UDK 624.21:624.042 Primljeno17. 11.2003.

GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353 347

Analiza mostovnih konstrukcija
pobuenih pokretnim optereenjem
Ivana timac, Darko Metrovi, Ivica Koar

Kljune rijei
numerika analiza,
direktna linearna
ekstrapolacija,
prosjeno ubrzanje,
pokretno optereenje,
mostovne konstrukcije,
programski paket "Okvirw"
I. timac, D. Metrovi, I. Koar Izvorni znanstveni rad
Analiza mostovnih konstrukcija pobuenih pokretnim optereenjem
U radu je prikazan dopunjeni programski paket "Okvirw" dopunjen algoritmom direktne linearne
ekstrapolacije s prosjenim ubrzanjem i na taj je nain omoguena dinamika analiza proizvoljnih
dvodimenzionalnih konstrukcija pod djelovanjem pokretnog optereenja. Programskim paketom
napravljena je analiza djelovanja dinamikog optereenja na vijaduktu u voru akovec. Rezultati
dobiveni programskim paketom veoma se dobro poklapaju s rezultatima dinamikih mjerenja na
konstrukciji.
Key words
numerical analysis,
direct linear
extrapolation,
average acceleration,
moveable load,
bridge structures, software
package Okvirw
I. timac, D. Metrovi, I. Koar Original scientific paper
Analysis of bridge structures excited by moveable load
An extended version of the software package "Okvirw" is presented in the paper. The initial software
package was extended by adding a direct linear extrapolation algorithm with an average acceleration,
which enabled dynamic analysis of random two-dimensional structures subjected to moveable load.
This software package was used for analyzing effects of dynamic load on the viaduct forming part of the
akovec interchange. Results obtained with the software package correspond well with results of
dynamic measurements conducted on this structure.
Mots cls
analyse numrique,
extrapolation linaire
directe,
acclration moyenne,
charge mobile,
structure de pont,
progiciel Okvirw
I. timac, D. Metrovi, I. Koar Ouvrage scientifique original
Analyse des structures de ponts excites par charge mobile
La version largie du progiciel "Okvirw" est prsente dans l'ouvrage. La version originelle du
progiciel a t amliore en ajoutant l'algorithme pour l'extrapolation linaire directe avec une
acclration moyenne, ce qui a permis l'analyse dynamique des structures bidimensionnelles assujetties
la charge mobile. Ce progiciel a t utilis dans l'analyse des effets de charge dynamique sur le
viaduc faisant partie de l'changeur de akovec. Les rsultats obtenus avec ce progiciel correspondent
bien aux rsultats de mesure dynamique obtenus sur la structure de ce viaduc

,

,
,
,
,

Okvirw
. , . , . Op
,
Okvirw,
, ,
o .

. , ,
.
Schlsselworte:
numerische Analyse,
direkte lineare
Extrapolation,
durchschnittliche
Beschleunigung,
Wanderlast,
Brckenkonstruktionen,
Programmpaket "Okvirw"
I. timac, D. Metrovi, I. Koar Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Analyse von Brckenkonstruktionen angeregt durch Wanderlast
Im Artikel ist das ergnzte Programmpaket "Okvirw" dargestellt, ergnzt durch den Algorithmus der
direkten linearen Extrapolation mit durchschnittlicher Beschleunigung. Auf diese Art und Weise ist die
dynamische Analyse beliebiger zweidimensionaler Konstruktionen unter der Einwirkung der
Wanderlast ermglicht. Die Analyse der Einwirkung der dynamischen Belastung auf die Talbrcke im
Knotenpunkt akovec wurde mit diesem Programmpaket ausgearbeitet. Die erreichten Ergebnisse
stimmen mit den Ergebnissen der dynamischen Messungen an der Konstruktion sehr gut berein.

Autori: Mr. sc. Ivana timac, dipl, ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci; doc. dr. sc.
Darko Metrovi, dipl, ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26; prof. dr. sc.
Ivica Koar, dipl, ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, V. C. Emina 5
Pokretno optereenje mostova I. timac i drugi
348 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353
1 Uvod
Matematiki je model grede (mosta) parcijalna diferen-
cijalna jednadba koja se danas rjeava uglavnom numeri-
ki na raunalu.
Mnoge konstrukcije izloene su utjecajima promjenjivim
tijekom vremena. Takvi utjecaji izazivaju ubrzanja, brzine
i pomake konstrukcije.
Da bi se takva konstrukcija mogla analizirati potrebno
ju je podijeliti u mreu elemenata konanih veliina i u
svakom voru postaviti diferencijalnu jednadbu gibanja.
Iako je metoda konanih elemenata vrlo pogodna za dis-
kretizaciju u prostoru, za diskretizaciju u vremenu bolje
koristiti se konanim razlikama.
Metoda konanih razlika pretvara rjeavanje diferencijalne
jednadbe u formiranje i rjeavanje sustava obinih line-
arnih jednadbi.
Rjeenjem se dobivaju pomaci vorova izraeni u funk-
ciji vremena.
Takoer je mogue izraunati naprezanja u vorovima
kao vremensku funkciju.
Numerikom analizom konstrukcije na prikazani nain
mogue je odrediti dinamiki utjecaj na konstrukciju.
Odreivanje dinamikog utjecaja je velika prednost pri
dimenzioniranju konstrukcije mostova gdje, prema pos-
tojeim propisima, uzimamo u obzir samo statiko opte-
reenje uveano dinamikim faktorom.
2 Direktna numerika integracija
U sluaju da je greda optereena pokretnim optereenjem
(slika 1.) diferencijalna jednadba glasi:
0 ) , (
2 2
2
4
4
=

t x P
t
u
c
t
u
m
x
u
EI . (1)
v
L
P(t)
x

Slika 1. Greda optereena pokretnim optereenjem
U ovoj jednadbi sila je prikazana kao funkcija vremena
i poloaja. Navedena jednadba pretpostavlja stalni kon-
takt izmeu sile i podloge, to u nekim sluajevima mo-
e biti upitno. Tonija bi pretpostavka bila da je sila iz-
meu konstrukcije i kotaa ista [2]. To podrazumijeva
postavljanje jo jedne jednadbe za vozilo, ime je omo-
guen precizniji opis vozila, ali treba rjeavati sustav
parcijalnih diferencijalnih jednadbi umjesto samo jed-
ne jednadbe pa se u ovom trenutku odustalo od takve
analize.
Kad se stekne odreeno iskustvo u modeliranju proble-
ma (potreban broj nepoznanica u prostoru i vremenu,
vrijeme trajanja prorauna i dr.) opisani e se problem
svakako uzeti u obzir.
Parcijalnu diferencijalnu jednadbu prikazanu pod (1)
najlake je rijeiti nekom od metoda numerike
integracije.
Metode numerike integracije su veoma povoljne za od-
reivanje dinamikog odgovora konstrukcije. Ove su
metode obino mnogo uinkovitije od metode modalne
analize. Dok se metoda modalne analize moe primije-
niti samo na linearno elastine konstrukcije, metoda di-
rektne integracije (uz odgovarajue modifikacije) moe
sluiti za linearne i nelinearne sustave.
Diskretizirani oblik jednadbe (1) u matrinom zapisu
glasi:
) (t A SD D C D M = + +
& & &
. (2)
Prethodna se jednadba moe promatrati kao inkremen-
talna jednadba gibanja u vremenu za koju su zadani
poetni pomaci i brzine.
j j j
A D S D C D M
j
= + +
& & &
. (3)
Mogue su razne metode rjeavanja navedene jednadbe
(3) od kojih smo se odluili za implicitne metode u jed-
nom koraku (single-step).
Najpoznatija od njih je Newmarkova metoda koja uklju-
uje izbor dvaju parametara. Ovisno o izboru parametara
dobiva se metoda konstantnog ubrzanja (CAM - constant
acceleration method) s pretpostavkom konstantnog ubr-
zanja unutar vremenskog intervala t, metoda linearnog
ubrzanja (LAM - linear acceleration method) s pretpo-
stavkom linearnog ubrzanja unutar vremenskog perioda
t , metoda prosjenog ubrzanja (AAM - avreage acce-
leration method) s pretpostavkom prosjenog ubrzanja
unutar vremenskog perioda t, itd. [3].
Isprobana je jo i Hilberova metoda, ali se nije poka-
zala uspjenijom od AAM.
Odabrana je metoda prosjenog ubrzanja (AAM) koja je
bezuvjetno stabilna, iako u nekim sluajevima neto sporije
konvergira nego metoda linearnog ubrzanja (LAM).
U ovoj jednadbi nepoznata su inkrementalna ubrzanja,
inkrementalne brzine i inkrementalni pomaci koje je mo-
gue izraunati uvoenjem pretpostavke prosjenog ubr-
zanja. Uvrtavanjem izraunanih podataka u (3) dobiva se:
j j j
j
j
j
t
t
A D S R D C
Q D M
j

= +
(
(

+
(
(

2
2
) (
2
) (
4
(4)
I. timac i drugi Pokretno optereenje mostova
GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353 349
gdje su
C M S S
j j
t t
2
) (
4
2
+ + = (5)
i
j j j j
R C Q M A A + + = . (6)
Jednadba (4) rjeava inkrementalni pomak u svakom
vremenskom koraku.
Inkrementalne brzine i ubrzanja dobiveni su kao:
j
R D D

=
j
j
j
t
2
) (
2
&
. (7)
j
Q D D

=
j
j
j
t
2
) (
4
& &
(8)
gdje su
j j j
D D Q
& & &
2
4
+

=
j
t
(9)
j j
D R
&
2 = . (10)
Na prikazani nain rijeena su inkrementalna ubrzanja,
brzine i pomaci.
Ukupne su vrijednosti
1 +

j
D ,
1 +

j
D
&
i
j
D
& &
:
j j j
D D D + =
+1
(11)
j j j
D D D
& & &
+ =
+1
(12)
j j j
D D D
& & & & & &
+ =
+1
. (13)
3 Rezultati dobiveni numerikom integracijom na
idealiziranom modelu
3.1 Slobodno oslonjena greda bez priguenja
Numeriko rjeenje programirano je u programu Math-
Cad 2001. prema metodi direktne linearne ekstrapolacije
s prosjenim ubrzanjem (direct acceleration method) [4].
Zadane karakteristike sustava:

x
v=0,2 m/s
EI=1 kNm
2
L=1 m
P=1 kN
=1 t/m
m=250; t=L/m*v; n=50; x=L/n

t=0,02 s x=0,02 m
Slika 3. Karakteristike sustava
Rezultate koje smo dobili moemo prikazati u 3D grafi-
konu.








Slika 4. Titranje grede (os x - poloaj toke na gredi;
os t - vremenski tijek; os z - pomak toke)
Iz 3D prikaza (slika 4.) moe se vidjeti pomak konstruk-
cije u svakoj toki (n = 0-50) za odreeno vrijeme t (m =
0-250).
Rezultati koji su dobiveni numerikom integracijom za
slobodno oslonjenu gredu usporeeni su s tonim rjee-
njem dobivenim metodom harmonijske analize.
Formula dobivena harmonijskom analizom preuzeta je
iz [5] i glasi:
( )
(
(

|
.
|

\
|

|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|

=
50
1
2 2 2
2
sin ) ( sin sin
) (
1
) 1 (
2
) , (
k
L
x
k t k
k L
t
v k
k k
L
P
t x z

(14)
gdje su:
z(x,t) pomaci konstrukcije na mjestu x u vremenu t [m],
2
2 2
) (
L
k
EI
k

= tonovi osciliranja, (15)
) 1 (

=
L
v
(16)
Da bi se ove dvije metode mogle vjerodostojno uspore-
diti, prikaz e biti u 2D grafikonu (slka 5.) za toku koja
se nalazi u sredini raspona, za vrijeme potrebno da sila
prijee raspon mosta.
0 1 2 3 4 5
0
0.01
0.02
5
0
5 0 t
j
j
n
zz
,
2
j
n
g
,
2

Slika 5. Titranje sredine grede u vremenu
Pokretno optereenje mostova I. timac i drugi
350 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353
j ,
2
n
zz je rjeenje numerikom integracijom.
j ,
2
n
g je rjeenje harmonijskom analizom.
Programirano numeriko rjeenje vrlo se dobro poklapa
s tonim rjeenjem dobivenim harmonijskom analizom.
3.2 Slobodno oslonjena greda s oprugama na mje-
stima oslonaca i konstrukcijskim priguenjem
x
v=0,2
EI=1
2
L=1
P=1kN
=1
m=250; t= /m*; n=50;x= /n
C=C1+C2; k=kL=k

t = 0,02 s x = 0,02 m
Slika 6. Karakteristike sustava
Cijela procedura prorauna ista je kao i u prethodnom
sluaju samo to je ovdje dodana matrica priguenja.
C-matrica ukupnog priguenja
C = C1+C2 (17)
C1-matrica viskoznoga konstrukcijskog priguenja
C2-matrica priguenja u oprugama
k-krutost opruga
M matrica masa
S matrica krutosti
S M C1 + = k M [1] (M = 0,1;k = 0,002) (18)
0 1 2 3 4 5
0
0.01
0.02
5 0 t
j
j
n
zz
,
2
j
n
g
,
2

Slika 7. Titranje sredine grede s oprugama na mjestima oslonaca i
konstrukcijskim priguenjem
C2
i,i
= 0 C2
0,0
= 0,2 C2
n,n
= 0,2
k
L
= k
D
= k= 500.000 kN/m
j
n
zz
,
2
je rjeenje priguenog sustava numerikom
integracijom
j
n
g
,
2
je rjeenje nepriguenog sustava harmonijskom
analizom.
Jo u vremenum dok se sila kree po konstrukciji, vidi
se da konstrukcijsko priguenje smanjuje amplitude tit-
ranja (slika. 7.).
Posebno je interesantan prikaz za vrijeme kada sila pri-
jee cijeli raspon i izae van konstrukcije. Analizirajui
razdoblje u kojem je sila izvan nosaa, mogue je odre-
diti priguenje u konstrukciji i period titranja konstrukcije.
Usporedbom primjera grede na neoprenskim leajevima
bez konstrukcijskog priguenja i primjera s konstrukcij-
skim priguenjem (slika. 8), vidi se kako konstrukcijsko
priguenje umiruje djelovanje titranja neoprenskih oslo-
naca.
U oba sluaja karakteristike sustava su iste, a krutosti
opruga relativno male.
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
0
0.01
0.02
10 0 t
j
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
0
0.01
0.02
10 0 t
j
C1=0
C1

Slika 8. Titranje sredine grede s konstrukcijskim priguenjem i
bez njega; k = 10.000
Odreivanje pomaka konstrukcije samo zbog pokretnog
optereenja moe se prikazati na nain da se u svakom
trenutku vremena oduzme utjecaj opruga:
j
n
j
n
j n j
j
n
j
n
k zz
zz zz
zz p
,
2
,
2
, , 0
,
2
,
2
2
=
|
|
.
|

\
| +
= (20)
Na slikama 9. i 10. vidi se razlika pomaka samo zbog
pokretnog optereenja

i ukupnih pomaka konstrukcije te
pomaci poradi titranja neoprenskih leajeva.
I. timac i drugi Pokretno optereenje mostova
GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353 351
0
0.01
0.02
j
n
zz
,
2
j
n
p
,
2

Slika 9. Titranje sredine grede samo uslijed pokretnog optere-
enja
j ,
2
n
p i ukupni pomak konstrukcije
j
n
,
2
zz
0 2 4 6 8 10
0.002
0
0.002
0.004
10 0 t
j
j
n
k
,
2

Slika 10. Titranje sredine grede samo uslijed djelovanja opruga
j
n
,
2
k
4 Podaci o dinamikom ispitivanju nadvonjaka u
voru akovec
4.1 Opi podaci
Nadvonjak u voru akovec nalazi se na autocesti Za-
greb Varadin Gorian, dionica akovec Gorian
u km + 79 + 894,66. Ukupna je duina nadvonjaka
70,80 m, a protee se preko etiriju polja raspona 14,40
+ 18,00 + 18,00 + 14,40 metara. Rasponski sklop ini
pet upljih montanih ploa MB 40. Visina nosaa je
0,75 m. Na vrhu stupova montirana je betonska monta-
na naglavna greda na koju se oslanja rasponski sklop.
Na upornjacima je ugraeno po deset neoprenskih lea-
jeva dimenzija 150/200/41, a na stupitima po dvadeset,
istih dimenzija. [6]


Slika 11. Geometrijske karakteristike nadvonjaka u voru akovec
Relativne deformacije mjerene su u sredinama raspona
1. i 2. polja s pomou elektrootpornih induktivnih mjeraa
pomaka(LVDT) "Hottonger", tipa LY41 mjernih baza
50 mm za beton, otpora 120 .
Za pokusno optereenje uporabljeni su kamioni teine
otprilike 353 kN (35,3 t) [6].
Na slici 12. prikazani su poloaji induktivnih mjeraa
pomaka i akcelerometara na konstrukciji.
14,40 14,40 18,00 18,00
70,80
T1
AV1
T2
AV2

Slika 12. Poloaj induktivnih mjeraa pomaka i induktivnih
mjeraa pomaka na nadvonjaku
4.2 Rezultati mjerenja
Tablica 1. Izmjerene frekvencije [5]
Broj mjerenja 26
Srednja vrijednost 5,628 Hz
Standardna devijacija 0,1281
AV1
AV2
T1
T2

Slika 13. Karakteristini pregledni zapis odgovora konstrukcije
za dva kamiona koja se kreu paralelno brzinom od 30
km/h [5]
5 Dinamika analiza programskim paketom
"Okvirw"
Da bi se rezultati mogli usporeivati, potrebno je mode-
lirati most na dva naina.
Statiki sustav mosta je niz jednostavnih greda spojenih
kontinuitetnim ploama. Kontinuitetne ploe modelira-
ne su kao tapovi sa smanjenom krutou upeti u glavnu
nosivu konstrukciju. Omjer krutosti konstrukcije i kru-
osti kontinuitetnog spoja je 10:1.
Modeliranje na takav nain nije davalo zadovoljavajue
rezultate. Daljnjom analizom konstrukcije dolo se do
Pokretno optereenje mostova I. timac i drugi
352 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353
zakljuka da krutost drugog kontinuitetnog spoja nije
bila jednaka kao krutost prvog i treeg ( ploa, vjerojat-
no, nije dobro uvrena u armiranobetonsku konstruk-
ciju). Drugi kontinuitetni spoj modeliran je s krutou
10 puta manjom od prvoga kontinuitetnog spoja. Ovakav
je model dao zadovoljavajue rezultate.
5.1 Model 1
Prvim modelom (MODEL1) usporeujemo pomake do-
bivene dinamikim proraunom s izmjerama oitanim s
induktivnih mjeraa pomaka. Kako induktivni mjerai
pomaka biljee relativne deformacije konstrukcije na
mjestu gdje su postavljeni, na njih ne utjeu pomaci na-
stali kao posljedica titranja neoprenskih oslonaca. Prvi
model ima fiksne oslonce koji su osno rasporeeni iznad
stupova i upornjaka.
14,40 18,00 14,40 18,00
1,20 1,20 1,20
Presjek 1
Presjek 2
Presjek 3

Slika 14. Geometrijski prikaz MODELA 1
Dinamiki proraun - pokretne sile
Pokretna sila:
- teina 700 kN
- brzina prelaska v = 8,3 m/s
Zadavanje priguenja:
a0 = 0,0 a1 = 0,09 a2 = 0,0012
U postocima od kritinog priguenja, priguenje po
tonovima iznosi:
1. ton 2,16%
2. ton 2,05%
3. ton 2,14%
T = 0,198 s
f = 5,05 Hz

T = 0,188 s
f = 5,319 Hz
T = 0,186 s
f = 5,376 Hz

Slika 15. Oblici osciliranja za prva tri tona (MODEL 1)
5.2 Model 2
Drugi model (MODEL 2), kojim usporeujemo izrau-
nana i izmjerena ubrzanja, modeliramo kao gredu na op-
rugama (iznad oslonaca se nalazi jedna opruga, a iznad
stupova po dvije), jer akcelerometri biljee i pomake uz-
rokovane titranjem neoprenskih oslonaca.
14,40 18,00 14,40 18,00
1,20 1,20 1,20
Presjek 1
Presjek 2
Presjek 3
0.5 0.5 0,5
Slika 16. Geometrijski prikaz MODELA 2
Dinamiki proraun - pokretne sile
Pokretna sila:
- teina 700 kN
- brzina prelaska v=8,33 m/s
Zadavanje priguenja po tonovima titranja:
a0=0,0 a1=0,09 a2=0,0012
U postocima od kritinog priguenja priguenje po
tonovima iznosi:
1. ton 2,27%
2. ton 2,25%
3. ton 2,59%
Priguenje u oprugama iznosi 50.000.000,00
T=0,177 s
f=5,650 Hz

T=0,176 s
f=5,682 Hz

T=0,152 s
f=6,579 Hz
Slika 17. Oblik osciliranja za prva tri tona (MODEL 2)
6 Usporedba rezultata
6.1 Usporedba frekvencija
Tablica 2. Usporedba izmjerenih i izraunane
frekvencije
Izmjerena
vrijednost
(srednja vrijednost)
Izraunana
vrijednost
(MODEL2)
Izraunana
vrijednost
(MODEL1)
5,628 Hz 5,682 Hz 5,376 Hz
Odstupanje 0,96 % 4,48 %
Iz tablice 2. vidi se da su odstupanja frekvencija za oba
raunska modela unutar 5%. Izvrsni rezultati (ispod 1%)
dobiveni su izraunom na MODELU 2 koji je modeliran
na nain da najvjernije simulira stvarno stanje konstrukcije.
I. timac i drugi Pokretno optereenje mostova
GRAEVINAR 56 (2004) 6, 347-353 353
6.2 Usporedba pomaka
Na sljedeim se slikama (18. i 19.) prikazana usporedba
pomaka konstrukcije izraunanih s pomou programskog
paketa "OKVIRW" na MODELU 1 i zapisa induktivnih
mjeraa pomaka dobivenih dinamikim ispitivanjem kon-
strukcije.
Ova dva zapisa u vremenu je mogue oblikovno uspo-
rediti .
) , ( ) , ( t x z t x
i M
(21)

M
- mjerena deformacija

i
- izraunana deformacija
gdje je:
2
) , (
2
) (
2
) , (
2
) , (
) , ( ) (
dx
t x y d
z t
dx
t x y d
t x
t x z t
=
=
=

(22)
x - poloaj mjernog mjesta na konstrukciji
z - neka konstanta proporcionalnosti
izraunani pomak
zapis tenzometra T1 LVDT1

Slika 18. Usporedba izraunanog pomaka i zapisa induktivnog
mjeraa pomaka u sredini prvog raspona
izraunani pomak
zapis tenzometra T LVDT2

Slika 19. Usporedba izraunanog pomaka i zapisa induktivnog
mjeraa pomaka u sredini drugog raspona
6.3 Usporedba ubrzanja
Usporedba ubrzanja daje neto loije rezultate jer su br-
zine i ubrzanja konstrukcija, izraunana programskim
paketom, dobiveni deriviranjem pomaka. Ubrzanja pri-
kazana na slikama 21. i 23. izraunana su na MODELU 2.

Slika 20. Zapis akcelermetra A1, u sredini prvog raspona

Slika 21. Izraunano ubrzanje u sredini prvog raspona

Slika 22. Zapis akcelermetra A2, u sredini drugog raspona

Slika 23. Izraunano ubrzanje u sredini drugog raspona
7 Zakljuak
Rezultati izrauna programskim paketom "Okvirw" dobro
se slau s izmjerenim podacima dinamikog ispitivanja
nadvonjaka u voru akovec. Iz izvrenih se usporedbi
vidi je da model koji simulira djelovanje neoprenskih
leajeva, koji su sastavni dio konstrukcije, daje bolje
rezultate negoli model s klasinim pokretnim i nepokret-
nim osloncima. To je potvrda da se programskim pake-
tom moe koristiti u obradi podataka dobivenih dinami-
kim ispitivanjima na konstrukcijama koje se mogu mo-
delirati tapnim i okvirnim sustavima.
Izraenim programskim paketom mogu se analizirati
tapne i okvirne konstrukcije u 2D s klasinim ili neo-
prenskim leajevima.
LITERATURA
[1] Inglis, C. E.: Mathematical Treatase on Vibration in Railway
Bridges, Cambridge University Press, London UK, 1934.
[2] Nardini, D.; Dinamiko ponaanje konstrukcija pod utjecajem
pokretnih mehanikih sistema metodom konanih elemenata,
Disertacija, Zagreb, 1978.
[3] Weaver, W.; Johnston, P. R.: Structural Dynamics by Finite
Elements, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey 1987.

[4] timac, I.: Analiza mostovskih konstrukcija pobuenih pokretnom
masom, Magistarska radnja, Zagreb, 2003.
[5] Hutchinson, G.; Al-Hussaini, A.: Interaction of Load Speed and
Mass on the Dynamic Response of Damped Beams, IABSE
PERIODICA 2/1986, 45-75.
[6] Konani izvjetaj o pokusnom optereenju nadvonjaka u voru
akovec, Hrvatski institut za mostove i konstrukcije, Zagreb,
studeni 1997.