Izvod Iz Prirucnika Za Asertivni Trening

Igor Krneti: PRIRU#NIK ZA ASERTIVNI TRENING
______________________________________________________________________
Psiholoko savjetovanje Krneti 065/560-512 www.krnetic.com www.koucing.rs.ba

Ovaj tekst predstavlja izvod iz prirunika za asertivni trening koji
besplatno dobijaju svi uesnici grupnog asertivnog treninga u
organizaciji Psiholokog savjetovanja Krneti#. Prirunik je obima
125 stranica, a autor prirunika je Igor Krneti#.

Igor Krneti# stekao je zvanje diplomirani psiholog" i nauni stepen
magistar psihologije" na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog
fakulteta u Banjoj Luci. Nakon viegodinjeg dodatnog strunog
usavravanja postao je kvalifikovan za primjenu racionalno-emotivne i
kognitivno-bihejvioralne terapije i stekao status akreditovanog
internacionalnog supervizora Albert Elis instituta iz Nju Jorka, svjetski
priznatog instituta za istraivanje i primjenu psihoterapije.
Zaposlen je na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Banjoj
Luci i direktor je etvorogodinje strune edukacije za primjenu
kognitivno-bihejvioralne terapije. Registrovao je prvu privatnu
psiholoku praksu u Bosni i Hercegovini pod nazivom Psiholoko
savjetovanje Krneti#. Predsjednik je Bosansko-hercegovakog
udruenja za kognitivno-bihejvioralnu terapiju i lan je Suda asti
Drutva psihologa Republike Srpske.
Asertivni trening u organizaciji Psiholokog savjetovanja Krneti#
odvija se sa grupom uesnika u formi radionica (eng. workshop), to
znai da je fokus na praktinom uenju vjetina kroz demonstriranje
asertivnog ponaanja, igranje uloga, modeliranje, diskusije i zadavanje
doma#ih zadataka za uvjebavanje asertivosti izme%u radionica.

Informacije o asertivnom treningu u organizaciji Psiholokog
savjetovanja Krneti# (PSK) moete proitati na internet stranici
http://www.krnetic.com/asertivnost.html


______________________________________________________________________

Predgovor

Bez obzira ta mi inili, drugi ljudi nam mogu prouzrokovati
problem za problemom. Mnogi od nas imaju uvjerenje da je ivot sa
me%uljudskim problemima dan za danom nezdrav i neprirodan nain
ivota. Nije tako! Drugi ljudi i ivot pred nas neprekidno postavljaju
probleme. To je potpuno prirodno. Pa ipak, veoma esto moete
osje#ati da vai me%uljudski odnosi i ovaj ivot sa tolikim problemima
u tim odnosima nije vrijedan ivljenja. Ve#ina ljudi razvije ovakvo
samoodmau#e uvjerenje. Ali to nije rezultat toga to imamo probleme
u naim odnosima sa drugim ljudima, ve# je rezultat nae
neadekvatnosti u izlaenju na kraj sa naim problemima i sa ljudima
koji ih predstavljaju. Medjutim, ne samo da je prirodno da oekujemo
da #emo imati probleme u odnosima sa ljudima, ve# je prirodno i
oekivati da mi svi imamo sposobnost da se sa njima adekvatno
nosimo. Nai preci su se razvili i preivjeli, ne uprkos problemima, ve#
zahvaljuju#i njima!

Ovaj prirunik predstavlja kompilaciju radova razliitih autora
koji su se bavili teorijom i tehnikama asertivnog treninga i mojih linih
iskustava iz privatne psiholoke prakse u primjeni ove kognitivno-
bihejvioralne metode. Asertivnost podrazumijeva izraavanje
sopstvenih misli, osje#anja i uvjerenja, na direktan, iskren i adekvatan
nain koji uvaava prava drugih ljudi. Prirunik je namjenjen za
internu upotrebu klijenata Psiholokog savjetovanja Krneti#, radi
lakeg razumjevanja asertivnih prava i efikasnijeg ovladavanja
asertivnim vjetinama.

Prvi dio odnosi se na opis i kratko objanjenje ljudske
asertivnosti i neasertivnosti, a drugi na objanjenje asertivnih prava.
Tre#i dio prua detaljan opis asertivnog treninga, od vjebanja
asertivnih vjetina tokom individualnih savjetodavnih razgovora ili
grupnih treninga, do njihove upotrebe u svakodnevnim ivotnim
situacijama. Prirunik je u prvom redu namjenjen praktikovanju (a ne
teorijskom razmatranju) asertivnog razmiljanja i ponaanja. Zbog toga
je naglasak upravo na tre#em djelu koji je najobimniji i potkrepljen
velikim brojem primjera.


______________________________________________________________________

Na kraju prirunika nalazi se dodatak Kako biti asertivan sa
asertivnim (nemanipulativnim) ljudima.

Zahvaljujem se Desku iz CGM design
(www.cgmdesign.com) na sjajnom dizajnu korica prirunika.

Ogromnu zahvalnost za uspjeh u primjeni kognitivno-
bihejvioralnih principa i tehnika u privatnoj psiholokoj praksi osje#am
prema mojim uiteljima Zorici Mari# i Jezdimiru Zdravkovi#u.

elim vam uspjean rad!


______________________________________________________________________

Zato asertivnost?

Mnogi ljudi doive nejasnu anksioznost, tenziju i fizike
neprijatnosti zbog nedostatka asertivnosti. Oni dozvoljavaju drugima
da ih iskoritavaju. Oni ne mogu da kau Ne.
Neasertivni ljudi izbjegavaju raspravljanje po svaku cjenu jer
postanu uznemireni kada se konfrontiraju sa drugima. Na poslu
osje#aju kao da imaju knedlu u grlu svaki put kada ih ef pozove da
porazgovaraju par minuta. Kod ku#e dozvoljavaju lanovima porodice
da gaze preko njih. Oni konstantno rade ono to njihovi prijatelji
ele da oni rade. Rjetko kada se usprotive. Uglavnom rade veoma
naporno, ali se ne usudjuju da trae priznanje, nagradu ili pove#anje
plate za uradjeni posao. &esto izbjegavaju oni kontakt. Prelaze ulicu
da bi izbjegli susret sa nekim koga poznaju samo zato to se previe
stide da kau Zdravo.
Kada se javljaju da zakau termin za psiholoko savjetovanje,
kau da to ine zato to im se ini da nikada nisu rekli ili uradili nita
kako treba. Oni su zbunjeni oko toga ta je ispravno socijalno
ponaanje. Partner od njih stalno trai usluge, a nikada nita ne radi za
uzvrat. ef ih iskoritava, a kolege ih ismijavaju. Oni putaju stvari da
idu svojim tokom mimo njih. Nemaju hrabrosti da odgovore, a ako je i
skupe ne znaju ta da kau. Rijetko zapoinju razgovore sa
nepoznatima. Njima se jezik zavee. Drugi ljudi znaju kako treba
sa suprotnim polom. Oni ne. Samo upute po koji pogled, a onda ga
skrivaju uplaeni da ne#e biti otkriveni. Ili im se deava da nakon
raskidanja prethodne veze ili braka nisu sposobni da nastave dalje.
Neasertivni ljudi su rijetko u kontaktu sa svojim potrebama.
Oni samo znaju da se osje#aju loe. Ve#ina ih za svoje neasertivno
ponaanje ima izgovore tipa treba biti paljiv prema drugima ili treba
pustiti druge ispred sebe. Malo altruizma sigurno ini ovu planetu
ljepim mjestom za ivot, ali je ponekad sebinost neophodna za
vlastitu dobrobit. Neasertivni klijenti esto brkaju asertivno sa
agresivnim ponaanjem.
Medjutim, neasertivnost nije odlika samo anksioznih i
inhibiranih (blokiranih) osoba. Svako od nas je iskusio ono osje#anje
krivice koji se javlja bez ikakvoga razmiljanja kada se na partner
osje#a nesre#nim. Ako roditelji ele neto, oni imaju mo# da uine
svojim odraslim sinovima i k#erima da se osje#aju kao mala anksiozna
djeca, ak iako ve# imaju svoju vlastitu djecu. To nam ini njihov

______________________________________________________________________

odredjen pogled, ili vrata malo snanije zatvorena najavljuju#i sate
#utanja, ili hladni zahtjev da promjenimo televizijski kanal. Klijenti to
izraavaju rijeima: Nemam pojma kako mi to radi, niti zato ja tako
reagujem, ali nekako uvijek zavrim sa osje#anjem krivice iako nema
niega zbog ega bih se osje#ao krivim!
I kao da nam nije dosta da se nosimo sa ovim udaracima u
stomak od starne naih najbliih pa da se zapitamo ta nije u redu sa
nama, tu su jo i problemi sa ljudima izvan nae porodice. Ako nam
prijatelj predloi da negdje izadjemo to vee, a nama to ne odgovara,
gotovo automatska reakcija je da izmislimo izgovor, da laemo da se
na prijatelj ne bi naao uvrijedjenim, u isto vrijeme osje#aju#i krivicu
zato to se ponaamo na taj nain!
Neasertivni ljudi se trude da defanzivnim ili agresivnim
ponaanjem, iskrivljivanjem dijelova istine ili totalnim laima,
izbjegnu to vie neprijatnosti koje donose neizbjeni odnosi sa drugim
ljudima. Ali pogledajmo karakteristike i emocionalne posljedice
odredjenih ponaanja na nas same i na druge ljude s kojima stupamo u
socijalne intrakcije:

Tabela 1: Poredjenje defanzivnog, asertivnog i agresivnog ponaanja

Defanzivno
ponaanje:

Asertivno
ponaanje:
Agresivno
ponaanje:
Karakteristike
ponaanja:
Emocionalno
neiskreno,
nedirektno,
samoponitavaju#e,
inhibirano
(blokirano)
(Odgovaraju#e)
emocionalno
iskreno, direktno,
samopotvrdjuju#e
uz potovanje
drugog,
ekspresivno

(Neodgovaraju#e)
emocionalno
iskreno, direktno,
samopotvrdjuju#e
na tetu drugog,
ekspresivno

Vaa osjeanja
kada se
ponaate na
ovaj na#in:

Povrijedjenost,
anksioznost u tom
momentu i mogu#a
ljutnja kasnije
Samopouzdanje,
doivljaj linog
intergiteta u tom
momentu i kasnije
Superiornost,
ispravnost u tom
momentu i
mogu#a krivica
kasnije


______________________________________________________________________

Defanzivno
ponaanje:

Asertivno
ponaanje:
Agresivno
ponaanje:
Osjeanja
drugih o njima
samima kada
se ponaate na
ovaj na#in:

Krivica ili
superiornost
Uvaeno,
potovano
Povrijedjeno,
ponieno
Osjeanja
drugih o vama
kada se
ponaate na
ovaj na#in:
Saaljenje,
iritiranost, gadjenje
Generalno
potovanje
Ljutnja,
osvetoljubivost

Bez obzira ta mi inili, drugi ljudi nam mogu prouzrokovati
problem za problemom. Mnogi od nas imaju uvjerenje da je ivot sa
problemima dan za danom nezdrav i neprirodan nain ivota. Nije
tako! ivot pred nas neprekidno postavlja probleme. To je potpuno
prirodno. Pa ipak, veoma esto moete osje#ati da ovaj ivot u koji
smo svi uhva#eni nije vrijedan ivljenja. Ve#ina ljudi razvije ovakvo
samoodmau#e uvjerenje. Ali to nije rezultat toga to imamo
probleme, ve# je rezultat nae neadekvatnosti u izlaenju na kraj sa
naim problemima i sa ljudima koji ih predstavljaju. Medjutim, ne
samo da je prirodno da oekujemo da #emo imati probleme u ivotu,
ve# je prirodno i oekivati da mi svi imamo sposobnost da se sa njima
adekvatno nosimo.
Da mi svi nemamo unutranju sposobnost da se nosimo sa
svim vrstama problema, ljudska vrsta bi davno nestala sa lica zemlje.
Umjesto toga mi smo najmo#nija vrsta na ovoj planeti. Mi ljudi smo
najsposobniji, najadaptivniji, najpametniji i najvr#i bioloki
organizmi koje je evolucija ikada stvorila. Nai preci su se razvili i
preivjeli ne uprkos problemima, ve# zahvaljuju#i njima!
ta je to to mi ljudi imamo zajedniko sa ostalim
ivotinjskim vrstama i ta je to to nas izdvaja kao posebna bi#a kada
je u pitanju prevazilaenje problema? Ako posmatramo ponaanja
ivotinjskih vrsta vidje#emo da, gdje god postoji konflikt izmedju
dvije ivotinje, javljaju se dvije reakcije: bijeg ili borba. Obe ove
reakcije su veoma efikasni naini za ivotinje da se nose jedne sa
drugima. Ove reakcije za prevazilaenje problema su urodjene,
programirane reakcije sa ogromnom znaajem za preivljavanje. I mi

______________________________________________________________________

ljudi takodje bjeimo ili se borimo jedni sa drugima, nekada ne po
sopstvenom izboru, nekada slobodni, po naoj volji, nekada otvoreno,
e#e prerueno. Ti mehanizmi su rezultat evolucije i ostali su nam u
nasljedstvu od naih predaka koji su ih uspjeno koristili u
prevazilaenju problema.
Ono po emu se razlikujemo od ostalih vrsta je na veliki
novi verbalni mozak, koji je dodan tokom evolucije preko naeg
primitivnog ivotinjskog mozga. Na novi mozak za rjeavanje
problema omogu#ava nam da komuniciramo i radimo zajedno kada se
pojavi konflikt ili problem. Ova sposobnost komuniciranja i rjeavanja
problema je kljuna razlika izmedju ljudske i ostalih vrsta.
Dok ivotinjske vrste imaju samo dvije opcije u
prevazilaenju problema, mi ljudi imamo tri: bijeg, borba i verbalno
rjeavanje problema. Ukratko, iako imate sposobnost da pobjegnete ili
da se borite, vi kao ljudska vrsta niste instinktivno primorani da inite
nita od toga. Umjesto toga moete da iskoristite ljudsku opciju da
razgovarate sa drugima i da na taj nain prevazidjete ono to vas mui.
Dakle, iako nai neuropsiholoki mehanizmi prevazilaenja
problema (bijeg i borba) nisu sami po sebi znak bolesti ili
maladaptivnosti, oni nam jednostavno nisu od velike koristi! Ve#ina
naih, ljudskih problema dolazi od drugih ljudi i iz odnosa sa drugim
ljudima. Nai primitivni odgovori za prevazilaenje tih problema su tu
beznaajni u poredjenju sa ljudskom opcijom asertivno#u!
Dodue, nai primitivni mehanizmi bijega i borbe interferiraju
sa naim verbalnim sposobnostima noenja sa problemima. Kada
postanemo uplaeni ili bjesni nai nii primitivni centri u mozgu
iskljuuju ve#inu operacija naeg novog ljudskog mozga. Snabdjevanje
krvlju je automatski preusmjereno sa mozga na tjelesne mii#e da bi ih
pripremilo za fiziku akciju. Tada je na novi mozak blokiran u
procesiranju informacija. Ponekad ova blokada ne predstavlja problem.
Ako ne moemo uiniti nita drugo do fizikog bijega ili borbe da bi
preivjeli, tada nema ta da brinemo o tome to nam verbalni mozak ne
funkcionie kako treba. Tada treba da trimo to bre moemo ili da se
borimo to snanije moemo. Ali nai uobiajeni, svakodnevni
problemi ne zahtjevaju ni bjeanje ni borbu!


______________________________________________________________________

ta je asertivno ponaanje?

U prevodu sa engleskog jezika, asetivnost znai
(samo)potvrdjivanje, izjavljivanje, odbrana. Sam termin, naravno, ne
razjanjava svoje znaenje. Asertivnost znai izraavanje sopstvenih
misli, osje#anja i uvjerenja, na direktan, iskren i adekvatan nain koji
uvaava prava drugih ljudi. Asertivni ljudi imaju aktivan odnos prema
ivotu. Iako asertivnost moe nekada ukljuiti verbalnu agresiju, kao
na primjer u sluajevima raspravljanja neophodnog za samo-odbranu,
ona podrazumijeva i radovanje i smijanje sa drugim ljudima, isto kao i
angaovanje u malim razgovorima o vremenu. U svakom sluaju,
asertivna osoba govori (1) jasno, (2) glasno i (3) bez dvoumljenja.
Asertivnost podrazumijeva hodanje podignute glave, a ne gledanje u
zemlju.
Najlake za razumjeti je ako kaemo da je to ponaanje
suprotno anksioznom ili inhibiranom ponaanju. Dok inhibirana osoba
izbjegava oni kontakt zbog niskog samopouzdanja, asertivna osoba
upravo trai odgovaraju#i oni kontakt. Ona ne izbjegava dug pogled
drugih zbog elje da sakrije svoj osje#aj neadekvatnosti. Dok
inhibirana ili neasertivna osoba izbjegava komentarisanje konobaru da
je pogreno napisao raun pod izgovorom da nema razloga da se pravi
scena, asertivna osoba napominje konobaru da je napravio greku
jasno i bez ljutnje. Asertivna osoba moe insistirati u govorenju i
injenju onoga to ona misli ili osje#a da je ispravno, ali ako joj se
ukae da je pogrijeila, ona #e prihvatiti (ne priznati, jer se tu nema ta
priznati) da je napravila greku isto kao to #e prihvatiti (ne priznati,
jer se tu nema ta priznati) da je u neemu uspjela. Ona lako
uspostavlja kontakt sa drugim osobama. Ne povlai se u #oak niti
izigrava klovna. Kada asertivna osoba osje#a da je neko iskoritava
ona kae ono to treba da bi promjenila situaciju. Ne uestvuje u
fizikom nasilju i ne raspravlja se radi raspravljanja. Ona ne trai
priliku da izbaci sve iz sebe, da ispolji ljutnju i agresiju koja je u njoj
akumulirana. Asertivna osoba ne posee za opijatima i tabletama.
Osoba koja se ponaa asertivno moe da kae Ne kada eli
da odbije neiji zahtjev. Ona moe da bude preokupirana i zauzeta. Ali
stvarno asertivna osoba nema ta da dokazuje u takvim sluajevima i
ona moe sebi da dozvoli da izadje u susret osobi koja od nje trai
uslugu ako joj to nije preveliko optere#enje. Asertivna osoba moe da
kae Ne. Ona ne osje#a da mora da kae Ne.

______________________________________________________________________

Neasertivnost je nau#ena

Ve#ina teorija u psihologiji se u osnovnom slae oko toga koja
iskustva u ranom djetinjstvu vode neasertivnosti. Neasertivnost, dakle,
nije karakteristika koja se spontano pojavljuje u adolescenciji ili u
odraslom dobu. Neasertivnost je velikim djelom nauen obrazac
reagovanja u socijalnim situacijama. Ona se razvija tokom godina kao
rezultat razliitih tipova interakcija djeteta sa roditeljima i drugim
znaajnim velikim ljudima. Ako je djete kanjavano svaki put kada
podigne glas, kada kae Ne ili uini bilo ta to se kosi sa
ubjedjenjima njegovih roditelja ono moe taj strah koji je doivjelo
usljed kazne da vee za svoje spontano i potpuno prirodno ponaanje,
te da u budu#nosti bude blokirano tim strahom u razliitim socijalnim
situacijama. Kao djeca mi smo prirodno asertivni. Na prvi akt nakon
rodjenja jeste protest na tretman koji smo dobili. Ako bi se dogodilo
neto to nam se ne svidja mi bismo to drugima istog momenta davali
do znanja verbalnom asertaciom cviljenjem, plakanjem ili vritanjem
u bilo koje doba dana ili no#i. Takodje smo bili veoma uporni. Rijetko
bismo prestali svima stavljati do znanja da smo nezadovoljni dok god
ne bi uradili neto po tom pitanju. &im smo poeli da puemo uporno i
asertivno smo radili ta god smo htjeli da radimo i kada god smo to
htjeli.
Uskoro, kada smo izrasli u malu djecu mogli smo da hodamo,
govorimo i da razumijemo nae roditelje ta nam govore. U ovoj taki
vie nije bilo adekvatno da fiziki spreavaju nae ponaanje. Kontrola
koju su nai roditelji poeli da sprovode se mjenjala od fizike ka
psihikoj. Prva rije koja je izala iz naih usta im smo nauili da
govorimo bila je Ne. To je bila samo ekstenzija nae urodjene
asertivnosti na verbalnu sferu. Da bi psiholoki kontrolisali nae
ponaanje tokom uenja i istraivanja ove fascinantne verbalne
sposobnosti, nai roditelji su nas trenirali da osje#amo anksioznost i
krivicu. Ova osje#anja su jednostavno uslovljene varijacije nae
bazine emocije straha. Jednom naueni da osje#amo ove emocije mi
smo poeli da inimo mnoge stvari da bi izbjegli ova osje#anja.
Nai roditelji su nas nauili da osje#amo ove neprijatne
emocije iz dva vana razloga. Prvo, igranje na ove negativne emocije
je vrlo efikasan nain da se kontrolie nae spontano, gnjavatorsko i
ponekad eksplozivno djetinje ponaanje. Upotrebljavju#i nae emocije
za kontrolisanje ponaanja, nai roditelji nisu bili neizbjeno nemarni

______________________________________________________________________

ili nepaljivi prema naim eljama. Umjesto toga, oni su nau
asertivnost u tom ranom dobu doivljavali kao ina#enje i agresivno
ponaanje koje djeca pokazuju kada su frustrirana. Drugo, nai roditelji
su upotrebljavali ove metode psiholoke kontrole zato to su ih njihovi
roditelji nauili da se osje#aju anksiozno i krivim. Na taj nain je
ve#ina ljudske populacije trenirano da bude otvoreno za manipulativnu
emocionalnu kontrolu im je nauilo da govori i da razumije ta im
drugi ljudi govore. Ovi psiholoki konci koje su nam nai roditelji
prikaili su kontrolisali nau djeiju asertivnost. Na taj nain su nas
efikasno uvali od realnih i imaginarnih opasnosti i uinili ivot sebi
pored nas, djece mnogo lakim.
Na alost, ovi emocionalni konci imaju neeljene efekte. Kako
smo odrastali u osobe sposobne da se brinu za sebe i odgovorne za
vlastite ivote ovi konci nisu magino nestajali. Mi i dalje imamo
osje#anja anksioznosti i krivice koja mogu biti i vrlo esto jesu
upotrebljena od strane drugih ljudi da bi nas natjerali da radimo ono
to oni ele, nepotuju#i ono to mi elimo za sebe.

Nae osnovno asertivno ljudsko pravo

Kao prvi korak u postajanju asertivnim trebamo shvatiti da
niko ne moe manipulisati naim emocijama i ponaanjem ako mu mi
to ne dozvolimo. Problem je u tome to mi vrlo esto nismo ni svjesni
da to dozvoljavamo, a nekad ak svojim emocionalnim stavovima i
ponaanjem provociramo druge da manipuliu nama. Da bismo uinili
sebe to efikasnijim u zaustavljanju manipulacija mi trebamo da
preispitamo naa djeija uvjerenja i stavove koje su mnogi od nas
izgradili i koja nas ine otvorenim za manipulisanje od strane drugih
ljudi. Iako su naini koje ljudi upotrebljavaju za manipulaciju
beskrajni, postoje neka naje#a manipulativna oekivanja koja mnogi
ljudi imaju prema sebi i prema drugima. Ova djeija oekivanja
olakavaju manipulaciju drugih ljudi i negiraju na doivljaj linog
integriteta. Ako se poklopi da mi imamo ista oekivanja prema sebi
koja prema nama ima manipulator, mi mu predajemo na lini
integritet i dostojanstvo, nau odgovornost za upravljanje naom
sopstvenom egzistencijom i kontrolu nad naim sopstvenim
ponaanjem.
Naa asertivna prava su osnova za zdravo ue#e svakog
pojedinca u bilo kojem ljudskom odnosu. Mnogi ljudi se boje da

______________________________________________________________________

pokau svoja prava osje#anja ljubavi i bliskosti zato to misle da #e biti
odbaeni i da ne#e mo#i prevazi#i to odbacivanje. Kada bi bili svjesni
da zaista postoji vjerovatno#a da #e biti odbaeni, ali da #e, ako do
toga dodje, oni mo#i da se nose sa tim tesko#ama, pa ak i sa
odbaeno#u, bilo bi manje straha u pokazivanju njenosti, bliskosti i
ljubavi. Biti asertivan znai vjerovati u sebe i u svoje sposobnosti.
Bez obzira ta mi se desi ja mogu iza#i na kraj sa tim.

Asertivna prava

Ispitajmo sada naa asertivna prava. Ponimo sa osnovnim,
temeljnim asertivnim pravom iz kojeg su sva ostala asertivna prava
izvedena: naim pravom da budemo iskljuivi procjenjivai svega to
jesmo i svega to inimo.

.......u nastavku prirunika slijedi objanjenje 10 asertivnih prava

.......

u ovom izvodu iz prirunika slijedi nastavak od 29. stranice.......


______________________________________________________________________

Asertivni trening

Asertivni trening je grupa razliitih kognitivno-bihejvioralnih
tehnika zasnovanih na principu reciprone inhibicije i kognitivne
restrukturacije. Andrew Salter je bio prvi koji je, u svojoj knjizi
Conditioned Reflex Therapy, postavio asertivnost kao terapijski cilj,
odnosno pozitivni cilj za klijenta. Nakon njega, najve#i doprinos
razvoju asertivnog treninga dali su Wolpe i Lazarus, te Smith, Lange i
Jakubowski.
Prema principu reciprone inhibicije asertivni odgovor ima
sposobnost da reciprono inhibira strah koji se javlja u socijalnim
situacijama. Asertivnim odgovorom se smatra svaki odgovor koji
ukljuuje izraavnje misli, osje#anja i uvjerenja na direktan, iskren i
adekvatan nain koji uvaava prava drugih ljudi. Ako osoba u
socijalnoj situaciji koja kod nje izaziva strah da asertivan odgovor kod
nje #e do#i do reciprone inhibicije straha: to je osoba vie asertivna
manji je strah u socijalnim situacijama. I obratno: to je osoba manje
asertivna strah u socijalnim situacijama je ve#i.
Dakle, ono emu se klijent ui asertivnim treningom jeste
davanje asertivnih odgovora u situacijama koje kod njega izazivaju
strah. To se u prvom periodu radi u sigurnoj atmosferi psihologove
kancelarije, a zatim i u realnim ivotnim situacijama. Svaki asertivni
odgovor kida vezu izmedju (1) drai koje izazivaju strah, odnosno
socijalne situacije, i (2) samog straha.
Asertivni odgovor, prema principu reciprone inhibicije, vodi
redukciji straha jer kida vezu izmedju socijalnijalnih drai i straha.
Kognitivna restrukturacija je pojam koji se odnosi na
mjenjanje automatskih misli i iracionalnih (samoodmau#ih) uvjerenja
kojima mi ljudi sami sebi odmaemo u ostvarivanju naih ciljeva,
stvaraju#i disfunkcionalne emocije koje blokiraju nae adaptabilno
ponaanje (npr. asertivnost).
ivotna iskustva navode ljude da stvaraju pretpostavke o sebi,
drugima i uslovima ivota. Potreba da se predvi%a je vitalna za
normalno funkcionisanje, ali neke pretpostavke su rigidne, ekstremne,
otporne na promjenu i zbog toga kontraproduktivne.
Vano je napomenuti da ove pretpostavke same po sebi ne
utiu na razvoj anksioznosti. U sreditu poreme#aja anksioznosti lei
sklonost ljudi da apsolutistiki vrjednuju zapaene doga%aje u svom
ivotu u obliku dogmatskih zahtjeva "mora" i "treba." Takva uvjerenja

______________________________________________________________________

se smatraju iracionalnim ili samoodmau#im zbog toga to obino (ali
ne uvijek) osuje#uju i spreavaju ljude u postizanju njihovih ciljeva.
Me%utim, apsolutistiki zahtjevi ne vode neizostavno do anksioznosti
(niti bilo kog drugog emocionalnog poreme#aja) jer je mogu#e da
osoba duboko vjeruje: "Moram uspjeti u svim vanim planovima," da
ima pouzdanje da #e uspjeti u tom pogledu i stvarno uspije, te ne#e
doivjeti anksioznost. Me%utim, osoba ostaje ranjiva jer uvijek postoji
mogu#nost da ne#e uspjeti u budu#nosti.
Problemi, dakle, nastaju u kritinim ivotnim okolnostima
(aktiviraju#i doga%aj) koje su povezane sa aspektima linog sistema
uvjerenja osobe. Miljenje, emocije i ponaanje nisu nepovezani
procesi, ve# se u znatnoj mjeri preklapaju i u nekim pogledima su
sutinski ista stvar. Misli, dakle, same po sebi ne uzrokuju anksioznost
one su dio nje. Ukratko, anksioznost je prema kognitivnom modelu
konani ishod brojnih biolokih, razvojnih, socijalnih i psiholokih
varijabli. Poslednje tri imaju zajedniki nazivnik uenje.
Bioloka sklonost ljudi da misle iracionalno ili samoodmau#e
ima znaajan uticaj na razvoj anksioznosti. Ovakvo stajalite da je
iracionalno i disfunkcionalno miljenje u velikoj mjeri odre%eno
biolokim faktorima (uvijek u interakciji sa sredinskim uslovima)
zasniva se na lako#i kojom ljudi pogreno misle i u rairenosti takvog
miljenja ak i me%u ljudima "racionalno" odgojenim.
Bioloko naslije%e utie na rano uenje, a to dvoje doprinosi
razvoju srnih uvjerenja - npr. "U ivotu ne smijem biti odbaen od
strane ljudi oko mene jer je to uasno i nepodnoljivo." Aktiviraju#i
doga%aj u sadanjosti ili bliskoj budu#nosti (npr. konfliktna situacija ili
elja da se izrazi sopstveno miljenje ili stav) okida navedeno srno
samoodmau#e uvjerenje, generiu#i trenutno razmiljanje npr. "Ne
smijem re#i NE jer #e me odbaciti" - koje stvara emocionalne i
ponaajne posljedice.
Socijalnu anksioznost karakterie: (1) presituaciono
katastrofiziranje oko socijalne situacije, (2) pove#ana aktivnost
autonomnog nervnog sistema (ANS) prije socijalne situacije i (3)
izbjegavanje socijalnih situacija. Ukoliko se takva osoba ipak izloi
socijalnoj situaciji, karakteristini su: (1) pove#ana aktivnost ANS
tokom socijalne situacije, (2) doivljaj straha visokog intenziteta i (3)
preokupiranost utiskom koji se ostavlja, to moe rezultirati paninim
strahom i naputanjem situacije.

______________________________________________________________________

Osobe koje ispoljavaju socijalnu anksioznost sklone su da
razvijaju iskrivljene zakljuke i pretpostavke u vezi socijalnih situacija.
Neke od njih su: (1) sklonost da se nejasni, neodre%eni ili neutralni
socijalni stimulusi tumae kao negativni (naje#e kao kritika,
neprihvatanje i odbacivanje), (2) sklonost da se negativni socijalni
stimulusi tumae kao mnogo opasniji, etniji ili vie ugroavaju#i nego
to se kasnije ispostavi da su bili i (3) sklonost da se precjeni
vjerovatno#a javljanja negativnog socijalnog doga%aja.
Zbog toga je kognitivna restrukturacija sastavni dio svake
kognitivno-bihejvioralne terapije i predstavlja aktivan, direktivan,
strukturisan i psihoedukativan pristup zasnovan na postavci: Ljudi
nisu uznemireni stvarima po sebi, ve# svojim vi%enjem stvar, koju je
postavio filozof Epiktetus. Tri bazine pretpostavke u osnovi
kognitivno-bihejvioralne terapije su: (1) emocije i ponaanja su
odre%ena miljenjem, (2) emocionalni poreme#aji su rezultat
negativnog i nerealistinog miljenja i (3) mjenjaju#i negativno i
nerealistino miljenje mogu#e je smanjiti emocionalne poreme#aje.
Proces kognitivno-bihejvioralne terapije podrazumijeva uenje klijenta
da: (1) nadgleda emocionalne poreme#aje i aktiviraju#e doga%aje, (2)
identifikuje maladaptivne misli i uvjerenja, (3) uvidi vezu izme%u
miljenja, emocija i ponaanja, (4) testira maladaptivne misli i
uvjerenja ispituju#i dokaze za i protiv njih i (5) zamijeni negativno sa
realistinim miljenjem.
Model koji je kljuan za sve intervencije u okviru kognitivno-
bihejvioralne terapije proizaao je iz racionalno-emotivno-
bihejvioralne terapije (REBT), a sastoji se iz tri osnovna elementa: A -
aktiviraju#i doga%aj, B - sistem uvjerenja osobe i C - emotivne i/ili
bihejvioralne posljedice za osobu. Vaan implicitni element ovog
modela predstavljaju ciljevi osobe, jer je vrjednovanje aktiviraju#ih
doga%aja, kao i reagovanje u skladu sa tim procjenama, uslovljeno
ciljevima osobe. Osnovne pretpostavke modela su:
1. U trenutku aktiviraju#eg doga%aja (A), koji je u nekoj vezi sa
ciljevima osobe, ona doivljava emocije i ponaa se na
odre%eni nain (C), u zavisnosti od svog sistema uvjerenja
(B), a ne kao direktnu posljedicu aktiviraju#eg doga%aja, kako
se uobiajeno misli.
2. Kada osoba zakljuuje da aktiviraju#i doga%aj (A) spreava ili
na neki nain onemogu#ava njene ciljeve, ona ima izbor da na
aktiviraju#i doga%aj reaguje samounapre%uju#im ili

______________________________________________________________________

samoosuje#uju#im emocijama i ponaanjem (C), u zavisnosti
od toga da li se rukovodi racionalnim ili iracionalnim
evaluativnim uvjerenjima (B).
Prema tome, iako polazi od stajalita da ljudi imaju izrazitu
bioloku sklonost da misle iracionalno ili samoodmau#e, REBT
tako%e smatra da oni imaju konstruktivnu sposobnost odabira da rade
na promjeni iracionalnog miljenja i njegovih autodestruktivnih
posljedica. S obzirom na uro%ene bioloke tendencije pojedinaca,
kapaciteti za promjenu iracionalnih uvjerenja u racionalna
(samopomau#a) su individualni.
Najtrajnije su promjene koje ukljuuju samoodmau#ih
uvjerenja, odnosno optu filozofsku promjenu iracionalnih uvjerenja.
Takve promjene podrazumijevaju usvajanje jednog neapsolutistikog
stava o poeljnosti ili nepoeljnosti u odnosu na sebe, druge i doga%aje
u ivotu uopte, te prihvatanje ivota takvog kakav je. To, naravno, ne
podrazumijeva pasivan stav i apatiju, ve# prihvatanje ivota i aktivnost
u skladu sa svojim preferencijama o poeljnosti odre%enih aspekata
ivota i ciljeva.
Asertivni trening odvija se u dvije faze:
1. sistematsko vjebanje asertivnosti tokom savjetodavnog rada
2. sistematsko upranjavanje asertivnosti u realnim ivotnim
situacijama

Sistematsko vjebanje asertivnosti
tokom savjetodavnog rada

Sistematsko vjebanje asertivnosti tokom savjetodavnog rada
ukljuje teorijski i praktino dio. Teorijski dio podrazumijeva
upoznavanje klijenta sa njegovim asertivnim pravima. Asertivna prava
smo ve# detaljno prodiskutovali. I sami klijenti koji su poetnici u
asertivnom treningu esto izjavljuju da osje#aju kao da znaju da imaju
ta prava koja im iznosimo. Ali gotovo uvijek kada bi ih izrazili u
interpersonalim odnosima reeno im je da je takav nain miljenja
pogrean.
Da bi neko bio asertivan on treba ne samo da zna asertivna
prava ve# i kako da ih ostvari. Jedno je asertivna filozofija, a drugo
asertivna ponaanja. To to vaa asertivna prava postoje, to ste ih vi
nauili i usvojili kao dio sebe, ne znai da #e ih drugi ljudi potovati i
razumijeti, a pogotovo ne da #e promjeniti svoja manipulativna

______________________________________________________________________

ponaanja, ak i ako im vi objasnite koja su vaa prava. Zamislite sebe
da dodjete u prodavnicu auto djelova i da manipulativnom prodavau
kaete: Prestanite manipulisati! Ja sam iskljuivi procjenjiva
sopstvenog ponaanja! On bi vjerovatno pomislio: Kakav je ovo
ludak? Ili zamislite da svojoj majci koja eli da vas manipulativno
ubjedi da joj e#e dolazite u posjetu objasnite svoja asertivna prava.
Ona bi najvjerovatnije pomislila ne samo da ste jednako tvrdoglavi i
pokvareni kao kad ste bili djete, ve# da sada imate i neke lude ideje.
Kao i prodava auto djelova, ni ona ne bi bila mnogo zainteresovana za
vaa asertivna prava ili bi rekla neto u stilu: To je ba lijepo. Drago
mi je to sam toliko insistirala da zavri taj fakultet i da svata naui.
Kada #e ponovo do#i da me obidje?

.......u nastavku prirunika slijede objanjenja teorijskog i praktinog
dijela treninga asertivnosti sa detaljnim objanjenjima asertivnih
vjetina i velikim brojem primjera iz prakse

.......

Primjeri koji su navedeni u priruniku predstavljaju izvjetaje
klijenata koji su odluili da se uhvate u kotac sa svojom
neasertivno#u. Neki od njih su veoma kratki i predstavljaju primjere
kako manipulacije nekada mogu biti brzo unitene. Drugi su prilino
dugaki i ostavljeni su u toj stvarnoj duini da bi pokazali koliko je u
nekim situacijama potrebno da budemo uporni da bi izali na kraj sa
manipulatorom. Navedeni izvjetaji predstavljaju primjere upotrebe
svih asertivnih vjetina u razliitim situacijama.

.......

u ovom izvodu iz prirunika slijedi nastavak od 100. stranice.......

______________________________________________________________________

Kako biti asertivan sa asertivnim (nemanipulativnim) ljudima

Kada kroz razumijevanje i primjenu asertivnosti kroz prva tri
dijela ovog prirunika nauite da se uspjeno nosite sa (namjernim i
nenamjernim) manipulativnim ponaanjima ljudi koje sre#ete u
poslovnim, autoritativnim i bliskim odnosima, i nauite identifikovati i
podsticati asertivna ponaanja kod ljudi koji vas okruuju, dodatak koji
slijedi #e vam biti od velike koristi kao kratak podsjetnik asertivnosti.

Asertivnost znai izraavanje sopstvenih misli, osje#anja i
uvjerenja, na direktan, iskren i adekvatan nain koji uvaava prava
drugih ljudi.

Kako razmiljanje utie na ponaanje?

Aktiviraju#i doga%aj Razmiljanje Emocije i ponaanje
A B C

B - Razmiljanje se odnosi na tri najvanije stvari:
1. ta mislimo o sebi
2. ta mislimo o drugima
3. ta mislimo o situaciji

Samopomau#e razmiljanje
- Razumno
- Samo pomau#e
- Logino
- Tano
- Realistino

Samoodmau#e razmiljanje
- Katastrofiziraju#e
- Apsolutistino
- Nelogino
- Netano
- Samo oteavaju#e
- Nerealistino

Uobiajene komponente samoodmau#eg razmiljanja:

1. Pretvara elje i preferencije (ukljuuju#i i najsnanije) u
apsolutne ivotne potrebe i "moranja"
2. Ubje%uje nas da, ako "potreba" nije zadovoljena, to #e biti
uasno, strano, katastrofalno, neizdrivo i kraj svijeta
3. Vodi netanim zakljucima
4. Ne uzima u obzir injenice

______________________________________________________________________

5. Automatski pripisuje negativnu motivaciju drugim ljudima
6. Fokusira se na samoomalovaavaju#e misli

Netano i samoodmau#e razmiljanje negativno utie na asertivno
ponaanje jer:

1. Pogreno opaamo realnost
2. Stvaramo nepotrebnu distancu i konflikte izme%u sebe i drugih
3. Spreavamo sebe u postizanju vlastitih ciljeva
4. Doivljavamo vie straha, tuge i bijesa nego to smo u stanju
da kontroliemo
5. Izbjegavamo izraavanje miljenja, osje#anja i preferencija
6. Izbjegavamo ponaanje u skladu sa ve#inom naih prava
7. Naruavamo prava drugih

est osnovnih tipova asertivnih poruka

.......u nastavku prirunika slijede poglavlja o upotrebi asertivnosti sa
asertivnim (nemanipulativnim) ljudima:

est osnovnih tipova asertivnih poruka
Efikasno sluanje
Davanje komplimenata i izraavanje pozitivnih osje#anja
Negativne reakcije na dobronamjerne komplimente
Odbijanje zahtjeva
Izraavanje nezadovoljstva i ljutnje
Obrazac za razvijanje afirmiraju#ih uvjerenja o asertivnim
pravima

.......

Ovaj tekst predstavlja izvod iz prirunika za asertivni trening koji
besplatno dobijaju svi uesnici grupnog asertivnog treninga u
organizaciji Psiholokog savjetovanja Krneti#.

Izvod Iz Prirucnika Za Asertivni Trening

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvod Iz Prirucnika Za Asertivni Trening

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Igor Krneti: PRIRU#NIK ZA ASERTIVNI TRENING

You might also like