Magistarski studij

Mustedanagi Sulje efik Velika Kladua

Index br.30/09
Pitanja i dg!ri i"
EKONOMIJE
#$% st i"danje Paul &.S'M()*S+, - .I**I'M &.,+/&0'(S
1rf.dr.&ragljub Stjan!
Poglavlje 1
Poela ( poetak) ekonomije.
Ekonomika je znanstveno prouavanje kako ru!tvo upotre"ljava srestva a "i
proizvela korisne ro"e i raspojelila i# razliitim ljuima.
1.$e%ini!ite ekonomska o"ra i "esplatna o"ra&,a!dite neklik 1ri2jera "a s!aku !rstu dbara i 23ete li
"a2isliti 1ri2jere dbara kja su se u1treblja!ala ka bes1latna dbra 4 a kja su sad ekn2ska dbra.
5es1latna dbra su 1ijesak u 1ustinji ili slana !da na 2rskj 1la3i4 a ekn2ska dbra su na dbra kja
i2aju 6ijenu i ra"2ijenjuju se "a n!a64 tra21a na slbdn2 tr3itu.
'.Oreite koja su o slijee(i# stajali!ta normativna) koja pozitivna&*
P"iti!na ekn2ija istra3uje funk6inalne i kau"alne dnse i"2e7u ekn2ski8 !arijabli be"
!rijednsni8 sud!a nji2a. +na 1ru9a!a ekn2ske 1ja!e nak!i2a kak!e ne jesu.
Pri2jer: Nezaposlenost u BiHj je 2003. iznosila preko 34 % radne snage
,r2ati!na ekn2ija sadr3i 1rsudbe ekn2skj st!arnsti 6jenjujui i8 s dre7eni8 eti9ki8
1"i6ija. +na g!ri kak!i2 bi ekn2ske 1ja!e trebale biti.
Pri2jer: Visoka nezaposlenost u BiH je ekonomski i politiki nepri!atlji!a pa politika zapo"lja!anja
mora #iti jedan od prioriteta ekonomske politike
Kaa se privrea nalazi na PP+ suoava se s voj"om * kojeg proizvoa proizvesti vi!e a kojeg
manje &
,a!edenu d!jbu 1ka"uje slijedea tabli6a
Mogu(nosti
Potro!na
o"ra
Kapitalna
o"ra
, - .-
/ 1- 0-
1 '- 20
$ 2- '-
E 3- -
#
a. Velika 11la!a #993.gdine 1digla je 6ijene 8rane.
b. ;aslu3an sir2a8 nebi treba 1laati 1re".
6. Kad bi sir2ani ljudi i2ali bes1latn "dra!st!en siguranje4 ni bi i2ali !eu 1ri"!dnst
d.rast 6ijena 8rane 1ridni jr <ran6uskj re!lu6iji.
5ri3lji! definiite sljedee 1j2!e i na!edite 1ri2jer:grani6a 1ri"!dni8 2gunsti =PP<>? 5udui
su 1ri"!dni faktri grani9eni drut! se su9a!a sa s!j2 grani62 1ri"!dni8 2gunsti
=PP<>.
PP< 1redsta!lja 2aksi2alnu k2bina6iju dbara kju 1ri!reda nekg drut!a 23e 1ri"!esti s
1stjei2 1ri"!dni2 ka1a6iteti2a
Kada je 1ri!reda na PP< tada na efikasn al6ira s!je resurse t "na9i da je 1!eanje 1ri"!dnje
jedng dbra 2gue na utrb drugg dbra
oskunost) dbra su skudna i drut! 2ra efiksn u1treblja!ati s!ja sredst!a.&bra su grani9ena
dk se3elje 9ine be"grani9ni2.
e%ikasnost) "na9i da se sredst!a ekn2ije u1treblja!aju t je 2gue djelt!rnije da bi se
"ad!ljile 1trebe i 3elje ljudi* Kada je 1ri!reda na PP< tada na efikasn al6ira s!je resurse t
"na9i da je 1!eanje 1ri"!dnje jedng dbra 2gue na utrb drugg dbra.
utro!4i4 su rbe ili usluge kje 1redu"ee u1treblja!a u s!ji2 1ri"!dni2 1r6esi2a.
@
Proizvoi4 su ra"li9ita krisna dbra ili usluge kja 1ri"la"e i" 1ri"!dng 1r6esa i kji se ili tre
ili u1treblja!aju u daljnjj 1ri"!dnji.
3.Pretpostavite a E4onolan proizvoi !i!anja i ko!ulje s utro!4ima raa. Es4onolau ima na
raspolaganju 1--. sati raa. 5i!anje za#tjeva sata raa) ok ko!ulja za#tjeva pet sati raa.
Konstruirajte Es4onolauovu grani4u proizvoni# mogu(nosti.&
0.Ponovo na4rtajte grani4u proizvoni# mogu(nsti ru!tva na 6li4i 17' nakon !to su znanstveveni izumi
uvostruili proizvonost srestvava u proizvonji masla4a "ez "ilo kakve promjene u proizvonosti
proizvonje revolvera.
.. Mnogo znanstvenika vjeruje a 4emo "rzo is4rpiti na!e prirone izvore. Pretpostavite a postoje samo
va utro!ka (ra i prironi izvori) koja proizvoe va o"ra (kon4erte i "enzin) "ez po"olj!anja
te#nologije ru!tva tokom vremena. Poka8ite !to "i se ogoilo grani4i proizvoni# mogu(nosti (PP+)
tokom vremena ka "i se is4rpili prironi izvori&. Kako "i izum i po"olj!anje te#nologije promijenili va!
ogovor& Na oasnovu ovog primjera o"jasnite za!to se ka8e a je 9ekonomski rast utrka izme:u
is4rpljenja i izuma;.
<.=amislite a $iligent ima 1- sati za uenje za testove u ekonomi4i i povijesti. Na4rtajte krivulju
proizvoni# mogu(nosti (PP+) za o4ijene) uz $iligentovo ogranieno vrijeme. ,ko $iligent ui
nee%ikasno slu!aju(i "unu glaz"u ili avrljaju(i sa prijateljima gje (e $iligentova o4jena );proizvo;
"iti u onosu na PP+& 5ta "i se ogoilo krivulji PP+ za o4jene) ka "i $iligent pove(ao vrijeme uenja
sa 1- sati na 10 sati&
PO>E?, EKONOMIJE
)kn2ija je i"u9a!anje kakk drut!a kriste skudne resurse da bi 1ri"!ela !rijedna dbra i ras1dijelila i8
ra"li9iti2 ljudi2a.
,a s!ijet4 je s!ijet skudnsti4 1un ekn2ski8 dbara. +skudnst je tak! stanje da su dbra u dnsu na
3elje grani9ena.
(9ink!itst A "na9a!a naju9ink!itije kritenje drut!eni8 resursa u "ad!lja!anju ljudski8 7elja i 1treba.
5it ekn2ije je s1"nati realnst skudnsti i tada dgnetnuti kak rgani"irati drut! na na9in kji d!di
d najdjelt!rnije u1trebe resursa. Bu ekn2ija daje s!j jedinst!en d1rins.
MIK/+)K+,+MIC' I M'K/+)K+,+MIC'
(te2eljitelje2 2ikrekn2ije s2atra se ,am 6mit# A grana ekn2ije kja se danas ba!i 1naanje2
indi!idualni8 entiteta4 11ut tr3ita4 1du"ea i d2ainsta!a. ( /ogatstvu naroa S2it8 ra"2atra kak se
dre7uju indi!idualne 6ijene4 1ru9a!a dredni6e 6ijene "e2lje4 rada i ka1itala te is1ituje snage i slabsti
tr3ing 2e8ani"2a. Identifi6ira je 9udesna bilje3ja u9ink!itsti tr3ita i u!idi da ekn2ska krist dla"i
d radnji 1jedina6a kji se brinu "a !lastiti interes.
Makrekn2ija se ba!i uku1ni2 djel!anje2 gs1darst!a. ,ije 1stjala d #93D.gdine4 kad je Jo#n
Ma@nar Ke@nes bja!i s!ju studiju Op(a teorija zaposlenosti) kamata i nov4a. KeEnes je ra"!i anali"u
t u"rkuje 1sl!ne 6ikluse s nai"2jeni9ni2 ra"dblji2a !iske ne"a1slensti i !iske infla6ije.
Makrekn2ija is1ituje kak se dre7uju uku1ne in!esti6ije i 1trnja4 kak sredinje banke u1ra!ljaju
n!6e2 i ka2atni2 st1a2a4 t u"rkuje 2e7unardne finan6ijske kri"e4 te "at neke na6ije br" rastu dk
druge "astaju.
&!ije grane ekn2ije s1ajaju se i st!araju sr3 2derne ekn2ije.
)K+,+MSK' *+FIK'
3
)kn2isti kriste "nanst!eni 1ristu1 kak bi ra"u2jeli ekn2ski 3i!t. B uklju9uje 1r2atranje ekn2ski8
!e"a i slu3enje statistik2 i 1!ijesni2 1da6i2a.
)kn2isti su ra"!ili 1sebnu te8niku A )K+,+M)B/IC' A 1ri2jenjuje statistiku na ekn2ske 1rble2e.
Kritenje ekn2etrije ekn2isti2a 2guuje 1regleda!ati 2nt! 1dataka kak bi i"!ukli jednsta!an
dns. ,eke d 1i8 1greaka u ekn2sk2 "aklju9i!anju su:
naknadna 1greka A ja!lja se kada 1ret1sta!lja2 da je "at t se jedan dga7aj dgdi 1rije drugg4 1r!i
dga7aj u"rk!a drugi dga7aj
neus1je8 dr3anja stali8 st!ari knstantni2a A treba dr3ati stale st!ari knstantni2a kada anali"ira2 utje6aj
!arijable na ekn2ski susta!
1greka 11a!anja A 1nekad 1ret1sta!lja2 da n t !rijedi "a dijel!e susta!a4 !rijedi i "a 6ijeli susta!.
Kada 1ret1sta!ljate da n t !rijedi "a di !rijedi i "a 6jelinu 9inite k21"i6ijsku 1greku.
(lti2ati!ni je 6ilj ekn2ske "nansti 1bljati u!jete 3i!ta ljudi u nji8!i2 s!akdne!ni2 3i!ti2a. ;e2lje
s !iski2 d86i2a i2aju sredst!a "a i"gradnju kla kak bi 2ladi 2gli nau9iti 9itati i ra"!iti !jetine
ne18dne "a kritenje 2derni2 strje!i2a i ra9unali2a. Sredst!a dbi!ena gs1darski2 rast2
2guuju ljudi2a da i2aju !ie !re2ena "a u2jetni9ke sklnsti4a i2aju i !ie !re2ena "a 9itanje4 sluanje i
nastu1anje.
+dre7i!anje najbljeg 1uta "a gs1darski na1redak ili 1ra!ednu ras1djelu drut!eng 1ri"!da "a8tije!a
8ladne gla!e4 ne kje bjekti!n 2gu d!agnuti trk!e i kristi ra"li9iti8 1ristu1a trudei se t je naj!ie
2gue da bi se anali"a dr3ala 9ist2 d 3elja.
&a bi dr3ali "dra! gs1darst!4 !lade 2raju 9u!ati te3nju da ljudi rade i tede. &rut!a 2gu nek
!rije2e u"dr3a!ati ne"a1slene4 ali kada siguranje "a ne"a1slenst 1kri!a trk!e4 ljudi 19inju !isiti
dr3a!i i 1restaju tra3iti 1sa.
B/I P/+5*)M' )K+,+MSK) +/F',I;'GIC)
S!ak drut! 2ra i2ati na9in dre7i!anja K+C' e se dbra 1ri"!diti4 K'K+ e se 1ri"!diti i ;'
K+F' e se 1ri"!diti.
K+C' A drut! 2ra drediti klik e se nekg dbra i"2e7u 2ng 2gui84 1ri"!esti i kaka e i8 se
1ri"!esti
K'K+ A drut! 2ra drediti tk e 1ri"!diti4 s kji2 resursi2a i kje e te8nike 1ri"!dnje u1trijebiti
;' K+F' A tk e u3i!ati 1ld ekn2ski8 na1ra
B/HI,'4 ,'/)&5+&'V,' I MC)+VIB' F+SP+&'/SBV'
M3e2 ra"lik!ati d!a te2eljn ra"li9ita na9ina rgani"iranja nekg gs1darst!a. Cedna je krajnst da !lada
dnsi !einu ekn2ski8 dluka 1ri 9e2u ni na 9elu 8ijerar8ije i"daju ekn2ske naredbe ni2a na ljest!i6i
is1d nji8. &ruga je krajnst t da se dluke dnse na tr3iti2a na kji2a se 1jedin6i ili 1du"ea
dbr!ljn dg!araju da ra"2ijene rbe i usluge4 bi9n 1ute2 1laanja u n!6u.
Br3in gs1darst! je n u kje2 1jedin6i i 1ri!atna 1du"ea dnse gla!ne dluke 1ri"!dnji i
1trnji.
Slbdn tr3it je ekstre2ni slu9aj tr3ing gs1darst!a4 u kje2 se dr3a!a ne 2ijea u ekn2ske dluke.
,aredbda!n gs1darst! je n u kje2 dr3a!a dnsi s!e !a3ne dluke 1ri"!dnji i 1trnji
= S!jetski Sa!e">
,ijedn su!re2en drut! ne s1ada u jednu ili drugu krajnju kategriju. S!a su drut!a 2jesita
gs1darst!a4 s ele2enti2a tr3ing i naredbda!ng gs1darst!a.
I,P(BI I P/+I;V+&I
In1uti su rbe ili usluge kje 1du"ea u1treblaj!aju u s!ji2 1ri"!dini2 1r6esi2a. Fs1darst!
u1treblja!a s!ju 1stjeu te8nlgiju "a k2biniranje in1uta da bi 1ri"!el 1ri"!de
Pri"!di su ra"li9ite krisne rbe ili usluge kje su re"ultat 1ri"!dng 1r6esa i kje se ili tre ili
u1treblja!aju u daljnjj 1ri"!dnji.
+aktori proizvonje se 2gu s!rstati u tri irke kategrije:
I
;)M*C' A ili 1rirdni i"!ri% 1redsta!ljaju dar 1rirde nai2 1ri"!dni2 1r6esi2a. Sastje se d "e2lje4
energetski8 i"ra4 9istg "raka i 1itke !de.
/'& A sastji se d !re2ena kje ljudi 1r!edu u 1i"!dnji.
K'PIB'* A 9ine trajna dbra gs1darst!a4 1ri"!edena kak bi 1ri"!dila druga dbra. Ka1italna dbra
uklju9uju strje!e4 6este4 ra9unala4 9ekie4 ka2ine4 9eli9ane4 aut2bile4 strje!e "a 1ranje..
F/',IG' P/+I;V+&,I0 M+F(J,+SBI / PP< =1rdu6tin%1ssibilitE frntier> A 1ka"uje
2aksi2alnekli9ine 1ri"!dnje kje nek gs1darst! 23e dsegnuti. (" dan te8nlk "nanje i
ras1l3i!u kli9inu ula"ni8 !eli9ina FPM 1redsta!lja 11is rba i usluga ras1l3i! drut!u.
+P+/B(,IB)B,I B/+'K A trak 1rilike kje s2 se drekli. +1rtunitetni trak dluke je !rijednst
rbe ili usluge kje s2 se drekli.
(KI,K+VIB+SB/)<IK'S,+SB A !a3an !id uku1ne ekn2ske efikasnsti je 1ri"!dna u9ink!itst.
Pri"!dna u9ink!itst ja!lja se kada gs1darst! ne 23e 1ri"!esti !ie jedng dbra be" da 1ri"!di
2anje nekg drugg dbraL t "na9i da je gs1darst! na grani6i 1ri"!dni8 2gunsti. 5iti na FPM%u
"na9i da bea 1ri"!dnja jedng dbra nei"bje3n "a8tije!a 3rt!!anje drugi8 dbara.
Su1stitu6ija je "akn 3i!ta gs1darst!a s 1un2 "a1slenu4 a grani6a 1ri"!dni8 2gunsti 1rika"uje
2gunsti dane na i"br drut!u.
Kad 1stje neiskriteni resursi4 gs1darst! u1e nije na grani6i 1ri"!dni8 2gunsti4 !e negdje
unutar nje.
dbra su skudna jer ljudi 3ele 2ng !ie neg t gs1darst! 23e 1ri"!esti. )kn2ska dbra su
skudna4 nisu bes1latna i drut! 2ra birati i"2e7u grani9eni8 dbara kja 23e 1ri"!esti s ras1l3i!i2
resursi2a.
&+&'B'K I A K'K+ KIB'BI &IC'F/'M)
$ijagram A grafi9ki 1rika" kji 1ka"uje kak su d!a ili !ie sku1!a 1dataka ili !arijabli 1!e"ani jedan s
drugi2. &ijagra2i su u ekn2iji bitni "at t na2 2guuju da anali"ira2 ekn2ske 1j2!e i
istra3uje2 1!ijesne tijek!e.
,eki dijagra2i 1ka"uju kak se !arijable 2ijenjaju tijek2 !re2ena4 drugi 1rika"uju !e"u i"2e7u ra"li9iti8
!arijabli.
Arija"le su 1jedinst interesa kja se 2gu definirati i 2jeriti i kja 11ri2a ra"li9ite !rijednsti u ra"li9iti2
!re2eni2a i na ra"li9iti2 2jesti2a = 6ijene 4 kli9ine4 sati rada4 jutra "e2lje4 dlari d8dka..>.Vdra!na 6rta
na dijagra2i 6ita se !odora!na os ili $ os%Vertikalna 6rta% ita se&!ertikalna os ili ' os
Flatka kri!ulja 1ri"!dni8 2gunsti A dra3a!a 2gunsti i"bra gs1darst!a. +na je !idn 12agal "a
1rika"i!anje kje su !rste 8rane i u kji2 kli9ina2a dstu1ne.
Nagi" linije A 1redsta!lja 1r2jenu jedne !arijable kja se "bi!a kad se 1r2ijeni druga !arijabla. ,agib je
t9na brj9ana 2jera !e"e i"2e7u 1r2jene !arijable M i 1r2jene !arijable N. Kest se definira ka Ous1n
i"nad 1tkaP. (s1n je k2ita udaljenst4 a 12ak !dra!na udaljenst.
Klju9na su s!jst!a kja treba s8!atiti nagibi2a sljedea:
nagib se 23e i"ra"iti ka brj. Mjeri 1r2jenu !arijable M 1 jedini6i 1r2jene !arijable N ili us1n i"nad
12aka
ak je linija ra!na njen je nagib 1s!uda jednak
nagib linije 1ka"uje je li !e"a i"2e7u M i N i"ra!na= ja!ljaju se nda kad se !arijable kreu u ist2 s2jeru> ili
brnuta= ja!ljaju se kad se !arijable kreu u su1rtni2 s2jer!i2a>.
Kri!ulja ili nelinearna linija je na kjj se nagib 2jenja. &a bi nali nagib glatke kri!ulje ra9una2 nagib
1ra!6a kji je tek ddiruje4 ali ne sije9e u "adanj t9ki. Baka! se 1ra!a6 "!e tangenta na kri!ulji. &ruk9ije4
nagib kri!ulje dan je nagib2 1ra!6a kji ddiruje kri!ulju u "adanj t9ki. Ki2 na6rta2 tangentu4 nagib
tangente nala"i2 ubi9ajen2 1ra!kutn2 te8nik2 2jerenja.
SP)GIC'*,I &IC'F/'MI
$
V/)M),SKI ,I;+VI A 1ka"uju kak se dre7ena !arijabla 2ijenjala tijek2 !re2ena.
&IC'F/'MI /'SP/),+SBI A 1rika"uje uku1ni na6inalni ras1l3i!i d8dak na !dra!nj si i uku1nu
1trnju na k2itj si.
&IC'F/'MI S VI) +& C)&,) K/IV(*C) A 2gu 1rika"i!ati d!ije ra"li9ite !e"e istdbn. Prika"ujui
"ajedn d!a dnsa4 23e2 drediti 6ijenu i kli9inu kje e se st!ariti na tr3itu.
!a3na 1itanja "a ra"u2ije!anje dijagra2a su:
t je na s!akj siQQ
Kje su jedini6e 2jere na s!akj si
Kja se !rsta !e"e 1isuje kri!ulj2 ili kri!ulja2a 1rika"ani2 na dijagra2u
*)KGIC' @ % B/HIB) I &/H'V' ( M+&)/,+M SVIC)B(
Br3in gs1darst! ra"ra7en je 2e8ani"a2 "a uskla7i!anje ljudi4 akti!nsti i 1sl!anja 1ute2 susta!a 6ijena
i tr3ita. B je k2unika6ijski ure7aj "a udru3i!anja "nanja i akti!nsti 2ilijarda ra"li9iti8 1jedina6a. +1enit
g!rei tr3ita su 2jesta gdje se susreu ku16i i 1rda!atelji4 ra"2jenjuju rbe i usluge i dre7uju 6ijene.
Br3ite je 2e8ani"a2 1ute2 kjeg se susreu ku16i i 1rda!atelji kak bi dredili 6ijene i ra"2ijenili rbe i
usluge.
Gijene 1redsta!ljaju u!jete 1 kji2a ljudi i 1du"ea dbr!ljn ra"2jenjuju ra"li9ite rbe. &ijeluju ka
signali 1ri"!7a9i2a i 1tra9i2a. (suglauju se dluka2a 1ri"!7a9a i 1tra9a na tr3itu. Vie 6ijene u
1ra!ilu s2anjuju ku1!ine 1tra9a i 1ti9u 1ri"!dnju. ,i3e 6ijene 1ti9u 1trnju i bes8rabruju
1ri"!dnju. +ne su ra!nte3ni kta9 tr3ing 2e8ani"2a.
Br3ina ra!nte3a 1redsta!lja ura!nte3enst s!i8 ra"li9iti8 ku1a6a i 1rda!atelja.
(kus i te8nlgija su !ladari tr3ita.
,'CV'H,IC) <(,KGIC) B/HIB':
!ri selek6iju 1trebni8 1ri"!da i ut!r7uje 1trebe i 3elje 9lan!a "ajedni6eL
sigura!a efikasnu alka6iju 1ri"!dni8 9inila6a i efikasan i"br 1ri"!dni8 1stu1aka te tak 2guuje
uku1nu drut!enu 1djelu rada =s!atk bira4 !isn interesi2a i is1lati!sti4 t e 1rda!ati4 a t ku1!ati>L
!ri ras1djelu drut!eng 1ri"!da i na6inalng 1ri"!da.
,'K)*+ ,)VI&*CIV) /(K) t!rdi da sebi9n nastjanje da st!ari dbr"a sebe4 s!akg 1jedin6a4 ka
nek2 n!idlji!2 ruk24 na!di da st!ari najblje dbr "a s!e.
&k se ekn2ije ra"!ijaju ne 1staju SP)GIC'*I;I/',IC). Pdjela rada 2guuje da se "adaa rasta!i na
2ng 2anji8 1sl!a kje sa2 jedan radnik 23e br" nau9iti i ba!iti. &k 1jedin6i i "e2lje 1staju s!e
s1e6ijali"iraniji4 ni se s!e !ie usredt9uju na 1sebne rbe i ra"2jenjuju s!ju 1rek2jernu 1ri"!dnju "a
dbra kja su 1ri"!eli drugi. &rag!ljna ra"2jena4 "asn!ana na s1e6ijali"a6iji4 kristi s!i2a.
B/F+VI,' ,+V'G I K'PIB'*
,a1redna ka1italisti9ka gs1darst!a i2aju tri istaknuta s!jst!a:
% na1redn gs1darst! karakteri"ira ra"granata 2re3a B/F+VI,) kja !isi 1drbnj s1e6ijali"a6iji i
1djeli rada
% 2derna gs1darst!a danas u!elike u1treblja!aju n!a6. +n je 2jeril "a 2jerenje ekn2ske !rijednsti
1red2eta i "a finan6iranje trg!ine
% su!re2ene industrijske te8nlgije slanjaju se na u1trebu !eliki8 kli9ina K'PIB'*'.
S1e6ijali"a6ija se st!aruje kad ljudi usredt9uju s!je na1re na 1seban sku1 "adaa. Ideja 1rbi6i2a d
trg!ine jedna je d sredinji8 1rni6a!sti ekn2ije. /a"li9iti ljudi ili "e2lje s1e6ijali"iraju se na dre7eni2
1dru9ji2a i "ati2 se uklju9uju u dbr!ljnu ra"2jenu nga t su 1ri"!eli "a n t i2 je 1trebn.
D
,!a6 je sredst! 1laanja u bliku gt!ine i 9ek!a kji se kriste "a ku1!ine. &r3a!a nad"ire 1nudu n!6a
1ute2 s!je sredinje banke4 ali 11ut drugi8 katali"atra4 n!a6 se 23e 1regrijati i nanijeti tetu
gs1darsk2 2tru. M3e u"rk!ati 8i1erinfla6iju = 6ijene se jak br" 1!ea!aju>.
Ka1ital A faktr 1ri"!dnjeL jedan d tri gla!na. +stala d!a su "e2lja i rad4 9est se na"i!aju 1ri2arni2
faktri2a 1ri"!dnje. B "na9i da je nji8!a 1nuda u naj!ej 2jeri dre7ena neekn2ski2 faktri2a.
)kn2ska akti!nst uklju9uje dri6anje d sadanje 1trnje kak bi se 1!ea na ka1ital.
)K+,+MSK' (*+F' &/H'V)
Idealn tr3in gs1darst! je n u kje2 se s!a dbra i usluge dbr!ljn ra"2jenjuju "a n!a6 1ri
tr3ini2 6ijena2a.
&r3a!e i2aju 3 gla!ne ekn2ske funk6ije u tr3in2 gs1darst!u:
1!ea!aju u9ink!itst
1r2!iraju jednakst
ja9aju 2akrekn2sku stabilnst i rast 1ute2 fiskalne 1litike i 2netarne regula6ije
&r3a!a nastu1a kada je 1trebn is1ra!iti 2anjka!sti tr3ita kje d!de d ,))<IK'S,+SBI uslijed
nesa!rene knkuren6ije4 negati!ni8 eksternalija4 2gua!a 1stjanje ja!ng dbraL "ati2 is1ra!lja
,)C)&,'K+SBI/,)P/'VIK,+SBI u distribu6iji d8tkaL te 2jera2a ekn2ske 1litike sigura!a
2akrekn2ski /'SB I SB'5I*,+SB.
S'V/),' K+,K(/),GIC' je kada s!a dbra i usluge i2aju 6ijenu i ra"2jenjuju se na tr3itu.
,)S'V/),' K+,K(/),GIC' 1stji kada ku1a6 ili 1rda!a9 2gu utje6ati na 6ijenu dbra. Fla!na
bilje3ja su 1re!iske 6ijene i 1reniska 1ri"!dnja.
M+,+P+* je krajnji slu9aj nesa!rene knkuren6ijeL t je sa2 jedan 1nu7a9 kji sa2 dre7uje 6ijenu
dre7eng dbra. ,astaje i" ra"lga: nedstatka knkuren6ije na dre7en2 tr3itu4 nedstatka su1stituta
kji2a se 23e trg!ati =rba ili usluga> te "bg 1stjanja ula"ni8 barijera na tr3ite % 2n1list kntrlira
!rijedan in1ut4 1rirdni 2n1l4 1atenti i "atite4 dr3a!ni 2n1li. Pri2jeri 2n1la i" 1rlsti i
sadanjsti u /0 %d sektra telek2unika6ija4 energetike4 k2unalija i !d1skrbe...
(" 2n1l 23e se 1d nesa!renu knkuren6iju na!esti i lig1l4 ra"ni bli6i 2n1li9ti6ke knkuren6ije4
2n1sn4 lig1sn. S!e !isi t2e tk na tr3itu s!j2 kntrl2 ili "bg drugi8 klnsti utje9e na
6ijene. Kd 2n1la jedan 1ri"!7a64 kd +*IF+P+*' !ie nji8 utje9e na 6ijenu jer jedin ni 1ri"!de
rbu ili uslugu kja se tra3i ili i2 je 1l3aj siguran neekn2ski2 ra"l"i2a4 a !eina ku1uje d nji8. Kd
M+,+PS+,' i +*+F+PS+,' radi se se jedn2 !elik2 i u drug2 slu9aju !ie !ei8 ku1a6a kji
dre7uju 6ijenu nga t naba!ljaju jer su ku16i !eine 1ri"!da dre7eng 1ri"!7a9a.
Br3ita nu3n ne d!de d bes1rijekrne ili P/'V)&,) /'SP+&C)*) &+0+BK'. +na 2gu d!esti d
ne1ri8!atlji! !elike nejednaksti d8tka i 1trnje. Ka dg!r na t dr3a!a 23e 1r2ijeniti 2del
st!ari!anja d8daka 12u tr3ini8 nadni6a4 renti4 ka2ata i di!idendi. Su!re2ene dr3a!e u1treblja!aju
1re"i!anje kak bi 1!eale 1ri8de "a transfere ili 1rgra2e d8d!ne 12i "a sir2ane.
+d nastanka 2akrekn2ike =R30%i8> dr3a!a je u1treblja!ala fiskalne !lasti =1re"i!anja i trenja> i
2netarnu 1litiku =kja utje9e na ka2tnjake i kredite> da bi 1ti6ala dugr9ni )K+,+MSKI /'SB i
1rdukti!nst. Kristei fiskalnu i 2netarnu 1litiku dr3a!a 23e utje6ati na ra"inu uku1ng trenja4 st1u
rasta 1ri"!dnje4 ra"inu "a1slensti i ne"a1slensti4 te na ra"inu 6ijena i st1u infla6ije4 tj. sigurati rast i
stabilnst.
)K+,+MSKI /'SB je rast uku1ne 1ri"!dnje jedne dr3a!e.
S
P/+&(KBIV,+SB je 1ri"!dnja na jedini6u utrka ili efikasnst kj2 se u1treblja!aju sredst!a.
*)KGIC' 3 % +S,+V,I )*)M),BI P+,(&) I P+B/'H,C)
Berija 1nude i 1tra3nje A 1ka"uje kak 1referen6ije 1tra9a dre7uju 1tra3nju 1tra9a "a dbri2a dk
su trk!i 1sl!anja te2elj 1nude dbara.
B'5*IG' P+B/'H,C)
Ve"a i"2e7u 6ijene i ku1ljene kli9ine na"i!a se kri!ulja 1tra3nje.
;akn negati!n nagnute 1tra3nje te2elji se na "dra!2 ra"u2u i ekn2skj teriji i is1itanje u 1raksi i
1t!r7en "a gt! s!a dbra. Kada se 6ijena dbra 1!ea ku16i u 1ra!ilu ku1uju 2anje tg dbraL kad se
6ijena s1usti ak drugi 9i2beni6i stanu isti tra3ena kli9ina raste. Pr!i je u9inak "a2jene /su1stitu6ije4 a drugi
u9inak d8tka.
Br3inu 1tra3nju 9ini "brj s!i8 indi!idualni8 1tra3nji. Kri!ulja tr3ine 1tra3nje dbi!a se "brajanje2
tra3eni8 kli9ina s!i8 1jedina6a 1ri s!akj 6ijeni.
Gijeli ni" 9i2benika dre7uje klik e se tra3iti 1ri danj 6ijeni:
1rsje9ni d8dak
!eli9ina tr3ita
6ijene i ras1l3i!st 1!e"ani8 dbara
ukusi ili 1referen6ije
1sebni utje6aji
B su sile u 1"adini kri!ulje 1tra3nje.
B'5*IG' P+,(&)
Babli6a 1nude ili kri!ulja 1nude 1ka"uje dns i"2e7u tr3ine 6ijene i kli9ine tga dbra kje su
1ri"!7a9i s1re2ni 1ri"!esti i 1rdati4 ak stali 9i2beni6i stanu jednaki.
Sile u 1"adini kri!ulje 1nude su:
trk!i 1ri"!dnje
6ijene 1!e"ani8 dbara
dr3a!ne 1litike
1sebni utje6aji
/'V,+B)H' P+,(&) I P+B/'H,C)
Pnuda i 1tra3nja 2e7udjeluju kak bi 1ri"!eli ra!nte3nu kli9inu i 6ijenu ili tr3inu ra!nte3u. Br3ina
ra!nte3a us1sta!lja se 1ri nj 6ijeni i kli9ini u kj su sile 1nude i 1tra3nje ura!nte3ene. /a"lg "at t
"!e2 ra!nte32 je u t2e t kada su sile 1nude i 1tra3nje ura!nte3ene ne2a ra"lga da 6ijena raste ili
1ada s!e dk drugi 9i2beni6i stanu ne1r2ijenjeni.
Br3ina ra!nte3a se ja!lja kd 6ijene kd kje je tra3ena kli9ina jednaka 1nu7enj kli9ini. /a!nte3na
6ijena j se na"i!a 6ijen2 kja 9isti tr3ite. B "na9a!a da su s!e 1nude i narud3be is1unjene.
/a!nte3e 6ijena i kli9ina ja!ljaju se kad je dbr!ljn 1nu7ena kli9ina jednaka dbr!ljn tra3enj
kli9ini.
Br3ite ra6inira kr" 2e7udjel!anje 1nude i 1tra3nje A t je ra6iniranje 1ute2 n!9anika.
*)KGIC' 9 A ,)S'V/),' K+,K(/),GIC' I M+,+P+*
M+&)*I ,)S'V/),) K+,K(/),GIC)
Fla!ni bli6i su :
T
M+,+P+* % jedan 1rda!atelj s 1t1uni2 nad"r2 nad 6ijeli2 1ri!redni2 sektr2. ,a dugi rk nijedan
2n1l nije siguran d na1ada knkurenata.
+*IF+P+* A nekli6ina 1rda!atelja. B 23e "na9a!ati d @ d #0 ili #$ 1du"ea. Va3na "na9ajka je u
t2e da s!ak 1du"ee 23e utje6ati na tr3inu 6ijenu.
M+,+P+*ISBIKK' K+,K(/),GIC' A ja!lja se kad !eliki brj 1rda!atelja 1ri"!di ra"lu9ene
1ri"!de. Sli9na je sa!renj knkuren6iji 1 t2e t u njj 1stje 2ngi 1rda!atelji d kji8 nijedan ne2a
!elik tr3ini udi. /a"lu9eni 1ri"!di su ni 9ije se !a3ne karakteristike ra"likuju. Klasi9an je 1ri2jer sektr
2al1rdaje gri!a.
Br3ite sa!rene knkuren6ije je n u kje2 nijedn 1du"ee nije d!ljn !elik da utje9e na tr3inu 6ijenu.
,esa!rena knkuren6ija 1re!lada!a u nek2 sektru kad gd 1jedini 1rda!atelji i2aju neku 2jeru nad"ra
nad 6ijen2 s!g 1ri"!da. ,e "na9i da 1du"ee i2a a1slutnu kntrlu nad 6ijen2 s!tg 1ri"!da.
;a 1du"ee u sa!renj knkuren6iji 1tra3nja je sa!ren elasti9na4 a "a 1du"ee u nesa!renj knkuren6iji
elasti9nst 1tra3nje je neke kna9ne !eli9ine. H
Prirdni 2n1l je tr3ite na kje2 ra"inu 1ri"!dnje sektra 23e efikasn st!ari!ati sa2 jedn
1du"ee.
Pre1reke ulasku na tr3ite su 9i2beni6i kji te3a!aju n!i2 1du"ei2a ula"aku neki sektr. B su:
ekn2ija buj2a
1ra!na grani9enja4
!iski trk!i ulaska
glaa!anje i ra"lu9i!anje 1ri"!da
F/',IK,I P/I0+& I M+,+P+*
Frani9ni 1ri8d ili M/ je 1r2jena 1ri8da d kje dla"i kad kli9ina 1rdaje 1raste. M3e biti 1"iti!an i
negati!an. ,egati!an M/ "na9i da 1du"ee 2ra tlik sni"iti 6ijenu 1ret8dni8 jedini6a da 2u uku1ni 1ri8d
1ada. Frani9ni 1ri8d je 1"iti!an kad je 1tra3nja elasti9na4 jednak je nuki kad je 1tra3nja jedini9n elasti9na
i negati!an kad je 1tra3nja neelasti9na.
(VC)BI M'KSIMI;I/',C' &+5IBI
P defini6iji uku1na dbit jednaka je uku1n1 1ri8du u2anjen2 "a uku1ne trk!e:
BP? B/ A BG? =PUV> A BG
&a bi 2aksi2i"iral s!ju dbit 1du"ee treba nai ra!nte3nu 6ijenu i kli9inu kja daje naj!eu dbit ili
naj!eu ra"liku i"2e7u B/ i BG. Va3an is8d tga je da e 2aksi2alna dbit biti st!arena kad je 1ri"!dnja
na ra"ini 1ri kjj je grani9ni 1ri8d 1du"ea jednak grani9ni2 trk!i2a.
Pra!il "a dre7i!anje 2aksi2alne dbiti glasi:
Gijena i kli9ina kje 2n1listu dnse 2aksi2alnu dbit4 ta2 su gdje je njeg! grani9ni 1ri8d jednak
njeg!i2 grani9ni2 trk!i2a:
M/ ? MG4 kd PU i VU kje dnse 2aksi2alnu dbit
,'K)*+ F/',IK,+SBI A "na9i da e ljudi 2aksi2i"irati s!je d8tke ili dbitke ili "ad!ljst! sa2
12u grani9ni8 trk!a i grani9ni kristi d neke dluke. Cedna je d sredinji8 1uka ekn2ije.
*)KGIC' #@ A K'K+ B/HIB' +&/)W(C( &+0+BK)
&!a su 2jerila kja se naj9ee rabe u dre7i!anju ekn2skg 1l3aja 1jedin6a ili dr3a!e: &+0+&'K i
5+F'BSBV+.
&8dak se dnsi na 1rilje! nadni6a4 ka2atni8 1ri8da4 di!idendi i drugi8 !rijednsti kje 1ritje9u tijek2
dre7eng ra"dblja. ;brje s!i8 d8daka je na6inalni d8dak. ,aj!ei di na6inalng d8tka dla"i u
rad4 u bliku nadni6a4 1laa ili ra"ni8 naknada. Prestali dla"i na ra"li9ite !rste d8tka d i2!ine.
9
&r3a!a 1riku1lja "natan di na6inalng d8tka 1re"i!anje2 i drugi2 na2eti2a. &r3a!e na s!i2 ra"ina2a
sigura!aju d8tke u bliku transferni8 1laanja kja 1redsta!ljaju 1laanja dr3a!a 1jedin6i2a kja nisu
1r!edena ka u"!rat "a tekua dbra ili usluge.
+sbni d8dak jednak je tr3in2 d8tku u!ean2 "a transferna 1laanja. Veina tr3ing d88tka
1ri"la"i i" nadni6a i 1laa.
5gatst! se sastji d dlarske net !rijednsti i2!ine 1sjed!ane u danj t9ki u !re2enu. 5gatst! je
stanje4 a d8dak je tk.
+&/)WIV',C) GIC),' (*';,,I0 V)*IKI,' P/)M' F/',IK,+C P/+I;V+&,+SBI
Berija ras1djele d8tka ili terija ras1djele 1r1ituje kak se d86i dre7uju u tr3in2 gs1darst!u.
Pseban je slu9aj terije 6ijena. Klju9 d d8daka le3i u grani9ni2 1ri"!di2a ra"li9iti8 faktra 1ri"!dnje.
Ptra3nja "a faktri2a ra"lijuje se d 1tra3nje "a 1trni2 dbri2a u d!a !ida:
1tra3nje "a faktri2a i"!edene su 1tra3nje A 1stji bitna ra"lika i"2e7u bi9ne 1tra3nje 1tra9a i
1tra3nje 1du"ea "a ula"ni2 !eli9ina2a. Ptra9i 1tra3uju finalna dbra4 a 1du"ee ku1uje in1ute "bg
1ri"!dnje.
1tra3nje "a faktri2a su 2e7u!isne 1tra3nje
B)+/IC' /'SP+&C)*) I P/I0+& F/',IK,+F P/+I;V+&'
Be2eljn 1la"ite u teriji ras1djele je da su 1tra3nje "a ra"li9iti2 faktri2a 1ri"!dnje i"!edene i"
1ri8da kje s!aki faktr dnsi s!ji2 grani9ni2 1ri"!d2.
Pri8d grani9ng 1ri"!da /M/P je ddatni 1ri8d kji 1du"ee "ara7uje 12u ddatng in1uta dk drugi
in1uti staju knstantni2a.
Pri8d grani9ng 1ri"!da rada:
=M/P*> ? M/ U MP*
Pri8d grani9ng 1ri"!da "e2lje:
=M/P'> ?M/UMP'
Pri8d grani9ng 1ri"!da:
=M/PI>?PUMPI
Pra!il naj2anjeg trka A trk!i su 2ini2i"irani kad je grani9ni 1ri"!d 1 dlaru in1uta i"jedna9en "a
s!aki in1ut. B !rijedi i "a sa!rene i nesa!rene knkurente na tr3iti2a 1ri"!da.
Pra!il "a2jene A ak 6ijena jedng faktra 1raste dk 6ijene drugi8 faktra staju fiksne 1du"ee e
st!ariti dbit "a2jen2 !ie drug8i8 in1uta "a sku1lji faktr.
/a!nte3na 6ijena in1uta na tr3itu sa!rene knkuren6ije blikuje se na nj ra"ini na kjj su 1nu7ene i
tra3ene kli9ine jednake.
Pjednsta!ljenu teriju ras1djele faktrskg d8tka 1r!i je 1redl3i C8n 5ates Glark4 na se 23e
1ri2ijeniti na tr3ita sa!rene knkuren6ije "a bil kji brj finalni8 1ri"!da i faktra 1ri"!dnje.
Berija grani9ne 1ri"!dnsti ras1djele d8tka anali"ira na9in na kji se uku1ni na6inalni d8dak
ras1djeljuje i"2e7u ra"li9iti8 faktra.
*)KGIC' #3 A B/HIB) /'&'
Prsje9ne realne nadni6e 1redsta!ljaju ku1!nu 2g jedng radng sata ili n!9ani i"ns nadni6e 1dijeljen sa
3i!tni2 trk!i2a.
#0
Pnudu "a rad2 dre7uje grani9ni 1ri"!d rada. +1a ra"ina nadni6a neke "e2lje bit e !ia kad su radni6i
blje i"u9eni i bra"!aniji4 kad na i2a !eu kli9inu i ka!litetu ka1itala kj2 23e ras1lagati i kad
1ri2jenjuje na1rednije te8nike 1ri"!dnje.
Pnuda rada !isi tri klju9na 9i2benika:
brju stan!nika
1rsje9n2 brju sati rada
udjelu radne snage
kad nadni6e rastu ja!ljaju se @ su1rtna u9inka na 1nudu rada. (9inak sus1titu6ije A 2a2i s!akg radnika da
radi du3e "bg !ee nadni6e "a s!aki radni sat. (9inak d8tka A !ee nadni6e "na9e da si radnik 23e 1riu1titi
!ie !re2ena dkli6e.
PIB',C' I P+*IBIK) ,' B/HIB( /'&'
/adni9i sindikati igraju !a3nu ulgu u s2islu brja 9lan!a i u s2islu utje6aja. Psl!dst! i 1redsta!ni6i
radnika sastaju se da bi dli d ug!ra. Bak!i s1ra"u2i bi9n sadr3e dredbe nadni6a2a4 stali2
naknada2 i 1ra!ili2a rada.
Pre2a ekn2skj teriji ne 1stji jed"na9ni is8d klekti!ng 1reg!aranja. 5ilateralni 2n1l ii
1reg!ri i"2e7u 1sl!dst!a i sindikata i2au teretski nedre7en rjeenje.
Pstje 2ngi i"!ri diskri2ina6ije4 jedan je !a3an 2e8ani"a2 us1sta!a i dr3a!anje neknkurentni8 sku1ina.
Statisti9ka diskri2ina6ija ja!lja se kad se na 1jedin6e gleda na te2elju 1rsje9ng 1naanja 9lan!a
sku1inekjj ni 1ri1adaju. Baj blik diskri2ina6ije 1r6jenjuje 1jedin6e 1re2a 1redrasuda2a na te2elju
karakteristika sku1ine4 s2anjuje 1ti6aje 1jedin6i2a da se anga3iraju u sa2"a1lja!anju i na taj na9in
ddatn 1ja9a!a 19etne 1redrasude.
Kra6i "a s2anjenje diskri2ina6ije na tr3itu rada 1du"eti su u 2ng s!ijer!a. /aniji 1ristu1i bili su
usredt9eni na sta!ljenje diskri2ina6ijski8 1stu1aka i"!an "akna dk su kasniji kra6i u!eli 2jere ka t su
afir2ati!ne ak6ijeL ne 1redsta!ljaju brnutu diskri2ina6iju.
Kad se ekn2ske ra"like ja!ljaju "bg be"na9ajni8 sbni8 karakteristika ka t su rasa4 s1l4 seksualna
rijenta6ija ili !jera t se na"i!a diskri2ina6ij2. +na bi9n uklju9uje ili:
nejednak 1stu1anje s ljudi2a na te2elju sbni8 karakteristika
1rakse kje i2aju ne1!ljan utje6aj na dre7ene sku1ine
Pr!i su diskri2ina6iju 19eli i"u9a!ati FarE 5e6ker.
,ajraireniji blik diskri2ina6ije je isklju9i!anje dre7eni8 sku1ina i" "a1lja!anja ili stan!anja.
*)KGIC' #I A ;)M*C' I K'PIB'*
;)M*C' I /),B'
Gijena kritenja "e2lje ili drugi8 in1uta kji i2aju fiksnu 1nudu na"i!a se renta. /enta se ra9una u dlari2a
1 jedini6i !re2ena "a jedini6u fiksng faktra.
/enta ili 9ista ekn2ska renta je 1laanje "a kritenje faktra 1ri"!dnje kji i2aju fiksnu 1nudu.
<aktr ka t je "e2lja nasta!it e 1ri"!diti iste kli9ine 9ak i dad se s2anji nagrada "a taj faktr. I" tga je
ra"lga 0enrE Ferge istaknu da je renta 1 s!jj 1rirdi "a1ra! !iak a ne nagrada 1trebna da bi se
1taknu trud faktra. B daje te2elj "a njeg! 1rijedlg jedinst!en2 1re"u kji2 bi se 1re"i!al
ne"ara7en 1!eanje !rijednsti "e2lje be" daljnjeg 1re!alji!anja na 1tra9e ili re2eenja 1ri"!dnje.
K'PIB'* I K'M'B)
)kn2ska anali"a tradi6inaln dijeli faktre 1ri"!dnje u 3 kategrije: "e2lja rad i ka1ital. Pr!a d!a se
na"i!aju 1ri2arni2 ili i"!rni2 faktri2a 1ri"!dnje a ka1ital je 1ri"!edeni faktr 1ri"!dnje.
Ka1ital ili ka1italna dbra se sastji d ni8 trajni8 1ri"!edeni8 dbara kja se 1n!n rabe ka 1ri"!dne
sir!ine "a daljnju 1ri"!dnju.
##
Bri gla!ne kategrije ka1italni8 dbara:
"grade
1re2a
"ali8e ula"ni8 i i"la"ni8 !eliina
St1a 1!rata na ka1ital je gdinji net ka1ital na dlar ul3eng ka1itala.
Materijalna i2!ina sastji se d "e2lje i ka1italni8 dbara4 a finan6ijska i2!ina su 2netarna 1tra3i!anja
jedne strane 1re2a drugj. Va3an 1ri2jer je 8i1teka.
Kada ljudi tede 9ekuju "aradu. B je ka2atna st1a ili finan6ijski 1rins na fnd!e ili gdinji 1rins na
1"aj2ljene fnd!e. Pstji 2ng ra"li9iti8 !rsta ka2atni8 st1a: dugr9ne i kratkr9ne4 1stje "aj2!i s
fidsn2 i "aj2!i s !arijabiln2 ka2atn2 st12L 1stje ka2atne st1e na !rl sigurne b!e"ni6e te
ka1atne st1e na !iskri"i9ne b!e"ni6e.
/ealna ka2atna st1a je 1!rat na fnd!e i"ra3en u rbi i usluga2a.
Ka1italna dbra su trajna i2!ina kja 1ri"!de dre7eni tijek renta ili 1ri2itak tijek2 !re2ena.
Sadanja !rijednst je sadanja dlarska !rijednst tijeka d8tka tijek2 !re2ena. Mjeri se tak da se i"ra9una
klik n!6a je 1trebn ul3iti danas4 1 tekuj ka2atnj st1i4 da se 1ri"!ede budui tijek 1ri2itaka d !e
i2!ine.
B9na fr2ula "a sadanju !rijednst je:
,# ,@ ,#
V? %%%%%%%%% X %%%%%%%%%%%%%% X .......X %%%%%%%%%%%%%%%X..........
#Xi =#Xi>
@
=#Xi>
Pstji jedn 1ra!il kji daje t9ne dg!re na s!e dluke ulaganji2a: i"ra9unajte sadanju !rijednst kja
bi bila re"ultat s!ake 2gue dlukie."ati2 u!ijek 1stu1ajte tak da 2aksi2i"irati sadanju !rijednst.
&+5IB
Vrste:
&+5IB K'+ IMP*IGIB,I P+V/'B A i21li6itni 1!rati ili trk!i A na"i! dan 1rtunitetni2 trk!i2a
faktra kji su u !lasnit!u 1du"ea.
&+5IB K'+ ,'F/'&' ;' S,+),C) /I;IK' A a> ri"ik d nei"!renja b!e"a A kji se ja!lja kad se
"aja2 ili ulaganje ne 23e na1latitiL b> sigurlji!i ri"i6iL 6> nesigurlji!i ri"i6i ili siste2ski ri"ikL d> ri"ik
su!erensti. &datni 1!rat na dini6e u dnsu na 1!rat ulaganja be" ri"ika na"i!a se 1re2ija2a na dini6e.
&+5IB K'+ ,'F/'&' ;' I,+V'BIV,+SB A sastji se d 1!rata na in!a6ije i i"u2e. +sbu kja
1nudi n!i 1ri"!d ili 1r6es na tr3itu na"i!a2 in!atr ili 1du"etnik.
&efini6ije:
Ka1italna dbra A trajna 1ri"!edena dbra kja slu3e "a daljnju 1ri"!dnju.
/enta d ka1italni8 dbara A net gdinji dalrski 1!rati na ka1italna dbra
Ka2atna st1a A 1!rat na fnd!e4 2jeren ka gdinji 1sttak
/ealna ka2atna st1a A 1!rat na fnd!e krigiran "a infla6iju
Sadanja !rijednst % dananja !rijednst tijeka budui8 1!rata d neke i2!ine
&bit A re"idualna d8d!na sta!ka jednaka 1ri8di2a u2anjeni2a "a trk!e
St1a 1!rata na ka1ital A net gdinji 1ri2i6i naka1ital 1dijeljeni s dlarsk2 !rijednsti ka1itala.
Berija ka1itala i ka2ata
Klasi9na terija ka1itala A !aj su 1ristu1 ne!isn jedan drug2e ra"!ili 582%baYerk4 .i6ksell i <is8er.
&+&'B'K #I A B/HIB' I )K+,+MSK' (KI,K+VIB+SB
#@
+1ti2alna u9ink!itst / Paret!a u9ink!itst ja!lja se kad ne 1stji na9in rergani"iranja 1ri"!dnje ili
1trnje kji bi 1!ea "ad!ljst! jedne sbe b" s2anjenja "ad!ljst!e neke druge.
'nali"a 1ar6ijalne ra!nte3e 1ru9a!a 1naanje jedng "asebng tr3ita4 kuansta ili 1du"ea4a 1naanja
s!i8 drugi8 tr3ita i stalg dijela gs1darst!a u"i2a ka "adane.
'nali"a 1e ra!nte3e 1r2atra kak s!a kuanst!a4 1du"ea i tr3ita 2e7udjeluju u rjea!anju 1itanja kak4
t i "a kga.
+1a ra!nte3a s!i8 tr3ita 1!e"ana je u kru3ni tk kr" 2re3u !e"a 2e7u 6ijena2a.
Fla!ni je "aklju9ak anali"e 1e ra!nte3e: budui da 6ijene slu3e 1ri"!7a9i2a ka signal ekn2ske
skudnsti4a 1tra9i2a ka signal drut!ene krisnsti4 2e8ani"a2 knkuren6ijski8 6ijena d1uta da se
12u resursa i te8nlgije nekg drut!a 1ri"!ede 2aksi2alna 1ri"!dnja i "ad!ljst!. ( u!jeti2a
ideali"irane sa!rene knkuren6ije gs1darst! se nala"i na s!jj grani6i 1ri"!dni8 2gunsti i na grani6i
2aksi2alne krisnsti.
*)KGIC' #$ A K+MP'/'BIV,' P/)&,+SB I P/+B)KGI+,I;'M
P/I/+&' M)W(,'/+&,) B/F+VI,)
Pstje 3 !a3ne ra"like i"2e7u d2ae i 2e7unardne trg!ine:
1rirene trg!inske 2gunsti A 2e7unardna trg!ina 1riruje trg!inske 8ri"nte.
su!erene dr3a!e A trg!ina 1rek grani6a uklju9uje ljude i 1du"ea i" ra"li9iti8 dr3a!a.
de!i"ni te9aj A !eina "e2alja i2a !lastite !alute. Me7unardni finan6ijski susta! 2ra sigurati nes2etani
tijek i "a2jenu dlara4 jena i drugi8 !aluta ili dla"i d ri"ika urua!anja trg!ine.
&r3a!e s2atraju is1lati!i2 sudjel!ati u2e7unardnj trg!ini i" neklik ra"lga:
ra"n!rsnst u!jeta 1ri"!dnje
ra"like u ukusi2a
1adajui trk!i 1ri"!dnje !eeg 1sega
K+MP'/'BIV,' P/)&,+SB ,' /';I,I &/H'V'
,a9ela k21arati!ne 1rednsti ka3e da dr3a!a 23e 1rfitirati d trg!ine i kada je a1slutn u9ink!itija neg
druge dr3a!e u 1ri"!dnji s!akg dbra. +n na2 g!ri da e s!aka "e2lja i2ati kristi ak se s1e6ijali"ira u
1ri"!dnji i i"!"u ni8 dbara kje 23e 1ri"!esti u" relati!n ni3e trk!e. Su1rtn t2e s!aka e
dr3a!a i2ati kristi d u!"a ni8 dbara kje 1ri"!di u" relati!n !iske trk!e. B na9el sigura!a
1stjanu sn!u "a 2e7unardnu trg!inu.
&a!id /i6ard je #T#S.g. 1ka"a da 2e7unardna s1e6ijali"a6ija kristi dr3a!i. S!j re"ultat na"!a je
"akn2 k21arati!ne 1rednsti. ( u!jeti2a slbdne trg!ine dr3a!e us2jera!aju 1ri"!dnju 1re2a
1dru9ji2a s!je k21arati!ne 1rednsti.
Kri!ulja 2gue 1trnje 19inje kd t9ke 1une s1e6ijali"a6ije 1dru9ja i kree se 1re2a s!jetsk2 dnsu
6ijena @/3.
;aklju96i terije k21arati!nsti 1ri2jenji!i su na bil kji brj "e2alja i dbaraL 23e uklju9i!ati !ie ula"ni8
!eli9ina4 1r2jenji!e dnse 1ri"!dni8 9i2benika i 1adajue 1rinse. @ !a3na grani9enja te terije:
klasi9ne 1ret1sta!ke A gla!ni nedstatak terije le3i u nje"ini2 klasi9ni2 1ret1sta!ka2a. +na 1ret1sta!lja
knkurentnu 1ri!redu kja djeluje be" "astja.
#3
ras1djela d8tka
Berija k21arati!ni8 1rednsti 1ka"uje da e drugi sektri dbiti !ie neg t e 1g7eni sektri i"gubiti.
P/+B)KGI+,I;'M
Brg!inske 1re1reke:
1r8ibiti!na 6arina A na 6arina kja je tak !iska da u 1t1unsti uklanja ikakak! u!".
,e1r8ibiti!na 6arina A ni3e 6arine. Garina e te3iti t2e da 1!ea 6ijenu4 s2anji 1trenu i u!e"enu kli9inu
i 1!ea d2au 1ri"!dnju.
K!te A i2aju iste k!alitati!ne u9inke ka 6arine. Pr8ibiti!na k!ta A k!ta kja s1re9a!a bil kaka! u!"..
M3e2 ra"2atrati 3 argu2enta "a "atitu kja 23da i2aju istinsku ekn2sku !rijednst:
6arine 2gu 12aknuti u!jete trg!ine u krist dr3a!e
1ri!re2ena 6arinska "atita "a 2ladu industriju 2k3e biti dugr9n u9ink!itra
1d dre7eni2 u!jeti2a 6arine 2gu 12i da se s2anji ne"a1slenst.
,e6arinske 1re1reke se sastje d nefr2alni8 restrik6ija ili regula6ija kje dr3a!a2a te3a!aju 1rdaju s!ji8
1ri"!da na strani2 tr3iti2a.
*)KGIC' #D A &/H'V,+ +P+/);IV',C) I /'S0+&I
&/H'V,I ,'&;+/ ,'& F+SP+&'/SBV+M
Bri gla!na instru2enta ili alata kji2a se !lada kristi radi utje6aja na 1ri!atnu gs1darsku akti!nst:
1re"i na d8dak i dbra i usluge
ras8di "a dre7ena dbra ili usluge4 "ajedn sa transferni2 1laanji2a kja 1jedin6i2a sigura!aju sredst!a
1r1isi ili kntrle
B82as GarlEle% anar8ija 1lus 1li6aja6 A ta fil"fija d1utala je ljudi2a !eliku sbnu slbdu u slije7enju
s!je ekn2ske a2bi6ije i d!ela je d stljea ubr"ang 2aterijalng ra"!ja.
I gla!ne funk6ije dr3a!e:
#. 1bljanje ekn2ske u9ink!itsti
@. s2anjenje ekn2ske nejednaksti
3. stabili"iranje gs1darst!a kr" 2akrekn2sku 1litiku
I. 1r!7enje 2e7unardne gs1darske 1litike
Pstje 2anjka!sti tr3ita:
sl2 sa!rene knkuren6ije
eksternalije i ja!na dbra
nesa!reni 1da6i
2e7unardna 1itanja gs1darske 1litike 23e2 1dijeliti u I gla!na 1dru9ja:
s2anjenje trg!inski8 1re1reka
1r!7enje 1rgra2a 12i
krdina6ija 2akrekn2ske 1litike
"atita glbalng klia
Berija ja!ng i"bra is1ituje na9ina na kji ra"li9iti susta!i glas!anja funk6iniraju i 1ka"uje da ne 1stji
idealni 2e8ani"a2 "a "brajanje indi!idualni8 1referen6ija i 1ret!aranje u s6ijalni i"br. (ka"uje na te2e ka
t su kratak !re2enski 2andat i"abrani8 1redsta!nika4 ulga n!6a u finan6iranju i"bra...
#I
&/H'V,I /'S0+&I
S'V);,I /'S0+&I
&/H'V,I I *+K'*,I /'S0+&I
F+SP+&'/SKI VI&+VI +P+/);IV',C'
)kn2isti i 1liti9ki fil"fi 1redl3ili su d!a gla!na na9ela "a rgani"a6iju 1re"ng susta!a:
na9el kristi A 1 nej2u 1jedin6i trebaju biti 1re"!ani ra"2jern kristi kju dbi!aju d dr3a!ni8
1rgra2a
na9el 1latne s1sbnsti A i"ns 1re"a kji ljudi 1laaju 2ra biti 1!e"an s nji"!i2 d8tk2 ili
bgatst!2.
,a9el !dra!ne 1ra!ednsti A ka3e da ni kju su u 1ra!ilu jednaki4 trebaju biti i jednak 1re"i!ani.
,a9el k2ite 1ra!ednsti kje se dnsi na 1re"n 1stu1anje s ljudi2a s ra"li9iti2 ra"ina2a d8tka.
Pre" se na"i!a 1r1r6inalni24 1rgresi!ni2 ili regresi!ni2 !isn t2e u"i2a li d ljudi s !iski2
d8tk2 isti !e9i ili 2anji di d8tka t ga u"i2a d ljudi s niski2 d8tk2.
Pre" na d8dak je i"ra!ni 1re"4 1re" kji najjasnije dr3a!a na9el 1latne s1sbnsti.
)fekti!na ili 1rsje9na 1re"na st1a se dbi!a dijeljenje2 uku1ng 1re"a uku1ni2 d8tk2.
Frani9na 1re"na st1a ddatan je 1re" kji se 1laa na s!aku jedini6u ddatng d8tka.
Sa!e"na !lada 1riku1lja 2nt! ra"nliki8 stali8 1re"a:
1re" na dbit je 1re" na dbit kr1ra6ije
1re" na 1trnju.
&r3a!ni i lkalni 1re"i:
1re" na i2!inu
stali 1re"i
/a2seEe! 1re"n 1ra!il A naglaa!a da e u9ink!itst biti 1r2!irana kada 1re"i budu !ie na2etani na
ne akti!nsti kje su ra"2jern 6jen!n neelasti9ne.
*)KGIC' #S % P/+MIG',C) (KI,K+VIBICI0 B/HIB'
P+S*+V,' /)F(*'GIC': B)+/IC' I P/'KS'
/egula6ija se sastji d dr3a!ni8 1ra!ila ili tr3itni8 1ti6aja blik!ani8 radi nad"ra 6jen!ni84 1rdajni8 ili
1ri"!dni8 dluka 1du"ea.
+bi9n ra"likuje2 d!a blika regual6ije:
ekn2ska regula6ija uklju9uje nad"r 6ijena ula"ni8 i i"la"ni8 u!jeta te standarde 1ru3anja usluga. P"nati su
1ri2jeri regula6ije ja!ni8 k2unalija.
drut!ena regula6ija kja se kristi radi "a7tite klia te "dra!lja i sigurnsti radnika i 1tra9a.
Pstje 3 gla!na 1ra!danja d ja!ng interesa "a regula6iju. Pr!i se dnsi na regual6iju 1naanja 1d"ea
radi s1re9a!anja "lu1rabe tr3ine snage d strane 2n1la ili lig1la. &rugi le3i u t2e da se is1ra!e
neus1jesi u infr2iranju4 a trei je ra"lg is1ra!ljanje eksternalija 11ut "aga7enja.
)kn2ija 1sega se ja!lja kada se sku1ina ra"li9iti8 1ri"!da 23e u9ink!itije 1ri"!esti djedan1ut neg
1jedina9n.
)kn2isti su istra3i!ali u9inak regula6ije 2jerei nje"ine trk!e i kristi. (9in6i regula6ije uklju9uju
dbitke ili gubitke u9ink!itsti i 1reras1djelu d8tka.
#$
P/+B(B/(SB+VSK' P+*IBIK'
Prtutrust!ski "akni:
S8er2an! "akn A #T90.gdine.ka2en te2elja6 a2eri9kg 1rtutrust!skg 1ra!a. ;abranjuje ug!re4
k2bina6ije i "a!jere radi bu"da!anja trg!ine. ;abranjuje 2n1li"iranje i "a!jere radi 2n1la.
GlaEtn! "akn A #9#I.gdine. dnesen je radi 1janjenja S8er2an!g "akna. Sta!i je i"!an "akna
b!e"ujue ug!reL 1rglasi je 6jen!nu diskir2ina6iju i eksklu"i!ne dg!re ne"akniti2aL "abrani je
s1jen ruk!7enje i s1ajanja nastala ku1nj2 red!ni8 dini6a knkurenata.
;akn Sa!e"ne trg!inske k2isije
Prtutrust!ski2 "akni2a grani9eni su i drugi bli6i 1sl!anja. +ni uklju9uju:
grabe3lji! dre7i!anje 6ijena
!e"ujue ug!re ili aran32ane
6jen!nu diskri2ina6iju
,eda!ni strukturni slu9aje!i: slu9aj 'B - B i 5ell!a dktrinaL slu9aj I5M
S1ajanja:
!dra!na A u kji2a se s1ajaju 1du"ea i" iste industrije
k2ita A kada se s1ajaju d!a 1du"ea na ra"li9iti2 ra"ina2a 1ri"!dng 1r6esa
kngl2eratsk s1ajanje A s1ajaju se ne1!e"anVa 1sl!anja
POB?,A?JE 1C D =,5EIE, OKO?I5,
Pstji 1si8lgija bra6a "a kli kja je 1una grani9enja i 1asnsti. ( t2 1gledu ljudske akti!nsti
1rijete unitenje2 "a2rene 2re3e 1rirdni8 eksusta!a4 ne1lanirane 1sljedi6e 1rijete da e nad!ladati ljudsku
dsjetlji!st tak da u!ijek 2ra2 biti budni kak brane ne bi 1ukle4 a da nas ne bu 1re1la!ila lujna 2ra.
,a drugj su strani 1brni6i fil"fije i"bilja kji !jeruju da s2 j dalek d is6r1lji!anja bil 1rirdni8
bgatsta!a bil te8nlki8 2gunsti. +ni s2atraju da su te8nlgija4 ekn2ski rast i tr3ini "akni nai
s1asi6i4 a ne ne1rijatelji.
M,?EFG6 I EMGHN, =N,NO6E
)kn2ska anali"a stan!nit!a 1tje9e d !ele9asng B./. Malt8usa. Pret1sta!i je da 1stji 1a
tenden6ija stan!nit!a da raste eks1nen6ijaln4 tj. Fe2etrijsk2 1rgresij2.
)ks1nen6ijalni rast dgaa se kad !arijabla raste staln2 1r1r6inaln2 br"in2 d jedng ra"dblja d
drugg.
( s!2 1r!2 i"danju naglasi je 1"iti!ne "a1reke kje 1!ea!aju st1u s2rtnsti: kugu4 glad i rat. Kasnije
je i"ra"i nadu da bi rast stan!nit!a 2gla us1riti 2ralna grani9enja ka t su a1stinen6ija i dg7eni
brak!i. Kli6e istine u njeg!u u9enju j su !a3ne "a ra"u2ije!anje kretanja stan!nit!a u sir2ani2
"e2lja2a4 gdje se j u!ijek !di utrka i"2e7u rasta stan!nit!a i "ali8a 8rane.
K,EEBOHIJE PHIHO$NIF /OB,E6E,A,
Va3na 1rirdna bgatst!a : "e2lja4 !da i at2sfera.
Kad anali"iraju 1rirdna bgatst!a ekn2isti ra"likuju @ klju9ne kategrije. ,aj!a3nije je jesu li 1rirdna
bgatst!a prisvojiva ili neprisvojiva. Pri"!d je 1ris!ji8 kad 1du"ea ili 1trai 2gu iskristiti njeg!u
1unu ekn2sku !rijednst. Pris!ji!a 1rirdna bgatst!a uklju9uju "e2lju4 2ineralna bgatst!a ka t su
nafta i dr!ee.
,e1ris!ji!a 1rirdna bgatst!a 2gu u"rk!ati ekn2ske 1rble2e. B je n d 9iji8 trk!a i kristi
!lasnik nije na dbitkuL t su na bgatst!a kja uklju9uju eksternalije A kit!i4 tuna4 8aringa...
Neo"novljivo prirono "ogatstvo A 9ija je krisnst nu3n grani9ena "ali82 ili n kje se ne bna!lja br"
= fsilna gri!a4 bakar4 srebr4 "lat4 ka2en4 1ijesak>.
#D
O"novljiva prirona "ogatstva A u!ijek se i"n!a bna!ljaju i 2gu biti krisna d u beskna9nst ak se
nji2a 1ra!iln gs1dari. = sun9e!a energija4 1lj1ri!redna "e2ljita4 rijeke4 u2e4 ribarska l!ita>.
,?OK,1IJ, PHI6AOJIAIF PHIHO$NIF /OB,E6E,A,
<silna gri!a4 ka nafta i 1lin4 jesu grani9ena4 ali nisu i ne18dna. ,e18dn 1rirdn bgatst! je n "a
kje ne2a "a2jene4 / kisik>. ;a s!a energetska 1rirdna bgatst!a 1stje "a2jenska. &rug gledite dnsi se
na relati!nu 1ri"!dnst ra"li9ite i2!ine. Mngi akti!isti "a 1itanja 9!jek!g klia t!rde da su energija i
stala 1rirdna bgatst!a !rl 1sebna !rsta ka1itala kju 2ra2 9u!ati da bis2 st!ari!ali dr3i!i
ekn2ski rast.
EK6EEHN,?IJE
B je akti!nst kja na2ee nedbr!ljne trk!e ili naknade na druge stranke4 ili nje"ini u9in6i nisu u
1t1unsti dra3eni u 6ijena2a ili tr3ini2 transak6ija2a.
)ksternalije 1stje u ra"li9iti2 bli6i2a. +ne 2gu biti 1"iti!ne i negati!ne. 'k 1du"ee i"ba6uje tr!ni
t1ad u rijeku4 n 23e ubiti ribe i biljke te s2anjiti !rijednst rijeke "a rekrea6iju. B je 1ri2jer negati!ne ili
tetne eksternalije "at t 1du"ee ne nadkna7uje ljudi2a tetu. Kad netk 1rna7e blji na9in 9ienja
i"lje!a nafte4 t biti krisn "a 2ng ljudi kji bi t ina9e trebali 1latiit. +! je 1ri2jer 1"iti!ne ili krisne
eksternalije.
Su1rtan slu9aj eksternalije je ja!n dbr4 a t je 1ri"!d kji se 23e 1riba!iti "a s!e jednak lak kak i "a
sa2 jednu sbu. =ja!na na6inalna brana>.
Ca!na dbra A na 9ije se blagdati ra!n2jern dijele unutar 9ita!e "ajedni6e4 ne!isn na t 3ele li 1jedin6i
ku1iti t ja!n dbr ili ne.
Pri!atna dbra A kja se 2gu 1dijeliti i 1riba!iti "asebn ra"li9iti2 1jedin6i2a a da stali ne snse 11ratne
kristi ili trk!e. (9ink!ita 1skrba ja!ni2 dbri2a 9est "a8tje!a djel!anje dr3a!e dk se "a u9ink!itu
ras1djelu 1ri!atni8 dbara brinu tr3ita.
Flbalna ja!na dbra A eksternalije 9iji se u9in6i nedjelji! ire 1 6ijelj "e2aljskj kugli. .
P+*IBIK) ;' ISP/'V*C',C) )SKB)/,'*IC'
&/H'V,I P/+F/'MI:
i"ra!ni nad"r A "a gt! uku1n "aga7enje4 ka i "a stale "dra!st!ene i sigurnsne eksternalije4 dr3a!a se
slanja na i"ra!ni tegula6ijski nad"r4 9est se na"i!a drut!eni2 1r1isi2a.
Br3in rjeenje A naknade "a is1utanja A da bi se i"bjegle "a2ke i"ra!ng nad"ra4 2ngi ekn2isti s2atraju
da bi se strategija brige "a kli 2rala slniti na ekn2ske 1ti6aje4 a ne na dr3a!ne naredbe. Cedan je d
1ristu1a u1treba naknada "a is1utanja. +ne "a8tije!aju da 1du"ee 1lati 1re" na s!je "aga7i!anje kji je
jednak kli9ini !anjske tete kju u"rkuje. B je "a1ra! internali"a6ija eksternalija jer se 1du"ee 1risiljen
su9iti s drut!eni2 trk!i2a s!ji8 akti!nsti.
Br3in rjeenje A d"!le "a is1utanja kji2a se 23e trg!ati A t je n!i 1ristu1 kji ne i"iskuje d dr3a!e
da 1r1ie 1re"e. kd !g 1ristu1a dr3a!a dabire ra"inu "aga7enja i ras1djeljuje 1rikladan brj d"!la.
Gijenu d"!la dre7uje 1nuda i 1tra3nja "a d"!la2a na tr3itu.
P/IV'B,I P/ISB(PI
Cedan 1ristu1 1ri!atng sektra slanja se na "akne dg!rnsti 4 a ne na i"ra!ne dr3a!ne 1r1ise. Kd !g
1ristu1a "aknski susta! 9ini u"r9nika eksternalija "aknski dg!rni2 "a tete 1ru"r9ene drugi2
strana2a. ;a1ra! se na2etanje2 1rikladng susta!a dg!rnsti dga7a internali"a6ija eksternalija.
&rugi 1ristu1 slanja se na sna3na !lasni9ka 1ra!a i 1reg!re 2e7u strana2a. 'utr !g 1ristu1a je /nald
Gase. Pka"a je da dbr!ljni1reg!ri 2e7u 1g7eni2 strana2a 2gu 1nekad d!esti d u9ink!itg
is8da.
#S
?EK1IJ, '< D PHO1E6 EKONOM6KOB H,6E,
EEOHIJE EKONOM6KOB H,6E,
'nali"a gs1darskg rasta 1ru9a!a 9i2benike kji d!de d dugr9ng rasta 1ten6ijalne 1ri"!dnje.
/ast 1ri"!dnje 1 gla!i stan!nika !a3an je 6ilj !lade jer se 1!e"uje s rast2 1rsje9ng realng d8tka i
rast2 3i!tni8 standarda.
Pregled2 iskust!a "e2lja u !re2enu i 1rstru dla"i2 d "aklju9ka da se gs1darst! kree na I kta9a
gs1darskg rasta:
kli9ini i k!aliteti radne snage
bgatst!u "e2lj2 i stali2 1rirdni2 bgatst!i2a
"ali8a2a aku2ulirang ka1itala
te8nlkj 1r2jeni i in!a6iji kje 2gua!aju !eu 1ri"!dnju s ist2 kli9in2 in1uta.
Klasi9ni 2deli S2it8a i Malt8usa 1isuju gs1darski ra"!j s b"ir2 na dr3a!e i stan!nit!. Be8nlke
1r2jene ne2a 1a s!e brjnije stan!nit! na kraju is6r1ljuje 1nudu slbdne "e2lje. P!eanje guste
naseljensti4 kje se ja!lja ka 1rirdna 1sljedi6a 1kree "akn 1adajui8 1rinsa 1a rast 1ris8di !ii2
"e2ljini2 renta2a s ni3i2 knkurentni2 nadni6a2a. Maltu"ijanska ra!nte3a 1sti3e se kad nadni6e 1adnu na
eg"isten6ijalnu ra"inu is1d kje se stan!nit! !ie ne 23e u"dr3a!ati. ;a1ra! je te8nlka 1r2jena
ne1restani2 12i6anje2 kri!ulje 1ri"!dnsti 1re2a gre dr3ala na1redak gs1darskg ra"!ja u
industrijski2 "e2lja2a.
'ku2uliranje ka1itala s dg!arajui2 rad2 sr3 je 2derne terije gs1darskg u neklasi9n2 2delu
gs1darskg rasta. Baj 1ristu1 rabi alat2 funk6iju agregatne 1ri"!dnje4 kja 1!e"uje in1ute i te8nlgiju s
uku1ni2 1ten6ijalni2 5&P%2. 'k ne2a te8nlke 1r2jene i in!a6ija4 1!eanje ka1itala 1 radniku ne
bi 1ratil sra"2jern 1!eanje 1ri"!dnje 1 radniku "bg 1adajui8 1rinsa ka1itala. P!eanje ka1italne
1re2ljensti tak bi s2anjil st1u 1!rata na ka1ital4 a 1digl realne nadni6e.
Be8nlka 1r2jena 1!ea!a 1ri"!dnju kja se 23e 1ri"!esti s dan2 kli9in2 in1uta. B funk6iju
agregatne 1ri"!dnje 12ie 1re2a gre4 9i2e s isti2 kli9ina2a in1uta rada i ka1itala dbi!a2 !eu
1ri"!dnju. ,eda!na anali"a u n!i2 terija2a rasta 1kua!a tkriti 1r6ese kji 1ri"!de te8nlku
1r2jenu. Baj 1ristu1 naglaa!a:
da je te8nlka 1r2jena 1ri"!d gs1darskg susta!a
da je te8nlka 1r2jena ja!n ili nesu1arni9k dbr kji2 se ist!re2en 23e slu3iti 2ng ljudi
da je n!e i"u2e sku1 1ri"!esti4 ali jeftin re1rdu6irati.
6E$,M O6NOANIF 6MJEHNI1, BO6PO$,H6KOB H,6E,
"ali8a ka1itala rasla je br3e d stan!nit!a i "a1slensti
sjea se jak trend rasta realng d8tka 1 satu
udi k21en"a6ije rada u na6inaln2 d8tku stabilan je tijek2 1sljednji8 #00 gdina
1ja!ile su se !elike s6ila6ije realni8 ka2atni8 st1a i st1e dbiti4 ali nije bil jakg trenda rasta ili 1ada
2jer ka1itala i rada je d 19etka @0. st. ;abilje3i 1ad
2jeri na6inalne tednje i ulaganja te 5&P%a !ei2 su dijel2 u ra"dblju kje je uslijedil nakn #900.g. bili
stabilni
na6inalna 1ri"!dnja rasla je 1rsje9n2 st12 d 3Z gdinje.
)kn2isti kji su 1a3lji! 1ru9ili brjke tkrili su neke "ani2lji!e st!ari 1ra!ku 1ri"!dnsti. Va3ni
9i2beni6i ubr"a!anja 1ri"!dnsti:
eks1l"ija 1ri"!dnsti u ra9unalst!u
#T
1!eanje ka1italne 1re2ljensti
nei"2jerene 1ri"!dnje
?EK1IJ, 'C 7 I=,=OA EKONOM6KOB H,=AOJ,
EKONOM6KI H,6E G 6IHOM,5NIM =EM?J,M,
Veina s!jetskg stan!nit!a 3i!i u "e2lja2a u ra"!ju kje i2aju relati!n niske d8tke 1 gla!i
stan!nika. Bak!e "e2lje 9est karakteri"ira br"i rast stan!nit!a4 niska ra"ina 1is2ensti4 slab "dra!lje i
!iski udi stan!nit!a kji 3i!i i radi na 1lj1ri!redni2 gs1darst!i2a.
Klju9 ra"!ja le3i u I te2eljna 9i2benika:
ljudski2 resursi2a
1rirdni2 bgatst!i2a
aku2ula6iji ka1itala
te8nlgiji
)ks1l"ija stan!nit!a u"rkuje 1rble2e dk 2altu"ijansk 1red!i7anje 1adajui8 1rinsa 2u9i
najsir2anije "e2lje. Pbljanje "dra!lja stan!nit!a4 bra"!anje i te8ni9k bra"!anje i2aju !iski
1riritet.
St1e su in!esti6ija i tednje u sir2ani2 "e2lja2a niske jer su d86i tlik niski da se 2al 23e utedjeti
"a budunst. Me7unardn finan6iranje in!esti6ija u sir2ani2 "e2lja2a bilje3en je 2ngi2 kri"a2a
tijek2 1rtekli8 d!a stljea. ,ajn!iji 6iklus "bi se #99S A #99T gdine4 kad su se 2nge ist9na"ijske
"e2lje tek "adu3ile i nisu bile s1sbne t1latiti s!je "aj2!e.
Be8nlka 1r2jena 9est jje 1!e"ana s ulaganji2a i n!i2 strje!i2a. +na 1ru3a !eliku nadu nardi2a u
"e2lja2a u ra"!ju jer ni 2gu us!jiti 1rdukti!nije te8nlgije na1redni8 "e2alja. B "a8tije!a
1du"etnit!. Cedan je "adatak ra"!ja 1taknuti unutarnji rast ned!ljnga 1du"etni9kg du8a.
5rjne terije ekn2skg ra"!ja 12a3u na2 u bjanja!anju "at su I te2eljna 9i2benika 1risutna ili
dsutna u dre7en2 !re2enu. ;e2lj1isni 1l3aj i kli2a4 bi9aji4 !jerski sta!!i i sta!!i 1sl!anju4
sukbi stale3a i 1liti9ki susta!i A s!e t 1jedina9n utje9e na ekn2ski ra"!j. ,4 nijedan d nji8 t ne 9ini
na jednsta!an i ne1r2jenji! na9in. )kn2isti kji se ba!e ra"!je2 danas naglaa!aju 1rednst "a rast kja
1ristje9e i" relati!ne "astalsti4 1trebu da se 1tuje ulga 1lj1ri!rede i u2jetnst 1rnala3enja
dg!arajue grani6e i"2e7u dr3a!e i tr3ita. ,ajn!iji je knsen"us naj 1rednsti2a t!rensti.
'*B)/,'BIV,I M+&)*I /';V+C'
&rugi su se 1ristu1i natje6ali s 2je!iti2 tr3ini2 gs1darst!2 ka 2deli "a gs1darski ra"!j.
'lternati!ne strategije uklju9uju 1ristu1 u1ra!ljang tr3ita ist9na"ijski8 "e2alja4 s6ijali"a2 i naredbda!n
gs1darst! s!jetskga ti1a.
Pristu1 u1ra!ljang tr3ita kaka! je 1stja u Ca1anu i a"ijski2 "2aje!i2a4 11ut C. Kreje4 0ng Kngu4
Baj!ana i Singa1ura4 1ka"ali su se ka 1rili9n us1jeni u 1sljednjj 9et!rtini stljea. Me7u gla!ni2
sasta!ni6a2a 1ristu1a 2akrekn2ska stabilnst4 !iske st1e in!esti6ija4 "dra! finan6ijski susta!4 br"a
1bljaanja u bra"!anju i rijentiranst 1re2a !an u trg!ini i te8nlkj 1liti6i.
S6ijali"a2 je sredina i"2e7u ka1itali"2a i k2uni"2a kji naglaa!a dr3a!n !lasnit! nad sredst!i2a
1ri"!dnje4 1laniranje d strane dr3a!e4 1reras1djelu d8tka i 2irni 1rijela" u egalitaristi9ki s!ijet.
#9
Marx te2elji s!je u9enje na 1ri2jeru 1lufeudalne /usije. Pru9a!anje ras1djele resursa u naredbda!n2
gs1darst!u s!jetskga tii1a 1ka"uje !elik 6entraln 1laniranje ele2enata ras1djele resursa4 naglaa!ajui
1sebn teku indrustriju. S!jetsk je gs1darst! br" rasl tijek2 s!ji8 rani8 desetljea4 ali stagna6ija i
sl2 danas su sta!ili /usiju i druge bi!e k2unisti9ke "e2lje na ra"ina2a d8tka dalek ni3i2a d ni8 na
kji2a su Sje!erna '2erika4 Ca1an i "a1adna )ur1a.
Su9ene s us1ra!ajui2 gs1darski2 rast2 i 3elj2 "a ekn2sk2 refr22 /usija i druge bi!e
k2unisti9ke "e2lje 1rla"e kr" teku tran"i6iju 1re2a tr3in2 gs1darst!u. Bran"i6ija 1sta!lja 2nge
1re1reke 11ut 2ekani8 1rra9unski8 grani9enja4 "a2r"nuti8 i 1re2eeni8 6ijena i nedg!arajueg 1ra!ng
k!ira. &!ije su gla!ne tran"i6ijske strategije:
k tera1ija !iestruki8 istdbni8 2jera
1re"niji 1ristu1 krak 1 krak u kje2 refr2e slijede jedna "a drug2 kak bi se s1rije9i 1re2eaj.
Puke tran"i6ije irk su 1ri2jenji!e na "e2lje kje se nadaju dba6i!anju dr3a!ng nad"ra kak bi
us1sta!ile tr3in rijentirani susta!.
?EK1IJ, 'I 7 $EAI=NI EE>,JEAI I MEJGN,HO$NI +IN,N1IJ6KI 6G6E,A
/I?,N1, MEJGN,HO$NIF P?,K,NJ,
5ilan6a 2e7unardni8 1laanja A sku1 ra9una kji 2jeri s!e gs1darske transak6ije i"2e7u "e2lje i statka
s!ijeta. (klju9uje i"!" i u!" dbara4 usluga i finan6ijski8 instru2enata. I"!" je 1tra3na sta!ka dk je u!"
dug!anje. +1enitije4 sta!ke 1tra3i!anja neke "e2lje su transak6ije kje 9ine strane !alute dstu1ni2a "e2ljiL
sta!ke dug!anja su ne kje s2anjuju nje"in dr3anje strani8 !aluta.
Fla!ne sasta!ni6e 1latne bilan6e su:
tekui ra9un
finan6ijski ra9un
Be2eljn 1ra!il ra9un!dst!a 1latne bilan6e jest da "brj s!i8 sta!ki 2ra biti nula.
Kr" s!ju 1!ijest "e2lje 1rla"e kr" fa"e 1latne bilan6e: d 1su7i!anja n!ga du3nika "a gs1darski
ra"!j4 1rek ra"!ijeng du3nika i n!g !jer!nika d "e2lje ra"!ijeng !jer!nika4 kja 3i!i d "arade na
1rli2 ulaganji2a. Bijek2 #9T0%i8 gdina4 S'& se 1reseli u druk9iji ra"!jni stu1anj gdje su niska d2aa
tednja i 1ri!la9ne 2gunsti ulaganja 1n!n d!dile d !elikg 1su7i!anja u in"e2st!u te su 1stale
"e2lja du3nik.
O$HEJIA,NJE $EAI=NIF EE>,JEA,
Me7unardna trg!ina uklju9uje n!i ele2ent ra"li9iti8 na6inalni8 !aluta kje su 1!e"ane relati!ni2
6ijena2a na"!ani2a de!i"ni te9aje!i.
,a de!i"n2 tr3itu kje uklju9uje d!ije "e2lje 1nuda a2eri9ki8 dlara dla"i d '2erikana6a kji 3ele
ku1iti dbra4 usluge i ulaganja i" Ca1anaL 1tra3nja "a a2eri9ki2 dlari2a dla"i d Ca1ana6a kji 3ele u!esti
1ri"!de ili finan6ijsku i2!inu i" '2erike.
Me7udjel!anje !i8 1nuda i 1tra3nja dre7uje de!i"ni te9aj. +1enitije4 de!i"ni te9aje!i dreeni su
sl3eni2 2e7usbni2 djel!anje2 2ngi8 "e2alja kje 2e7u sb2 ku1uju i 1rdaju. Kada se 1r2ijene
trg!inski ili finan6ijski tijek!i4 1nuda i 1tra3nja 12i9u se te se i ra!nte3ni de!i"ni te9aj 2ijenja.
Pad tr3ine 6ijene neke !alute jest de1re6ija6ijaL rast !rijednsti !alute "!e se a1re6ija6ija. ( susta!u u kje2
dr3a!e bja!e slu3bene de!i"ne te9aje!e s2anjenje slu3beng te9aja na"i!a se de!al!a6ija4 a 1!eanje
re!al!a6ija.
@0
Pre2a teriji de!i"ng te9aja 1ariteta ku1!ne 2i /PPP/4 de!i"ni se te9aje!i 2ijenjaju s 1r2jen2 u
ra"ina2a relati!ne 6ijene ra"li9iti8 "e2alja. Berija PPP blje se 1ri2jenjuje dugr9n neg u kratkr9n.
Kada se !a terija 1ri2ijeni na 2jerenje ku1!ne 2i d8daka u ra"li9iti2 "e2lja2a4 na 1di3e d2ai
1ri"!d 1 gla!i stan!nika u "e2lja2a s niski2 d8tk2.
MEJGN,HO$NI MONEE,HNI 6G6E,A
Me7unardn gs1darst! kje dbr funk6inira "a8tije!a susta! de!i"ng te9aja kji funk6inira glatk kji
"na9a!a institu6ije kje u1ra!ljaju finan6ijski2 transak6ija2a 2e7u "e2lja2a. Bri su !a3na susta!a de!i"ng
te9aja:
fluktuirajui de!i"ni te9aje!i4 u kji2a je te9aj neke "e2lje dre7en tr3ini2 sila2a 1nude i 1tra3nje
fiksni de!i"ni te9aje!i4 11ut "latng standarda
u1ra!ljani de!i"ni te9aje!i4 u kji2a 2e7usbn djeluju inter!en6ije dr3a!e i tr3ine sile kak bi dredile ra"inu
te9aja.
Klasi9ni ekn2isti 11ut &a!ida 0u2ea su bjasnili 2e7unardne 1rilagdbe trg!inski2 nera!nte3a2a
12u 2e8ani"2a tijek!a "lata. (nutar tg 1r6esa kretanja bi "lata 1r2jenila 1nudu n!6a i ra"inu 6ijena.
Pri2jeri6e4 trg!inski bi 2anjak d!di d dlije!a "lata i s2anjenja d2ai8 6ijena kje bi:
1!eali i"!"
bu"dali u!" "e2lje kja gubi "lat
s2anjuje i"!"
1!ea!a u!" "e2lje kja dbi!a "lat.
+!aj 2e8ani"a2 1ka"uje da se u u!jeti2a fiksni8 de!i"nig te9aje!a "e2lje kje i2aju 1rble2a s 1latn2
bilan62 2raju 1rilagditi kr" 1r2jene u d2ai2 6ijena2a i ra"ina2a 1ri"!dnje.
,akn II.s!jetskg rada4 "e2lje su st!rile sku1inu 2e7unardni8 ekn2ski8 institu6ija kak bi rgani"irale
2e7unardnu trg!inu i finan6ije. Pd 5retn!udski2 susta!2 "e2lje su !e"ale s!je !alute "a dlar i "lat
2gua!ajui fiksne ali 1rilagdlji!e de!i"ne te9aje!e. ,akn sl2a 5retn!udskg susta!a isti je "a2ijenjen
dananji2 8ibridni2 susta!2. &ananje naj!a3nije gs1darske regije i2aju !alute kje klebaju jedna u
dnsu na drugu. Veina 2ali8 "e2alja !e3e s!je !alute u" dlar ili druge !alute
?EK1IJ, 2- D M,KHOEKONOMIJ, OEAOHENOB BO6PO$,H6EA,
MEJGN,HO$N, H,=MJEN, I BO6PO$,H6K, ,KEIANO6E
+t!ren je gs1darst! n kje se uklju9uje 2e7unardnu ra"2jenu dbara4 usluga i ulaganja. I"!" su
dbra i usluge 1rdane ku16i2a i"!an "e2lje dk u!" 1redsta!ljaju na ku1ljena d strana6a. /a"lika i"2e7u
i"!"a i u!"a dbara i usluga "!e se net i"!".
Kad se u!ede 2e7unardna ra"2jena4 d2aa se 1tra3nja 23e ra"lik!ati d na6inalne. &2aa 1tra3nja A
sastji se d sbne 1trnje4 ulaganja i 1trnje dr3a!e. Kak bi dbili 5&P4 i"!" 2ra se ddati4 a u!"
/I2/ du"eti4 tak da je:
5&P[GXIXFXN
Fdje je N net i"!". (!" je dre7en d2ai2 d8tk2 i 1ri"!dnj2 "ajedn s 6ijena2a d2ai8 dbara
u dnsu na ne strani8 dbaraL i"!" je "r6alna slika dre7ena strani2 d8tk2 i 1ri"!dnj2 "ajedn s
relati!ni2 6ijena2a. &larsk 1!eanje u!"a "a s!aki dlar 1!eanja 5&P\a "!e se grani9na sklnst
u!"u.
@#
Me7unardna ra"2jena i2a u9inak na 5&P sli9an n2e kaka! i2aju ulaganja ili 1trnja dr3a!e. Kak net
i"!" raste4 1stji 1!eanje agregatne 1tra3nje "a d2a2 1ri"!dnj2. ,et i"!" stga i2a u9inak
2ulti1likatra na kli9inu 1ri"!dnje4 ali u t!ren2 gs1darst!u 2ulti1likatr i"dataka bit e 2anji neg u
"at!ren2 gs1darst!u "bg istje6anja 1trnje u i"!". Multi1likatr je:
Multi1likatr t!reng I
Fs1darst!a \\\\\\\\\\\\\\\
MPS X MP2
Casn je da je 2ulti1likatr t!reng gs1darst!a 2anji d 2ulti1likatra "at!reng gs1darst!a u kje2 je
MP jednak 0
&jel!anje 2netarne 1litike i2a n!e i21lika6ije u t!ren2 gs1darst!u. Va3an 1ri2jer uklju9uje
djel!anje 2netarne 1litike u 2al2 t!ren2 gs1darst!u kje i2a !iski stu1anj 2bilnsti ka1itala.
Bak!a "e2lja 2ra ujedna9iti s!je ka2atne st1e s ni2a u "e2lja2a "a kju !e3e s!j de!i"ni te9aj. B "na9i
da "e2lje kje i2aju fiksni te9aj u biti gube s!ju 2netarnu 1litiku ka ne"a!isan instru2ent
2akrekn2ske 1litike. ,asu1rt t2e4 fiskalna 1litika 1staje 2an instru2ent "at t fiskalni 1ti6aj
nije 1niten 1r2jena2a u ka2atni2 st1a2a.
+t!ren gs1darst! s fluktuirajui2 te9aje2 23e iskristiti 2netarnu 1litiku "a 2akrekn2sku
stabili"a6iju kja djeluje ne!isn drugi2 "e2lja2a. ( t2 slu9aju 2e7unardna !e"a ddaje d2ae2
2netarn2 2e8ani"2u drugi sna3an kanal. /estrikri!na 2netarna 1litika !di d !ii8 ka2atni8 st1a
1ri!la9ei strani finan6ijski ka1ital i !dei d 1!eanja te9aja. '1re6ija6ija te9aja utje9e na s2anji!anuje net
i"!"a tak da !aj utje6aj 1ja9a!a kntrak6ijski utje6aj !ii8 ka2atni8 st1a na d2aa ulaganja.
Me7unardni 2netarni 2e8ani"a2 bi je #9T0 i8 gdina !a3an 9i2benik u 1r2jeni a2eri9kg u"rka
ulaganja. *aba!a fiskalna i restrikti!na 2netarna 1litika s2anjile su net i"!" i 12akli sasta! 5&P%a d
ra"2jenji!i8 1re2a nera"2jenji!i2 dbri2a.
MEJGOAI6NO6E G B?O/,?NOM BO6PO$,H6EAG
&jel!anje na glbaln2 tr3itu dugr9n 1ru3a n!a grani9enja i 1rilike "a "e2lje da 1bljaju s!j
gs1darski ras. M3da naj!a3niji ele2ent dnsi se na tednju i ulaganja4 kje su jak 2bilna i dg!araju na
1ti6aj i in!esti6ijsku kli2u u ra"li9iti2 dr3a!a2a.
Vanjski sektr 1ru3a drugi i"!r "a tednju i drugi i"la" "a ulaganja. Via d2aa tednja A bil kr" 1ri!atnu
tednju ili fiskalne !ik!e dr3a!e A 1!eat e "brj d2ai8 ulaganja i net i"!"a.
&ugr9n trg!inska 1"i6ija neke dr3a!e 1r!enst!en dra3a!a st1e nje"ine na6inalne tednje i ulaganja.
S2anjenje trg!inskg 2anjka "a8tije!a 1r2jenu d2ae tednje i ulaganja. Va3an 2e8ani"a2 "a d!7enje
trg!inski8 tijek!a u ra!ninu s d2a2 tednj2 i ulaganji2a jest de!i"ni te9aj.
Pred 1r2i6anja !iske tednje i ulaganja "e2lje 1!ea!aju s!j rast kr" irki ras1n 1litika i institu6ija.
Va3na ra"2atranja su na stabilnj 2akrekn2skj kli2i4 sna3na 1ra!a !lasnit!a "a 2aterijalna ulaganja i
"a intelektualn !lasnit!4 kn!ertibilna !aluta s 2al restrik6ija kje se dnse na finan6ijske tijek!e te
1liti9ka i ekn2ska stabilnst.
MEJGN,HO$N, EKONOM6K, PIE,NJ, N, PO>EEKG 6EO?JEK,
P1ularna anali"a gleda !elike trg!inske 2anjk!e i !idi deindustrijali"a6iju. ,4 !a se anali"a ne s!re na
ra"lik!anje i"2e7u 1ri"!dnsti i knkurentnsti. Knkurentnst se dnsi na t klik se dbr 1ri"!di
neke "e2lje 2gu natje6ati na glbaln2 tr3itu4 a dre7ena je 1r!enst!en relati!ni2 6ijena2a. Pri"!dnst
@@
"na9a!a ra"inu 1ri"!dnje 1 in1utu. /ealni d86i i 3i!tni standard !ise u 1r!2 redu 1ri"!dnsti dk
trg!ina i 1"i6ije tekueg ra9una !ise knkurentnsti. ,e 1stji uska !e"a i"2e7u knkurentnsti i
1ri"!dnsti.
<iksni su te9aje!i i"!r nestabilnsti u s!ijetu !isk 2bilng finan6ijskg ka1itala.
?EK1IJ, 23 D EKONOM6KE PO?IEIKE =, H,6E I 6E,/I?NO6E
BO6PO$,H6KE PO6?JE$I1E $HL,ANOB $GB,
Prra9unski su susta!i kji2a se !lade i ra"li9ite rgani"a6ije slu3e kak bi 1lanirale i nad"irale ras8de i
1ri8de. Prra9uni su u !iku kada dr3a!a i2a 1ri8de !ee d s!ji8 ras8da. Makrekn2ska 1litika !isi
fiskalnj 1liti6i4 kja bu8!aa uku1n kretanje 1trnje i 1re"a.
)kn2isti dijele st!arni 1rra9un na njeg!u strukturnu i 6ikli9ku sasta!ni6u. Strukturni 1rra9un ra9una
klik e dr3a!a 1riku1iti i 1triti ak gs1darst! funk6inira na ra"ini s!ji8 1ten6ijalni8 i"la"ni8
!eli9ina. Gikli9ki 1rra9un u"i2a u b"ir u9inak 1sl!ng 6iklusa na 1re"ne 1ri8de4 ras8de i 2anjak. Kak
bis2 6ijenili fiskalnu 1litiku4 trebali bis2 bratiti 1"rnst na strukturni defi6itL 1r2jene u 6ikli9k2
defi6itu re"ultat su 1r2jena u gs1darst!u dk su strukturni defi6it u"rk 1r2jena u gs1darst!u.
Ca!ni dug 1redsta!lja aku2ulirane 1sudbe d ja!nsti. B je "brj 1rli8 2anjaka. Krisna 2jera !eli9ine
duga jest 2jer duga i 5&P%a.
Kd ra"u2ije!anja utje6aja ja!ng 1rra9unskg 2anjka i ja!ng duga4 klju9n je ra"lik!ati kratki i dugi rk.
Fs1darski se rast 23e us1riti ak dr3a!ni dug 1re2jeta ka1ital. Baj se sindr2 1ja!ljuje kada ljudi
nad2jeuju ja!ni dug "a ka1ital ili 1ri!atnu i2!inu s2anjujui tak 1ri!atnu kli9inu ka1itala gs1darst!a.
Vei ja!ni dug 23e dugr9n us1riti rast 1ten6ijalne 1ri"!dnje i 1trnje "bg trk!a dr3a!anja
!anjskg duga4 "bg neu9ink!itsti kje 1ri"la"e i" 1re"i!anja kak bi se 1latile ka2ate na dug i 1adajue
aku2ua6ije ka1itala4 t dla"i d 1re2jetanja ka1itala.
6E,/I?I=IH,NJE BO6PO$,H6EA,
;e2lje se su9a!aju s @ na9ina blik!anja 2netarne i fiskalne 1litike:
dg!araju2 ra"in2 agregatne 1tra3nje
najblj2 2netarn%fiskaln2 k2bina6ij2.
K2bina6ija fiskalne i 2netarne 1litike 12a3e drediti sasta! 5&P%a. Strategija !iski8 ulaganja tra3ila bi
1rra9unske !ik!e s niski2 realni2 ka2atni2 st1a2a.
,akn kejnesijanske re!lu6ije4 2ngi su se ekn2isti nadali 1rtu6ikli9kj stabili"a6ijskj 1liti6i. ( 1raksi
se fiskalna 1litika 1ka"ala tek2 1litik24 1sebi6e "bg teke 1!eanja 1re"a i s2anjenja ras8da
tijek2 infla6ijski8 ra"dblja.
BO6PO$,H6KI I=B?E$I G NOAOM 6EO?JEKG
;a1a2tite u"re9i6u: 1ri"!dnst nije s!e4 ali je dugr9n na gt! s!e. S1sbnst "e2lje da una1rijedi
s!j 3i!tni standard tijek2 !re2ena !isi gt! u 1t1unsti nje"in s1sbnsti da una1rijedi te8nlgije
i ka1ital kji u1treblja!a radna snaga.
@3
Pr2i6anje gs1darskg rasta ka nu3nu 1sljedi6u i2a una1re7enje te8nlgije. ;natna ulga dr3a!e jest da
sigura slbdna tr3ita4 "atiti sna3na 1ra!a intelektualng !lasnit!a4 1r2i9e sna3nu knkuren6iju te
1du1ire te2eljnu "nanst i te8nlgiju.
@I