KUPOVANJE IVOTNOG OSIGURANJA

,,Mjerilo je dobrog izbora da li nam se svia ono to smo izabrali.

CHARLES LAMB


CILJEVI ETRNAESTOG POGLAVLJA

Kada prouite ovo poglavlje, trebali biste biti sposobni.

Utvrditi tri osnovne odluke koje se moraju donijeti pri kupovanju ivotnog osiguranja i tijek kojim
kojim se odluka treba donositi.
Utvrditi naine na koje postroa moe odrediti financijsku snagu ivotnog osiguranja.
Raspraviti relativne prednosti osiguranja za odreeno razdoblje i gotovinskih polica za
zadovoljavanje potreba financijske sigurnosti.
Objasniti kako se mogu usporeivati razlike u trokovima izmeu tradicionalnih polica ivotnog
osiguranja.
Objasniti kako se mogu usporeivati razlike u trokovima izmeu univerzalnih i varijabilnih ivotnih
polica.



Kupovina ivotnog osiguranja razliku je uvelike od drugih kupovina koje prosjeni potroa iz dana u dan
obavlja. Na razliite se naine ona takoer razlikuje od kupnje drugih oblika osiguranja, budui da ponekad
kombinira zatitu sa tednjom. Nadalje, zbog dugorone prirode veine ivotnih ugovora, odluka obino
zahtijeva vezivanje sredstava u budunosti poradi plaanja za policu. Takva dugorona obveza oito
zahtijeva paljivo razmatranje ciljeva.
injenica da se danas odustane (odstupi ) od jedne od pet kupljenih polica ivotnog osiguranja u prve dvije
godine od kupovine jasno pokazuje aljenje potroaa vezanim uz kupovinu ivotnog osiguranja. Vratimo se
sada na temu kupovanja ivotnog osiguranja.



ODLUKA O KUPNJI IVOTNOG OSIGURANJA
Kao to smo pokazali u Poglavlju 9, postoje tri osnovne odluke koje se moraju donijeti pri kupnji ivotnog
osiguranja:
Koliko osiguranja kupiti?
Koju vrstu osiguranja kupiti?
Od kojega ga drutva kupiti?

U poglavlju 9, ispitali smo jedan pristup odgovoru na prvo pitanje. Ovdje se bavimo ostalim dvama
pitanjima.
Kako je objanjeno u raspravi u nastavku, prvo i najvanije pitanje koje se postavlja pri kupnji ivotnog
osiguranja jest iznos. Tek nakon to je odgovoreno na to pitanje trebamo se zapitati koju vrstu police kupiti.

Kupiti osiguranje na odreeno razdoblje i uloiti razliku

Kupiti osiguranje na odreeno razdoblje i investirati razliku est je najkontroverzijih rijei u podruju
kupovine ivotnog osiguranja. One saimlju filozofiju onih koji tvrde da e pojedinac zaraditi vie kupnjom
osiguranja na odreeno razdoblje i invenstiranjem, zasebno, razlikom izmeu premija osiguranja na
odreeno razdoblje i trajnog osiguranja. Dugotrajna kontroverza izmeu zagovaratelja trajnog osiguranja
kao invensticija i zagovaratelja osiguranja u svrhu iste zatite vjerojatno nikad nee prestati.
Da nije istinita injenica da se postupak upravljanja rizicima mora takoer baviti i rizicima
nadivljavanja dohotka pojedinca, mogli bismo zanemariti raspravu o osiguranju na rok naspram
gotovinskog ivotnog osiguranja. Ali pojedinci se moraju zamisliti i nad mogunou ivota nakon godina u
kojima zarauju dohodak i prepoznajui tu nesigurnost, moraju planirati kako je umanjiti. Ako se predvidi
da e se njegov ili njezin dohodak ugasiti u neko vrijeme budunosti, dok e potrebe za dohotkom ostati,
logian smjer akcije je osiguranje sredstava koje e se koristiti kao nadomjestak dohodaka. ivotno
osiguranje moe biti jedan kota za okrupnjavanje tih sredstava, i stoga emo raspravljati prednosti tog
oblika akumulacije.
Postoje, kao to smo vidjeli, dva odvojena rizika koja se mogu zadovoljiti ivotnim osiguravanjem:
prerana smrt i dugovjenost. Ipak, ta su dva rizika dijametralno suprotna. Ako osoba umre prije dosezanja
starosti dostatne za umirovljenje, ne postoji potreba akumuliranja sredstava za umirovljeniki dohodak. S
druge strane, ako on ili ona poive i uivaju mirovinu, naknada u sluaju smrti bit e nepotrebna. Na alost,
sa stajalita kupovine osiguranja, mi ne znamo to donosi budunost, i stoga se svatko mora pripremiti za
obje mogunosti.
Mnoge osobe nemaju dostatni dohodak za osiguranje primjerene zatite od smrti i istodobno
prikupljaju sredstva za umirovljenje, te su prisiljeni na izbor izmeu zatite od smrti i elementa tednje.
Kako pokazuje tablica 14.1., ovdje postoji obrnuta veza izmeu iznosa osiguravajue zatite i gotovinske
vrijednosti razliitih oblika ivotnog osiguravanja. to je via gotovinska vrijednost, nii je iznos zatite u
sluaju smrti koja se moe kupiti za dani iznos premije.
Odluka koja se donosi pri kupnji osiguranja trebala bi se podijeliti u tri zasebne i nezavisne odluke.
Prva, i najvanija je odluka o upravljanju rizikom, to e se uiniti s rizikom prerane smrti? Koliko je vaan
taj rizik u odnosu na druge s kojima se osoba susree? Mjerenje potencijalnog gubitka zahtijeva odreivanje
iznosa potrebnog osiguranja. Ako je potencijalni gubitak koje je iznad obiteljske granice, za neizvjesnost
100.000$ ili 200.000$, tada je to iznos rizika koji bi se trebao prenijeti na osiguravajue drutvo.
Prvo pitanje tada nije koja bi se vrsta osiguranja trebala kupiti, nego koliko ga treba kupiti. esto, e
odgovor na to prvo pitanje odgovoriti i na drugo pitanje, vrstu osiguranja koju treba kupiti. Ako je potrebiti
iznos osiguranja znaajan, osiguranje na odreeno razdoblje moe biti jedina alternativa. Kada je novac
raspoloiv za ivotno osiguranje ogranien (kao sto obino jest), znaajka tednje trajnog osiguranja
prisiljava pojedinca na kompromis pri ustanovljavanju zatite za obitelj tijekom kritinih godina. Ako se
slijedi primjerena tehnika upravljanja rizikom, nastojat e prenijeti taj dio rizika gubitka sposobnosti zarade
dohotka koji njegova ili njezina obitelj ne bi mogla podnijeti. Ako je kupljeno dostatno osiguranje za
nadomjestak dohotka koji bi se izgubio, osiguranje na odreeno razdoblje moe biti jedino to si osoba moe
priutiti.
Drugim rijeima, kao to smo vidjeli iz naeg prilagoenog primjera, argumenti o osiguranju na odreeno
razdoblje prema drugim oblicima ivotnog osiguranja, besmisleni su za znaajan dio stanovnitva, jer
obzirom na ograniene iznose koje troe na osiguranje, postoji veoma malena razlika nakon pruanja
potpune zatite.
U hladnom realizmu matematike, pokazali smo da vrijednost osiguranja mladia koji zarauje
30.000$ moe iznositi 300.000$ ili ak i vie. Ako ta osoba odlui kupiti gotovinsko osiguranje za taj iznos,
premije ce biti vie od 3000$ godinje. ak i osnovom pristupa potreba, moemo rei da e se zahtijevati
znaajan iznos osiguranja. Kupac koji eli trajno ivotno osiguranje mora se odluiti izmeu tednje i
zatite. Ovo nije usmjereno na kritiku ivotnih gotovinskih polica. To je kritika pogrene uporabe
gotovinskih ivotnih polica i povrede prakse dobrog upravljanja rizicima koja joj je svojstvena. Zapravo,
osnovna kritika koja se moe uputiti ivotnim gotovinskih policama jest da esto dovode do naruavanja
svih triju pravila upravljanja rizicima. S ogranienim iznosom raspoloivog novca za kupnju ivotnog
osiguranja, gotovinsko ivotno osiguranje oportunitetni troak zatite od smrti koji se mora unaprijed
odrediti. Kao posljedica toga, mnogi pojedinci ostavljaju svoje obitelji neprimjereno zatiene. Oni ne
razmatraju sluajnosti pri kupnji osiguranja za dogaaj koji nije uope neizvjestan, i pri tome, riskiraju vie
nego to si njihova obitelj moe priutiti da izgubi. Oni riskiraju mnogo za malo podosiguravajui svoju
sposobnost zarade dohotka, ostavljajui znaajnu izloenost riziku nezatienom zajedno sa kamatama na
sredstva koja su se trebala uporabiti za zatitu od tog izlaganja riziku. Oni ine veu pogreku doputanjem
da im pitanje koju vrstu osiguranja da kupe odreuje odgovor na pitanje koliko osiguranja da kupe umjesto
da je obrnuto. Prva i najvanija odluka je potrebiti iznos osiguranja, odluka koja se mora donijeti bez obzira
na vrstu osiguranja koja e se pribaviti poradi pruanja zatite.
Tablica 14.1. Zatita i gotovinska vrijednost raspoloiva po 100$ premija stope bez sudjelovanja










Izvor: Best's Flicraft Compend (Oldwick, NJ:
A.M. Best company, 1993)

Pri odluivanju o vrsti ivotnog osiguranja koju emo kupiti, naputamo podruje upravljanja rizicima i
ulazimo u podruje osiguranja. Pitanje osiguranja na odreeni rok prema trajnom gotovinskom osiguranju
posebno je pitanje, nevezano za probleme upravljanja rizikom. Jednom kada je osoba odluila prenijeti rizik
gubitka 100.000$ illi 200.000$ sposobnosti zarade dohotka na osiguravajue drutvo, pravila i naela
upravljanja rizikom ne mogu nam vie pomoi. Izbor vrste osiguravajueg ugovora koji bi se trebao koristiti
jest pitanje invensticija i trebao bi se procjenjivati prema istim standardima koji se koriste pri stupenjevanju
invensticija drugih vrsta. Zapravo, nije rije o pitanju osiguranja na odreeno razdoblje prema trajnom
osiguranju, nego o izboru izmeu trajnog osiguranja i alternativnih oblika invensticija. Jedini logiki razlog
za kupnju gotovinskog osiguranja je da je superiorno drugim invensticijskim mogunostima dosptupnim
osiguraniku za njegove ili njezine potrebe.
Vrsta police U dobi 25
godina, 100$
premije kupiti e
sljedei iznos
zatite od smrti
Gotovinska
vrijednost na
kraju 20 godina
bit e
Godinje
obnovljiva na
rok
78.000$ 0$
10-godinja na
rok
57.300$ 0$
Doivotna polica 11.300$ 1.695$
Namirena nakon
65 navrenih
godina doivotne
10.250$ 1.671$
20-plativa
doivotna
7.400$ 1.798$
Nekada su kupci ivotnog osiguranja nastojali postaviti izbor izmeu osiguranja na odreeno
razdoblje i trajnog osiguranja na u terminima zatite, a ne invensticijske odluke isticanjem da se
osiguranje na odreeni rok ne moe nastaviti iznad 65 ili 70 godina. Osiguranje na odreeni rok samo je
privremena zatita., kritiziraju oni, ako postoji neto svojstveno dobro u osiguranju to nije privremeno.
Kada se spomene da su razdoblje zaraivanja dohotka i ekonomske ivotne vrijednosti takoer privremeni,
tada trajan dobiva neeljeno znaenje. Sa 65 godina, ekonomska vrijednost pojedinca tei kao 0 u gotovo
svim sluajevima; nadalje, ekonomska odgovornost prema tienicima takoer je u naelu ispunjena. Osoba
ima malene potrebe za zatitom zarade dohotka u toj dobi; tovie tijekom 35-godinjeg razdoblja nakon te
dobi trokovi se ivotnog osiguranja zabranjuju. Nita ne bi moglo biti jasnija povreda naela upravljanja
rizikom nego osiguravanje sredstva koje vie nema vrijednost.
Izabiranje drutva

Pri izabiranju izmeu priblino 2000 ivotnih osiguravajuih drutava koja posluju u SAD-u, kupac
osiguranja mora razmotriti mnoge imbenike neke vanije od drugih. Meu znaajnijima jesu financijska
snaga drutva i intergritet, oblici polica i koliko one odgovaraju potrebama osiguranika, kao i trokovi.

Financijska snaga i intergritet
Obzirom da polica ivotnog osiguranja predstavlja dugorono obeanje prodavatelja, financijska snaga
osiguravatelja i njegova sposobnost da tijekom vremena ispuni svoje obeanje postavlja se kao prva
pretpostavka. Iako kupci u naelu smataju da postoji financijska snaga ivotnih osiguravatelja, to se
dramatino promijenilo 1991. Kada je nekoliko velikih ivotnih osiguravatelja proivljavalo tekoe.
Tijekom veeg dijela 1990-ih, promatrai djelatnosti upozoravali su da je veliki broj ivotnih osiguravatelja
bio u rizinoj poziciji. U travnju 1991., provjerenik za osiguranje Californie domogao se Executive Life
Insurance Company, borei se sa pekulacijama o financijskom stanju drugih ivotnih osiguravatelja.
Uzimanje u posjed utjecalo je na potroae osjetljive na rizik insolventnosti ivotnih osiguravatelja, i kako
su ugovatatelji osiguranja izgubili povjerenje isto je uzrokovalo bijeg ugovaratelja osiguranja drugim
ivotnim osiguravateljima. Preuzimanje Executive Life slijedio je neuspjeh First Capital Life i Fidelity
Bankers Life i Monarch Life Insurance. Onda je u srplju 1991. Mutural Benefit Life Insurance Company of
Newark, New Jersey, osamnesti ivotni osiguravatelj po veliini u zemlji, sa 13,8 milijardi $ aktive, stavljen
pod kontrolu Odjela za osiguranje New Jersey.
Financijski problemi koji su zahvatili ivotne osiguravatelje ranih 1990-ih rezultirali su zbog tri
razloga. Prvi je bio pad vrijednosti portfelja obveznica osiguravatelja. Drugi je gotovo istodoban rast
hipotekarnih zajmova kod osiguravatelja. Trei imbenik bio je bijeg u banke , koji je pogorao probleme
stvorene prvim dvama razlozima. Mnoge vlasti tvrde da se tekoe mnogih ivotnih osiguravatelja mogu
pripisati uvoenju univerzalnog i drugih kamatno ovisnih polica, koje su prodavane na osnovu njihovih
stopa povrata. Osiguravatelji su osjeali pritisak ponude viskoih stopa na invensticijski element polica
ivotnog osiguranja. To je dovelo do toga da su neki osiguravatelji investirali u visokoprofitne obveznice
(esto zvane nerangirane obveznice, ili ee, rizine obveznice). Nadalje, opadajue trite nekretnina
utjecalo je na portfelj hipoteka brojnih ivotnih osiguravatelja. Osiguravatelji su mogli prebroditi te
negativnosti osim bijega ugovaratelja osiguranja. Povlaenje osiguranika koji su prijetili iscrpljivanjem
likvidnih sredstava osiguravatelja, prisiljavali su ih na prodavanje hipoteka i nekretnina na tritu u depresiji.
Regulatori su uskoili kako bi sprijeili odljev gotovine osiguravatelja prije negoli se sredstva iscrpe.
Iako su mnogi ugovaratelji osiguranja namireni iz dravnog garantnog fonda, insolventnosti su
ilustrirale da je insolventnost ivotnog osiguravatelja stvarna prijetnja.
U poglavlju 3 raspravljali smo rangiranju osiguravatelja koje je objavila A.M. Best i druge
financijske rating agencije koje su daleko od nepogreivih, to je potkrijepljeno njihovim neuspjehom
predvianja priblinih tekoa drutava koje su preuzeli regulatori. Ipak, uz sloenost raunovodstva
osiguravajuih drutava, vjerujemo da su agencije za rangiranje osiguravatelja vrijedan izvor informacija.
Ima smisla usporediti rang i to vie agencija s istim miljenjem, manja je vjerojatnost da e drutvo
zahvatiti financijski problemi.

Vrste dosputnih polica
Ovdje je rije ne samo o dostupnosti posebnih oblika police (kao to su izmijenjena doivotna, opadajue
osiguranje na odreeni rok, godinje obnovljiva rona, polica obiteljskog dohotka ili posebni oblici anuitete)
ve i dosupnost ugovora sa sudjelovanjem i bez sudjelovanja. Veina velikih drutava nudi razliite oblike
polica, ukljuujui i one razmatrane u prethodnim poglavljima i mnoge druge. Ipak, dana drutva ne moraju
izdavati posebni oblik osiguravanja za koje je kupac zainteresiran.
Dostupnost ugovora s i bez sudjelovanja moe takoe biti vaan imbenik. Uzajamni fondovi nude samo
police sa sudjelovanjem, dok dionika drutva nude obje vrste, a drugi privatni osiguravatelji nude samo
oblike bez sudjelovanja. Prema ugovoru o sudjelovanju, treba se razmotriti oportunitetni troak u sluaju
vika plaanja koji se moe vratiti kao dividenda. S druge strane, kod polica bez sudjelovanja, osiguravatelj
sudjeluje samo u odreivanju cijene, i ne postoji odredba o povratku dobitka koji se mogu ostvariti od
povoljnijeg mortaliteta ili povoljnijih invensticija. Dok neki zagovaraju police sa sudjelovanjem, a drugi
vrstu bez sudjelovanja, elje kupca u svezi s tim bit e odreujui imbenik pri izboru drutva.

Razmatranje trokova
Iako veina ivotnih osiguravatelja investira u priblino iste vrijednosnice i imaju sline tablice mortaliteta u
poetku, postoje znaajne razlike u premijama koje razliita drutva zaraunavaju za istu vrstu police. iroki
raspon premija ini izbor drutva i police sloenim postupkom. injenica da premija za doivotnu policu
kod Drutva A iznosi 10$ po 1000$ i da je premija za doivotnu policu kod Drutva B 12$ po 1000$ ne
mora nuno znaiti da Drutvo A nudi bolji posao nego Drutvo B i da Drutvo B previe zaraunava
svojim komitetima. Razlika u premijama ne znai razliku u trokovima. U sluaju gotovinskih polica,
premija koju plaa osiguranik ne predstavlja stvarni troak, budui da dio plaanja ide u akumulaciju
gotovinskih gotovinske vrijednosti. Gotovinska vrijednost polica drutva B moe se znaajno poveati nego
ona drutva A. Nadalje, opcija namirivanja ili druge odredbe o internoj polici moe biti liberalnija. Na
alost, takoer je istina da odredbe police drutva A mogu biti liberalnije ili se gotovinska vrijednost moe
rapidno poveavati.
Jedna je od najeih zabluda o razliitim premijama izmeu ivotnih osiguravatelja da se te razlike
mogu uvijek svesti na statistike razlike u naknadama prema ugovoru, i u podruju ivotnog osiguranja,
moete dobiti tono ono za to ste platili. Tako se neke razlike u premijama izmeu Drutava mogu objasniti
razliitim stopama akumulacije tednje, razliitim dividendama, ili razlikama koje su uzrokovane razliitim
razinama trokova i uinkovitosti poslovanja. Kako se trokovi poslovanja drutva vremenom prevaljuju na
osiguranika, razina tih trokova vana je odrednica cijene. Osobito nova drutva, koja nastoje rapidno rasti,
esto plaaju znatno vie naknade svojim posrednicima, i te se naknade moraju prevaliti na potroaa kao
via premija. Iz tog razloga, mnogi potroai preporuuju izbjegavanje novih ivotnih osiguravatelja. Drugi
preporuuju poslovanje samo s drutvima u Dravi New York, jer New York namee zakonski maksimum
na razinu posrednikih naknada i zahtijeva od drutava koja posluju u dravi da potuju taj maksimum i u
drugim dravama u kojima posluju. To je jednostavno matematiko naelo da e vii trokovi koje drutvo
ima znaiti i vie trokove potroau.
Popularna zabluda da (dobiva ono za to plati u ivotnom osiguranju) osniva se na neutemeljenoj
vjeri u naelo konkurencije. Neki smatraju da e uinkovito sprjeavati drutvo od pretjeranog
zaraunavanja graanstvu i da e konkurecija rezultirati u jednakosti vrijednosti izmeu drutava. Ali, da li
je konkurencija stvarno primjereni instrument za zatitu potroaa u podruju ivotnog osiguranja? Sve vei
broj vlasti smatra da su cijene pretjerane u podruju ivotnog osiguranja, i razmjereno tom postojanje
precjenjivanja konkurencija oito nije uinkovita. Drugim rijeima, kada kupujete ivotno osiguranje, ne
moete uvijek biti sigurni da dobivate ono sto plaate ili nema privlanijih kombinacija. Konkurencija je
uinkovita samo kada je potroa svjestan alternativa, a sloenost cjenovne analize openito je iskljuila taj
uvjet u prolosti. Nasreu, sada su nam dostupne i usavrene metode cjenovne usporedbe.

Usporedba razlika u trokovima

Najjednostavnija je usporedba trokova u ivotnom osiguranju izmeu dviju polica osiguranja na odreeno
razdoblje bez sudjelovanja. Budui da niti jedna od polica ne prua dividende ili akumulaciju gotovinske
vrijednosti, mogua je jednostavna i paralelna usporedba. Jednom kada se pojavljauju dividende ili
gotovinske vrijednosti, postupak usporedbe postaje sloeniji. Razlike u premijama mogu se izjednaiti
razliitou stopa po kojima se akumulira gotovinska vrijednost, ili putem dividendi. S razmatranjem sve
veeg broja varijabli, i sloenom cjenovnom strukturom koja se osniva na varijablama, vrlo se lako moe
dogoditi da kupac osiguranja doe u zabludu.

Tradicionalni sustav usporedbe neto trokova
Jedna je od rairenih metoda prodaje ivotnog osiguranja u prolosti koristila je ilustrativnu projekciju neto
trokova. Trakvi prijedlozi ne da su pogreni, ve je i nain na koji se predstavljaju iz temelja pogrean.
Osnovna tehnika jest zbrojiti sve premije plaene tijekom odreenog vremenskog razdoblja (obino 20
godina), oduzeti projicirane dividende, oduzeti gotovinsku vrijednost i nazvati odgovor neto trokovima
police. Zabluda je ove tehnike da potpuno zanemaruje vremensku vrijednost novca. Tona procjena
predloenog ugovora moe sadravati razmatranje ukljuenog oportunitetnog toka.
Da bismo to ilustrirali, razmotrimo dva ugovora na odreeno razdoblje bez gotovinske vrijednosti,
jedan ugovor bez sudjelovanja sa 4$ po 1000$ premija i drugi ugovor sa sudjeovanjem sa 6$ po 1000$. Neto
troak posljednjeg ugovora moe se initi niim od prethodnog: Drutvo A naplauje 4$ po 1000$. Premija
za policu na 50.000$ bit e 200$ godinje i na kraju 20-godinjeg razdoblja, neto trokovi e iznositi 4000$.
Drutvo B, s druge strane, naplauje 300$ za 50.000$ vrijednu policu i vraa pretjerano zaraunavanje na
kraju godine kao dividentu. Ono upotrebljava 100$ pretjeranog zaraunavanja tijekom cijele godine.
Predpostavimo da drutvo moe zaraditi 5% na pretjerano zaraunatih 100$, ono moe vratiti dividentu
105$, stvarajui neto troak ugovaratelju osiguranja godinje 195$ i neto trokove tijekom 20-godinjeg
razdoblja od 3900$. Tako, pretjerano zaraunavanje na police sa sudjelovanjem moe omoguiti usporedbu
neto trokova, koja, zanemaruje kamatu na preplaanja osiguranika, to naizgled ini trokove niima.
Kada se dividende ostavljaju za akumulaciju, oportunitetni trokovi postaju jo vei. Iako je naa ilustracija
rabila police bez sudjelovanja i police sa sudjelovanjem u svrhu pojednostavljenja, trebalo bi biti jasno da se
isto dogaa i kada su obje police sa sudjelovanjem, ali imaju razliite razine pretjeranog zaraunavanja.
Isti se pristup moe koristiti za lanost usporedbe polica s razliitim elementom tednje.

Kamatno-prolagoena metoda
Kao odgovor na potrebu mnogih izvora na toniji sustav usporedbe trokova ivotnog osiguranja, 1969.
djelatnost je ivotnog osiguranja imenovala posebni odbor poznat kao Udrueni posebni odbor za trokove
ivotnog osiguranja. U njegovu izvjeu, izdanom sredinom 1970-ih, ovaj je odbor preporuio alternativnu
medotu usporedbe trokova poznatu kao kamatno prilagoena metoda. Kako i samo ime pokazuje, kamatno
prilagoena metoda uzima u obzir vremensku vrijednost novca primjenom kamatne prilagodbe na godinje
premije i dividende.
Godine 1976. Nacionalno je udruenje povjerenika osiguranja (NAIC) osvojilo Model regulacije
preporuka za ivotno osiguranje i preporuio dravama njihovo prihvaanje. Jedan dio regulacije zahtijeva
da osiguravatelji ponude kupcima indeks trokova odstupanja i indeks trokova neto plaanja, koje su dvije
neto razliite verzije kamatno prilagoene mjere trokova. Regulacija takoer zahtijeva od osiguravatelja
pruanju kupcu ekvivaletne godinje dividende za razmatranu policu. Neki se osiguravatelji dobrovoljno
pridravaju te regulacije, ak i u dravama u kojima ona nije usvojena.

Indeks trokova odstupanja
Nain na koji se kamatno-prilagoena metoda razlikuje od tradicionalne metode trokova moe se najbolje
objasniti primjerima. Pretpostavimo da je promatrana polica 10.000$ doivotna polica sa 240$ godinje
premije. Predvieni je iznos dividendi 1300$, a gotovinska je vrijednost na kraju dvadesete godine 3420$.
Tradicionalni izraun trokova uporabljuje jednostavnu artimetiku:
Ukupne premije plaene tijekom
20-godinjeg razdoblja 4800,00$
Minius: Dividende primljene tijekom
20-godinjeg razdoblja 1300,00$
Neto premije tokom
20-godinjeg razdoblja 3500,00$
Umanjene za gotovinsku vrijednost
20-te godine 3420,00$
Neto trokovi osiguranja 80,00$
Neto godinji trokovi (80$/20 godina) 4,00$
Neto trokovi na 1000$ 0,40$

Iz tog izrauna, ini se da su trokovi osiguranika po 1000$ osiguranja tijekom 20-godinjeg
razdoblja bili oko 40% po 1000$. Kao to smo vidjeli, to je pogreno stoga to zanemaruje vremensku
vrijednost novca.
Izraun indeksa kamatno-prilagoenih trokova za istu policu trai sloeniji izaun:

Dvadesetgodinje premije ukamaene
po 5% kamata 8333$
Minius: Dvadesetogodinje dividende
ukamaene po 5% kamata 2256$
Neto premije tijekom
20-godisnjeg razdoblja 6077$
Umanjene za gotovinsku vrijednost
20-te godine 3420$
Trokovi osiguranja 2657$
Iznos koji e 1$ godinje oroen akumulirati
Tijekom 20 godina po 5% 34,719$
Za indeks kamatno-prilagoenih trokova
odstupanja, podijeli 2657 sa 34,719$ 76,52$
Za indeks kamatno-prilagoenih trokova
odstupanja po 1000$ godinje
na kraju 20-te goine 7,65$

Akumuliranjem, uz kamate, premija koje je platio osiguranik i dividende, kamatno-prilagoenom
metodom razmatramo oportunitetni troak odraavajui iznos koji bi plaene premije generisale po
umjerenoj stopi tijekom godina razmatranih u usporedbi. Iako smo koristili 20-godisnje razdoblje, izraun se
takoer esto obavlja za 10 godina. Oduzimanje gotovinske vrijednosti od akumuliranih premija umanjenih
za dividende pokazuje stvarne trokove osiguranika ako polica istjee na kraju 20-te godine, uzimajui u
obzir vremensku vrijednost novca. Dijeljenje trokova sa 34,719$ pokazuje godinji iznos koji bi bilo nuno
invenstirati i ukamaivati po 5% da bi se izjednaio sa 2657$ trokova osiguranja.

Indeks trokova neto plaanja
Indeks trokova neto plaanja varijanta je kamatno-prilagoene metode koja nastojiti ispraviti neke kritike
upuene indeksu trokova odstupanja. On se razlikuje od indeksa trokova odstupanja samo u injenici da se
gotovinska vrijednost ne oduzima na kraju 10 ili 20 godina, a to se koristilo u prethodnom izraunu. U
polici iz primjera, indeks trokova neto plaanja izraunava se dijeljenjem neto premija tijekom 20-
godinjeg razdoblja (6077$) s vrijednou 1$ godinje ukamaenog uz 5$ (34,719$). Indeks trokova neto
plaanja za policu iznosi 175,03$, ili 17,50$ po 1000$ godinje.

Znaenje indeksa
Trebalo bi biti jasno da su i indeks trokova odstupanja i indeks trokova neto plaanja sami po sebi nevani;
oni uglavnom pruaju osnovu za usporedbu jedne police s drugom, i razlika u indeksima izmeu polica je
bitna. Mala razlika koja se moe pojaviti izmeu dvaju drutava prema ijednom od indeksa, vjerojatno nee
biti znaajna. Indeks trokova odreen je kamatnom stopom koja se koristi, i neznatno razliita stopa moe
rezultirati u razliitoj trokovnoj prednosti izmeu dvije polica, posebice kada je razlika mala.
Nadalje, mogue je da neka drutva manipuliraju svojim tablicama gotovinske vrijednosti za desetu i
dvadesetu godinu godine za koje se indeks obino izraunava. To moe uiniti policu na izgled
privlanijom za tu godinu, dok je mnogo manje privlanija u svako drugo doba. Novi model zakona o objavi
informacija ivotnog osiguranja koje je preporuio dravama NAIC u prosincu 1983. Nastoji rijeiti taj
problem. NAIC-ov novi model zakona zahtijeva naznaku u dokumentu o objavi kada uporaba neuobiajenog
modela premija ili naknada ini usporedbu indeksa trokova s drugim policama nepouzdanom. On takoer
zahtijeva naznaku kada ilustacija dividendi za odreenu policu nije uinjena u skladu s naelom doprinosa
Usprkos tim nedostacima, kamatno-prilagoeni indeksi predstavljaju golemi napredak prema
tradicionalnom pristupu neto trokova u usporedbi polica. Dostupni su objavljeni izvori informacija koji
nabrajaju podatke o kamatno-prilagoenim trokovima za sva vea i dobro poznata drutva. Za potroae
koji ele potroiti vrijeme i napor za usporedbu trokova, kamatno-prilagoeni indeksi predstavljaju vaana
izvor informacija.

Ostale tehnike usporedbe trokova
Kamatno-prilagoena metoda predstavlja jedan od dvaju osnovnih pristupa osmiljena poradi prouavanja
injenice da se premija ivotnog osiguranja sastoji od plaanja zatite i doprinosa za tednju. Prema
kamatno-prilagoenoj metodi, uvode se predpostavke glede stope povrata na tednju, a izraunava se troak
zatite. Drugi je pristup uvoenje predpostavki trokova zatite, i onda se izraunava element povrata na
tednju. Razvilo se nekoliko modela prema kojima se izraunava stopa povrata na element investicija police
ivotnog osiguranja, predpostavljajui da su trokovi zatite isti kao i trokovi iznosa osiguranja na rok,
jednaki razlici izmeu nominalne vrijednosti police i rastueg invensticijskog fonda. Oita je prednost ovog
pristupa da on prua osnovu za usporedbe ne samo izmeu gotovinskih vrijednosti polica ivotnog
osiguranja, nego takoer i izmeu gotovinskih vrijednosti ivotnog osiguranja i alternativnih investicija.

Kupovanje univerzalnog i varijablnog ivotnog osiguranja
Dok univerzalno ivotno i varijabilno ivotno osiguranje ire raspon izbora za potroae, oni takoer
odravaju tekoe pri kupovanju ivotnog osiguranja. Zapravo, postoji velika vjerojatnost da se poveana
fleksibilnost univerzalnog ivotnog i varijabilnog ivotnog osiguranja zahtijevati razmatranje toliko mnogo
varijabli da e postupak odluivanja postati nemogu. Prije naputanja teme kupovanja ivotnog osiguranja,
ini se primjerenim barem dotaknuti teme kupovanja univerzalnog i varijabilnog ivotnog.
Prvo naelo pri kupovini proizvoda univerzalnog ivotnog jest da se pripazite da se ne izgubite.
Mogue je postati oaran magijom ukamaivanja tijekom vremena, pa ak i najupueniji kupci ponekada
mogu biti hipnotizirani. Jedna je od najpopularnijih prodajnih tehnika u podruju univerzalnog ivotnog
osiguranja projiciranj uporabom osobnog raunala akumuliranih premija i dohotka od investicija uz neku
pretpostavljenu kamatnu stopu. Obino, se predvianje osniva na tekuoj stopi na tritu novca ili slinoj
osnovi. Najee se stopa projicira za razdoblje od 20, 30 ili ak 40 godina. Oito, osim ako stope povrata
nisu odrive, stvarno poslovanje nikada se nee podudarati s projiciranim razinama akumulacije, i ak i male
razlike u stopi povrata, kada se ukamauje tijekom duljeg razdoblja, mogu imati neizmjeran uinak na
akumulirani iznos. Projekcije mogu takoer podrazumijevati budua poboljanja mortaliteta, trokova i
stopa. Pri procjeni prijedloga,razmislite jesu li pretpostavke realne.

imbenici koje treba razmotriti pri trokovima univerzalnog i varijabilnog ivotnog osiguranja
Ista tri imbenika koja se koriste u utvrivanju stopa ivotnog osiguranja kamatnjak, mortalitet i primici
imbenici su koji se moraju razmatrati pri vrednovanju police univerzalnog ivotnog osiguranja. Na alost,
moe biti vrlo teko usredoiti se na te elemente, budui da su nesigurni u vrijeme kupovanja police i esto
su meuzavisni. Naknada za trokove, na primjer, odredit e udio svake premije koji je raspoloiv za
dodavanje na gotovinsku vrijednost. To e, ipak, odreivati stopu po kojoj e se gotovinska vrijednost
poveavati.

Kamate
Iako je minimalna kamatna stopa garantirana policom od nekog prolaznog interesa, ona nee puno znaiti
kao informacija pri procjeni police. Mnogo su znaajnije stvarne kamate koje odobravamo polici. (Aktivna i
pasivna kamata na policu ne moraju biti iste.) U veini sluajeva, kamatu koju odobravamo univerzalnom
ivotnom polici odreuje osiguravatelj od vremena do vremena, ovisno i o minimalnom utvrenoj stopi.
Budui kupci trebali bi zapitati posrednike o najnovijim podacima o zaradi fonda iz izvjea. Na alost, za
skoru budunost, veina e univerzalnih ivotnih programa biti suvie nova da bi imali mnogo podataka iz
prolosti.
Mortalitet
Naknada za zatitu ivotnog osiguravanja prema veini univerzalnih ivotnih polica konkurentna je s
ostalim univerzalnim ivotnim osiguravateljima i tradicionalnim osiguravateljima. Ipak, mogui bi kupac
trebao odrediti razinu tih naknada, prema proteklom i tekuem poslovanju osiguravatelja. Dok univerzalne
ivotne police garantiraju naknade mortaliteta, te su garantirane stope openito mnogo vie nego stvarne
naknade i nisu od velike koristi pri procjeni ugovora. Ponovno, je informacija o tekuem poslovanju o d
mnogo veeg znaenja nego garantirane stope.
Financiranje
Razlika izmeu osiguravatelja, obzirom na naknade trokova i sloenost pri njihovoj analizi znaajne. Jedno
drutvo moe zaraunati fiksnu naknadu od, recimo, 30$ do 50$ mjeseno za prvu godinu police sa samo
umjerenim kasnijim naknadama (financiranje na poetku - zavretku). Neka drutva ne zaraunavaju
naknade na prodane police, ali zaraunavaju naknadu povlaenja pri povlaenju gotovine (rijetkim
financiranjem na zavretku). Sljedee moe zaraunavati 5% svake plaene premije uveane za naknadu za
povlaenje. Ponekada dodatna naknada za povlaenje ostaje fiksnam a nekada se smanjuje tijekom vremena.
Neka drutva zaraunavaju mjesenu ili godinju naknadu za odravanje ugovora, druge zaraunavaju
naknadu za investicijsko savjetovanje, ali neke zadravaju dio ostvarenog dohotka od investicija. S tako
irokim rasponom naknade trokova za univerzalne ivotne police, ini se jasno da je usporedba razlika
izmeu polica preteka.
Usporedne vrijednosti univerzalnog i varijabilnog ivotnog osiguranja
Sloenost univerzalnog i varijabilnog ivotnog ponukale su jednog strunjaka na zakljuak da je nepraktino
traiti najniu moguu cijenu i da je najbolje to se moe oekivati odrediti je li naknadama za mortalitet i
trokove police utvrena razumna cijena. U tu je svrhu profesor Joseph M. Bleth razvio model za usporedbu
trokova univerzalnih ivotnih ili varijabilnih ivotnih polica u odnosu na usporednu vrijednost. U osnovi
Blelthova formula tetira neka sredstva kao da su invenstirana u policu i izraunava trokove osiguranja
pretpostavljajui da ta invenstirana sredstva zarauju pretpostavljenu kamatu. Belthova formula za
izraunavanje trokova na 1000$ astite jest


( )( ) ( )
( )()


pri emu je YTP godinja cijena na 1000$ zatite, P je godinja premija, CVP je gotovinska vrijednost na
kraju prethodne godine, i je pretpostavljeni kamatnjak izraen kao decimala, CV je gotovinska vrijednost na
kraju godine, D je dividenda (ako je ima) za tekuu godinu, a DB je naknada u sluaju smrti na kraju godine.
Ako se usmjerimo na brojnik formule, oito je da taj dio formule izraunava ukupne trokove police
usporeujui kolika su sredstva na kraju godine mogla biti da su investirana uz kamatnjak i sa stvarnim
sredstvima koja su raspoloiva prema polici novu gotovinsku vrijednost i dividendu. Na poetku godine,
ugovaratelj osiguranja investira gotovinsku vrijednost s kraja prethodne godine (CVP) i premiju (P). Da je
osiguranik investirao gotovinsku vrijednost i premiju drugdje uz dani kamatnjak i, ona bi se ukamatila na
(CVP+P) x (1+i). Budui da ih je investirao u osiguravajuu policu, on ima gotovinsku vrijednost (CV) i
dividendu (D). Razlika izmeu onoga to bi imao i to ima, predstavlja troak police. Ukupni se godinji
troak onda dijeli s iznosom iste zatite ivotnog osiguranja (logino definiranoj kao ukupna naknada u
sluaju smrti umanjena za gotovisnku vrijednost) da bi se odredili trokovi po 1000$.
Da bi se ilustrirala Belthova formula za izraun trokova osiguranja, pretpostavimo da odreena
polica ima godinju premiju od 1000$, da je gotovinska vrijednost na poetku prethodne godine bila 2900$ i
da je gotovinska vrijednost na kraju tekue godine 3759$, da je godinja dividenda 289$, da je naknada u
sluaju smrti 54,368$, i da je kamatna stopa 8$.