SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

VDSL2 tehnologija irokopojasnog pristupa
internetu
Vedran Serene















Zagreb, svibanj 2014.

































Mentor: doc.dr.sc. eljko ILI
Voditelj rada: doc.dr.sc. eljko ILI
.

i

Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................................... 2
2. VDSL2 tehnologija ............................................................................................................ 3
3. Karakteristike VDSL2 ....................................................................................................... 4
3.1. VDSL2 Crosstalk (presluavanje)........................................................................... 4
3.2. Impulsni um .............................................................................................................. 5
3.2.1. Zatita od impulsnog uma (INP) ........................................................................ 6
3.3. Bonding (usnopljavanje) ............................................................................................ 6
3.4. Vectoring (vektorizacija) ........................................................................................... 7
4. Diskretna multitonska modulacija (DMT) ......................................................................... 9
5. Uvoenje VDSL2 tehnologije.......................................................................................... 10
5.1. Naini isporuke ........................................................................................................ 11
6. Frekvencijski plan ............................................................................................................ 12
6.1. Ogranienja u UK i Nizozemskoj ............................................................................ 12
6.2. Standardni frekvencijski planovi ............................................................................. 13
7. VDSL2 Standardi ............................................................................................................. 15
7.1. ITU-T G.993.1 ......................................................................................................... 15
7.2. ITU-T G.993.2 ......................................................................................................... 15
8. G.fast tehnologija ............................................................................................................. 16
8.1. G.fast presluavanje ................................................................................................. 16
8.2. G.fast vektorizacija .................................................................................................. 17
9. Zakljuak.......................................................................................................................... 18
Literatura .................................................................................................................................. 19
Saetak ..................................................................................................................................... 20
Skraenice ................................................................................................................................ 21




2
1. Uvod
U ovom seminarskom radu objasnit emo karakteristike, znaenja i naine primjene
VDSL2 (very high speed DSL 2) tehnologije. Stupivi na trite zaokupila je panju velikog
broja operatera. Relativno niska cijena implementacije te koritenje postojee bakrene
infrastrukture bili su vie nego dovoljni razlog daljnjih investicija u ovu tehnologiju. No
naravno ona ima svojih potekoa i mana. Efekt presluavanja na linijama VDSL2 znatno
utjee na performanse cjelokupne mree smanjujuu njezinu iskoristivost tj. brzinu prijenosa
podataka i udaljenost. Drugi veliki problem predstavlja imuplsni um izazvan od strane
elektromagnetskih pojava u neposrednoj blizini mree. Iscrpnim istraivanjem i investiranjem
u poboljanje i rjeavanje problema s kojima se susree VDSL2 proizale su tehnike
vektoriziranja i usnopljavanja linija. Obje tehnike ponitavaju utjecaj presluavanja i
impulsnog uma te poveavaju udaljenosti i brzine prijenosa podataka do ak pedeset posto.
Uvoenjem VDSL2 tehnologije ispunjavaju se gotovo sve elje i zahtjevi kako malih tako i
velikih i zahtjevnijih korisnika ime triple play usluge postaju dostupne gotovo svima. No
kako su inovacije danas dio svakodnevice i pojava novih tehnologija je normalna tako i
VDSL2 polako dobija ili pak moemo rei je dobio svojeg nasljednika, G.fast tehnologiju.
Ona e kao i VDSL2 koristiti postojeu bakrenu infrastrukturu ali na viim frekvencijama to
direktno znai i manjim udaljenostima. No brzine prijenosa su znatno vee od onih
predstavljenih VDSL2 tehnologijom te ak doseu veliine gigabita.

3
2. VDSL2 tehnologija
Dana 27. svibnja 2005. godine objavljena je preporuka ITU-T G.993.2, kojom je definirana
druga inaica tehnologije VDSL (very-high speed DSL), nazvana skraeno VDSL2. VDSL2
je, prije svega, specificiran kako bi podrao prijenos viekanalnoog HDTV-a (eng. High
Definition Television), videa na zahtjev i videokonferencija te prijenos govora protokolom IP
(VoIP). Dakle, VDSL2 predstavlja dobro rjeenje za triple play usluge (integrirani prijenos
podataka, govora i videa istom pretplatnikom petljom). Budui VDSL2 koristi bakrenu icu
za prijenos podataka, brzina prijenosa podataka jako ovisi o udaljenosti korisnika od
kolokacije operatora kao i o kvaliteti parice [10]. Ako su petlje due, maksimalna brzina i
najvia uporabljiva propusnost VDSL2 opada, a iznad odreene duljine njezina uinkvitosti
dostupnost znaajno opadaju te se tad koristi ADSL2+ tehnologija. Stoga, brzina koju
ugovarate s operatorom esto nije identina onoj koju vaa parica moe primiti i koja moe
biti realizirana. Upravo iz tog razloga, brzine se iskazuju i s najmanjom tolerantnom brzinom
koja se u sklopu ponuenog paketa moe isporuiti [9]. VDSL podrava simetrian i
asimetrian prijenos. Cijena koju VDSL plaa zbog poveanja brzine u odnosu na ADSL je
smanjeni domet prijenosa. Maksimalni prijenosni kapacitet mogu je za udaljenosti manje od
500 metara od kolokacije operatora. Zbog faktora udaljenosti brzine se iskazuju i s
najmanjom tolerantnom brzinom koja se u sklopu ponuenog paketa moe isporuiti (npr. od
35 Mbit/s / 7 Mbit/s do 50 Mbit/s/10 Mbit/s) [10].




Slika 1 Odnos brzine prijenosa i udaljenosti za ADSL2+, VDSL1 i VDSL2 tehnologiju




4
3. Karakteristike VDSL2
Tehnologija VDSL2 se uglavnom primjenjuje kod kratkih preplatnikih pelji, pomiui
DSLAM (eng. Digital Subscriber Line Access Multiplexer) vorove blie prema korisniku.
Meutim, usluge poput ADSL/2/2plus, koje dijele istu kabelsku skupinu kao i VDSL2 moe
doi do smanjenja kvalitete prijenosa u silaznoj vezi zbog presluavanja izmeu parica u
VDSL2 sustavima. No, probleme u performansi VDSL2 tehnologiji predstavlja i impulsni
um. Zajedno sa velikim degradacijama smanjenja kvalitete signala u odnosu na duljinu petlje
ovi problemi predstavljaju veliki izazov u iskoritenju VDSL2 tehnologije. Rjeenja danih
problema predstavljeni su u konceptima vektorizacije i usnopljavanja. U tom sluaju
kontroliramo snagu kako bi postigli dovoljne kvalitete silaznog VDSL2 signala. Kako bi se
postigao jednaki kapacitet uzlazne veze za sve korisnike na istoj udaljenosti koristi se
odreeni algoritam [1].

3.1. VDSL2 Crosstalk (presluavanje)
Prijenos signala iz dva razliita mjesta unutar iste lokalne petlje predstavlja izazov
presluavanja (elektromagnetske smetnje). irenje elektromagnetskog signala unutar
bakrenog vodia rezultira pojavom elektromagnetskog polja, to pak ometa susjedne bakrene
parice i pojavljuje se fenomen elektromagnetske sprege. Kao rezultat, signal pod utjecajem
presluavanja moe imati teku degradaciju, skraujui uinkovit doseg i ograniavajui svoju
sposobnost prijenosa podataka. Efekt presluavanja na DSL linijama naroito je izraen ako
su duine linija krae i ako se prijenos obavlja na viim frekvencijama. Postoje dvije vrste
presluavanja uzrokovana dolaznim i odlaznim signalima:
FEXT (eng. Far end crosstalk) ili presluavanje udaljenog kraja odnosi se na
smetnje uzrokovane utjecajem signala na susjedne linije koje propagiraju u
istom smjeru [5]
NEXT (eng. Near end crosstalk) ili presluavanje blieg kraja predstavlja
smetnje signala suprotne propagacije [5]
FEXT predstavlja interferenciju izmeu dva kabla na drugom kraju u odnosu na
ometajui odailja. NEXT predstavlja sposobnost mree kablova u odbijanju
presluavanja. Mjeri se na oba kraja ice i iskazuje se mjernom jedinicom [dB per 1000
feet]. Vrijednost NEXT-a ovisi o frekvenciji prijenosa podataka. Vea vrijednost
predstavlja veu sposobnost kabla u odbijanju presluavanja na svom lokalnom
prikljuku. Standardne specifikacije mrenih kablova (kao to je CAT 5) imaju
minimalne NEXT vrijednost [11].
Fenomen presluavanja i impulsnog uma moe imati vrlo tetan utjecaj na
performanse VDSL2 NGA (eng. Next-generation access) mree. Stoga, daljnja analiza i
rjeavanje takvih negativnih uinaka ( npr. dinaminim metodama spektralnog
upravljanja) je apsolutno neophdno kako bi se poboljala kvaliteta usluga u takvim
pristupnim mreama. Rjeenja VDSL2 presluavanja nalazimo u konceptu VDSL2
vectoring [5].

5

Slika 2 NEXT i FEXT presluavanje

3.2. Impulsni um
Impulsni um zajedno sa presluavanjem ima ozbiljan negativan utjecaj na performasu
VDSL2 bakrene pristupne mree. Impulsni um predstavlja nalet energetskih udara
(pogreaka) nasuminih amplituda. Njegova pojava moe biti inducirana od strane
ovjeka ili prirodnih elektromagnetskih imbenika. U konstrastu sa presluavanjem, ija se
priroda moe smatrati stacionarnom, impulsni um (koji je obino izazvan okolnim eletrinim
ureajima) je stohastian [5]. Iz tog razloga, analiziranje ovog efekta predstavlja mali izazov.
Bernoulli-Weibull model imuplsnog uma smatra se prihvatljivim za analizu utjecaja na
performansu DSL sustava. Karakteristike impulsnog uma ine amplituda, trajanje, vrijeme
preklapanja. Istraivanjem ovog efekta dovela je do njegove klasifikacije u tri kategorije
prema amplitudi i trajanju, a to su REIN (eng. Repetetive Electrical Imupluse Noise), PEIN
(eng. Prolonged Electrical Impulse Noise), SHINE (eng. Single Isolated Impulse Noise) [12].
Stavljajui studiju ovog problema pod mikroskop, serije mjera su poduzete kako bi se
procjenili efekti naleta REIN-a na performansu VDSL2 mree. Trajanje impulsnog uma na
linijama je definiramo na 250 ms, dok mu je snaga -110 dBm/Hz. REIN moe imati velike
utjecaje na stope sinkronizacije, i varira prema udaljenosti [5].


Tablica 1 Vrste i karakteristike impulsnih umova
Impulse noise Burst length Repetetive Desired Modem
Behavior
REIN <1ms Yes No bit error
PEIN 1-10ms No No bit error
SHINE >10ms No No sync loss



6
3.2.1. Zatita od impulsnog uma (INP)
Bakrene instalacije su osjetljive na kratke impulse izazvane od strane vanjskih imbenika.
Impulsi mogu izazvati velike nalete pogreaka, koji mogu imati znaajan utjecaj na mreu pa
tako i na npr. kvalitetu videoslike. Kako bi se uklonili dani problemi, VDSL2 ima imunitet
na impulsni um, tzv. INP (eng. Impulse noise protection). INP ima sposobnost ispravljanja
svih impuslnih uma trajanje manjeg od 250ms. Takoer VDSL2 omoguuje zatitu od
impulsnih umova koji su manji i od 3.75ms [7]. Postoje razliite tehnike zatite DSL
prijenosa od pogreaka proizvedenih impulsnim umom.
RS dekoder u kombinaciji sa prepletalom je popularna shema koritena za zatitu od
uma. Shema se koristi kako bi se pristupilo umu sa razliitim veliinama rijei koda i
varijabli prepletenih dubina. No, ova shema ima odreena ogranienja koja za vee INP
zahtjeve zahtjeva vie memorije i poveava kanjenja. Kako bi zadovoljili i veim zahtjevima
uvedene su sljedee tehnike [12]:
1. RS dekodiranje
2. Ponovljeni prijenos (retransmisija)
3. Ponavljanje

3.3. Bonding (usnopljavanje)
Tehniku usnopljavanja linija iz DSLAM-a do odredita i njihovo logiko spajanje na
podatkovnoj razini stvarajui jednu protonu strukturu nazivamo VDSL2 usnopljavanje. Na
taj nain produuje se domet VDSL2 signala i omoguuje vei protok [2]. Iako se tipino
kombiniraju dvije VDSL2 linije ime se gotovo duplo poveava bitski protok ili se prenosi
isti na veu udaljenost, usnopljavanjem etiri ili vie linija poveavamo brzinu na razinu koja
je puno atraktivnija zahtjevnijim poslovnim korisnicima. Tako npr. usnopljavanjem osam
linija mogu se postii brzine blizu 400 Mb/s bez koritenja vektorizacije. Ova tehnika je
standardizirana na nain to znai da ju je mogue primjeniti i na ADSL tehnologiji. Tehnika
usnopljavanja prilino je popularna na podruju Amerike, a mogu je koristiti svi operateri koji
imaju viak parica, odnosno mogu osigurati po dvije ili vie parice za jednog korisnika [9].
Veliki problem ove tehnike je njezina odrivost koja uvelike ovisi o mogunostima
kuanstava. Veina kuanstava je ograniena na dvije povezane linije to takoer nije
dostupno svim podrujima, dok u nekim drava nije uope. [13]
ITU (eng. International Telecomunication Union) je standardizirala usnopljavanje u G.998 (ili
G.bond) seriji standarda. Neki od njih su:
G.988.1 ATM bazirano vieparini usnopljavanje
G.988.2 Ethernet bazirano vieparino usnopljavanje (ADSL2+, VDSL2)
G.988.3 vieparino usnopljavanje inverzim multipleksiranjem vremenskom
raspodjelom [2].






7

Slika 3 Usporedba razliitih xDSL rjeenja (usnopljavanje)


3.4. Vectoring (vektorizacija)
Vektorizacija funkcionira na slian nain kao i ponitavanje uma u audio slualicama. Ova
tehnika omoguava brzine u dolaznom smjeru preko 100 Mbit/s na rastojanjima do 500m kao
i u odlaznom smjeru na 40 Mbit/s na rastojanjima 200 - 500m. Njome se ponitava um
presluavanja izmeu parica u kablu tj. VDSL2 linija.
VDSL2 vektorizacija radi po jednoj parici na principu potiskivanja uma. Rauna
interferenciju izmeu svih parica u kablu i generira signale za potiskivanje uma u svakoj
parici, ime eliminira efekt presluavanja. Na taj nain se korisnost signala poveava za 30-
100%. Svaka nevektorizirana parica u kablu mmoe negativno utjecati na ostale parice pa
tako i na rad cjelokupne usluge. Takoer kako bi se izbjegao negativan utjecaj novih
vektoriziranih parica neopodno je izvriti softversku nadogradnju postojeih VDSL2
modema. Stoga, ukoliko elimo uspjeno funkcioniranje danog koncepta (vektorizacije)
potrebno je sve parice u kablu drati pod kontrolom i upravom istog operatera.
Ukoliko vie operatera koristi isti kabal, morali bi imati istu opremu (DSLAM) od
istog proizvoaa. Najbolji rezultati postiu se ukoliko se sve VDSL2 linije u kablu nadziru
posredstvom istog sustava za vektorizaciju. U sluajevima raspetljavanja lokalne petlje ovaj
koncept se ne moe uspjeno primjeniti (ukoliko imamo razliite VDSL2 pruatelje na
kablu. Isto tako nije mogue potisnuti um presluavanja izmeu linija razliitih pruatelja
koje zavravaju na razliitim DSLAM ureajima i koriste isti bakarni pristupni kabal do
preplatnika. Vektorizacija je kompatabilna i sa ADSL/ADSL2 tehnologijom [9].
Tehologiju vektorizacije VDSL2 razvila je kompanija Alcatel-Lucent, a danas ima preko 20
pilot-projekata u kojima se ova tehnologija primjenjuje. Prema anketama analitikih tvrtki
oko 40% provajdera u svijetu planira implementirati ovu tehnologiju.
Primjenom tehnolokih inovacija, tipa vektorizacije i usnopljavanja, bakrena mrea
definitivno dobija zlatnu podlogu.

8

Slika 4 Karakteristike VDSL2 dobivene vektorizacijom

9
4. Diskretna multitonska modulacija (DMT)
VDSL2 kao jedna od asimetrinih DSL tehnologija bazirana je na diskretnoj multitonskoj
modulaciji ili DMT (eng. Discrete Multititone). DMT modulacija funkcionira na nain da
pomou inverzne Fourierove transfrmacije dijeli raspoloivi frekvencijski spektar na parici na
paralelne kanale (podkanale). Takoer mjeri omjeri odnos signal/um za svaki pojedini
podkanal i pridodaje podatke ovisno o rezultatima mjerenja. Centar svakog kanala
predstavljen je QAM (kvadraturna diskretna modulacija amplitude, eng, Quadrature
amplitude modulation) moduliranim nositeljem. Iako DMT dijeli frekvencijski spektar na 256
podkanala veina DMT sustava upotrebljava 250 ili 249 podkanala. Uzrok tome jest da neki
podkanali imaju specijalne namjene, a neki se uope ne koriste. Primjerice, kanal 64 na 276
kHz je rezerviran za prijenos pilotskih signala. Osim toga gubitci snage signala na
frekvencijama 250-tog i viih kanala su tako visoki, da ih je teko upotrijebiti za prijenos
informacija. Broj bitova koji se moe prenijeti po podkanalu tj. nositelju varira od 1 do 15.
Razmak izmeu podkanala je 4.3125 kHz, dok se u VDSL2 moe koristiti i 8.6125 kHz.
Brzina pojedinog i grupe podkanala moe varirati pri emu DMT osigurava granularnost od
32 kb/s. Strunjaci smatraju da je finija granularnost prednost koja moe utjecati na
prihvaanje i uporabu sustava od strane korisnika. Ukratko karakteristike DMT modulacije
su:
prilagoavanje svakog podkanala na poetku i automatsko izbjegavanje frekvencijskih
podruja jako degradiranih karakteristika
maksimizira brzinu prijenosa
prilagoava se u razdobljima bez prijenosa da bi odrao brzinu prijenosa i
odnos signal/um
[1][4][14]

Slika 5 DMT modulacija odnos signal-um definira broj bitova po tonu

10
5. Uvoenje VDSL2 tehnologije
Uvoenje VDSL2 e imati veliki utjecaj na nain kako su pristupne mree projektirane. Za
implementaciju veine VDSL2, operateri e morati premjestiti DSLAM iz sredinjeg ureda te
izgraditi distribuiranu mreu s manjim voritima koji su u pravilu manje od 1500 metara
udaljena od krajnjih korisnika. To stavlja stroe zahtjeve o izgradnji vanjskih postrojenja nego
to je u trenutnoj praksi. U mnogim sluajevima snaga i razmak takoer moe biti problem
jer postojeim ulinim ormariima nedostaje prostora i esto sadre samo pasivnu opremu.
Iako je konani odgovor FTTH (eng. Fiber to-the-home), to jo uvijek nije ekonomski
isplativo rjeenje za postojee nadzemne bakrene mree [14]. Europska unija pokuava
pronai rjeenje kako pojeftiniti izgradnju FTTH infrastrukture i tako olaka pristup do
korisnika. Naime ak 80% ukupnih trokova realizacije odnosi se na infrastrukturne radove.
No to nije jedini problem za izgradnju FTTH. Jedan od problema su i beine tehnologije koje
svojim inovacijama sve vie okupiraju panju opatora i korisnika.
Osnovni problem cijele prie je da fiksna mrea zahtjeva nova ulaganja dok je prihod
operatora jedva primjetan. Iz tog razloga ne postoje sigurne prognoze to e se dogaati u
budunosti. Iako FTTH nudi dramatino vei bitski protok, u ovome trenutku ne postjoji
odgovarajua potranja za njim. Stoga ostaje pitanje je li FTTH odrivo rjeenje. Upravo je to
jedan od razloga zato mnogi operatori nastavljaju sa bakarnim broadband tehnologijama
(meu kojima je i VDSL2) [9].

Slika 6 Odnos cijena izmeu naina isporuke VDSL2 (odnos FTTN i FTTH)







11
5.1. Naini isporuke
Dok je fiziki doseg VDSL1 ogranien na oko 1500m sa 0.4mm kabelu, doseg VDSL2 se
moe proiriti na 2400m. Na udaljenostima veim od 2000-2400m ADSL ostaje bolje rjeenje
nad VDSL2. VDSL2 standard definiran je skupom profila od kojih svaki cilja na odreenu
vrstu isporuke. Vrste isporuke VDSL2:
FTTN (eng. Fiber to the node): VDSL2 se nalazi u sredinjem uredu
FTTCab (eng. Fiber to the cabinet): optiki opremljeni ormarii nalaze se u
neposrednoj brzini korisnika
FTTB (eng. Fiber to the building): VDSL2 je smjeten, npr. u podrumu zgrade
Profili 8a-8b i 1-1 odnose se na FTTN, 17a odnosi se na FTTCab i 0A-FTTB [14].

Slika 7 Naini isporuke VDSL2 tehnologije

12
6. Frekvencijski plan
Tehnologija ADSL moe se opisati kao sustav s dvije pojasne irine u kojemu se jedan dio
frekvencijskog spektra koristi za prijenos uzlaznom vezom, a drugi dio se koristi za prijenos
silaznom vezom. Tehnologija VDSL2, s druge strane koristi vie pojasnih irina i za prijenos
uzlaznom i za prijenos silaznom linijom, ime se poveava fleksibilnost sustava kada je rije
o brzinama prijenosa i simetriji podataka na uzlaznoj i silaznoj vezi. Pa tako VDSL1
tehnologija podrava pojasnu irinu do 12 Mhz, s primjenom tehnologije VDSL2 pojasna
irina se moe poveati do 30 Mhz. Kako bi u okvirima spektra ove dvije tehnologije bile
kompatabilne, za VDSL2 uzimaju se iste pojasne irine ispod 12 Mhz. Sustav utemeljen na
tehnologiji VDSL2 me koristiti do 4096 frekvencijskih nositelja. Ovisno o planu pojasnih
irina, nositelj se pridjeljuje ili prijenosu silaznom vezom, ili prijenosu uzlaznom vezom. Kao
i kod ADSL-a, nii sloj spektra pridjeljuje se usluga POTS (eng. Plain old telephone service) i
ISDN (eng. Integrated services digital network) [14].

Slika 8 Grafiki prikaz upotrebe frekvencija u xDSL-u


6.1. Ogranienja u UK i Nizozemskoj
Iako VDSL2 definira pojasne irine do 30 Mhz, koritenje pojasnih irina iznad 12 Mhz je
zabranjeno u Nizozemskoj, a iznad 7.05 Mhz u Velikoj Britaniji. Takve odluke vezane su uz
statistiku raspodjelu na udaljenosti izmeu udaljenog mjesta (odakle je angairan VDLS2) i
korisnikih prostora povezanih bakrom. Oko 90 % kupaca u Nizozemskoj nalazi se unutar
1000m od kabineta , a 70 % ih je ak unutar 500m. Gubitak unosa na 1000m petlje lako moe
premaiti 80 dB iznad 12 MHz, inei vie frekvencije beskorisnim za prijenos podataka.
Prosjene duljine sekundarnih petlji (izmeu udaljenog mjesta i krajnjih korisnika) su vie u
Velikoj Britaniji nego u Nizozemskoj. Stoga je izbor za ogranienjem opsega pojasne irine
na 7.05 MHz bio prikladniji za UK topologije. Iako se vie pojasne irine mogu koristiti za
korisnike prikljuene putem krae petlje, isplati se razmotriti njihovo ne koritenje i
rezervirati vii frekventni opseg za buduu uporabu. Rezerviranje veeg frekventnog opsega
za ove topologije je puno uinkovitije na dui rok nego koristiti ih na krai rok za samo

13
nekoliko korisnika. Ako nia maksimalna frekvencija iskljuuje uporabu drugog odlaznog
opsega, onda to moe biti neadekvatno za pruanje dovoljne odlazne propusnosti. Stoga prvi
odlazni opseg u planu Velike Britanije je iri nego u nizozemskom planu uzrokujui pomak
svih razgranienja pojasnih irina. Gore navedeni razlozi ilustriraju zato je najprikladniji
izbor za plan opsega uvijek specifian za pojedinu zemlju, i ne treba ga slijepo kopirati iz
susjedne zemlje [8].

6.2. Standardni frekvencijski planovi
U prethodnom poglavlju pokazana su samo dva primjera raspodjele frekventnih planova, iako
postoje mnoge druge mogunosti. Ovo poglavlje saima sve frekventne planove raspodjele
koji se prepoznati po ITU standardu G993.2. Sreom, neki od tih planova su vrlo slini (oni se
uglavnom razlikuju u nainu na koji koriste najnie frekvencije). Postoji razlog iza svih tih
razliitih mogunosti, a VDSL2 terminologija u nastavku moe uiniti ovo obrazloenje
razumljivijim:
Plan opsega je popis pojasnih opsega rezerviranih za prijenos signala. Prvi od
planova bio je (Band Plan 988) koji je bolje podrava asimetrian prijenos, dok je
sljedei plan (Band Plan 977) uinkovitiji kod simetrinog prijenosa. Oba plana su
slina po tome to omoguuju rad VDSL2 kao FDD (eng. Frequency Divison
Duplex) sustav to znai da su signali dolaznog i odlaznog smjera strogo odvojeni.
Plan frekventne raspodjele je sastavni dio plana opsega i navodi popis svih opsega
koji su takoer dodijeljeni za prijenos signala. Kao takav, jedan plan opsega moe
proizvesti vie planova frekventnih raspodjela.
Profil je popis provedbenih ogranienja kao to su: maksimalna agregatna snaga
signala, odabrani plan frekventne raspodjele, prisutnost odreenih opsega,
odabrani razmak prijenosnika i drugih. Nema potrebe za odreenu implementaciju
VDSL2 za podravanje svih profila i to je znaajno pojednostavljuje.
PSD (eng. Power spectrum density) maska je opis razine spektra signala koji se ne
smije prekoraiti VDSL2 odailjaem
PSD predloak je opis stvarnog spektra signala ako je njihova snaga manja o
onoga to se uklapa ispod PSD maske
[8]

14

Slika 9 Frekvencijski plan opsega 988



Slika 10 Standardne vrijednosti VDSL2 profila

15
7. VDSL2 Standardi

7.1. ITU-T G.993.1
ITU-T G.993.1 VDSL standard definira prvu generaciju VDSL sustava, zahtjeve suelja,
izvedbene zahtjeve, zahtjeve menadmenta, zahtjeve za napajanjem, sigurnosne zahtjeve i
primopredajne tehnike zahtjeve. Ova verzija VDSL standarda obeava brzinu od 55 Mbit/s u
dolaznom i 19 Mbit/s u odlaznom smjeru kraim bakrenim petljama [3].

7.2. ITU-T G.993.2
ITU-T G.993.2 VDSL2 standard predstavlja poboljanu ITU-T G.993.1 VDSL tehnologiju,
koja podrava simetrinu propusnost brzine 100 Mbit/s na kraim bakrenim petljama. VDSL2
je definirao DMT moduliranu tehnologiju i omoguio pruanje poudzano velike brzine
prijenosa podataka na kraim petljama koritei frekvencijski opseg od 30 Mhz. G.993.2
definirao je sve parametre koje VDSL primopredajnik podrava (npr. propusnost, snaga
primopredajnika). Inae G.993.2 je takoer definirao i mnoge stvari kojima dobavljai mogu
smanjiti sloenost poroizvoda i razvoj odgovarajuih rjeenja za realne usluge zahtjeva. Neki
predmeti su namjenjeni simetrinim prijenosima dok drugi asimetrinim prijenosima podataka
[3].

Slika 11 Povijest DSL standarda i njihov utjecaj na DSL trite

16
8. G.fast tehnologija
Nazad u 2010, Huawei je poeo istraivanja na pristupnim tehnologijama koja
omoguuje iznimno brzi prijenos na manjim udaljenostima kako bi adresirali probleme
vezane sa FTTH aplikacijom. Za Huawei kupce u Europi kao to su BT (British Telecm) i FT
(France Telecom), FTTH je skupo implementirati zbog skupe radne snage, rairene
populacije, problema sa optikim instalacijama domova. Kao alternativu, operatori u Europi
odluili su rasporediti optiku na tokama dristribucije (FTTDp) i iskoristiti postojei pristupni
medij, kao to su telefonske linije i koaksijalni kabel kako bi pruili iznimno brzi
irokopojasni pristup internetu (eng. ultra-high-speed broadband access). Kako se zadnji dio
prijenosa obavlja preko kratkih udaljenosti operatori su predviali kako mogu postii
gigabitne brzine koristei postojee pristupne medije [6].
Kako bi se rjeio problem zadnjeg dijela prijenosa razvijena je G.fast tehnologija. Kako
bi uspjeno radila G.fast mora biti sposobna za iznimno velike brzine to podrazumije Dok
VDSL2 trenutno radi na 17 ili 30 Mhz, G.fast e u poetnoj fazi raditi na 106 Mhz
frekvencijskom pojasu ili ak 212 Mhz u budunosti. Naravno, frekvencijski spektar ne moe
biti povean u beskonanost. Jedan od razloga tomu jest to vie frekvencije znae krai
domet prijenosa, viu cijenu i veu potronju energije. Frekvencijski pojas koji se u konanici
koristi jest kompromis izmeu performansi, cijene i implementacije [6].

8.1. G.fast presluavanje
Slino kao i kod VDSL2, G.fast se nalazi pod utjecajem presluavanja. Bez
vektorizacije, G.fast vrijednosti su iznimno degradirane. Kao to je vidljivo sa slike Slika 12
koja predstavlja vrijednosti prijenosa na udaljenosti od 100m neke linije podravaju i brzine
od 1.3 Gbit/s. Ukoliko se linije nalaze pod utjecajem preluavanja i proces vektorizacije nije
prisutan, vrijednosti G.fast padaju na oko 200 Mbit/s. Razlog tome su vrlo visoke frekvencije
i presluavanje koje ima puno gori uinak nego na VDSL2 tehnologiju. Iz tog razloga, G.fast
tehnologije zahtjeva puno napredniju tehnologiju vektorizacije kako bi ponitila presluavanje
[6].

Slika 12 Rezultati simulacije G.fast tehnologije na udaljenostima od 100m



17
8.2. G.fast vektorizacija
Trenutno postoje 2 vrste vektorizacije G.fast tehnologije:
Algoritam poboljanog linearnnog prekodiranja
Algoritam nelinearnog prekodiranja
Naime, zbog svoje sloenosti, nelinearni algoritam zahtjeva snaniji procesor nego linearni,
to rezultira potekoama u implementaciji, visokoj potronji struje i veim trokovima. Iz tih
razloga prvo izdanje G.fast standarda korisi linearni algoritam [6].
G.fast tehnologija sposobna je koristiti gigabitnu pristupnu brzinu preko postojei
bakrenih linija. To je bez pogovora pojaalo pouzdanje operatora u nastavku investiranja u
postojeu bakrenu infrastrukturu kako bi izgradili ultra brzu irokopojasnu mreu. U dodatku,
izgradnja ultra brzih pristupnih mrea koristei postojeu bakrenu infrastrukturu sa
inovativnim tehnologijama rezultira u relativno brzom povratku investicija. Iz tog razloga,
G.fast postaje sve privlaniji izbor u oima sve vie operatora [6].


Slika 13 Odnos VDSL2 na duim i G.fast brzina na kraim udaljenostima

18
9. Zakljuak
VDSL2 je razvijen i standardiziran u rekordnom vremenu kako bi rjeio nedostatke postojeih
pristupnih tehnologija. Slui kao idealna xDSL tehnologija za eleminiranje krajnjeg uskog
grla, omoguujui tako masovnu isporuku Triple Play usluga. Proirenjem frekvencijskog
pojasa VDSL2 sve do 30 MHz novi primopredajnici podravaju simetrine brzine od 100
Mbit/s jednom upredenom paricom do udaljenosti vee od 350 metara. Pomou tehnika kao
to su vektorizacija i usnopljavanje linija koje mu omoguuju veliki doseg, VDSL2 sustav
moe pruiti vrijednosti brzina slinima ADSL-u na udaljenostima i do 4-5km. Budui da se
standard VDSL2 temelji na preporukama koje vrijeme i za tehnologiju VDSL1 i za
tehnologiju ADSL on je kompatibilan i sa postojeim uslugama, kao i onima temeljenih na
ADSL/2/plus tehnologiji. Kao to je i dokazano fenomen presliavanja i impulsnog uma
imaju vrlo tetan utjecaj na kvalitetu bakrene mree. Stoga su daljnje analize apsolutno
neophodne kako bi se ovi problemi doveli na minimum, kao to to ine metode vektorizacije i
usnopljavanja. No naravno, tu stvar ne zavrava. S pojavom novijih tehnologija,
poveavanjem spektra frekvencija i brzina prijenosa pojavljuju se novi problemi ali i oni
poput presluavanja imaju puno vei negativan efekt na mree. Rjeenje tih problema
nalazimo u modernijih i zahtjevnijim metodama upravljanja mrea i itave infrastrukture kao i
upotrebom novih, sloenijih algoritama. Svakodnevne inovacije, i nove tehnologije
predstavljaju nove izazove komunikacijskom drutvu ali i povlastice koje su u ovim
vremenima vie nego dobrodole.


19
Literatura
[1] T. Fabeta, Evolucija irokopojasnih pristupnih mrea, Ericsson Nikola Tesla d.d,
Zagreb 2007.
[2] John Williams, How Enhanced DSL Technologies Optimize the Last Copper Mile,
JDSU 2013.
[3] VDSL2 A feasible Solution for Last Mile, dostupno na www.zte.com.cn
[4] Marijo Nieti, Marija Vrdoljak, Lokalne i pristupne mree, Sveuilini studijski centar
za strune studije, studij elektronike i elektroenergetike, Split 2010.
[5] George Heliotis, Lowell-Panayotis Dimos, Ioannis Kordoulis, George Agapiou,
Performance and Limitations of VDSL2-based Next Generation Access Networks,
Research & Development Department, Hellenic Telecomunications Organization (OTE)
S.A, Athens, Greece
[6] Moving Copper Access into the Gigabit Era, dostupno na
http://www.huawei.com/ilink/en/solutions/broader-smarter/morematerial-
b/HW_278065?Addr
[7] Aware (2006), VDSL2 The Ideal Access Technology for Delivering Video Services
[8] Rob F.M. van den Brink, The art of Spectral Management Frequency allocations for
VDSL2, TNO, The Neatherlands, Oct. 2009.
[9] Dostupno na, http://telekomsvet.blogspot.com/
[10] Dostupno na, http://ps-portal.eu/stigao-je-stric-fritz/
[11] Dostupno na, http://en.wikipedia.org/wiki/Crosstalk_(electronics)
[12] Rahul Garg, Sunita Meena, Hemant Samdani, Patrick Duvant, Impulse Noise Protection
Initiatives in VDSL2 Systems, Conexant System Inc.
[13] Rong Zhao, Wolfgang Fischer, Edgar Aker, Pauline Rigby, Broadband Access
Technologies, dostupno na www.ftthcounciil.eu
[14] Per-Erik Eriksson, Bjrn Odenhammar, VDSL2: Next important broadband technology


20
Saetak
U uvodu seminarskog rada ukratko je objanjen pojam VDSL2 te njegove karakteristike,
utjecaj na trite te zanimanje operatora u implementaciji dane tehnologije. Kroz glavni dio
seminarskog rada detaljnije je prikazana VDSL2 tehnologija kroz svoje openite mogunosti
kao i probleme (impulsni um, crosstalk) s kojima se susree, i metode rjeavanje istih
(vektorizacija, usnopljavanje). Objanjeni su pojmovi poput DMT-a koji definiraju danu
mreu. Prikazani su frekvencijski planovi te ogranienja koritenja odreenih frekvencija u
zemljama poput UK i Nizozemske. Takoer dani su naini isporuke VDSL2 tehnologije.
Osim toga tu se nalaze i standardi koji definiraju VDSL2 te openiti prikaz karakteristika
budueg nasljednika te tehnologije, G.fast-a. Zakljukom ovog rada iskazan je cjelokupni
znaaj ove tehnologije na dananje zahtjeve i cjelokupno komunikacijsko drutvo kao i saet
prikaz njezinih karakteristika.


























21
Skraenice
DSL Digital Subscriber Line
VDSL2 Very high speed digital subscriber line 2
HDTV High Definition Television
DSLAM Digital Subscriber Line Access Multiplexer
FEXT Far end crosstalk
NEXT Near end crosstalk
NGA Nest Generation Access
REIN Repetetive Electrical Impulse Noise
PEIN Prolonged Electrical Impulse Noise
SHINE Single Isolated Impulse Noise
INP Impulse Noise
ITU International Telecomunication Union
DMT Discrete Multitone
QAM Quadrature amplitude modulation
FTTH Fiber to the home
FTTN Fiber to the node
FTTC Fiber to the cabinet
FTTB Fiber to the building
POTS Plain old telephone service
ISDN Integrated services digitaln network
FDD Frequency division duplex
PSD Power spectrum density