MENADMENT

Menadment je proces kojim se koordiniraju individualni i

grupni napori prema postizanju grupnih ciljeva.
ULOGA MENADMENTA PREMA MINTZBERGU
- menaderi se mogu klasifcirati u 3 razliita tipa:
1) Uloga menadera ! me"!l#!ds$%m odnos%ma
- odnosi se na razvijanje i kontrolu meuljudskih odnosa u
organizaciji
- tako tu moemo govoriti o:
a! &o"% " uloga je voenje# ohra$rivanje i pomaganje
$! po&e'%&a(! " je uloga menadera izvan podruja njihove
direktne nadlenosti
)) Uloga menadera ! proces! %n*orm%ran#a
- tu menader sam izgrauje svoju in%ormacijsku mreu i
kontakte putem kojih do$iva in%ormacije# prenosi ih dalje i ima
nekoliko uloga:
a! !log! proma+ra,a - sadri ispitivanje uvjeta za do$ivanje
in%ormacija o pro$lemima
$! !log! prenos%+el#a %n*ormac%#a " moe se ostvariti kroz
%ormalne i ne%ormalne kontakte
c! !log! sp%$era " prezentiranje menadera ili organizacija
drugim organizacijama
.) Uloga ! dono/en#! odl!$a
- uloga dono&enja odluka se ostvaruje u ' aspekta:
a! pod!'e+n%,$% aspe$+ " po$olj&anje rada i napredak
$! aspe$+ operac%onal%'ac%#e " grupno odluivanje
c! aspe$+ alo$a+ora res!rsa " kada je menader u poziciji
da odluuje o fnancijskim sredstvima# opremi...
1
d! aspe$+ prego&ara, " to je svakodnevni posao
menadera#pregovaranje se moe odnositi na posao#
ciljeve...
0a&n% menadmen+ predstavlja usmjerenje javne uprave na
djelotvornost prema mjerilima slinima onim u gospodarskim
organizacijama.
Ta1loro&a na,ela su:
(.znanost )organizirano znanje! umjesto postupanja od oka
*.postizanje sklada u skupnom djelovanju umjesto nesklada
3.postizanje suradnje meu ljudskim $i+ima umjesto
individualizma
'.rad da $i se ostvario maksimalni output# a ne ogranieni
output
,.maksimalan $oljitak svih radnika radi prosperiteta njih samih i
njihove kompanije
2a1olo&a naela :
(.-odjela rada
*..vlasti i odgovornost
3./isciplina
'.0edinstvo komande
,.0edinstvo usmjeravanja
1.2ueljavanje interesa
pojedinaca zajednikim
interesima
3.4agraivanje
5.6entralizacija
7.2kalarni lanac
(8.9ed
((.-ravednost
(*.2ta$ilnost namje&tenja
(3.:nicijativa
('.;imski rad
1) O3NO4NI ILI 5LA3I6NI 3U3TA4
a) L%n%#s$% s!s+a&
- ovaj sustav spada u najstariji sustav menadmenta
- u njemu se strogo po&tuje hijerarhijski red te se naziva jo& i
vojniki sustav
2
- u praksi se primjenjuje u vojsci# u sustavu dravne uprave
- glavna karakteristika je u tome &to svaki zaposleniu
organizaciji prima nareenje od samo jednog menadera
7)2!n$c%#s$% s!s+a&
- u ovom sustavu menader pokriva samo jedno podruje
menaderskog posla u nekoj organizaciji# a svi %unkcijski
menaderi zajedno cjelokupne poslove %unkcije menadmenta
- moemo re+i da on uklanjanja sla$ost linijskog jer svaki
menader ovladava odreenim znanjima za odreeno podruje
- izvr&itelj do$iva nareenja od ve+eg $roja nadreenih
c) 8+a7no l%n%#s$% s!s+a&
3
9 to je zapravo kom$inacija linijskog i %unkcijskog menadmenta
- umanjuje nedostatke i preuzima prednosti od svakog od njih
- od %unkcijskog je zadrao specijalizaciju a od linijskog
zapovijedanje
- prednost mu je manja tromost i ve+a uinkovitost organizacija
- nedostatak je &to &ta$ovi poku&avaju preuzeti umjesto
savjetodavne# naredniku ulogu koja pripada linijskom
)) MODERNI 3U3TA4
a) Pro#e$+n% s!s+a&
- on postoji u projektnoj organizacijskoj strukturi
- za voenje svakog projekta postavlja se menader projekta
- ovaj sustav nema naela# u$laava hijerarhiju# ne postoji
klasini hijerarhijski odnos nadreenosti i podreenosti
7)Ma+r%,n% s!s+a&
- primjenjuje se na matrinoj organizacijskoj strukturi
- postoje dva lanca zapovijedanja# na jednoj strani matrice su
%unkcijski odjeli na s druge strane se nalazi projektni
menadment koji koordinira aktivnostima pojedinaca iz
%unkcijskih jedinica
- nositelj ovlasti i odgovornosti je linijski menadment

ra'l%$!#emo . +%pa menadmen+a:
4
1) REA5TI4NI MENADMENT
- ima takav pristup prema pro$lemu da prvo identifcira njegov
uzrok ili izvor a onda ga menaderi pro$aju promijeniti ili
potisnuti te se vra+a sustav u stanje koje je postojalo prije
pro$lema
)) NEA5TI4NI MENADMENT
- neaktivni menaderi su zadovoljni sa trenutnim stanjem
- ta razliku od reaktivnog menadmenta koji poku&ava
eliminirati uzrok pro$lema# neaktivni +e $iti zadovoljan
potiskivanjem simptoma nekog pro$lema
.) PREDA5TI4NI MENADMENT
- predaktivni menaderi predviaju i pripremaju
- poku&avaju predvidjeti $udu+nost te uspostaviti ciljeve koje
ele posti+i
- ovaj tip menadmenta prevladava u tehnolo&kim orijentiranim
tvrtkama i poslovnim &kolama
Upra&n% % %'&r/n% menadmen+
- Upra&l#an#e: o$uhva+a misaonu# voljnu i praktinu
aktivnost vezanu uz pr%preman#e odluka# dono/en#e
odluka# te nad'%ran#e njihova provoenja.
- od$or je skupina ljudi kojima je# kao skupini# dodijeljen neki
zadatak
- ovisno o ovlastima# od$or moe $iti l%n%#s$% % s+oern%
- od$ori mogu $iti *ormaln% %l% ne*ormaln%
Nad'orn% od7or je onaj organ d%on%,$og dr!/+&a koji
kontrolira# tj. nadzire voenje teku+eg poslovanja i vodi $rigu o
stvaranju uvjeta za zakonito poslovanje u $udu+nosti.
5las%;$ac%#a menadmen+a na razine mogu+a je prema
razliitim kriterijima:
a! -rema organizacijskim razinama:
<opera+%&na ra'%na usmjerena je na izvr&avanje
neposrednih zada+a i konkretnih aktivnosti u procesima
rada# a koje su neophodne za kontinuirani tijek rada i
%unkcioniranje organizacijskih jedinica
5
<$oord%nac%#s$! ra'%n! karakteriziraju %unkcije
povezivanja vi&e organizacijskih jedinica i njihovih poslova i
zadataka
<s+ra+eg%#s$a ra'%na ima zada+u osigurati povezanost
organizacije s okolinom i podr&ku okoline u ostvarivanju
ciljeva organizacije= zada+a menadmenta na strategijskoj
razini dugorono je usmjerena na traenje optimalnih
rje&enja
$! -rema vrstama odluka koje donose menaderi:
<s+ra+eg%#s$a< &r=o&na< gla&na %l% generalna ra'%na
menadmenta koju karakteriziraju poslovi strate&kog
karaktera u organizaciji odnosno povezivanje organizacije s
okolinom
<sredn#a %l% $oord%nac%#s$a ra'%na menadmen+a koju
karakteriziraju poslovi koji su hijerarhijski iznad
neposrednog menadmenta.
<neposredna %l% opera+%&na ra'%na menadmen+a koju
karakterizira neposredna veza menader"izvr&itelj.
>%#erar=%#e mogu $iti:
a) Trad%c%onalne =%#erar=%#e $ara$+er%'%ra:
'adra&an#e %n*ormac%#a na &r=!
- autoritet za dono&enje odluka centraliziran na vrhu
- specijalizirana i %okusirana nadlenost )ljudi rade jedan
posao!
- nagrade temeljene prema poloaju
7)Neogran%,ene %l% +'&? 'dra&e =%#erar=%#e
$ara$+er%'%ra:
/%ro$o pod%#el#ene %n*ormac%#e
- autoritet za dono&enje odluka rasporeen gdje god je
prikladan
- rasprostranjena nadlenost )ljudi rade vi&estruke zada+e
ako je potre$no!
- nagrade temeljene prema vje&tinama i spoznajama
<> tradicionalnim hijerarhijama odluke se donose na vrhu# a
linije autoriteta su jasno nagla&ene.
<> neogranienoj hijerarhiji# odluke donosi oso$a koja je naj$lie
pro$lemu i koja se moe nositi s posljedicama donijete odluke.
6
?utoritet je manje ovisan o poziciji ili tituli# a vi&e o
in%ormiranosti i sposo$nosti.
Uloge menadera po svim organizacijskim razinama su
mnogo$rojne# no evidentno je da se u svim tim klasifkacijama
istiu tri $itne uloge menadera# a to su: plan%ran#e<
organ%'%ran#e % $on+rola?
3+ra+e/$a ra'%na menadmen+a
@ljuni zadaci menadera strategijske razine su:
<o$likovanje radne okoline
<postavljanje strategije poduze+a
<rasporeivanje sredstava )alokacija resursa!
<razvijanje menadera na niim razinama u organizaciji
)osposo$ljavanje!
<izgradnja organizacije i nadgledanje poslovanja
3redn#a ra'%na menadmen+a
Aani poslovi i zadaci menadera srednje razine:
<organiziranje timova i procesa
<rasporeivanje strunih djelatnika na odreene poslove
<usmjeravanje strunjaka i prioriteta procesa
<motiviranje djelatnika
<stimuliranje proizvodnosti i ekonominosti
<$riga za osposo$ljavanje suradnika i svih zaposlenih
<komuniciranje s timovima# pojedincima i partnerima
<ugovaranje poslova
<upravljanje fnancijama#
Opera+%&na ra'%na menadmen+a
<koord. djelatnika i procesa
rada
<podjela poslova po
djelatnicima
<voenje i ocjenjivanje
djelatnika
<kontrola izvr&enja zadataka
Pogre/$e menadera
?ko se pogre&ni ljudi postave na menaderske poslove# oni +e
proizvoditi razliite pogre&ke:
<rast tro&kova poslovanja
<lo&a kvaliteta proizvoda
<nezadovoljstvo kupaca# esto su primjerice posljedica lo&ih
menadera koji ne posjeduju umije+a rada s ljudima
7
2UN5@I0E MENADMENTA
- postoje , %unkcija:
1) PLANIRANJE
- planiranje je pogled u $udu+nost i pripremanje za $udu+e
dogaaje
- osnovni cilj menadera sastoji se u tome da osigurava
uspje&no o$avljanje aktivnosti za koje je odgovoran
- postoje i neke vrste planova:
a! svrha ili misija " svaka vrsta organiziranog djelovanja da $i
imala smisla
$! ciljevi " krajnje toke prema kojima su usmjerene
aktivnosti dru&tva
c! strategije " one su dugorone smjernice poduze+a u svezi
njihova djelovanja
d! politike
e! procedure
%! programi...
&rs+e plano&a
<s o$zirom na vremensku dimenziju:dugoroni#
srednjoroni i kratkoroni
<s o$zirom na hijerarhijsku razinu za koju su izraeni:
strategijski# taktiki i operativni
<s o$zirom na uestalost primjene:
a!trajni )politike# procedure# pravila!
$!jednokratni )projekti# programi# prorauni!
<s o$zirom na podruje primjene:postavljaju se za razliita
%unkcijska podruja )npr. fnancijski planovi# planovi
proizvodnje# planovi marketinga itd.! i podpodruja )npr.
plan prostornog rasporeda opreme kao dio plana
proizvodnje i sl.!
2) ORGANIZIRANJE
- ljudi +e najuinkovitije raditi ako znaju uloge koje tre$aju igrati
u timskom djelovanju
- organiziranje moemo podjeliti u 1 osnovnih koraka:
8
a! utvrivanje ciljeva
$! %ormuliranje pomo+nih ciljeva# politika# planova
c! ustanovljavanje i klasifciranje potre$nih aktivnosti
d! grupiranje aktivnosti nunih za postizanje ciljeva
e! grupiranje svake grupe aktivnosti pojedinom menaderu
zajedno sa ovlastima nunim za njihovo nadgledanje
%! osiguranje koordinacije u organizacijskoj strukturi i to
vodoravne i okomite
3) MOTIVIRANJE I VOENJE
- prema defniciji motivacija je poticajni razlog# po$uda za neko
djelovanje
- pona&anje usmjereno prema nekom cilju
- prema MasloB-u hijerarhija potre$a:
a! samoodreivanje
$! ugled
c! dru&tvene potre$e
d! sigurnost
e! fziolo&ke potre$e
McGregoro&a +eor%#a A % +eor%#a B
Teor%#a A
<Caposleni ne vole raditi
<Mora ih se prinuditi i prijetiti
kaznom
<:z$jegavaju odgovornost#
ekaju %ormalne upute za rad
<2igurnost je kljuni
im$enik rada
<Mala am$icija
Teor%#a B
<-osao je naravna stvar
<2amokontrola
<-rihva+anje odgovornosti
<@reativnost u dono&enju
odluka
Teor%#a o,e$%&an#a
;eoriju oekivanja karakteriziraju tri varija$le:
1?Pr%&la,nos+"znaenje koje pojedinac pridaje mogu+em
ishodu ili nagradi )nezadovoljene potre$e pojedinca!
)?Po&e'%&an#e !,%n$a s nagradom
9
.?Po&e'%&an#e 'alagan#a s !,%n$om#tj. vjerojatnost koju je
pojedinac predvidio da +e dana koliina zalaganja dovesti do
uinka
C) 4ODEN0E
&o"en#e #e !m#e+nos+ !+#ecan#a na l#!de# tako da oni
spremno i poletno tee ostvarivanju ciljeva organizacije
moderno &o"en#e karakteriziraju tri temeljne orijentacije:
(.orijentacija na potro&ae
*.orijentacija na zaposlene
3.stalne inovacije i promjene
posao vodstva svodi se na tri skupine poslova:
a)poslo&% $o#% se +%,! 'ada+a$a $o#e +re7a o7a&%+%Eto su
postavljanje ciljeva# planiranje# rasporeivanje zadataka i
odreivanje standarda uspje&nosti
7)poslo&% $o#% s! &e'an% 'a po+re7e gr!peEkao &to su
izgradnja tima# komunikacija# motivacija i disciplina
c)poslo&% $o#% s! &e'an% 'a po+re7e po#ed%nacaEkao &to su
treniranje# savjetovanje# motiviranje i razvoj
4) KONTROLIRANJE
- predstavlja mjerenje i ispravljanje djelovanja da $i se osiguralo
ispunjenje ciljeva poduze+a
- kontrolirati se moe na temelju sustava povratne veze ili
kontrolom unaprijed
- meu najvanija izvanproraunska sredstva kontrole spadaju:
a! statistiki podaci
$! izvje&taji i analize
c! unutarnja operativna kontrola
d! oso$na zapaanja
6ilj kontrole uvijek je spoznaja.
<@ontrola orijentirana na 0D2; naziva se $on+rolom
!na'ad)%eed-$ack!.
<@ontrola orijentirana na ;9DE? naziva se $on+rolom
!napr%#ed)%ee-%orBard!.
AF?2;:;? @.4;9.F?
<prednosti: nii tro&kovi kontrole# kvaliteta kontrole je vi&a#
samokontrola
10
<nedostaci: ostaju nepoznate o$jektivne i su$jektivne pogre&ke
;>G? @.4;9.F?
<vi&i stupanj o$jektivnosti# neutralnosti# vi&i tro&kovi i negativan
utjecaj na pona&anje
<vanjska ili unutra&nja revizija# godi&nji o$raun
2 o$zirom na:
<vremenski horizont:kratkorona# srednjorona# dugorona
<%unkcionalno podruje:kontrola prometa# proizvodnje#
skladi&tenja# na$ave# investicija# fnancija
<hijerarhije upravljanja:ukupna kontrola# kontrola podruja#
kontrola mjesta
<hijerarhiju planiranja:strategijska# taktika# operativna
5) UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA
- defnira se kao popunjavanje i odravanje popunjenima mjesta
u organizacijskoj strukturi
- pod time se podrazumijeva identifciranje zahtjeva za radnu
snagu# popisivanje raspoloivih ljudi i prikupljanje
kadrova#oda$iranje# promaknu+e...
3TILO4I MENADMENTA
11
a! ?utokratski"sva vlast je koncentrirana u rukama jedne
oso$e koja ima neogranienu mo+ u odluivanju= autokrat
komandira i zapovijeda podreenima# te radi uz primjenu
sustava kazni i nagrada
$! /emokratski- ukljuivanje i konzultacija )participacija!
podreenih u odluivanju= temelj ovog stila su do$ri
meuljudski odnosi koji rezultiraju zadovoljstvom radnika i
ve+om proizvodno&+u
- najpoznatije teorije i modeli voenja:
1) LI5ERTO4 MODEL
- temelji se na spoznajama do$ivenim empirijskim
istraivanjima u nizu poduze+a razliitih djelatnosti
- Fikert je identifcirao ' dominatna stila za analizu organizacije:
a) 3+%l 1 - E$s+remno a!+or%+a+%&n% s+%l - ima malo
povjerenje u podreene# motivira ih strahom i kaznom
7) 3+%l ) - Bene&olen+no a!+or%+a+%&n% s+%l " voa ima malo
povjerenje u podreene# motivira nagradom# samo
ponekad strahom# komunikacije prema gore
c) 3+%l . - 5on'!l+a+%&n% s+%l " voa ima veliko povjerenje u
podreene#motivira ih nagradom# sam donosi osnovne
poslovne politike#komunikacija gore i dole
d) 3+%l C - Par+%c%pa+%&n% s+%l " voa ima potpuno povjerenje u
podreene# komunikacijama je u svim smjerovima
- ti stilovi predstavljaju idealne tipove # a razlikuju se u sljede+im
karakteristikama:
a! motivacija
$! komunikacije
c! odluivanje
d! ciljevi
e! kontrola
%! e%ekti...
)) MENADER35A MREA
12
- osnovne karakteristike ovog pristupa su:
a! uspje&no pona&anje i stil voenja
$! postoji jedan naj$olji stil voenja i to je onaj koji
primjenjuje kljune principe ljudskog pona&anja
c! $itno je razlikovati strategiju i taktiku
d! umjesto promjene pona&anja i stila potre$no je mjenjati
situaciju i na taj nain o$aviti usklaivanje
- menaderska mrea se zasniva na 3 meuso$no zavisne ili
odvojene dimenzije koje odreuju stil:
a! >or%'on+alna d%men'%#a " oznaava interes i $rigu za
izvr&enje ciljeva
$! 4er+%$alna d%mene'%#a " oznaava interes i $rigu za ljude
c! Mo+%&ac%#s$a d%mne'%#a " oznaava linost i individualnu
motivaciju menadera
- unutar mree se javlja , osnovnih stilova:
(! menadment lokalnog klu$a - potpuna orijentacija na
potre$e ljudi stvara ugodnu atmos%eru za rad
*! osiroma&eni menadment - trai se minimalno ulaganje
rada da $i se o$avio posao i odrao poloaj u organizaciji
3! menadment organizacijskog ovjeka - menader tog stila
vodstva nastoji dovesti u ravnoteu i rezultat posla i
zadovoljstvo zaposlenih
'! autokratski menadment - efkasnost se postie
rasporedom posla kojim ljudi malo dolaze do izraaja
,! timski menadment - integracija zadataka i ljudi# odnosi
povjerenja i po&tovanja
PO0AM I DE2? ORGANIZA@I035E 5ULTURE
<5!l+!ra je# naj&ire shva+eno# svekoliko postignu+e ljudskog
roda od prapovijesti do na&ih dana i o$uhva+a sva materijalna i
duhovna do$ra.
<Organ%'ac%#s$a $!l+!ra je nain ivota i rada u poduze+u.
<Organ%'ac%#s$a $!l+!ra je sustav vrijednosti# uvjerenja i
o$iaja unutar neke organizacije# koji su u interakciji s
%ormalnom strukturom proizvode+i norme pona&anja
13
Elemen+% organ%'ac%#s$e $!l+!re
<Organ%'ac%#s$e &r%#ednos+% predstavljaju sve ono &to je
do$ro za organizaciju i &to $i se moralo dogoditi. :zraavaju se
kao svrha# misija ili strategijski ciljevi poduze+a.
<Organ%'ac%#s$a $l%ma je radna atmos%era koja je izraena
iskustvom i shva+anjima zaposlenih# odnosima meu
zaposlenima#odnosom prema kvaliteti organizacijskih
vrijednosti. .rganizacijska klima utjee na motivaciju#
proizvodnost# kreativnost i inovacije.
<Menaders$% s+%l predstavlja pona&anje rukovode+ih oso$a i
uprave poduze+a prilikom o$avljanja njihovih poslova te stila
kojim upravljaju# koji moe $iti autokratski ili demokratski.
2!n$c%#e organ%'ac%#s$e $!l+!re
<Pos+a&l#an#e c%l#e&a % &r%#ednos+% prema kojima se
organizacija upravlja i koji +e posluiti kao mjera za ocjenu
njezine uspje&nosti.
<Prop%s%&an#e odgo&ara#!(%= odnosa izmeu pojedinaca i
organizacije# tonije uspostavljanje psiholo&kog ugovora kojim
se defniraju razumna oekivanja organizacije od svakog
zaposlenog i o$rnuto.
<U+&r"%&an#e $on+role pona/an#a ! organ%'ac%#% uz naznaku
koji se o$lici kontrole smatraju legalnim# a koji ne.
<Predo,en#e $&al%+e+a % oso7%na lanovima organizacije koje
+e se vrednovati ili kanjavati# uz naznaku o$lika pohvale ili
kazne.
<Po$a'%&an#e lanovima kako da se meuso$no odnose "
kompetitivno ili suradniki.
<Uspos+a&l#an#e odgo&ara#!(eg me=an%'ma za svladavanje
prijetnji koje dolaze iz okolice.
O7l%$o&an#e organ%'ac%#s$e $!l+!re
<Un!+arn#% ,%n%+el#% su: linosti# tradicije# o$redi# sim$oli# nain
i intenzitet rukovoenja# postoje+i organizacijski sustavi# ciljevi i
strategija.
<> &an#s$e ,%n%+el#e spadaju: tri&te i tri&ne promjene#
gospodarski# tehnolo&ki i ekolo&ki uvjeti te dru&tveni# pravni#
politiki i kulturni uvjeti.
TIPO4I ORGANIZA@I035E 5ULTURE
- postoje * tipa:
14
1) 3@>OLZO4A TIPOLOGI0A
- zasniva se na 3 dimenzije:
a) Pr&a d%men'%#a
- odnosi se na sklonost organizacije ka kontinuitetu ili promjeni
- na ovoj dimanziji moe se odrediti , tipova kulture:
(! sta$ilna
*! reaktivna
3! anticipiraju+a
'! istaivaka
,! kreativna
7)Dr!ga d%men'%#a
- odnosi se na unutarnje stanje organizacije# nainu odluivanja#
rje&avanja pro$lema
- odlu+ivanje se djeli na 3 tipa kulture:
(! proizvodna
*! $irokratska
3! pro%esionalna
c) Tre(a d%men'%#a
- vezana je uz nain rje&avanja odnosa sa okolinom# pro$lemima
i ljudima
- ovdje su mogu+e ' vrste kulture:
(! kultura vrstih i hra$rih momaka
*! kultura puno rada - puno za$ave
3! kultura kladi se na svoju organizaciju
'! procesna kultura
)) >ANDBE4A 5LA3I2I5A@I0A TIPO4A 5ULTURE
- on razlikuje ' osnovna tipa kulture:
a) Pod!'e+n%,$a %l% $!l+!ra mo(% " u njoj je prisutan utjecaj
sredi&nje fgure i ekipe strunjaka oko nje. -oeljna je u
poslovnim organizacijama# politici
b) 5!l+!ra !loga %l% 7%ro$ra+s$a $!l+!ra " tu se ljudi ne
promatraju kao pojednci ve+ kao nositelji uloga. 4aglasak
se stavlja na %ormalna pravila i procedure
15
c) 5!l+!ra 'ada+$a %l% +%ms$a $!l+!ra " u toj kulturi sre+e
se mnogo kompetentnih ljudi koji rade u grupama i
projektnim timovima. -o&tuje se sposo$nost.
d) 5!l+!ra po#ed%nca " u prvi plan stavlja individualce a ne
svrhu organizacije
ODRA4AN0E ORGANIZA@I035E 5ULTURE
<H. Futhans opisuje proces odravanja organizacijske kulture
kroz sedam $ora$a soc%#al%'ac%#e:
(.selekcija ulaznog oso$lja
*.zapo&ljavanje
3.svladavanje posla
'.mjerenje i nagraivanje individualnih rezultata
,.odanost organizacijskim vrijednostima
1.jaanje organizacijskih pria i %olklora
3.priznanje i promoviranje
PROM0ENE ORGANIZA@I035E 5ULTURE
?rmstrong je defnirao niz specifnih postupaka koji se mogu
koristiti u promjeni organizacijske kulture:
- 9eorganizacija
- organizacijski razvoj
- komuniciranje
- trening
- oda$ir novih ljudi
- upravljanje pomo+u ciljeva
- upravljanje pomo+u rezultata
- upravljanje pomo+u nagrada
OP6ENITO O ETI@I
<Dtika je nastala u Irkoj# etiri stotine godina prije @rista
<9ije etika sastavljena je od dviju rijei: ethos )o$iaj! i ethikos
)moralan!. -rema tome# etika je rije grkog podrijetla# a znai
o$iaj# navadu# znaaj# +ud.
<Dtika je nauka o moralu. .na je flozo%ska disciplina koja
prouava moral# njegovo porijeklo# djelovanje i smisao.
4RI0EDNO3TI I ETI5A
<Arijednosti su standardi vanosti )respekt# integritet#
autentinost# iskrenost# proft# vrijednost dionica# vrijednost
vlasnika udjela!.
16
<Dtika: standard do$raJzla ili do$rogJlo&eg pona&anja
$aziranog na vrijednostima )po&tuj sam se$e i druge# djeluj s
integritetom i autentino&+u# $udi po&ten# $udi iskren sam
prema se$i!
Za/+o se e+%,$% pro7lem%#a&l#a#! ! poslo&an#! F1)
<oso$ni ciljevi J nepouzdan karakter
<oso$ne vrijednosti u suko$u s organizacijskim ciljevima
<stavovi i vrijednosti menadera
<pritisak konkurencije
2ORMALNA I NE2ORMALNA ORGANIZA@I0A
- 2ormalna organ%'ac%#a " to je propisana i slu$eno utvrena
organizacijska struktura
- nije neKeksi$ilna# u njoj mora $iti prostora za odluivanje# za
povoljno kori&tenje kretivnih talenata...
- Ne*ormalna organ%'ac%#a " je skup relativno trajnih odnosa
meu ljudima u organizaciji# koji su se razvili tijekom njegovog
zajednikog rada
- djeluje pozitivno na ostvarivanje ciljeva poduze+a i nastaje
spontano druenjem ljudi
17