Predavanja iz Matematike I

Docent Dr. Aleksandra

Kosti,dipl.mat.
Matematika teorija
Sistem osnovnih
pojmova
Sistem aksioma
Izvedeni pojmovi
Dokazane teoreme
Sistem aksioma
Nezavisnost
Neprotuvrjenost
Potpunost
Naini dokazivanja u matamatici
Direktno
Indirektno
Matematika indukcija

Matematika logika
Definicija : Pod sudom ili iskazom
podrazumijevamo deklerativnu izjavu, koja
se u pogledu istinitosti podvrgava principu
iskljuenja treeg i kontradikcije,tj koja ima
jednu i samo jednu vrijednost istinitosti: sud
je, dakle istinit ili neistinit.

Definicija 2: Istinit sud se zove teorema ili
stav
Operacije sa sudovima
Konjunkcija
Disjunkcija
Implikacija
Ekvivalencija
Negacija
Tablica istinitosti operacija sa
sudovima
p q p. q pv q p q p q
T T T T T T

T T
T T T
T T
Unitarna operacija negacija
p

p
T
T
Ptreban i dovoljan uslov
pq najei oblik teorema i ita se
p je dovoljan uslov za q
q je potreban uslov za p
iz p slijedi q
q je poslijedica suda p

Kvantifikatori(kvantori)
Univerzalni kvantifikator (za svako)
Egzistencijalni kvantifikator -(postoji)
- ! (postoji tano jedan)
Tautologija, kontradikcija
Definicija 3:Svaki sloen sud dobijen
primjenom logikih operacija .,v,, i

na neke polazne sudove naziva se formula.
Definicija 4:Formula koja za sve vrijednosti
istinitosti sudova koje ulaze u tu formulu
dobija vrijednost tano (T) naziva se
tautologija
Definicija 5. Formula koja za sve
vrijednosti istinitosti sudova koji ulaze u tu
formulu dobija vrijednost netano ()
naziva se kontradikcija
Neke osobine logikih operacija
Konjukcija, disjunkcija i ekvivalencija su
komutativne
Konjukcija, disjunkcija i ekvivalencija su
asocijativne
(p.p) p; (pvp) p idempotentnost
Konjukcija je distributivna prema
disjunkciji i obratno
Negacija je involutivna ( p) p
De Morganovi obrasci (pvq) p. q
(p. q) p v q

p. T p ; (p T) p; (pv) p
(pvT) T; (p . )
Dokaz distributivnosti
(p.(qv r)) ((p.q) v (p .r))
p q r qv r A p.q p .r B
T T T T T T T T
T T

T T T T
T T T T T T
T





T T T




T

T










T T


























Pojam skupa
Skup i njegovi elementi su osnovni pojmovi
u matematici.
Skup se zadaje navoenjem njegovih
elemenata ili zajednikih osobina na osnovu
kojih ti elementi ine skup
Grafiki prikaz preko Venovog dijagrama
(Vennovog ili Euler-Vennovog dijagrama)

Oznake
xeS x je element
skupa S
S={x| P(x)} ili
Oznaava skup svih
P(x)
xe S x nije elemenat
skupa S
S={x: P(x)}
elemenata x sa osobinom

Primjer1
Neka je E={1,2,3,4,5,6,7,8,9} i S={x e E |
x
2
-5x+6=0 } napisti skup S navodei mu
sve elemente
S={2,3}

2. 3.
Defenicija 6: Skup koji nema nijednog
elementa naziva se prazan skup i oznaava
se sa C ili sa{ }.
Definicija7: Neka su A i B skupovi. Ako
svaki element skupa A pripada i skupu B ,
tada se kae da je A podskup od B (ili B je
nadskup od A, to se zapisuje A_B ili B_A
A_B ( x)( xeAxeB)


Grafiki
B
A
Definicija 8. Ako su A i B dva skupa takva
da je A_ B . B_ A , tada kaemo da su A
i B jednaki i piemo A=B
A=B ( x)( xeA xeB)

Operacije sa skupovima
Definicija 9: Neka su A i B dva skupa.
Unijom skupova A i B, u oznaci AB .
nazivamo novi skup koji obrazuju svi
elementi koji pripadaju skupu A ili skupu B
AB={x| xeAv x eB}


A
B
Definicija10:Definicija 9: Neka su A i B
dva skupa. Prijesekom ili intersekcijom
skupova A i B, u oznaci AB .
nazivamo novi skup koji obrazuju svi
elementi koji pripadaju skupu A i skupu B
A B={x| xeA. x eB}
Ako je A B=C , kaemo da su A i B
disjunktni.


Definicija11: Neka je A_ B . Komplement
skupa A u odnosu na skup B nazivamo onaj
podskup skupa B , koji obrazuju svi
elementi skupa B koji ne pripadaju skupu
A. Oznaka A
'
B




Primjer2
Neka je A={1,5,-9,-2}, B={4,-9,7,6}
AB={1,5,-9,-2,4,7,6}
AB={-9}

Primjer 3
Neka je E={1,2,3,4,5,6,7,8,9} tada je
{xeE|x
2
+3x+2=0 }=C
{xeE| x>3}{xeE| x
2
-5x-6 >0}={6,7,8,9}

Brojevni skupovi
N-skup svih prirodnih brojeva
Z-skup svih cijelih brojeva
Q-skup svih racionalnih brojeva
R-skup svih relnih brojeva
C-skup svih kompleksnih brojeva

Odnos brojevnih skupova grafiki
C
R
Q z
Neke osobine skupa N
N:={1,2,3,4,...}
Skup N je zatvoren u odnosu na opercije
sabiranja i mnoenja
( m,neN) m+n eN,mn eN
Svaki element ima svog sljedbenika
Skup N nije zatvoren u odnosu na
oduzimanje i dijeljenje



Neke osobine skupa Z
Z={...,-n,-n+1,...,-2,-1,0,1,2,...,n,n+1,...}
Skup Z je zatvoren u odnosu na opercije
sabiranja , oduzimanja i mnoenja
(n,meZ) n+meZ, n-meZ, nmeZ
Skup Z nije zatvoren u odnosu na dijeljenja
(meZ) m,m+1 su uzastopni brojevi



Neke osobine skupa Q
Q:={ | peZ,q eZ,q=0}
Skup Q je zatvoren u odnosu na opercije:
sabiranja, oduzimanja mnoenja i dijeljenja
(a,beQ) a+beQ, a-beQ, abeQ i a/b eQ (b=0
za dijeljenje)





q
p

Teorema1: Izmeu bilo koja dva racionalna
broja postoji beskonano mnogo
racionalnih brojeva
Dokaz
Ideja dokaza je da se izmeu svaka dva
racionalna broja nalazi nihova aritmetika
sredina.

Teorema2 Ne postoji racionalan broj iji je
kvadrat 2
Primjer 4 Dokazati da je 3+\2 je iracionalan broj
Pretpostavimo suprotno neka je a= 3+\2 eQ. Iz
zatvorenosti skupa Q u odnosu na oduzimanje
slijedi da je a-3 eQ to je kontradikcija jer je a-3 =
\2 a \2 je iracionala na osnovu Teorema 2

Teorema3 Svaki beskonaani periodian
decimalan razvoj je racionalan broj
Neke osobine skupa R
Aksiomi zbira Za bilo koja dva
realna broja x i y -! x+yeR
(x,y eR) x+y=y+x (zakon
komut acije)
(x,y eR)(x+y)+z=x+(y+z)
(zakon a socijacije)
(- 0 eR)(x eR) x+0=x
(x eR) (- -x eR) x+(x)=0



Aksiomi proizvoda Za bilo koja
dva realna broja x i y -! xyeR
(x,y eR) xy=yx (zakon
komutacije)
(x,y eR)(xy)z=x(yz) (zakon
asocijacije)
(- 1 eR)(x eR) x-1=x
(x eR\{0}) (- eR) x=1
x
1
} 0 { \
x
1
Distributivnost
x(y+z)=xy+xz (x,y,zeR)

Aksiomi ureenja
Za svaka dva realna broja vrijedi samo
jedan od odnosa x<y, x=y, x>y (zakon
trihotomije)
x>y . y>z x>z
x>y x+z >y +z
x>y . z>0 xz>yz



Minimum i maksimum

<
>
=
y x y
y x x
y x
,
,
) , max(

<
s
=
x y y
y x x
y x
,
,
) , min(
Brojevna prava
Definicija 12: Brojevnom pravom nazivamo
pravu na kojoj su odabrane poetna taka O i
jedinica mjere za duinu
Svakom realnom broju pridruujemo samo jednu
taku brojevne prave i obrnuto svakoj taki
brojevne prave pridruujemo samo jedan realan
broj.
Dakle realan broj i taka smatraemo sinonimima i
ekvivalentno ih zamjenjivati jedne drugima
Aksiom kompletnosti skupa R
Ako je gdje su R= P
1
P
2
gdje su P
1
i

P
2
neprazni podskupovi od R takvi da je svaki

broj iz P
1
manji od svakog broja iz

P
2 ,
tada
postoji realan broj u, takav da svaki realan
broj manji od u pripada P
1
i svaki realan
broj vei od u pripada P
2
Realan broj u
pripada skupu P
1
ili

P
2
(ali ne oboma)





Ako je ue P
1
kaemo da je najvei
elemenat
skupa P
1
Ako je ue

P
2
kaemo da je najmanji
elemenat skupa P
2

Intervali definicije
Definicija12: Neka su a,beR i a<b
[a,b]={x eR | asx sb}zatvoreni interval
[a,b)={x eR | as x <b}poluotvoreni interval
(a,b]={x eR | a < x sb}poluzatvoreni interval
(a,b)={x eR | a < x < b} otvoreni interval

Beskonani intervali
Definicija12: Neka je a eR
(-,a)={x eR | x <a }
(-,a]={x eR | x s a }
(a,+ )={x eR | x > a }
[a, + )={x eR | x > a }