dravne propise.
15.
Svaki korisnik duan je pismeno zatraiti odobrenje za u Biskupijskom
arhivu. U molbi navesti koju vrstu eli i u koju svrhu je kani

DOKUMENTI
16.
se moe jedino u arhivskoj ili u drugoj prikladnoj prostoriji biskup-
ske kurije, a pod nadzorom arhivista ili njegova zamjenika. biljei se u Dne-
vnik
su duni od svakog i nadoknaditi moebitnu nastalu tetu.
17.
Snimanje arhivske moe se dopustiti. Za snimanje potrebna je prethodna sugla-
snost biskupa odnosno kancelara.
Ako se snimanje ima obaviti izvan arhivske zgrade, treba poduzeti sve mjere za zatitu

18.
arhivsku radi u privatnom stanu nije nikome doputeno, pa ni
arhivskom osoblju ni crkvenim prelatima.
19.
ili zamjena arhivske zabranjena je, i to ne samo isprava od posebnog po-
vijesnog nego i svakog drugog spisa i pisma koje po svojoj naravi i pripada
arhivu.
II. KAPTOLSKI ARHIVI

Kaptoli (katedralni i zborni) uredbu o svojem arhivu prema statutima kaptola, pre-
ma vrsti svoga djelovanja i uz primjenu iznesenih u ovoj Uredbi o Biskupijskim
arhivima, te su takvu uredbu duni dostaviti HBK.
Kaptolima se panja na veliku historijsku vrijednost njihovih arhiva, te su duni
pomnjom te arhive i arhivsku u njima.
Kaptoli su duni po jedan primjerak popisa arhivske tj. inventara i kartoteke dostaviti
Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, u svrhu formiranja sredinjeg inventara i kartoteke arhivske
za HBK.
III. DEKANATSKI I UPNI ARHIVI
21.
Djelovanjem dekanatskog, odnosno upnog ureda nastaje pisana od koje postaje deka-
natska i upna registratura.
Kad pisana dekanatske ili upne registrature prestane sluiti potrebama dekanatskog
odnosno upnog ureda, prenosi se iz registrature u dekanatski odnosno upni arhiv.
U pravilu se registratuma prenosi u arhiv kada 25 godina od njezina postanka.
Izuzetno moe biti ili dulji rok, prema tome je li potrebna dekanatskom odnosno
upnom uredu za njegov redoviti rad ili nije.
Registratumu upnog ureda
1. knjige:
a) matica krtenih,
b) matica
c) matica
d) matica umrlih,



DOKUMENTI
e) naknadne zabiljeke uz maticu krtenih,
f) knjiga vjerskih prijelaza,
g) indeksi uz knjige.
2. Stanje (Stali) dua - Status animarum - ili matica obitelji.
3. Uredske knjige:
a) Urudbeni zapisnik,
b) oglasne knjige:
ba) knjiga enidbenih navjetaja,
bb) nedjeljni oglasi, obavijesti,
bc) godovnjaci (popisi za spomen pokojnih)
bd) druge knjige,
c) popis polaznika vjeronauka (Imenik) ,
d) popis
e) popis providiranih bolesnika,
f) zapisnici sjednica crkvenih odbora i crkvenih organa i organizacija,
g) Liber intentionum.
4. knjige crkve i kapela:
a) knjige
b) popisi priloga za popravke i sl.
5. Knjige inventara (lmovnika) crkvene i upne (nadarbinske) imovine,
6. Knjige misnih zaklada,
7. Okrunice (uvezane u knjige) ili Slubeni vjesnik,
8. Spomenica ili Ljetopis upe (Liber memorabilium),
9. Kanonske vizitacije (kopije vezane u knjige),
10. Ostale knjige, ukoliko ih ima,
11. spisi upnog ureda, priloge.
23.
upnog arhiva dijeli se na 4 vrste:
a) Povelje ili isprave,
b) Uredske knjige,
c) Spisi,
d)
24.
Arhivska upnog arhiva se odijeljeno od registratume u posebnom ormaru
ili iznimno u istom ormaru, ali tako da je jedna odijeljena od druge.
25.
treba pomno u suhoj i prostoriji, tako da se od vlage, prevelike
topline, jakog svjetla, a osobito od insekata.
Sva pisana mora se pod tako da bude jedino upniku kao
odgovornoj osobi.
(kartiranje) odobrava na prijedlog upnika biskupski Arhivski odbor i vri se pod
nadzorom Arhivskog delegata.
26.
Arhivska mora biti popisana i signirana.
Inventar arhiva sastavlja i dopunjuje upnik. Jedan primjerak inventara nalazi se u upnom
uredu, a drugi u Biskupijskom arhivu.

DOKUMENTI

i zamjena arhivske upnog arhiva nije doputena.
28.
Arhivska moe se jedino u upnom uredu pod nadzorom upnika ili njegova
zamjenika. O takvom treba voditi poseban dnevnik.
Nepoznate osobe, posebno strani dravljani, moraju za koritenje imati doputenje
biskupa ili generalnog vikara.
29.
Nadzor nad upnim arhivom vri dekan, biskup i biskupijski arhivski delegat.

U potrebe primijenit se prema nemarnim registrature i arhiva crkvene
kazne, Crkvenim zakonikom.
Arhivskim zakonom su i od dravne vlasti kazne za arhivske ako bi
njihovom krivnjom bila ili unitena.
31.
U upe ili dekanata cjelokupni njihov arhiv prenosi se na onu upu ili deka-
nat, koji je batinik dosadanje upe ili dekanata, ili se prenosi u centralni dijecezanski arhiv. O
tome donosi odluku ordinarij.
IV. ARHIVI
32.
Arhivi zajednica mogu biti, prema djelovanju ustanova:
1. Arhivi generalnih kurija ili matica,
2. Provincijalni arhivi,
3. Samostanski, i ostali arhivi.
33.
Generalne kurije ili matice te provincije uredbe za svoje arhive
u obzir propise ove Uredbe o Biskupijskim arhivima.
Kao osnova za uredbu o samostanskim, odnosno arhivima primijenit se propisi
ove Uredbe o upnim arhivima, uz potrebne preinake s obzirom na vlastitosti redova, kongre-
gacija i drugih zajednica.

uredbe o arhivima dostavljaju Poglavarstva zajednica
Biskupskoj konferenciji radi evidencije.
35.
Arhivska grada crkvenih bratovtina i pobonih drutava te ostalih crkvenih ustanova i organa
se i koristi uz primjenu iznesenih u ovoj Uredbi o upnim arhivima.

Crkveni arhivi kaptola, bratovtina i pobonih drutava te ostalih crkvenih ustanova ili organa
po prestanku rada ustanova ili organa od kojih su nastali pohranjuju se kao cjelina prema
djelovanja u Biskupijski odnosno upni arhiv.


DOKUMENTI
37.
Svi posjednici crkvenih arhiva ili arhivske bilo kojeg opsega, duni su voditi inventar i
kartoteku spomenute te jedan primjerak inventara i kartoteke dostaviti svome ordinarija-
tu, a drugi primjerak HBK u svrhu formiranja centralnog arhiva i kartoteke za
HBK.

Za pravilno uredbe nadleno je HBK za crkvenu umjetnost, arhive i
knjinice.

Ovu Uredbu je odobrio Plenum Hrvatske biskupske konferencije na svom zasjedanju u Za-
grebu, 12. travnja 2002. godine.
-------------:..l_1a_a ________________ s_Lu__B_EN __ IV_J_ES_N_l_K ____________