Inovacija je primjena nove i poboljane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa ko

ja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.

Inovacije u uem smislu obuhvaaju intelektualno vlasnitvo, koje sadri slijedee kategor
ije: izum, patent, licenca, industrijski dizajn i sl.
Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijsk
e proizvodnje kako bi se uljepali industrijski proizvodi, a unitili imitacije i ki.
Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William Morris (Arts and
Crafts) ve krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato de
korirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecaj
em 1907. u Mnchenu je osnovan Njemaki savez obrtnih i industrijskih proizvoaa (Deuts
che Werkbund). Jedna od struja u tom udruenju teila je standardizaciji (ujednaavanj
u) industrijskih proizvoda najbolje prilagoenih namjeni, te novim materijalima i
tehnikama.
Djelatnost Werkbunda unapreuje i razvija Walter Gropius, te osniva specijaliziran
u kolu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja Bauhaus, 1919. u Weimaru,
gdje su tada na vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). U toj koli zajedno
su djelovali umjetnici i obrtnici, a cilj je bio da se stambeni prostor s namjet
ajem i uporabnim predmetima ujedini jedinstvenim duhom, funkcionalnou i jednostavn
ou. Prema shvaanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrival
i ili popravljali rune i bezobline dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na
lijep, umjetniki nain i predmet e biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih p
ravaca moderne umjetnosti (ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstrak
tne umjetnosti), koji su teili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, obli
kovanje uporabnih predmeta dobiva novo znaenje postizanje funkcionalnosti predmet
a kao kreativan in. Ideje Bauhausa potuju se i danas u naelima industrijskog dizajn
a: jedinstvo namjene (funkcije), potivanja materijala i procesa serijske proizvod
nje.
Naela industrijskog dizajna [uredi]
Proces oblikovanja je proces pojednostavljivanja predmeta da bi se pojednostavio
sam proces proizvodnje i postigla to vea upotrebljivost predmeta. Svaki dizajner
pristupa problemu oblikovanja predmeta analitiki, to znai da se prvo predmet razlae
na sastavne elemente, zatim se oni pokuavaju optimalno uobliiti, potom se analizir
aju meusobni odnosi elemenata i trai se optimalno rjeenje cjeline (sa stajalita upot
rebe i sa stajalita proizvodnje).
Funkcionalan je onaj predmet koji oblikom slijedi namjenu (npr. stolac koji nas
svojim oblikom zove da sjednemo na nj i da se odmorimo, ili ruka koja nas mami da
je uhvatimo). Ergonomija je moderna znanstvena disciplina (znanost o radu) kojo
j je zadatak da istrauje ovjekov organizam i ponaanje, te prua podatke o prilagoenou pr
edmeta s kojima ovjek dolazi u kontakt.
Suvremeno industrijsko oblikovanje postavlja jednako vaan zahtjev da oblik predme
ta mora odgovarati osobinama grae od kojih je izgraen. Dakle, potivanje materijala
je jedan od nunih uvjeta za dobro oblikovanje. Oblik koji je usklaen sa svojstvima
grae bit e prikladan za ono za to je namijenjen, a ujedno e isticati svojstva grae.
Tako bi predmeti od stakla trebali biti: glatki, odgovarati nainu proizvodnje (tj
. lijevanjem ili puhanjem, a ne naknadnim bruenjem), prozirni ili u boji koja je
stopljena sa staklom (a ne razmazana bojom i ukrasima kojima se oduzima prirodna
prozirnost). Predmeti i pokustvo od drveta trebaju biti prirodnih boja, glatkih
velikih povrina. Plastini ili sintetiki predmeti trebaju biti uvijek u novim i ljepi
m bojama, u prikladnijim i savrenijim oblicima. Kovine trebaju blistati u svojoj i
stoi, savreno uglaanim povrinama koje se zrcale. Tkanine trebaju stvarati uvijek nov
i sklad boja i motiva. Keramika treba biti ukras svakog prostora (vaza ili zdjel
a), a ne izigravati ono to nije (figurice - balerina, konji, psi ).
Na kraju, predmet mora biti prilagoen to lakoj, broj, jeftinijom i masovnijoj proizv
odnji serijska proizvodnja.
Jo prije nego to je Kijin novi model Venga, uopte stigao na evropska trita, a ve je na
graen s jednim od najpriznatijih meunarodnih priznanja za dizajn. Prva Vengina nag
rada je priznanje iF za industrijski dizajn, koje se vrednuje na osnovu brojnih kr
iterija kao to su zavrna obrada proizvoda, stepen inovacija i ekoloka prihvatljivost
proizvoda.
Manji monovolumeni su do sada tradicionalno na prvo mjesto ispred dizajna postavl
jali upotrebljivost pojanjava ef dizajna u korporaciji Kia Motors, uveni Peter Schre
yer i dodaje: "Sada se to dolaskom Venge promijenilo. Dizajnirana je tako da u p
otpunosti zadovoljava sve potrebe u vezi sa upotrebljivou i prostranou, ali je to is
tovremeno automobil koji e brojni eljeti zbog dizajna i uivanja u vonji.
Od 1953. godine kada su prvi puta dodijelili nagradu iF je postala jedna od najpri
znatijih nagrada za odlinost u dizajnu. Nagrada proizlazi iz nekadanjeg takmiarskog
programa Die gute Industrieform (Dobar industrijski dizajn), koju su birali na ha
noverskom sajmu (Hanover Messe), a koji je ve dugi niz godina najvee svjetsko takm
ienje za dizajnerska dostignua.
Za ovogodinje nagrade u 16 kategorija takmiilo se 2.486 proizvoda. Kia Venga je po
bijedila u kategoriji transportnog dizajna, koja ukljuuje vozila, plovila, vozove i
avione.
Inae e se sveana podjela nagrada iF ve tradicionalno odrati 1. dan sajma digitalnih inf
ormacionih tehnologija CeBIT, najveeg sajma ovakve vrste na svijetu, koji ove god
ine poinje 2. marta 2010. CeBIT e trajati do avgusta 2010. godine, a organizatori
oekuju ak 250.000 posjetilaca.
Kia Venga, dizajnirana i napravljena u Evropi, nudie etiri motora: dva benzinska i
dva dizelska, s rasponom snage od 90 do 128 konjskih snaga. Najtedljivija Venga
1.4 CRDi bie opremljena sistemom ISG (Idle Stop & Go, zaustavi i kreni), a ponosie
se emisijom CO2 od samo 117 g/km i potronjom goriva od 4,5 litra dizela na 100 km
.
5-vratni monovolumen duine 4068 mm, prua prostranost i izvanrednu upotrebljivost,
prije svega zbog dvostrukog prtljanog dna i po duini pomine i djeljive zadnje klupe
, koja kao sloena u sasvim ravno dno nudi ak 1.253 litra prtljanog prostora. Venga e
imati sada ve moemo rei Kijinu tradicionalnu - 7-godinju garanciju (do 150.000 preen
ih kilometara). Kao i ostala dva Kijina evropska modela (cee'd i Sportage) i Ven
ga e pruati 5-godinju optu garanciju za cijelo vozilo i dvije dodatne godine za pogo
nske dijelove (motor, mjenja i sl.).
Napomena: Kia Venga je model koji je iskljuivo namijenjen evropskom tritu; paketi o
preme i tehniki podaci se mogu razlikovati od drave do drave.

***
Korporacija Kia Motors (www.kia.com), proizvoa kvalitetnih vozila za mlade dinamine
vozae i vozae mlade u dui, osnovana je 1944. godine i najstariji je korejski proizvoa
automobila. Kia je dio Hyundai-Kia automobilske grupacije i namjerava postati je
dan od najvanijih automobilskih proizvoaa u svijetu. etrnaest fabrika u 8 drava proiz
vodi vie od 1.5 miliona vozila godinje koja se prodaju i servisiraju kroz distribu
cijsku mreu u 172 drava irom svijeta. Kia danas zapoljava 40.000 djelatnika i ostvar
uje godinji profit u iznosu 19 milijardi amerikih dolara. Glavni je pokrovitelj te
niskog turnira Australian Open kao i slubeni automobilski partner Svjetskog i Evr
opskog prvenstva u fudbalu. Kia Motors bez problema savladava rizike i izazove 2
1. vijeka i u skladu sa korporativnim sloganom The Power to Surprise kroz nepresta
nu automobilsku inovaciju izraava svoju sposobnost nadmaivanja oekivanja potroaa, bez
obzira na njihovu visinu.