DEFORMACIJSKA SVOJSTVA TLA

OPENITO O ODNOSU NAPREZANJE-DEFORMACIJA:

Deformacija se ostvaruje nakon PROMJENE stanja naprezanja.

linearna deformacija posmina deformacija zapreminska deformacija
relativna deformacija : =
h
h

V
V


ukupna deformacija = ZAPREMINSKA + DISTORZIONA

ZAPREMINSKA - zadran oblik, mijenja se volumen (moe se ostvariti samo
istjecanjem vode iz pora)
DISTORZIONA- mijenja se oblik, ne mijenja se volumen (moe se ostvariti i bez
istjecanja vode iz pora)

Tlo NIJE homogen izotropan materijal: ISTI materijal pri razliitim stanjima nanoenja
naprezanja i deformacija ponaa se razliito.

Najee se koriste modeli tla:
- za stanje ispod razine loma elastian model
- za stanje nakon loma idealno plastian model



Deformacije tla uslijed dodatnih naprezanja ovise o:
- granulometrijskom i mineralokom sastavu tla
- vlanosti
- porozitetu
- prethodnim stanjima naprezanja u tlu
- nainu na koji se mijenja stanje naprezanja
- uvjetima deformacije
METODE ODREIVANJA DEFORMACIJSKIH SVOJSTAVA TLA

Odreivanje deformacijskih svojstava tla vrlo je sloeno zbog:
- tlo je heterogen i izotropan materijal
- tlo je porozan materijal
- ponaanje tla je nelinearno
- postojee tehnoloke mogunosti mjerenja su ograniene
- dobivanje neporemeenih uzoraka je skupo, a za neka tla predstavlja tehnoloki problem



Ispitivanje deformacijskih svojstava:
- LABORATORIJ (edometar, troosni ureaj)

- TERENSKI POKUSI (probna ploa, probno optereenje, penetracijski pokusi)


LABORATORIJSKI POKUSI:
EDOMETARSKI POKUS
Ispitivanje deformacije sa sprijeenim horizontalnim (bonim) irenjem.
MODUL STILJIVOSTI M
K
z
z
=

Teorija elastinosti:

x y y
= = = =

0
1

x z

( )
( )( ) +

=
2 1 1
1 E
M
K

EDOMETAR:

Ispituje se potpuno zasieni uzorak u kojem se deformacija odvija istiskivanjem vode iz
uzorka. Mijenja se vertikalno optereenje (P) i mjeri vertikalna deformacija (h). Vertikalna
deformacija odvija se samo na raun promjene volumena pora: h =e
EDOMETARSKI dijagram:

relativna deformacija: =
+
e
e
o
1

modul stiljivosti: M
e
a
K
o
v
= =
+

1

koef. promjene volumena: m
M
v
K
=
1

koef. stiljivosti: a
e
v
=

indeks stiljivosti: C
e
c
=

log

modul bubrenja: C
r

Veza izmeu deformacijskih svojstava koje se odreuju pokusom u edometru

MODUL
STILJIVOSTI
MODUL
PROMJENE
ZAPREMNINE
KOEFICIJENT
KOMPRESIJE
INDEKS
KOMPRESIJE
MODUL
STILJIVOSTI
v
v
k
M

=
v
k
m
1
M =
v
0
k
a
e 1
M
+
=
( )
C
0
k
C 435 . 0
e 1
M

+
=
MODUL
PROMJENE
ZAPREMNINE
k
v
M
1
m =
v
v
m

=
0
v
v
e 1
a
m
+
=
( ) +

=
0
C
v
e 1
C 435 . 0
m
KOEFICIJENT
KOMPRESIJE
k
0
V
M
e 1
a
+
=
( )
V V
m e 1 a + =
V
V
e
a

=


=
C
V
C 435 . 0
a
INDEKS
KOMPRESIJE
( )
k
sr 0
C
M 435 . 0
e 1
C

+
=

( )
v
sr 0
C
m
435 . 0
e 1
C
+
=
435 . 0
a
C
sr v
C

=
v
C
log
e
C


=


Casagrande je predloio (1963) grafiku konstrukciju odreivanja pritiska predkonsolidacije
'
p
. Za dobar dio tipova koherentnih tala, asimptota edometarske krivulje optereenja pri '
v

> '
p
je u polu-logaritamskom mjerilu na dijagramu, pravac. Konstrukciju za neke materijale
cesto nije mogue provesti (prainasta tla, lesovi-prapori, nekoherentna tla).

e
ASIMPTOTA
NA KRIVULJU
TOKA MAKSIMALNE
ZAKRIVLJANOSTI
p
v
' log
a /2
a /2
KOMPRESIJE
HORIZONTALA
TANGENTAU TOKI A
A

Casagrande-ova konstrukcija odreivanja pritiska predkonsolidacije



TROOSNA KOMPRESIJA (mjerenje deformacijskih svojstava)

SILA NA KLIP
P
KLIP
ELIJA ISPUNJENA
TEKUINOM POD PRITISKOM
UZORAK
POROZNE
PLOICE
MANOMETAR ZA
MJERENJE PRITISKA U
ELIJI
DREN ZA VODU S
MANOMETROM ZA
MJERENJE PORNOG
PRITISKA U UZORKU U
MJERA USPRAVNE
DEFORMACIJE
GUMENA MEMBRANA I
DRENANE TRAKE
Q
Q = KOLIINA VODE
ISTEKLA IZ UZORKA
JEDNAKA JE PROMJENI
ZAPREMNINE V

3
u 1
F P = sila na
klipu
Fu povrina
poprenog
presjeka uzorka

3
hidrostatiki
pritisak u eliji



Rezultati mjerenja kod troosnog ureaja
TERENSKA ISPITIVANJA:
PROBNA PLOA
modul deformacije (stiljivosti): B
s
18 . 1 M
k

=
BALAST
PLOA
HIDRAULIKA
PREA
MIKROURA ZA MJERENJE
SLIJEGANJA
B

Shematski prikaz ispitivanja probnim optereenjem
VRIJEME t
SLIJEGANJE s [m]

M =

s
k B
s


Rezultati ispitivanja ploom ili probno optereenje

PENETRACIJE
Statika penetracija

A
MJERNI I POGONSKI UREAJ
DETALJ A
PLAT
ILJAK

F
P
q
c
=
(u literaturi se moe nai
oznaka c
kd
)

gdje je:
P - sila utiskivanja iljka;
F - povrina vodoravnog
poprenog presjeka
iljka penetrometra
Shema statikog penetrometra

Prema istraivanjima od Muhs (1971) za dobro graduirana ljunana tla uz uvjet da q
c
> 3
MPa, vrijedi veza s modulom stiljivosti:
( )
c k
q 3 . 0 8 . 2 ) 37 265 ( M + =

Francuski istraivai Jezequel i Goulet (1965) utvrdili su slijedei odnos izmeu modula
elastinosti dobivenog Menard-ovim presiometrom i otpora prodiranja iljka holandskog tipa
(Dutch penetrometar):
E=2q
c


Standardni penetracijski pokus SPT (dinamika penetracija)

Analizom podataka utvrdio je Bazara (1967) da se za dubine manje od onih na kojima je
normalno uspravno naprezanje
v
< 230 kPa, treba vriti popravak broja udaraca prema
dijagramu:

0 20 40 60 80
N'
N
0
20
40
60
80
0
61
115
172
230
kPa
N=30
N'=23

0
Popravak broja udaraca N, SPT-a kod malog nadsloja

Terzaghi i Peck su 1948 nizom ispitivanja utvrdili da u sitnim rahlim vodom zasienim
prainastim pijescima broj udaraca opada uslijed pornih pritisaka pa su predloili korekciju
broja udaraca na nain:
( ) 15 N 5 . 0 15 N + =

Krupnije materijale nije mogue ispitivati noem ve se za njih upotrebljava metalni iljak.
Korekcija broja udaraca u ljuncima zbog promjene pribora je slijedea:

N=(0.70.75)*N

Nizom pokusa utvreno je da postoji veza izmeu broja udaraca N i otpora prodiranja
iljka kod statikog penetracijskog pokusa.

N n q
c
=
Vrijednosti faktora proporcionalnosti n (q
c
u kPa)

VRSTA TLA
PREMA ISPITIVANJIMA Franki Pile korporacije n
pijesci 1000
zaglinjeni pijesci 600
prainasti pijesci 500
pjeskovite gline 400
prainaste gline 300
gline 200
PREMA De Alencar Velloso (1959)
pijesak 1000
sitan pijesak 600
pjeskovit prah 350
pjeskovita glina i prainasti pijesak 200
glina, prainasta glina, glinovit prah 350
PREMA Schmertmann-u
pjeskovit ljunak i ljunak 800-1000
krupan pijesak i pijesak sa sitnim ljunkom 500-600
isti sitni do srednji pijesak i neznatno prainast
pijesak
300-400
prah, pjeskovit prah i neznatno koherentne
pjeskovite mjeavine
200