Geografski faktori turizma

Prirodna osnova i drutveno-geografska

obiljeja u razvoju turizma
Turistiki resursi i atrakcije
Turistiko-geografska regionalizacija svijeta
Ciljevi
Upoznati nazivlje za atraktivne elemente u turizmu
Nabrojati, razlikovati i objasniti elemente prirodne
osnove kao dijelove atrakcijske osnove turizma
Nabrojati, razlikovati i objasniti antropogene
turistike atrakcije
Prepoznati posebnosti turistike regionalizacije
prema UNWTO (Svjetska turistika organizacija)
Razlikovati kontinentske turistike regije prema
hrvatskoj geografskoj regionalizaciji
Na geografskoj karti prepoznati i razlikovati
kontinentske turistike regije i pripadajue manje
cjeline i drave

Najei izrazi koji se koriste premda nisu potpuno
istog znaenja i mogu stvoriti terminoloku zbrku:
Faktori turizma (Turistiki faktori)
Turistiki atraktivni faktori (imbenici)
Turistike atraktivnosti
Turistike atrakcije (Turistika atrakcijska osnova)
Turistiki resursi (Resursi turizma)
Turistika obiljeja
Turistike pogodnosti

Turistiki resursi i turistika atrakcijska osnova
Resursi
Definiraju se kao sva sredstva
koja mogu imati korisnu svrhu
u razvoju turizma neke regije.
To je skupni naziv za
turistike atrakcije, turistiku
suprastrukturu, turistike
agencije, turistiku
organiziranost destinacije,
turistike kadrove i slino.
Ovaj izraz naglaava
iskljuivo uporabnu vrijednost
prirodne osnove i/ili
drutvenih imbenika pa je
atrakcijska osnova primjereniji
izraz.




Atrakcijska osnova
Turistika atrakcijska osnova
(turistike atrakcije) su one
privlanosti zbog kojih turisti
ili dnevni posjetitelji dolaze u
neku turistiku destinaciju te
ih se stoga smatra osnovnim
turistikim resursima. Kao
zamjenski termin koristi se
izraz atraktivnost.
Geografska podjela atrakcijske osnove
1. Prirodna atrakcijska osnova (prirodne atrakcije)
2. Antropogena atrakcijska osnova (antropogene atrakcije)
2a. Ljudske graevine, strukture i mjesta koja nisu
primarno imala turistiku funkciju
2b. Ljudske graevine, strukture i mjesta koja su
oblikovana u turistike svrhe
3. Ostale atrakcije posebne manifestacije
Prirodna atrakcijska osnova
a) Klimatska obiljeja
b) Geomorfoloka obiljeja
c) Hidrogeografska obiljeja
d) Biogeografska obiljeja (obiljeja flore i faune)
e) Obiljeja zatiene prirode
Klimatski elementi vani za turizam
a) Temperatura zraka
b) Vlanost zraka
c) Tlak zraka
d) Vjetar
e) Insolacija i oblanost
f) Padaline
Geografska irina
Temperaturna zona,
Tip klime
Vrsta odjee
0
Vrua;
Klima tropskih kinih
uma, savanska, vrua
pustinjska
Minimalna; lagana
zatitna odjea
Umjerena topla;
Sredozemna
Jednoslojna odjea
Svjea;
Umjereno topla i
vlana klima
Dvoslojna odjea
Hladna;
Snjeno-umska klima
Troslojna odjea
90 N i S
Ledena;
Snjena klima
Maksimalna;
Potpuna zatitna
odjea
Kppenova klasifikacija klima
Klimatski
razred
Temeljna obiljeja Klimatski tip
A
Tropske kine
klime
Srednja temperatura svih 12 mjeseci iznad 18 C;
nema godinjih doba
Af- klima tropske
kine ume
Aw- savanska klima/
tropska monsunska
klima

B
Suhe klime
Stalni nedostatak padalina; evaporacija vea od
padalina; postoji hladni i topli varijeteti
BW- pustinjska klima
BS- stepska klima
C
Umjereno tople
kine klime
Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije
nia od - 3 C, a barem jedan mjesec ima
temperaturu viu od 10 C
Cf- umjereno topla
vlana klima
Cs- sredozemna ili
mediteranska klima
Cw- sinijska klima
D
Borealne ili
snjeno-
umske klime
Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nia je
od - 3 C, srednja temperatura najtoplijeg
mjeseca je iznad 10 C
Df- vlana borealna
klima
Dw- suha borealna
klima
E
Snjene klime
Polarne klime
Temperatura najtoplijeg mjeseca nia je od 10 C;
Nema ljeta
ET- klima tundre
EF- klima vjenog
mraza
Geomorfoloka obiljeja
Graa i sastav Zemljine kore
Oblici nastali endogenim pokretima
Oblici nastali egzogenim procesima:
Padine
Fluvijalni oblici
Marinski i limniki oblici
Glacijalni i periglacijalni oblici
Krki oblici
Eolski, biogeni i antropogeni oblici
Reljef Zemlje
Obala mora kao atrakcija
Litoloki sastav- udobnost
Izloenost valovima i strujama- sigurnost
Stupanj istoe- zdravlje i udobnost
Oblik i izgled kupalita- sigurnost i udobnost
Pristupanost- laki pristup i razvoj
Stabilnost- dugotrajno ulaganje
Hidrogeografska obiljeja
More
boja
prozirnost
temperatura
salinitet
Voda na kopnu
- rijeke
- jezera
- izvori (termalni i mineralni)

Biogeografska obiljeja
a) Prirodna vegetacija
b) Kultivirana vegetacija
c) Divlje ivotinje
d) Domae ivotinje
Prirodna vegetacija
Obiljeja zatiene prirode
a) Nacionalni parkovi
b) Ostali objekti zatiene prirode:
Parkovi prirode
Regionalni parkovi
Rezervati
Spomenici prirode
Park-ume
Znaajni krajobrazi

Zatiena priroda
Antropogene atrakcije
a) Ljudske graevine, strukture i mjesta koja nisu primarno
imala turistiku funkciju:
Sakralni objekti, povijesne rezidencije, palae, povijesne
prometnice, fortifikacije, arheoloka nalazita, industrijska
batina, urbanistike i ruralne cjeline
Najznaajnije svjetske atrakcije pod zatitom su UNESCO-a:
Sredinom 2012. na toj listi je 962 objekta
(745 kulturnih, 188 prirodnih, 29 mjeovitih)
b) Ljudske graevine, strukture i mjesta koja su oblikovana u
turistike svrhe :
Zabavni i tematski parkovi, termalna ljeilita, muzeji, zbirke,
galerije, kockarnice, tradicijski obrti, zabavni centri, marine,
tradicijska enogastronomija
c) Posebne manifestacije: sportske, kulturno-umjetnike,
zabavne, sajmovi, folklorne, tradicijske, obljetnice, vjerske
manifestacije
Turistika regionalizacija
Problemi i izazovi u definiranju
turistiko-geografskih regija
Turistika regionalizacija
svijeta
UNWTO
(Svjetska turistika organizacija)
2006.-2011.
6 osnovnih regija
1) Amerike
2) Istona Azija i Pacifik
3) Juna Azija
4) Bliski Istok
5) Afrika
6) Europa
1. Amerike
1.1. Karibi
1.2. Srednja Amerika
1.3. Sjeverna Amerika
1.4. Juna Amerika
Karibi
Srednja Amerika
Sjeverna Amerika
Juna Amerika
2. Istona Azija i Pacifik
2.1. Sjeveroistona Azija
2.2. Jugoistona Azija
2.3. Oceanija
2.3.1. Australazija (Australija i Novi Zeland)
2.3.2. Melanezija
2.3.3. Mikronezija
2.3.4. Polinezija
Sjeveroistona Azija
Jugoistona Azija
Oceanija
3. Juna Azija
4. Bliski Istok
5. Afrika
5.1. Sjeverna Afrika
5.2. Zapadna Afrika
5.3. Sredinja Afrika
5.4. Istona Afrika
5.5. Juna Afrika
Afrika
6. Europa
6.1. Srednja i Istona Europa
6.2. Sjeverna Europa
6.3. Juna Europa
6.4. Zapadna Europa
6.5. Istono europsko Sredozemlje
Europa
Turistiko-geografska regionalizacija
Kriteriji za izdvajanje turistikih regija na
globalnoj razini (megaregije)

a) Pripadnost odreenom drutveno-kulturnom krugu
b) Prirodna osnova s naglaskom na dominantnom klimatskom
tipu (ostali prirodni elementi u drugom planu)
c) Politiko-teritorijalna organizacija
DODATNI KRITERIJ PRILAGOEN NASTAVI:
d) Uvaavanje tradicije u pouavanju regionalizacije u
hrvatskom kolstvu

Podjela na 6 kontinenata
1. Angloamerika
2. Latinska Amerika
3. Australija i Oceanija
4. Azija
5. Afrika
6. Europa
1. Angloamerika
2. Latinska Amerika
3. Australija i Oceanija
Australija
Novi Zeland
Melanezija
Mikronezija
Polinezija
4. Azija
Istona Azija
Jugoistona Azija
Juna Azija
Srednja Azija
Jugozapadna Azija
Sjeverna Azija
5. Afrika
Sjeverna Afrika
Istona Afrika
Zapadna Afrika
Srednja Afrika
Juna Afrika
6. Europa
Europsko Sredozemlje
Alpe
Sjeverna Europa
Zapadna Europa
Srednja Europa
Jugoistona Europa
Istona Europa
Savjeti za bolje razumijevanje gradiva
-Obnoviti znanja o kontinentima i dijelovima kontinenata
(regionalna geografija) te pripadajuim dravama
-Elementi prirodno-geografske osnove:
Reljef (geneza, morfometrija, vrste i oblici)
Klima (elementi, faktori, regionalizacija)
Vegetacija (glavne biljne zajednice)
Hidrogeografska osnova (Svjetsko more, fizika i kemijska
svojstva mora, rijeke, jezera, podzemne vode, termalni i
mineralni izvori, led na kopnu i moru)
-Zatiena priroda prema hrvatskoj legislativi
-Kulturna batina i kulturno dobro prema hrvatskoj strunoj
terminologiji
-UNESCO lista svjetske batine
-Obnoviti znanja i vjetine o orijentaciji u prostoru,
geografskoj mrei i geografskoj karti