Priručnik EE I OIE

P
R
I
R
U
N
I
K

Z
A

P
R
O
V
E
D
B
U

E
N
E
R
G
E
T
S
K
I
H

P
R
E
G
L
E
D
A

Z
G
R
A
D
A
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA
1
PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (UNDP)
PROJEKT POTICANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U
HRVATSKOJ
PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH
PREGLEDA ZGRADA
Autori:
Dr.sc. Zoran Morvaj, dipl.ing.
Mr.sc. Boris Sui, dipl.ing.
Dr.sc. Vlasta Zanki, dipl.ing.
Goran ai, dipl.ing.
Zagreb, 2010.
2
IMPRESSUM
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mrea UN-a za razvoj, koja zagovara
promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omoguilo
da izgrade bolji ivot. Djelujemo u 166 drava, pomaui im kako bi nali vlastita rjeenja za izazove
globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se drave oslanjaju na ljude iz UNDP-a
i iroki raspon naih partnera. Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez
odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.
U ovoj publikaciji iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju slubeno stajalite
UNDP-a.
Nakladnik: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u hrvatskoj
Urednik: Dr.sc. Zoran Morvaj
Autori: Dr.sc. Zoran Morvaj, dipl.ing.
Mr.sc. Boris Sui, dipl.ing.
Dr.sc. Vlasta Zanki, dipl.ing.
Goran ai, dipl.ing.
Recezent(i): Prof.dr. Duan Gvozdenac, dipl.ing
Grafko oblikovanje i naslovnica: Predrag Rapai
Tisak: Printera grupa
Tiskano u Zagrebu, Hrvatska
Prvo izdanje 2010
Copyright 2010
ISBN: 978-953-7429-25-6
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 741167
3
PREDGOVOR
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva (MINGORP) pokrenuli su sredinom 2005. godine projekt Poticanje energetske
efkasnosti u Hrvatskoj. Cilj projekta je podizanje svijesti graanstva o efkasnoj potronji energije
te poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efkasnih tehnologija, materijala i usluga u
Hrvatskoj. Dakle, uz poveanje energetske efkasnosti, to dovodi do smanjenja potronje energije te
utede novca, cilj projekta je i izravno smanjenje emisija staklenikih plinova, koji pridonose efektu
globalnog zatopljenja, u okoli.
Kako bi postigli gore navedene ciljeve, potrebno je istovremeno djelovati i na stranu ponude
i na stranu potranje na tritu. S tim u vidu projekt je postavljen kao poveznica izmeu ta dva
sudionika trita, a krajnji je cilj poticanje i ubrzanje formiranja samostalnog i samoodrivog trita
energetski efkasnih tehnologija, materijala i usluga u zgradarstvu u Hrvatskoj. Unutar su strukture
projekta predvieni razni instrumenti i aktivnosti za dostizanje navedenih ciljeva ali posebno vrijedi
istaknuti provoenje energetskih pregleda zgrada i pruanje usluga strune tehnike pomoi u
pripremi projekata poboljanja energetske efkasnosti te u pripremi i provoenju projekata sustavnog
gospodarenja energijom u zgradarstvu.
Nakon to su evaluirani poetni rezultati provedenih energetskih pregleda uoena je
razliitost metodologije pojedinih tvrtki/institucija u pogledu sloenosti i provoenja pregleda tj.
naina prikupljanja i obrade podataka, tehnikog i ekonomskog vrednovanja potencijalnih zahvata,
kriterija prihvatljivosti i izrade izvjea. Zbog svega navedenog iskristalizirala se potreba za defniranjem
i usvajanjem standardiziranih procedura u ovom podruju djelatnosti. Izrada je Prirunika za provedbu
energetskih pregleda zgrada prepoznata kao najprikladniji nain prikaza standardiziranih procedura i
postupaka za provoenje opih i detaljnih energetskih pregleda. Preporuke u priruniku nastale su
na temelju viegodinjeg iskustva u provoenju i kontroli kvalitete provedenih energetskih pregleda.
Prirunik je prvenstveno namijenjen strunjacima iz podruja energetike koji se bave
provoenjem energetskih pregleda ali moe posluiti i drugim inenjerima (rukovoditelji energetike
te odravanja ili druge tehnike pozicije povezane s energetskim pitanjima u zgradarstvu) koji e
uz pomo Prirunika moi bolje razumjeti te kvalitetnije nadzirati potronju energije u vlastitim
objektima. Kako se radi o osobama s temeljnim tehnikim predznanjem, Prirunik je koncipiran na
strunoj razini kao vodi kroz sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom provoenja opih i detaljnih
energetskih pregleda u zgradama. Takoer, potrebno je naglasiti kako Prirunik nije zamiljen kao
udbenik iz podruja energetske efkasnosti. Naime, u Priruniku je detaljno objanjeno to sve
treba napraviti tijekom energetskog pregleda ali strune savjete o tome kako se obavljaju pojedine
analize potrebno je potraiti u nekom od udbenika koji pokrivaju to podruje. Primjeri koji se nalaze
u Priruniku imaju za cilj korisniku ukazati to se sve uzima u obzir prilikom neke analize ali ne i kako
se obavlja proraun. U prilozima Prirunika nalaze se alati koji slue za jednostavnije prikupljanje
podataka ali i kao podsjetnik to je sve potrebno obraditi prilikom provoenja opeg odnosno
detaljnog energetskog pregleda.
4
Takoer, Prirunik se dijelom odnosi i na aktivnosti koje se provode za potrebe energetskog
certifciranja zgrada, u skladu sa lankom 28. Pravilnika o energetskom certifciranju zgrada (Narodne
novine br. 36/10). Prirunik se nadovezuje se na Metodologiju provoenja energetskog pregleda
zgrada slubeno usvojenu u lipnju 2009. od strane Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva te se njime poblie opisuje praktina provedba samih energetskih pregleda fokusiranih
na identifkaciju i razradu potencijalnih projekata poboljanja energetske efkasnosti te sa prikazom
realnih primjera identifciranih mjera.
5
SADRAJ
PREDGOVOR ............................................................................................................................................. 3
POPIS SLIKA............................................................................................................................................... 6
POPIS TABLICA .......................................................................................................................................... 7
RJENIK POJMOVA I POPIS KRATICA ..................................................................................................... 7
1. UVOD ..............................................................................................................................................13
1.1 Pravni i institucionalni okvir za energetsku efikasnost u Republici Hrvatskoj ................................................. 17
1.2 Jezine nedoumice ................................................................................................................................................................ 18
2. ENERGETSKI PREGLED I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA...............................................21
3. POTRONJA ENERGIJE U ZGRADI ....................................................................................................23
3.1 Energetski pregled zgrade ................................................................................................................................................. 23
3.2 Energetska bilanca zgrade ................................................................................................................................................. 25
4. PROVEDBA ENERGETSKOG PREGLEDA ...........................................................................................29
4.1 Priprema za provoenje energetskog pregleda ......................................................................................................... 31
4.1.1 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provedbe opeg energetskog pregleda ................................................ 32
4.1.2 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provedbe detaljnog energetskog pregleda plan mjerenja ....... 35
4.2 Analiza potronje energije i vode .................................................................................................................................... 37
4.2.1 Defniranje pokazatelja potronje energije i vode .......................................................................................... 41
4.2.2 Defniranje referentne potronje energije i vode............................................................................................. 44
4.3 Prepoznavanje energetskih trokovnih centara i analiza potronje energije i vode po glavnim grupama
potroaa .................................................................................................................................................................................. 45
4.4 Mogunosti poboljanja energetske efikasnosti........................................................................................................ 48
4.4.1 Sustav za gospodarenje energijom .................................................................................................................... 48
4.4.2 Nabava energije tarife i cijene, raspoloivost energenata na lokaciji .................................................... 52
4.4.3 Vanjska ovojnica ..................................................................................................................................................... 54
4.4.4 Sustavi za proizvodnju toplinske energije u zgradama ................................................................................ 56
4.4.5 Klimatizacijski i ventilacijski sustavi u zgradama .......................................................................................... 61
4.4.6 Elektroenergetski sustavi u zgradama .............................................................................................................. 65
4.4.7 Vodoopskrbni sustavi u zgradama .................................................................................................................... 70
4.4.8 Ostala oprema i sustavi ........................................................................................................................................ 73
4.5 Prikaz mjera za poboljanje energetske efikasnosti .................................................................................................. 73
4.6 Izrada zavrnog izvjea ...................................................................................................................................................... 79
4.6.1 Sadraj zavrnog izvjea .................................................................................................................................... 81
5. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................85
6. LITERATURA .......................................................................................................................................86
Prilog 1: Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima na lokaciji ..... 87
Prilog 2. Primjer suglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno od dobavljaa 100
Prilog 3. Primjer dopisa u ijem se privitku dostavlja plan aktivnosti tijekom posjeta lokaciji .............101
Prilog 4. Tipine mjere za poboljanje energetske efikasnosti .........................................................................102
6
POPIS SLIKA
Slika 1: Shema opeg energetskog pregleda ...................................................................................... 10
Slika 2: Shema detaljnog energetskog pregleda ............................................................................... 11
Slika 3: Shematski prikaz funkcioniranja neke zgrade .......................................................................... 19
Slika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni ........
tijekom energetskog pregleda zgrade ................................................................................... 20
Slika 5: Unaprjeenje efikasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju ........... 21
Slika 6: Energetska bilanca zgrade ............................................................................................................... 21
Slika 7: Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregleda .................................... 24
Slika 8: Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregleda ............................. 25
Slika 9: Primjer preglednog prikaza energetske i trokovne bilance ............................................... 32
Slika 10: Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energente ................................................ 33
Slika 11: Primjer preglednog prikaza potronje elektrine energije .................................................. 35
Slika 12: Primjer prikaza ovisnosti koritenog energenta o aktivnosti na lokaciji ......................... 37
Slika 13: Primjer odreivanja ciljanog stanja potronje energije ........................................................ 39
Slika 14: Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani opskrbe
energijom i na strani konane, finalne potronje .................................................................... 40
Slika 15: ETC nastali pravilnim razumijevanjem aktivnosti na lokaciji ............................................... 40
Slika 16: Primjer razrade potronje prirodnog plina po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilance
po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima ..................................................................... 41
Slika 17: Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade .........
bilance po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima .................................. 42
Slika 18: Shematski prikaz koncepta SGE ..................................................................................................... 43
Slika 19: Shematski prikaz potencijala za utede uvoenjem SGE ..................................................... 44
Slika 20: Elementi analize sustava nabave energije .................................................................................. 46
Slika 21: Primjer sheme industrijskog sustava za proizvodnju toplinske energije ........................ 49
Slika 22: Procedura za sustavnu analizu sustava za proizvodnju toplinske energije ................... 50
Slika 23: Primjer sheme klimatizacijskog sustava ...................................................................................... 54
Slika 25: Primjer pojednostavljene jednopolne sheme elektroenergetskog sustava u zgradrstvu 56
Slika 26: Primjer upravljanja vrnim optereenjem .................................................................................. 57
Slika 27: Znaajke o kojima ovisi efikasnost elektromotornog pogona ........................................... 57
Slika 28: Primjer moguih dobitaka adekvatnim reguliranjem elektromotornog pogona ....... 58
Slika 29: Shematski prikaz sustava za daljinski nadzor stanja vodoopskrbnog sustava ............. 61
7
POPIS TABLICA
Tablica 1: Definicije energetske efikasnosti ................................................................................................... 12
Tablica 2: Informacije koje bi konzultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao
do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregled ................................... 26
Tablica 3: Ralamba aktivnosti tijekom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog pregleda .
zgrade ................................................................................................................................................... 28
Tablica 4: Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO
2
izgaranjem fosilnih goriva .
u Hrvatskoj ............................................................................................................................................. 66
Tablica 5: Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske ...........
energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO
2
u Hrvatskoj .............................. 67
Tablica 6: Sadraj izvjea o obavljenom opem energetskom pregledu .......................................... 71
Tablica 7: Primjer tablinog prikaza kljunih podataka u Saetku izvjea ....................................... 72
RJENIK POJMOVA I POPIS KRATICA
Broj izmjena zraka Broj izmjena zraka, n (h
-1
), jest broj izmjena grijanog
zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu.
COP eng. Coefcient of Performance hr. Koefcijent uina
Detaljni energetski pregled (DEP) Detaljni je energetski pregled sustavna analiza
potronje energije i vode u zgradi tijekom koje se
na temelju mjerenja vrednuju mjere poboljanja
energetske efkasnosti koje su kao rezultat opeg
energetskog pregleda preporuene za dodatnu
analizu. Rezultat je detaljnog energetskog pregleda
Investicijska studija za primjenu mjera energetske
efkasnosti.
EC eng. European Commission hr. Europska komisija
Efkasnost Efkasnost je sposobnost postizanja eljenih
rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena,
novca, energije itd.).
Energija Energija je sposobnost obavljanja rada.
EU eng. European Union hr. Europska unija
Faktor oblika zgrade Faktor oblika zgrade, f
0
= A/V
e
(m
-1
), jest kolinik
oploja, A (m), i obujma, V
e
(m), grijanog dijela
zgrade.

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje
za stvarne klimatske podatke, Q
H,nd
(kWh/a), jest
raunski odreena koliina topline koju sustavom
grijanja treba tijekom jedne godine dovesti
u zgradu za odravanje unutarnje projektne
temperature u zgradi tijekom razdoblja
grijanja zgrade.
Godinja potrebna toplinska energija za
grijanje za stvarne klimatske podatke
8
Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje
za stvarne klimatske podatke, Q
C,nd
(kWh/a), jest
raunski odreena koliina topline koju sustavom
hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti iz
zgrade za odravanje unutarnje projektne
temperature u zgradi tijekom razdoblja
hlaenja zgrade.
Godinja uteda u energiji (GUE) Ukupni iznos uteda u energiji na godinjoj razini za
koji se oekuje da e biti ostvaren ako se primjene
sve mjere poboljanja energetske efkasnosti
u analiziranom objektu. Rauna se na temelju
referentne godinje potronje energije i izraava se
u kWh ili MWh.
Grijana prostorija Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom
projektnom temperaturom viom od 12 C, koja se
grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno
zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim
prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio
zgrade.
Graevni dio zgrade Graevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade
(npr. zid, pod, krov i dr.).
HEP Hrvatska elektroprivreda
Investicija Investicija podrazumijeva sve trokove projekta,
ukljuujui projektiranje, nabavu opreme,
instalaciju opreme itd. U investiciju se ne ukljuuje
PDV.
IRR eng. Internal Rate of Return hr. Interna stopa
povrata. Interna stopa povrata diskontna je
stopa koja iste novane tokove u itavom
vijeku efektuiranja investicije svodi na vrijednost
inicijalnog investicijskog izdatka. Najee se
izraava u postocima.
itd. i tako dalje
Koefcijent transmisijskog toplinskog
gubitka Koefcijent transmisijskog toplinskog gubitka,
H
tr,adj
(W/K), jest kolinik izmeu toplinskog toka
koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade
prema vanjskom prostoru i razlike izmeu
unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske
temperature.
Koefcijent toplinskog gubitka provjetravanjem,
HV
e,adj
(W/K), jest kolinik izmeu toplinskog toka
koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom
prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim
zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne
temperature grijanja i vanjske temperature;
Godinja potrebna toplinska energija za
hlaenje za stvarne klimatske podatke
Koefcijent toplinskog gubitka
provjetravanjem
9
KN Oznaka za novanu jedinicu u Republici Hrvatskoj
hrvatska kuna
LCCA eng. Life Cycle Cost Assessment hr. Ocjena trokova
kroz cijeli ivotni vijek. LCCA je ekonomska metoda
u kojoj se prilikom izrauna isplativosti nekog
projekta uz poetnu investiciju uzimaju u obzir
i trokovi pogona, odravanja, energije, zatite
okolia (naknade za emisije) i odlaganja opreme
nakon isteka radnog vijeka. LCCA metoda se
temelji na analizi tijeka novca a razliite opcije
rangira koristei indikatore isplativosti projekta,
prvenstveno internu stopu povrata.
MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Republike Hrvatske
MZOPUG Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva Republike Hrvatske
NPV eng. Net Present Value hr. ista sadanja vrijednost.
ista je sadanja vrijednost dananja vrijednost
svih buduih novanih uteda ostvarenih tijekom
vremena efektuiranja projekta (od godine 1 do T)
umanjena za investicijske trokove (u godini 0).
Obujam grijanog dijela zgrade Obujam grijanog dijela zgrade, V
e
(m), jest bruto
obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je
oploje A.
Obujam grijanog zraka Obujam grijanog zraka V (m), jest neto obujam
grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se
obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili
prema priblinom izrazu V = 0,76V
e
za zgrade do tri
etae, odnosno V = 0,8V
e
u ostalim sluajevima.
Opi energetski pregled (OEP) Opi je energetski pregled sustavna analiza
potronje energije i vode u zgradi s ciljem
utvrivanja efkasnosti potronje, te pronalaenja i
vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda.
Oploje grijanog dijela zgrade Oploje grijanog dijela zgrade, A (m), jest ukupna
plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani
dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih
dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade),
ureena prema HRN EN ISO 13789:20XX, dodatak B,
za sluaj vanjskih dimenzija.
PDV Porez na dodanu vrijednost
Plotina bruto podne povrine zgrade Plotina bruto podne povrine zgrade jest zbroj
plotina poda za sve razine zgrade i rauna se
prema toki 5.1.3. HRN EN ISO 9836:2002.
Plotina korisne povrine zgrade Plotina korisne povrine zgrade, A
K
(m), jest
ukupna plotina neto podne povrine grijanog
dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se moe
odrediti prema priblinom izrazu A
K
= 0,32V
e
.
10
Plotina neto podne povrine zgrade Plotina neto podne povrine zgrade jest ukupna
plotina zgrade izmeu elemenata koji ga
omeuju i rauna se prema toki 5.1.5. HRN EN ISO
9836:2002.
Plotina ukupne korisne povrine zgrade Plotina ukupne korisne povrine zgrade jest
ukupna neto podna plotina zgrade koja odgovara
namjeni uporabe zgrade i rauna se prema toki
5.1.7. HRN EN ISO 9836:2002.
PP Pokazatelj potronje je omjer koliine energije
utroene za neku aktivnost i mjerljivog rezultata te
aktivnosti.
Primarna energija Primarna energija predstavlja energiju uzetu iz
prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom
potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase,
nuklearnoj energiji, kinetikoj energiji vjetra,
potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj
energiji geotermalnih izvora.
Referentna godina Zadnja godina u kojoj nije bilo prekida rada sustava
i prekida u koritenju zgrade i za koju su dostupni
potpuni podaci o potronji svih oblika energije.
Referentna godinja potronja energije Ukupna potronja svih oblika energije u analiziranoj
zgradi tijekom referentne godine izraena u kWh ili
MWh.
SGE ili EMS hr. Sustav za gospodarenje energijom eng. Energy
Management System. SGE je specifan skup znanja
i vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi
koja povezuje sljedee kljune elemente: ljude s
dodijeljenim odgovornostima, procedure praenja
uinka (preko pokazatelja potronje i defniranih
ciljeva za poboljanja) te sustav mjerenja uinka.
Stupanj-dan grijanja Stupanj-dan grijanja je veliina kojom se izraava
godinja potreba za energijom za grijanje a
rauna se kao umnoak broja dana grijanja s
temperaturnom razlikom izmeu dogovorene
srednje unutarnje temperature zraka (najee
20C ovisi o namjeni prostora) i temperature
vanjskog zraka pri emu se u raun uzimaju samo
oni dani u sezoni grijanja kod kojih je temperatura
zraka nia od 12C (dogovor). Aktualni se podatak
o vrijednosti stupanj-dan grijanja za razliite
lokacije u Hrvaskoj moe dobiti od Dravnog
hidrometeorolokog zavoda.
Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja,
f (-), jest kolinik plotine prozora, balkonskih
vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski
otvor) i ukupne plotine proelja (zid + prozor).
Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje
11
se plotina krovnih prozora, a ukupnoj plotini
proelja dodaje se pripadna plotina kosog krova s
krovnim prozorima.
UNDP eng. United Nations Development Programme hr.
Program Ujedinjenih naroda za razvoj
Unutarnja projektna temperatura grijanja Unutarnja projektna temperatura grijanja,
int,set,H

(C), jest projektom predviena temperatura
unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela
zgrade.
Vrijeme efektuiranja Vrijeme efektuiranja predstavlja vremensko
razdoblje u kojem investicijski projekt stvara proft
i novane tokove koji se mogu tretirati kao njegov
doprinos poveanju sadanje vrijednosti poduzea/
investitora. Najee se izraava u godinama.
Zgrada Zgrada je graevina s krovom i zidovima, u kojoj se
koristi energija radi ostvarivanja zadane toplinske
ugodnosti i odreenih unutarnjih klimatskih uvjeta,
namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju
ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade,
instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade.
Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je
putena u pogon, odnosno prije poetka uporabe.
Postojea zgrada jest izgraena zgrada na temelju
graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta
i svaka zgrada koja je prema Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji s njom izjednaena a koja je u
uporabi i koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na
leasing. Stambena zgrada jest zgrada koja je
u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne
povrine namijenjeno za stanovanje, odnosno
da nema vie od 50 m plotine neto podne
povrine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom
smatra se i zgrada s apartmanima u turistikom
podruju. Nestambena zgrada jest zgrada koja
nije stambena. Nestambena zgrada gospodarske
namjene jest zgrada namijenjena za obavljanje
gospodarske proizvodne i poljoprivredne
djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale u
industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice,
skladita, zgrade namijenjene poljoprivrednom
gospodarstvu i sl.). Nestambene zgrade javne
namjene jesu poglavito nestambene zgrade koje
koriste tijela vlasti i zgrade institucija koje pruaju
javne usluge, te zgrade drugih namjena koje
pruaju usluge velikom broju ljudi.
Udio plotine prozora u ukupnoj
plotini proelja
12
13
1. UVOD
Energetski je pregled zgrade kljuni korak u analizi efkasnosti potronje energije i vode.
Naime, energetski je pregled nezaobilazni korak na putu kontrole trokova i smanjenja potronje
energenata. Sastavni su dio energetskog pregleda preporuke za promjene naina rada ili ponaanja
te preporuke za primjenu zahvata i realizaciju investicija kojima se postie poboljanje energetske
efkasnosti bez ugroavanja radnih uvjeta u objektu. U strunoj se praksi razlikuju dvije vrste
energetskih pregleda:
Opi energetski pregled i
Detaljni energetski pregled izrada investicijske studije.
Ovakva podjela energetskih pregleda potvrena je i u praksi kroz provoenje pregleda u
sklopu projekta Poticanje energetske efkasnosti u Hrvatskoj.
U osnovi opi energetski pregled predstavlja prikupljanje i obradu podataka kako bi razumjeli
naine koritenja energije i vode u zgradi, identifcirali potencijalne mjere poboljanja energetske
efkasnosti te stvorili podloge za eventualnu primjenu jednostavnih mjera ili pripremu i provedbu
detaljnog energetskog pregleda, slika 1.
Priprema i organizacija
preliminarnog energetskog
pregleda
Prikupljanje
podataka
Analiza svih relevantnih podataka
u cilju poboljanja efkasnosti
Referentna (bazna) potronje energije
Mogunosti energetskog i
ekolokog unaprijeenja
Nacrti
ULAZ IZLAZ
Ekoloki propisi
Razgovori s
kljunim
osobama
Provjera postojeih
mjernih ureaja
PROCES
Plan za nastavak aktivnosti
lista mjera za koje je potreban
detaljni energetski pregled
Lista mjera
Prikupljanje rauna za sve
energente i vodu
implementacija mjera poboljanja
energetske efkasnosti za koje nije
potreban detaljni energetski
pregled
Slika 1: Shema opeg energetskog pregleda
Ukoliko rezultati opeg pregleda ukazuju na postojanje znaajnog prostora za poboljanje
energetske efkasnosti potrebno je provesti detaljni energetski pregled kako bi se mjerenjem na
lokaciji potvrdili uoeni potencijali.
14
Pitanje 1: Da li se moda i nakon opeg energetskog pregleda moe pristupiti implementaciji
odreenih mjera poboljanja energetske efkasnosti?
Da, na temelju rezultata opeg energetskog pregleda moe se pristupiti implementaciji nekih od mjera
poboljanja energetske efkasnosti. Naime, za mjere koje ne iziskuju velike investicije te ih karakterizira
kratak period otplate uloenih sredstava nije potrebno provoditi detaljni energetski pregled.
Osnovna je specifnost detaljnog energetskog pregleda mjerenje na lokaciji, uobiajeno
u trajanju od jednog do dva tjedna u sezoni grijanja i/ili hlaenja, kako bi se to je mogue tonije
odredila potronja energije i potvrdili potencijali za utede. Detaljnim se energetskim pregledom
ulazi u tzv. dubinsku energetsku analizu zgrade te se na temelju mjerenja vrednuju sloenije mjere
poboljanja energetske efkasnosti koje su kao rezultat opeg energetskog pregleda preporuene
za dodatnu analizu. Zavrni dokument koji se nakon obavljenog detaljnog energetskog pregleda
isporuuje klijentu esto se naziva i Investicijska studija. Samo ime zavrnog dokumenta sugerira da je
kljuni rezultat detaljnog energetskog pregleda lista mjera poboljanja energetske efkasnosti
koje se predlau za provedbu tj. investiranje. Shema detaljnog energetskog pregleda prikazana je
na slici 2.
15
Specifne i paljivo planirane
kampanje mjerenja
Tehnike preporuke za
poboljanja energetske
efkasnosti
Ekonomska
analiza
Financijska
analiza
Implementacija odabranih mjera
poboljanja efkasnosti
Razraen projekt poboljanja
energetske efkasnosti
Implementacijski plan
ULAZ IZLAZ
Ciljevi i plan za praenje
rezultata projekta
Akcijski plan
PROCES
Nacrti
Ekoloki propisi
Rezultati i
preporuke
preliminarnog
energetskog pregleda
Priprema i organizacija
preliminarnog energetskog pregleda
Prikupljanje podataka
Analiza svih relevantnih podataka
u cilju poboljanja efkasnosti
Referentna (bazna) potronje energije
Mogunosti energetskog i
ekolokog unaprijeenja
Nacrti
ULAZ IZLAZ
Ekoloki propisi
Razgovori s
kljunim osobama
Prikupljanje rauna
za sve energente i vodu
Provjera
PROCES
Lista mjera
Opi energetski pregled
lista mjera za koje je potreban
detaljni energetski pregled
implementacija mjera poboljanja
energetske efkasnosti za koje nije
potreban detaljni energetski pregled
Detaljni energetski pregled
Slika 2: Shema detaljnog energetskog pregleda
Energetska je efkasnost kontinuirani proces i ne zavrava implementacijom mjera
poboljanja, ve se nastavlja kroz praenje i potvrivanje ostvarenih uteda, uoavanje novih
potencijala, implementaciju novih mjera poboljanja energetske efkasnosti to sve zajedno vodi ka
sustavnom i kontinuiranom gospodarenju energijom.
16
Vano je istaknuti da se energetska efkasnost nikako ne smije promatrati kao tednja
energije. Naime, tednja uvijek podrazumijeva odreena odricanja, dok efkasnost znai zadravanje
zadane toplinske ugodnosti, unutarnjih klimatskih uvjeta, razine rasvjete i sl. uz koritenje manje
koliine energije. Nadalje, poboljanje efkasnosti potronje energije ne podrazumijeva samo primjenu
tehnikih rjeenja. tovie, svaka tehnologija i tehnika oprema, bez obzira koliko efkasna bila, gubi
to svoje svojstvo ukoliko ne postoje educirani ljudi koji e se njome znati sluiti na najefkasniji nain.
Stoga je i prilikom davanja preporuka za poboljanje energetske efkasnosti prvo potrebno analizirati
nain upravljanja sustavima i gospodarenja energijom u zgradi. Ukoliko na lokaciji ne postoji sustavan
pristup gospodarenju energijom potrebno je dati smjernice za uspostavu sustava za gospodarenje
energijom (SGE).
Prilikom odreivanja energetske efkasnosti tehnikog sustava moraju se defnirati granice
promatranog sustava te se mora tono odrediti bilanca mase i energije koja ulazi i izlazi iz sustava.
Takoer, nuno je odrediti ulaznu energiju, dobivenu (korisnu) energiju ili rad te gubitke. U tablici 1.
na primjerima parnog kotla i rashladnog sustava objanjeno je kako ovisno o defniranim granicama
sustava te ulaznoj i dobivenoj (korisnoj) energiji ili radu energetska efkasnost cijelog sustava moe
biti defnirana na razliite naine.
Tablica 1: Defnicije energetske efkasnosti
Shematski prikaz Defnicija energetske efkasnosti
P
a
r
n
i

k
o
t
a
o

1
Q

F
Q
Efkasnost parnog kotla:
gdje je:
Q
1
= koliina energije predana napojnoj vodi [kJ]
m = masa pare (4) ili vode (3), [kg]
h = specifna entalpija pare (4) ili vode (3), [kJ/kg]
Q
F
= koliina energije dovedena gorivom [kJ]
M
F
= masa goriva,[ kg]
H
g
= gornja ogrjevna mo goriva, [kJ/kg]
R
a
s
h
l
a
d
n
i

s
u
s
t
a
v

Kondenzator
Ispariva
Pogonski elektromotor
Granica sustava
1
2
E
k
s
p
a
n
.

v
e
n
t
i
l
Qkon
P1
3
Qisp
K
o
m
p
r
e
s
o
r
Koefcijent uina:
1
isp
P
Q
= COP
gdje je:
Q
isp
= rashladni uin isparivaa, kW
P
1
= snaga pogonskog elektromotora
kompresora, kW

g F F
B
H M
h m h m
Q
Q

= =
3 3 4 4 1

17
1.1 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ENERGETSKU EFIKASNOST U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Politika energetske efkasnosti se do sada u Hrvatskoj provodila putem Nacionalnih
energetskih programa, Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske i usvajanjem energetskog
zakonodavstva. No, energetska efkasnost postaje sve znaajnija odrednica hrvatske energetske
politike, pa je izraen i Nacionalni program energetske uinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje
od 2008. do 2016. Master plan energetske uinkovitosti za Hrvatsku [1]. Aktivni nain provoenja
Master plana energetske uinkovitosti za Hrvatsku defniran je Prvim nacionalnim akcijskim planom za
energetsku uinkovitost za razdoblje 2008 2010.
U zakonodavnom okviru, kojim se ureuju odnosi u energetskom sektoru Republike
Hrvatske (Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/01, 177/04, 76/07), te stratekim dokumentima
razvitka energetskog sektora i zatite okolia u Republici Hrvatskoj (Strategija energetskog razvitka
Republike Hrvatske, Narodne novine br. 38/02, Nacionalna strategija zatite okolia, Narodne novine
br. 46/02, Nacionalni energetski programi i drugi) efkasno koritenje energije, kogeneracija (istodobna
proizvodnja toplinske i elektrine energije u jedinstvenom procesu) i koritenje obnovljivih izvora
energije utvreno je, u skladu s postojeim stanjem energetskog sektora i razvojnim opredjeljenjem,
kao interes Republike Hrvatske.
Institucionalni okvir za energetsku efkasnost u Hrvatskoj ukljuuje dva kljuna ministarstva.
Radi se o Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) kao ministarstvu nadlenom
za energetiku i Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG) koje je
nadleno za zatitu okolia i energetsku efkasnost u sektoru zgradarstva. Zakon o prostornom
ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07) navodi utede energije i toplinsku zatitu kao jedan
od bitnih zahtjeva za graevinu. Isti Zakon takoer navodi da svaka zgrada mora imati certifkat o
energetskim karakteristikama. Toplinski zahtjevi za graevine propisani su kroz Tehniki propis o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08), prema
kojemu je Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade sastavni dio projektne dokumentacije i mora
biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlatenim korisnicima zgrade ili njenog
dijela.
Energetska je efkasnost sastavni dio i politike zatite okolia. Zakon o zatiti okolia
(Narodne novine br.110/07) navodi da se zahvati u okoliu trebaju planirati i izvoditi tako da to
manje optereuju okoli, vodei pri tome brigu o racionalnom koritenju prirodnih dobara i energije.
Nadalje, Nacionalna strategija zatite okolia (Narodne novine br. 46/02) kao prioritete zatite okolia
u energetskom sektoru nalae uvoenje poreznih olakica za kuanske aparate koji su energetski
efkasniji te izradu sektorskih programa racionalnog koritenja energije.
Vrlo znaajna institucija za energetsku efkasnost u Hrvatskoj je Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost. Fond je osnovan radi fnanciranja pripreme, provedbe i razvoja programa,
projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreivanja okolia
18
te u podruju energetske efkasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije i predstavlja znaajnu
institucionalnu i fnancijsku podrku provoenju projekata energetske efkasnosti u Republici
Hrvatskoj.
Za podruje energetske efkasnosti posebno je znaajna Smjernica o energetskoj efkasnosti
i energetskim uslugama (2006/32/EC), koja e Republiku Hrvatsku obvezati da postavi kvantitativne
ciljeve za poboljanja energetske efkasnosti u periodu od 2008. do 2016. i da te ciljeve ispuni.
Temeljem ove smjernice Hrvatski je sabor 15. prosinca 2008. godine donio Zakon o uinkovitom
koritenju energije u neposrednoj potronji (Narodne novine br. 152/08). Ovim se Zakonom
ureuje podruje uinkovitog koritenja energije u neposrednoj potronji, propisuje donoenje
programa i planova za poboljanje energetske uinkovitosti te njihovo provoenje a posebno se
ureuje djelatnost energetskih usluga i energetskih pregleda, obveze javnog sektora, energetskog
subjekta i velikog potroaa te prava potroaa u primjeni mjera energetske uinkovitosti.
Takoer, vrijedi spomenuti i Smjernicu 2002/91/EC Europskog parlamenta i Vijea od 16.
prosinca 2002. o energetskim karakteristikama u zgradama kojom se propisuje obvezno energetsko
certifciranje zgrada. Zahtjevi ove smjernice implementirani su u hrvatsko zakonodavstvo kroz
usvajanje Pravilnika o energetskom certifciranju zgrada (Narodne novine br. 36/10) kojim se
propisuje energetsko certifciranje novih i postojeih zgrada, i Pravilnikom o uvjetima i mjerilima
za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certifciranje zgrada (Narodne novine br.
113/08).
Iz svega navedenog sasvim se jasno vidi znaaj ovog Prirunika na hrvatskom energetskom
prostoru. Naime, Prirunik opisuje jedinstveni skup aktivnosti koje se obavljaju tijekom opeg
i detaljnog energetskog pregleda zgrade u cilju prepoznavanja i defniranja mjera poboljanja
energetske efkasnosti.
1.2 JEZINE NEDOUMICE
U hrvatskoj javnosti, posebice strunoj, postoji nedoumica koji je termin pravilnije koristiti
energetska uinkovitost ili energetska efkasnost? Ve u prvih nekoliko reenica ovog Prirunika
sasvim jasno se moe vidjeti kako smo se odluili za koritenje pojma energetska efkasnost umjesto
pojma energetska uinkovitost. Zato upotrebljavamo pojam energetska efkasnost a ne energetska
uinkovitost?
Efkasnost je pojam koji se izuzetno esto koristi kako u svakodnevnom ivotu, tako i
u razliitim djelatnostima, od ekonomije do energetike. Openito se moe rei da je efkasnost
sposobnost postizanja eljenih rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena, novca, energije itd.).
Prema tome, efkasno upotrebljavati energiju znai upotrebljavati je uz najmanje mogue gubitke,
odnosno ostvariti eljeni rezultat uz najmanji utroak energije.
19
Veina literature na podruju energetike je s engleskog govornog podruja. Engleski jezik jasno
diferencira rijei efciency - efkasnost, efectiveness uinkovitost pa i efcacy djelotvornost.
Pri tome efectiveness i efcacy oznaavaju adekvatnost proizvoda ili usluge za svrhu za koju su
napravljeni kao na primjer u slijedeim sluajevima: efective steps toward peace uinkoviti koraci
prema miru, efective teaching methods uinkovite metode poduavanja, efcacy of proposed
measures djelotvornost predloenih mjera. Dok efciency oznaava sposobnost obavljanja radnje
s minimumom utroka vremena i drugih resursa kao na primjer efkasan motor.
Hrvatski jezik tu distinkciju nema jasno defniranu te postoji odreeni stupanj
nekonzistentnosti oko pojma kojim se oznaava uporaba to manje energije za isti rezultat. Tako se uz
pojam energetska efkasnost u istom smislu najee koristi pojam energetska uinkovitost a ponekad i
energijska djelotvornost ili neki drugi pojam. No pojmovi uinkovitost i djelotvornost se takoer koriste i
za opisivanje radnje koja donosi eljeni rezultat tj. efekt, bez obzira na karakteristike te radnje, odnosno
uz nju vezane gubitke.
Rije uinak dolazi od rijei uiniti, koja u glagolskom obliku glasi initi, te je jasno da
ovaj pojam nije povezan uz efkasnost odnosno nain na koji se neto postie, to moe biti efkasno
ili neefkasno u smislu utroka resursa, ve se odnosi na svrsishodnost. Slijedom ovog razmiljanja,
autori smatraju efkasnost kao jedini pravilni izraz pri razmiljanju o smanjivanju gubitaka resursa
prilikom ispunjavanju odreene zadae.
Ukoliko svrsishodnost (ili sinonim svrhovitost) kvantifciramo brojano, radi se o
performansama (engl. performance). Na primjer, za ureaje to znai sposobnosti funkcioniranja
onako kako je to originalno zamiljeno (sa eljenim efektom) ili prema zacrtanom rezultatu. Tako
bismo, uvaavajui fzikalni smisao, pojam Coefcient of Performance (COP). preveli kao koefcijent
uina. Dakle, ne robujui klasinoj formi, performance je u duhu hrvatskog jezika preveden kao uin
te predstavlja odlian primjer kako bi trebala izgledati suradnja jezikoslovaca i energetiara. Naravno,
u dijelu se strune literature mogu pronai i prijevodi koefcijent snage ili koefcijent uinkovitosti ili
koefcijent iskoristivosti koji ne oslikavaju fzikalno znaenje pojma COP te unose dodatnu zbrku u
jezine nedoumice.
Ipak, jednu nepravilnost koja se, na alost, uvrijeila u naem jeziku valja posebno istaknuti.
Rije je o uporabi pridjeva energetski i energijski. Energetika je djelatnost koja podrazumijeva
pretvorbu, prijenos i pohranu energije. Pridjev energetski znai onaj koji se odnosi na energetiku,
pa tako upotrebljavamo izraze energetski sektor, energetska tvrtka, energetski strunjak, itd. Pridjev
energijski znai koji se odnosi na energiju. Drimo li se opisane razlike u znaenju ovih pojmova,
zakljuujemo da bi ispravno bilo upotrebljavati izraz energijska efkasnost.
Nadamo se da e jezikoslovci i energetiari uskoro zajedniki pronai najprimjerenija rjeenja
i ukloniti ove jezine nedoumice.
20
21
2. ENERGETSKI PREGLED I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, (Narodne novine br. 76/07), uvodi se obavezna
energetska certifkacija zgrada u Republici Hrvatskoj. Energetski je certifkat zgrade dokument kojim
se na jednoznaan nain predstavljaju energetska svojstva zgrade. Sadraj i izgled energetskog je
certifkata propisan Pravilnikom o energetskom certifciranju zgrada (Narodne novine br. 36/10), a
izdaje ga osoba ovlatena prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede i energetsko certifciranje zgrada (Narodne novine br. 113/08). Vrijednosti koje su istaknute
na energetskom certifkatu odraavaju energetska svojstva zgrade i potronju energije izraunatu na
temelju pretpostavljenog reima koritenja zgrade i ne moraju nuno izraavati realnu potronju u
zgradi ili njezinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer ona ukljuuje i ponaanje korisnika.
Upravo kroz zadnje navedeno vidi se odnos energetskog certifkata i energetskog pregleda.
Naime, energetski je pregled nezaobilazni korak na putu kontrole trokova i smanjenja potronje
energenata kroz preporuke za promjene u radnom procesu ili ponaanju te preporuke za primjenu
zahvata i realizaciju investicija kojima se mogu postii poboljanja energetske efkasnosti bez
ugroavanja radnih uvjeta u objektu, dok se energetsko certifciranje zgrada obavlja kako bi se
potroaima (kupcima i najmoprimcima) omoguila usporedba i procjena energetskih svojstava
razliitih zgrada, te na taj nain stimulirao izbor energetski efkasnih rjeenja prilikom projektiranja
i izgradnje zgrade.
Energetski pregled obuhvaa bitno iri krug aktivnosti jer se za razliku od energetskog
certifciranja analizira i vrednuje ponaanje korisnika te stvarna potronja energije u objektu. Naime,
upravo se u segmentu ponaanja korisnika kriju znaajne mogunosti za utede u energiji i novcu npr.
to vrijedi najefkasniji sustav grijanja ako su tijekom zime vei dio dana otvoreni prozori.
Energetsko certifciranje ima za cilj usmjeriti kupce i najmoprimce zgrada prema energetski
efkasnim rjeenjima te na taj nain prisiliti investitore i izvoae radova na praenje modernih
tehnologija gradnje. Na ovaj se nain kao i kod oznaavanja efkasnosti kuanskih ureaja eli uvesti
vie reda na podruju gradnje te kupca i najmoprimca objektivno informirati o trokovima za energiju
koji se mogu oekivati tijekom koritenja zgrade.
Rezultati energetskog pregleda daju odgovore na slijedea pitanja:
a) Na koji nain i gdje se u analiziranoj zgradi koristi energija i voda?
b) S kojom se efkasnou energija i voda troe u analiziranoj zgradi?
c) Kolika je referentna potronja energije i vode?
d) Koliko iznose referentni trokovi za energiju i vodu?
e) Koliko iznose utjecaji na okoli koji su posljedica koritenja zgrade te da li su u
skladu s relevantnim zakonskim odredbama?
f ) Koje mjere za poboljanje efkasnosti koritenja energije i vode imaju ekonomsko
opravdanje te koje je zahvate potrebno poduzeti u cilju zadovoljavanja zakonskih
propisa?
Dakle, zakljuak je energetskog pregleda predstavljen kroz listu mjera i zahvata ijom bi
se implementacijom ostvarile utede u potronji energije i vode u zgradi uz zadovoljavanje svih
zakonskih propisa.
22
23
3. POTRONJA ENERGIJE U ZGRADI
3.1 ENERGETSKI PREGLED ZGRADE
U svakoj se zgradi obavlja odreena aktivnost. Shematski se aktivnost moe predstaviti
kao interakcija ljudi, opreme, energije, radnih tehnika i zahtjeva zatite okolia (Slika 3). Negativni
uinci na okoli koji se javljaju kao posljedica koritenja neke zgrade u direktnoj su vezi s koliinom
koritene energije i aktivnou koja se u zgradi obavlja. Naime, nije isto da li se neka zgrada koristi kao
uredski prostor ili kao kola ali u svakom sluaju optimiranjem potronje energije i vode smanjuju se
i negativni utjecaji na okoli.
Slika 3: Shematski prikaz funkcioniranja neke zgrade
Zahtjevi aktivnosti koja se u njoj obavlja predstavljaju osnovu za defniranje energetskih
potreba zgrade. Dovoenjem u vezu potronje energije i vode s rezultatima aktivnosti dobiva se jasna
slika kako, zato i koliko se energije i vode troi u nekoj zgradi. Prilikom energetskog pregleda mora se
analizirati efkasnost potronje energije i vode u svim segmentima koritenja, od ulaznog postrojenja
za energetske transformacije preko razvoda i regulacije do konane, neposredne potronje od
strane korisnika zgrade. Na slici 4. prikazani su svi segmenti koje mora obuhvatiti energetski pregled
zgrade.
Aktivnost
Zgrada
Energija i voda
Radne tehnike
ivotne navike
Ljudi
Rezultat
aktivnosti
Emisije
Isputanja
Izlijevanja
Uinci na okoli
Uvjeti vezani uz zatitu okolia
24
Ulaz energije i vode
AKTIVNOSTI
ENERGETSKO
POSTROJENJE
Hlaenje
Grijanje
Voda
Elektri na energija
Ulaz ostalih sirovina
Rezultati aktivnosti
Uinci na okoli
Emisije
Ispusti
Izljevi
Z
g
r
a
d
a

-

g
r
a
n
i
c
a

a
n
a
l
i
z
i
r
a
n
o
g

s
u
s
t
a
v
a

Opskrba Potronja
Upravljanje energijom i zatitom okolia
Regulativa o
zatiti okolia
Recikliranje
Ljudi
Sluba odravanja zgrade
Distribucija, mjerenje,
praenje i upravljanje
Slika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni tijekom
energetskog pregleda zgrade
Pitanje 2: Kako defnirati rezultat aktivnosti u nekoj edukacijskoj instituciji npr. fakultetu?
Rezultat aktivnosti koja se odvija na fakultetima moe se predstaviti kao broj diplomiranih studenata
na godinu ili kao broj sati predavanja odranih po mjesecima ili na godinu.
U analizi odnosa potronje energije i aktivnosti koje se odvijaju u zgradi nikako se ne smije
zanemariti ljudski faktor. Naime, kao to je to prikazano na slici 5. unaprjeenja efkasnosti potrebno
je traiti i na strani tehnologije (strojevi, oprema i sl.) ali i na strani koritenja opreme (ljudski faktor).
I najuinkovitija oprema uzaludno troi energiju ako radi bez stvarne potrebe. Upravo se iz zadnje
navedenog vidi znaaj regulacije i upravljanja potronjom energije te stalne veze s aktivnou koja
se odvija zgradi. Potpunom uspostavom sustava za gospodarenje energijom ostvaruje se stalna
veza izmeu potronje energije i aktivnosti koja se odvija u zgradi te se eliminiraju svi gubici uslijed
nesavjesne potronje. Naravno, razumijevanje aktivnosti koja se odvija u zgradi preduvjet je za analizu
energetske efkasnosti.
25
3.2 ENERGETSKA BILANCA ZGRADE
Ako se zanemari ponaanje korisnika potronja energije u zgradi ovisi o tehnikim
karakteristikama same zgrade (njezinog oblika i konstrukcijskih materijala), tehnikim karakteristikama
koritenih energetskih sustava (sustavi grijanja, pripreme potrone tople vode, klimatizacije, elektrine
rasvjete, itd.) te o klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi. Osnovni pojmovi za analizu
potronje energije u zgradama su toplinski gubici i dobici, koefcijent prolaska topline te stupanj-dan
grijanja/hlaenja.
U svim se analizama zgrada predstavlja kao jedan krovni sustav s vie podsustava. Na slici 6.
prikazana je zgrada sa svim tokovima energije, tj. prikazana je energetska bilanca zgrade.
PRILIKE ZA POBOLJANJE
ENERGETSKE EFIKASNOSTI
OPERATIVNO
Upravljanje / Korisnik / Ponaanje
TEHNIKI
Oprema / Materijali / Dizajn
PROMJENE
RADNIH PROCEDURA ILI
IVOTNIH NAVIKA
SMANJENJE OTPADA
ODRAVANJE
REGULACIJA
PROJEKTI
POBOLJANJA
ENERGETSKE
EFIKASNOSTI
INVESTICIJE U
STROJEVE
I/ILI
TEHNOLOGIJE
SMANJENJE POTRONJE
ENERGIJE A TIME I NEGATIVNIH
UINAKA NA OKOLI
Ljudi Tehnologija
Reguliranje vremena ili koliine
koritenja energije u cilju to
boljeg pokrivanja stvarnih potreba
Slika 5: Unaprjeenje efkasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju
26
Slika 6: Energetska bilanca zgrade
Energetska bilanca zgrade podrazumijeva sve energetske gubitke i dobitke. Pri tome se
uobiajeno govori o toplinskoj bilanci, odnosno razmatra se koliko je energije potrebno da bi se
zadovoljile toplinske potrebe zgrade. Vano je zapamtiti da je potreba za toplinskom energijom
uvijek usko vezana za toplinske gubitke zgrade. Naime, dok god su toplinski dobici energije dovoljni
za pokrivanje toplinskih gubitaka, u zgradi e se odravati eljeni uvjeti toplinske ugodnosti. Prema
tome, mora vrijediti jednakost:
Q + Q
in
+ Q
sun
= Q
trans
+ Q
vent
+ Q
gg
(1)
gdje je:
Q primarna energija goriva koje se koristi za grijanje prostora,
Q
in
unutarnji toplinski dobici,
Q
sun
toplinski dobici od sunca,
Q
trans
transmisijski gubici,
Q
vent
ventilacijski gubici,
Q
gg
gubici u sustavu grijanja
Transmisijski gubici nastaju prolazom (transmisijom) toplinske energije kroz elemente
ovojnice zgrade. Oni ovise o konstrukcijskim elementima zgrade (materijalima izrade vanjske
ovojnice npr. opeka, armirano-betonska konstrukcija), debljini toplinske zatite, tipu prozora, vrata,
itd. Transmisijski gubici nisu jedini koji odreuju potrebe grijanja zgrade. Naime, njima se moraju
pribrojiti i toplinski gubici zbog provjetravanja, tzv. ventilacijski gubici (Q
vent
). Oni se odreuju na
27
temelju potrebnog broja izmjena zraka, koje su propisane normama HRN 832:2000 i HRN EN 832/
AC:2004.
Osim gubitaka, u zgradama postoje i dobici toplinske energije koji ne dolaze iz sustava
grijanja, tzv. slobodni toplinski dobici. U ove se dobitke ukljuuje toplinska energija dobivena od osoba
koje borave u prostoru, kao i od razliitih ureaja (primjerice, uredska oprema, rasvjeta, projektori itd.)
koji se koriste u prostoru. Ovi se dobici nazivaju unutarnji ili interni dobici (Q
in
). Osim toga, odreena
koliina toplinske energije u prostor dolazi i od suneva zraenja (Q
sun
). Da bi sustav grijanja/hlaenja
zadovoljio toplinske potrebe zgrade, potrebna je odreena koliina primarne energije (energenta)
Q. Ova je energija vea od korisne energije Q
k
jer tehniki sustavi nisu savreni, tj. oni takoer imaju
svoje gubitke (Q
gg
). Naime, unutarnja se kalorika energija goriva ne moe iskoristiti u potpunosti, jer
se dio energije izgubi zbog nepotpunog izgradnja i preko isputenih dimnih plinova a dio se prenosi
sa samog kotla na okoli zraenjem i konvekcijom. Dakle, potrebna toplina za grijanje ovisi o:
toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove),
toplinskim gubicima kroz linijske toplinske mostove,
toplinskim gubicima kroz tokaste toplinske mostove,
toplinskim gubicima prema tlu,
toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama,
toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije,
toplinskim dobicima od sunca i unutarnjih izvora i
gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije.
Kroz elemente energetske bilance zgrade nazire se osnovna ideja energetske efkasnosti u
zgradarstvu. Naime, cilj je smanjiti transmisijske i ventilacijske gubitke te gubitke u sustavu grijanja
na najmanju moguu mjeru te poveati toplinske dobitke od sunca i pri tome ne naruiti toplinsku
ugodnost boravka u prostoru.
Energetske potrebe zgrade ukljuuju:
toplinsku energiju za grijanje prostora i pripremu potrone tople vode,
elektrinu energiju za pogon rashladnih ureaja, dizalica topline te ventilatora i
pumpi u sustavima grijanja, ventilacije i klimatizacije,
elektrinu energiju za rasvjetu,
elektrinu energiju za ostale ureaje (uredska oprema, dizala, televizori itd.),
sekundarne uporabe toplinske energije (posebice u uslunim djelatnostima npr.
praonicama i sl.)
Struktura potronje energije po energetskim sustavima u zgradi jako ovisi o klimatskim
prilikama, pa tako, primjerice, udio potronje energije u sustavu grijanja moe varirati od 30 do
60%, dok udio potronje energije u rashladnom sustavu moe varirati od 3 do 15%. Na kraju, vrijedi
ponoviti kako na potronju energije u zgradi ako se izuzme ponaanje korisnika najvei utjecaj imaju
oblik graevine (omjer grijane i ukupne povrine graevine), toplinska izolacija, izvedba energetskih
sustava.
28
29
Ugovaranje, inicijalni sastanak te
defniranje naina komunikacije s klijentom
Prikupljanje osnovnih podataka
o poduzeu i proizvodnom procesu
Ope informacije o poduzeu
Klimatoloki podaci o lokaciji
Podaci o potronji energije i vode
Podaci o tarifnim sustavims za sve energente
Podaci o dostupnim energentima na lokaciji
Podaci o proizvodnom procesu i ostvarenjima u proizvodnji
Podaci o prethodno poduzetim mjerama energetske efkasnosti
Analiza potronje energije i vode

u ovisnosti o aktivnostima koje se
odvijaju u zgradi
Defniranje ugovornih obveza
Inicijalni, "kick of", sastanak
Defniranje naina komunikacije (e-mail, telefon, izvjea o stanju
na projektu)
,
Opis i razumijevanje aktivnosti koja se odvija u objektu
Analiza potronje energije i vode u ovisnosti s
aktivnostima koje se odvijaju u objektu
Analiza trenutne prakse gospodarenja energijom
Prepoznavanje energetskih trokovnih

centara i analiza potronje energije
i vode po glavnim grupama potroaa
Analiza i proraun vrednovanje
prepoznatih potencijala za utede
Izrada zavrnog izvjea
Prepoznavanje potencijala za utede u energiji i vodi
Tehno-ekonomska analiza prepoznatih potencijala za utede
Lista prioritetnih mjera energetske efkasnosti koje je potrebno

dodatno analizirati u detaljnom energetskom pregledu
Plan aktivnosti u nastavku projekta plan provoenja
detaljnog energetskog pregleda
Prezentacija za klijenta
Sustav obskrbe (ukljuen razvod do fnalnih potroaa i analiza

odravanja, naina voenja i regulacije opreme te mjerenja):
- Elektroenergetski sustav
- Sustav komprimiranog zraka
- Industrijski sustav za proizvodnju toplinske energije
- Rashladni sustav
- Vodovodni sustav
Sustav konane potronje (ukljuena analiza odravanja, naina
voenja i regulacije opreme te mjerenja)
- Grijanje
- Hlaenje
- Klimatizacija
- Ventilacija
- Potrona topla voda
- Elektromotorni pogoni
- Elektrina rasvjeta
- Ostali ureaji i oprema
4. PROVEDBA ENERGETSKOG PREGLEDA

Sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom opeg i detaljnog energetskog pregleda zgrade
moraju biti pravovremeno isplanirane i predstavljene klijentu. Bez kvalitetnog planiranja i dobre
komunikacije s klijentom energetski pregled sigurno nee poluiti oekivane rezultate.
Na slikama 7. i 8. detaljnije su razraene aktivnosti po koracima u provedbi opeg i detaljnog
energetskog pregleda zgrade.
Slika 7: Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregleda
30
Ugovaranje , inicijalni sastanak te
defniranje naina komunikacije s
klijentom
Prikupljanje osnovnih podataka o
poduzeu i aktivnostima koje se odvijaju u
zgradi
Ope informacije o objektu
Podaci o tarifnim sustavima za sve energente
Podaci o aktivnosti koja se odvija u objektu
Podaci o prethodno poduzetim mjerama
Analiza potronje energije i vode u
ovisnosti o aktivnostima koje se odvijaju u
zgradi
Defniranje ugovornih obveza
Inicijalni , "kick of ", sastanak
Defniranje naina komunikacije (e -mail , telefon,
izvjea o stanju na projektu )
Opis i razumijevanje aktivnosti koja se odvija u
objektu
Analiza potronje energije i vode u ovisnosti s
aktivnostima koje se odvijaju u objektu
Analiza trenutne prakse gospodarenja energijom
centara i analiza potronje energije i vode
po glavnim grupama potroaa
Izrada zavrnog izvjea
Prepoznavanje potencijala za utede u energiji i
vodi
Tehno -ekonomska analiza prepoznatih
potencijala za utede
Lista prioritetnih mjera energetske efkasnosti
koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom
energetskom pregledu
Plan aktivnosti u nastavku projekta plan
provoenja detaljnog energetskog pregleda
Prezentacija za klijenta
Sustav opskrbe (ukljuen razvod do fnalnih
potroaa i analiza odravanja , naina voenja i
regulacije opreme te mjerenja):
- Sustav za proizvodnju toplinske energije
- Rashladni sustav
- Vodovodni sustav
Sustav konane potronje ( ukljuena analiza
odravanja , naina voenja i regulacije opreme te
mjerenja)
- Grijanje
- Hlaenje
- Klimatizacija
- Ventilacija
- Potrona topla voda

Slika 8: Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregleda
31
4.1 PRIPREMA ZA PROVOENJE ENERGETSKOG PREGLEDA
Uobiajena je praksa da se prilikom zapoinjanja energetskog pregleda obavi i inicijalni
radni sastanak na kojem se klijentu predstavljaju sve aktivnosti koje e se obavljati tijekom opeg ili
detaljnog energetskog pregleda.
Ako se radi o opem energetskom pregledu upitnik za prikupljanje podataka o potronji
energije i aktivnostima koje se obavljaju na lokaciji dostavlja se klijentu ve na prvom sastanku,
odmah nakon potpisivanja ugovora. Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i
aktivnostima na lokaciji nalazi se u Prilogu 1. ovog Prirunika. Ako se radi o detaljnom energetskom
pregledu s klijentom se jo jednom prolazi kroz svaku od predloenih mjera za detaljnu analizu.
Takoer, u ovoj se fazi od klijenta trae i kopije svih rauna za koritene energente i vodu u
protekloj kalendarskoj godini te svim prolim mjesecima tekue godine. Ukoliko su dostupni predlae
se i analiza podataka o potronji energije za period od protekle 3 godine, no u tom sluaju potrebno je
jasno utvrditi i sve uvjete u kojima se objekt tada nalazio, kao na primjer kretanje vanjske temperature
i razina aktivnosti u objektu u analiziranom periodu i slino. U nekim je sluajevima, kad klijent ima vie
mjesta preuzimanja odreenih energenata, poeljno od njega zatraiti suglasnost kako bi konzultant
u njegovo ime izravno od dobavljaa energije ili vode zatraio podatke o potronji. Na ovaj se nain
bitno ubrzava tijek energetskog pregleda te klijent ne gubi vrijeme na kopiranje vee koliine rauna.
Primjer suglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno o dobavljaa nalazi se
u Prilogu 2. ovog Prirunika.
Kad god je to mogue upitnik je potrebno klijentu dostaviti u elektronikom formatu. Takoer,
uz upitnik je potrebno dostaviti i upute za popunjavanje te podatke o osobi koja e biti dostupna
klijentu te mu kroz telefonske ili e-mail konzultacije pomoi pri popunjavanju upitnika. Potrebno
je naglasiti kako je odgovornost i zadatak konzultanta da prikupi sve potrebne informacije
o nainima potronje energije i vode u analiziranom objektu te da upitnik predstavlja samo
jedan od alata kako se dolazi do podataka. Naime, pogreno je prebacivati odgovornost na
klijenta za popunjavanje upitnika. Klijenta je potrebno poduiti i motivirati da to je mogue bolje
popuni dostavljeni upitnik dok na konzultantu lei odgovornost da uoi i ispravi sve eventualne
nepravilnosti. Ukoliko je to mogue od klijenta je potrebno zatraiti dostavljanje popunjenog upitnika
u elektronikom formatu. Na ovaj se nain bitno ubrzava komunikacija te se tede resursi jer nema
nepotrebnog gomilanja papira.
U tablici 2. navedene su sve informacije koje bi konzultant koji provodi opi energetski
pregled morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao do svih podataka traenih kroz upitnik.
U sluaju provedbe detaljnog energetskog pregleda prikupljeni set podataka je neto drugaiji
jer su poznati rezultati opeg energetskog pregleda te se konzultant koncentrira samo na
informacije nune za detaljnu analizu.
32
Tablica 2: Informacije koje bi konzultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentom
doao do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregled
Podaci o potronji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku godinu
te protekle mjesece tekue godine (opcionalno za 3 godine ali uz uvjet da su dostupni podaci o
koritenju objekta u tom periodu)
Podaci o aktivnostima koje se odvijaju u objektu po mjesecima u prethodnoj kalendarskoj godini te
proteklim mjesecima tekue godine
Popis glavnih potroaa energije s naznakom njihovog vremena rada
Sheme razvoda instalacija (ukoliko postoje)
Nacrt ili skica lokacije i objekata (ukoliko postoje)
Graevinski i arhitektonski podaci o objektima
Podaci o ugraenim ureajima za mjerenje potronje energije i vode
Podaci o nainima i procedurama upravljanja sustavima i gospodarenja energijom i vodom u objektu
Podaci o nainu odravanja samog objekta i svih tehnikih sustava u objektu
Eventualni specifni komentari tehnikog osoblja koje vodi objekt
4.1.1 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provedbe opeg energetskog pregleda
Nakon obrade podataka iz upitnika moe se pristupiti planiranju posjeta lokaciji i obavljanju
opeg energetskog pregleda. Tijekom posjeta konzultant raiava sve nejasnoe iz upitnika koje
se nisu mogle raistiti telefonski ili e-mailom te se detaljnije upoznaje s aktivnostima na lokaciji,
energetskim sustavima, gospodarenjem energijom, tehnikim karakteristikama graevine, te
nainima voenja i odravanja zgrade.
Takoer, tijekom je posjeta nuno osigurati i sastanak s nekim od lanova Uprave poduzea
koje je naruilo energetski pregled i koje je vlasnik ili korisnik zgrade jer je njihova potpora kljuna u
primjeni programa energetske efkasnosti. Na ovom je sastanku nuno klijentu jo jednom objasniti da
bez sustavnog pristupa i provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema niti garantiranog
ostvarivanja uteda. Naime, ulazak u investiciju bez kvalitetne snimke prethodnog i analize budueg
stanja gotovo sigurno vodi promaaj. U tablici 3. ralanjene su aktivnosti koje se obavljaju na lokaciji
u sklopu opeg energetskog pregleda. Toan plan aktivnosti koje se obavljaju tijekom posjeta lokaciji
potrebno je prethodno usuglasiti te dostaviti kontakt osobi. Uz plan se uvijek dostavlja i pratei dopis.
Predloak za pripremu prateeg dopisa nalazi se u Prilogu 3. ovog Prirunika.
33
Tablica 3: Ralamba aktivnosti tijekom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog
pregleda zgrade
Aktivnost Ciljevi aktivnosti
Uvodni sastanak s direktorom ili
lanovima Uprave poduzea koje je
naruilo energetski pregled i koje je
vlasnik ili korisnik zgrade. Na sastanku
treba biti nazona i imenovana
kontakt osoba te Voditelji energetike i
odravanja
Klijentu jo jednom objasniti da bez sustavnog pristupa i
provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema
niti garantiranog ostvarivanja uteda.
Direktoru ili lanovima Uprave jasno naglasiti da bez njihove
potpore program poboljanja energetske efkasnosti nema
anse za uspjeh.
Proiriti znanja o aktivnostima na lokaciji i prostornom
rasporedu objekata te se upoznati s planovima za
eventualno poveanje opsega aktivnosti.
Opi energetski pregled zgrade u
pratnji kontakt osobe te Voditelja
energetike i odravanja
Inspekcija vanjske ovojnice te sustava
grijanja, ventilacije, klimatizacije,
hlaenja, rasvjete i ostalih veih
potroaa elektrine energije te
eventualna kraa mjerenja u cilju to
kvalitetnijeg dijagnosticiranja stanja i
rada pojedine opreme
Napomena: Ova aktivnost ovisno
o veliini analizirane zgrade i
kompleksnosti sustava moe trajati i
nekoliko dana.
Detaljnije se upoznati s aktivnostima na lokaciji, nainima
praenja potronje energije i vode te navikama korisnika.
Pregled i diskusija o prikupljenim
podacima
Provjera kvalitete prikupljenih podataka da bi se u sluaju
eventualnih greaka moglo odmah reagirati
Pitanje 3: to sve treba sadravati plan aktivnosti tijekom posjeta nekoj lokaciji u cilju obavljanja
opeg energetskog pregleda zgrade?
Plan aktivnosti tijekom posjeta nekoj lokaciji, primjerice bolnici, u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda
mora sadravati slijedee informacije:
vrijeme i datum posjeta,
predvieno trajanje posjeta,
popis osoba u timu Konzultanta,
popis osoba iz analiziranog poslovnog subjekta s kojima je nuno obaviti razgovore tijekom
posjeta lokaciji,
detaljnu ralambu aktivnosti tijekom posjeta s procjenom vremena trajanja i
popis dodatne dokumentacije koju bi tijekom posjeta konzultant elio dobiti na uvid.
34

Plan aktivnosti tijekom posjeta BOLNICI u cilju obavljanja preliminarnog
Vrijeme i datum posjeta: 8:00, 10.10.2010.
Trajanje posjeta: 3 dana (10.10.2010., 11.10.2010. i 12.10.2010.)
Osobe koje obavljaju Berislav Beri, dipl.ing.stroj. Voditelj projekta
preliminarni energetski Ivan Ivi, dipl.ing.grad.
pregled na lokaciji: Janko Jankovi, dipl.ing.el.
Cilj posjeta: Provjeriti procedure i naine potronje energije i vode na
lokaciji te prepoznati mogunosti za poboljanje efikasnosti
potronje
Osobe iz poduzea s Ravnatelj bolnice te voditelji Slubi energetike i odravanja
kojima je nuno obaviti
razgovore tijekom posjeta
lokaciji:
Aktivnosti tijekom trajanja posjeta lokaciji:
Uvodni sastanak s ravnateljem bolnice na kojem je nazona imenovana kontakt osoba
te voditelji Slubi energetike i odravanja (predvieno trajanje aktivnosti 0,5 sati)
Preliminarni energetski pregled bolnice i energetskih sustava u pratnji kontakt osobe
te voditelja Slubi energetike i odravanja
Upoznavanje s rasporedom aktivnosti u bolnici, radnim procedurama, nainima
praenja potronje energije i vode te inspekcija vanjske ovojnice, sustava grijanja,
ventilacije, klimatizacije, hlaenja, rasvjete, dizala itd. Mogua su kraa mjerenja u
cilju to kvalitetnijeg dijagnosticiranja stanja i rada pojedine opreme (predvieno
trajanje aktivnosti 21 sata, svaki dan po 7 sati)
Pregled i diskusija o prikupljenim podacima s kontakt osobom te Voditeljima
energetike i odravanja (predvieno trajanje aktivnosti 1,5 sat, svaki dan po 0,5 sati
nakon pregleda postrojenja)
Potrebna dodatna Dnevnik rada kotlovnice,
dokumentacija od strane procedure praenja potronje energije i vode
Naruitelja:
Plan aktivnosti tijekom posjeta lokaciji mora biti usuglaen s kontakt osobom iz analiziranog objekta.
35
4.1.2 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provedbe detaljnog energetskog pregleda
plan mjerenja
U sluaju provedbe detaljnog energetskog pregleda nakon inicijalnog sastanka s
predstavnicima poduzea koje je naruilo detaljni energetski pregled te koje je vlasnik ili korisnik
zgrade potrebno je izraditi plan mjerenja koji e pratiti svaku od predloenih mjera za detaljnu analizu.
Trajanje detaljnog energetskog pregleda moe jako varirati (od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci)
a sve ovisno o sloenosti samog objekta koji se analizira. Specifnost se detaljnog energetskog
pregleda ogleda u injenici da se mjerna oprema za snimanje potronje energije i vode za mjere
od interesa ostavlja na lokaciji u trajanju od jednog do dva tjedna. Naime, bez provjere mjerenjem
korisniku se ne moe ponuditi kvalitetno rjeenje jer bilanca potronje energije napravljena tijekom
opeg energetskog pregleda ne mora odgovarati stvarnom stanju. Dakle, mjerenja se provode kako
bi se provjerile pretpostavke koje su postavljene tijekom opeg pregleda i napravila to je mogue
tonija ocjena trenutnog ali i procjena budueg stanja.
Bez kvalitetne su pripreme rezultati mjerenja uobiajeno prepuni greaka i neupotrebljivi.
Priprema mjerenja mora ukljuivati izradu plana mjerenja. Plan je mjerenja kljuni dokument s kojim
se mora upoznati i klijenta kako bi se osigurali optimalni uvjeti za njegovu provedbu. Uobiajeno se
prije same izrade plana mjerenja obavlja kratki posjet lokaciji kako bi se utvrdila tona mjesta gdje e
se postaviti mjerna oprema te eliminirala sva eventualna iznenaenja. Naime, u sluajevima kad se
plan mjerenja radi na temelju skica ili shema instalacija esto se znaju dogoditi neugodna iznenaenja
prilikom samog postavljanja mjerene opreme, npr. glavni razvodni ormar je preuzak da bi se u njega
mogla postaviti planirana mjerna oprema. Plan mjerenja mora sadravati odgovore na pitanja:
Tko mjeri?
Gdje se mjeri?
Koliko traje mjerenje?
Tko je od strane korisnika odobrio mjerenje?
S kojom mjernom opremom se vri mjerenje?
Tko kontrolira mjerenje?
Plan mjerenja mora biti sastavni dio dokumentacije koja se zajedno s rezultatima mjerenja
predaje korisniku. Sve eventualne promjene uvjeta tijekom trajanja mjerenja nuno je evidentirati
kako bi se moglo tono interpretirati dobivene rezultate. Korisnik moe i mora pregledom planiranih i
obavljenih aktivnosti jednostavno utvrditi da li je mjerenje obavljeno u skladu s planom.
36
Pitanje 4: Kako izgleda plan mjerenja tijekom obavljanja detaljnog energetskog pregleda
zgrade?
Plan mjerenja je kljuni dokument na temelju kojeg se provode aktivnosti na lokaciji tijekom obavljanja
detaljnog energetskog pregleda. Unutar plana mjerenja moraju biti navedene sve kljune informacije
nune za uspjeno obavljanje mjerenja. Takoer, plan mjerenja mora biti napisan na nain da naruitelj
na temelju njega moe naruiti eventualnu neovisnu provjeru mjerenja.

Plan mjerenja potronje elektrine energije u sustavu elektrine rasvjete
SPORTSKE DVORANE
Vrijeme i datum poetka 10:00, 10.10.2010.
mjerenja:
Trajanje mjerenja: 14 dana (do 24.10.2010.) provjera statusa mjerne opreme
dan nakon postavljanja (11.10.2010. u 12:00)
Mjerenje obavljaju: Janko Jankovi, dipl.ing.el. Voditelj mjernja
Marko Markovi, teh.
Od strane Naruitelja Petar Peri, dipl.ing.el. Voditelj Slube odravanja
mjerenje odobrio:
Od strane Naruitelja nadzor Ivan Ivi, dipl.ing.el. djelatnik Slube odravanja
mjerenja obavlja:
Broj ugovora na temelju 001/DEP/2010
kojeg se obavlja mjerenje
detaljni energetski pregled:
Oprema s kojom se obavlja Strujna klijeta PROIZVOAA s mogunou snimanja
mjerenje: trofaznih optereenja i mogunou viednevne pohrane
podataka - 4. komada
Datum badarenja mjerne 12.12.2009. (vrijedi do 12.12.2010.) badarenje obavio
opreme: INSTITUT - izvjee o badarenju u privitku plana
Cilj mjerenja: Utvrditi potronju elektrine energije u sustavu elektrine
rasvjete SPORTSKE DVORANE s ciljem definiranja
referentne potronje postojeeg sustava
Provedba mjernja: Po jedna strujna klijeta bit e postavljena na svaki od tri
odvoda (oznake na shemi RAS1, RAS2, RAS3) u glavnom
razvodnom ormaru (oznaka na shemi GRO1) koji pokrivaju
potronju elektrine energije u sustavu elektrine rasvjete u
SPORTSKOJ DVORANI. etvrta strujna klijeta bit e
postavljena na glavni dovod (oznaka na shemi GL_DOV)
elektrine energije za SPORTSKU DVORANU tako da e se
uz ostalo pratiti i ukupna potronja elektrine energije u
objektu.
Napomena: Zbog odravanja koarkake utakmice koja se prenosi u
direktnom televizijskom prenosu 17.10.2010. bit e ukljuena
sva raspoloiva elektrina ravjeta na lokaciji. Tijekom
uobiajnih aktivnosti u DVORANI koristi se samo jedna
treina ukupno instalirane elektrine rasvjete.
Plan mjerenja napravio: Plan mjerenja odobrio:
Marko Markovi, teh. Janko Jankovi, dipl.ing.el.
37
Energetska bilanca Trokovna bilanca
Obraunska
jedinica
Godinja
potronja
[obr. jed.]
Godinja
potronja
[kWh]
Udjel u
ukupnoj
potronji
energije
Godinji
trokovi
[KN]
Udjel u
ukupnim
trokovima
Elektrina energija kWh 12.523.556
12.523.556
35,54% 6.716.238 48,27%
Toplinska energija iz javne mree MWh 12.287
12.287.092
34,87% 2.513.532 18,07%
Geotermalna energija MWh 3.954
3.954.000
11,22% 521.928 3,75%
Prirodni plin m
3
483.942
4.481.299
12,72% 847.777 6,09%
Ekstra lako loivo ulje l 109.667
1.099.960
3,12% 350.613 2,52%
Ukapljeni naftni plin kg 69.409
888.435
2,52% 238.098 1,71%
Voda m
3
382.685 - - 2.724.857 19,58%
Ukupno 35.234.343 100% 13.913.043 100%
Pregled godinje potronje energije i vode te pripadajuih trokova
Prirodni plin
4.481.299 kWh
Ukapljeni naftni plin
888.435 kWh
Ekstra lako loivo ulje
1.099.960 kWh
Geotermalna energija
3.954.000 kWh
Energija ukupno
35.234.343 kWh
Elektrina energija
6.716.238 KN
Toplinska energija
2.513.532 KN
Prirodni plin
847.777 KN
238.098
1.099.960 KN
521.928 KN
Ukupni trokovi za energiju
13.913.043 KN
Voda
2.724.857 KN
Toplinska energija
12.287.092 kWh
Elektrina energija
12.523.556 kWh
Slika 9: Primjer preglednog prikaza energetske i trokovne bilance
4.2 ANALIZA POTRONJE ENERGIJE I VODE
Dobiti kvalitetnu sliku o potronji energije i vode u analiziranom objektu te pripadajuim
trokovima nemogue je bez izrade energetske i trokovne bilance. Energetskom je bilancom
predstavljena potronja pojedinih energenata u ukupnoj godinjoj potronji energije. Trokovnom
su bilancom predstavljeni trokovi za pojedine energente i vodu. Energetsku i trokovnu bilancu
potrebno je povezati s aktivnostima u zgradi i na taj nain otvoriti put razumijevanju zato i koliko se
troi energije i vode te koliko iznose pripadajui trokovi. U pravilu se u trokove ne uraunava porez
na dodanu vrijednost (PDV), tj. sve iskazane vrijednosti su bez PDV-a.
Energetska i trokovna bilanca se izrauju na temelju dobivenih rauna o utroenim
energentima i vodi. Prilikom provedbe energetskog pregleda potrebno je prikupiti podatke o
potronji energije i vode minimalno za prethodnu te u svim proteklim mjesecima tekue godine
kako bi se dobila to je mogue kvalitetnija slika o potronji energije i vode te prateim trokovima.
Prikupljeni se podaci u izvjeu prikazuju grafki i tablino. Na slici 9. nalazi se primjer preglednog
prikaza energetske i trokovne bilance.
38
0,54
0,20
0,13
0,32
0,27
0,19
0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60
Elektrina energija
Toplinska energija iz javne
mree
Prirodni plin
Cijena [KN/kWh]
Slika 10: Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energente
Ovakvim se prikazom podataka korisniku jasno istie znaaj pojedinih energenata u ukupnoj
potronji energije.
Takoer, odvojeno od energetske i trokovne bilance potrebno je prikazati i jedinine
trokove, KN/kWh, za svaki energent kao to je to prikazano na slici 10. Jedinini se troak za svaki
pojedini energent rauna prema izrazu:
(1)
gdje je:
JT = jedinini troak za analizirani energent,
UT = na temelju rauna izraunati ukupni godinji troak za analizirani
energent (ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesena
naknada i sl.) u KN
UE = na temelju rauna izraunata godinja potronja analiziranog energenta
iskazana u kWh.
[ ]
kWh KN
UE
UT
= J T
39
Potronju svakog od energenata potrebno je analizirati zasebno. Analiza mora obuhvatiti
sve mjesece iz perioda od interesa tj. referentne godine. O tome kako se odreuje referentna godina
bit e vie rijei u narednim poglavljima Prirunika. Podaci o potronji svakog energenta prikazuju
se tablino i grafki. Zbog specifnosti tj. sloenosti odabran je prikaz potronje elektrine energije,
slika 11. Naime, u cijeni elektrine energije za vee objekte znaajan dio otpada na angairanu
elektrinu snagu te se uz prikaz potronje po mjesecima koristi se i tzv. krivulja trajanja optereenja.
Krivulja se trajanja optereenja koristi i kod prikaza potronje toplinske energije koja se preuzima
iz sustava daljinskog grijanja jer se i tu znaajan dio trokova odnosi na zakup potrebne toplinske
snage. Toplinska je snaga u raunima zadana implicitno tj. rauna se dijeljenjem mjesene vrijednosti
utroene toplinske energije s vremenom rada toplinskog sustava. Dakle, u analizi potronje elektrine
odnosno toplinske energije se uz prikaz utroka po mjesecima koristi i krivulja trajanja optereenja
zbog slijedeeg:
U krivulji trajanja optereenja se osim veliine vrnog optereenja sasvim jasno
vidi i koliko je njegovo trajanje to je kljuni podatak za strategiju kontrole vrnog
optereenja.
Krivulja trajanja optereenja omoguava direktan uvid u veliinu stalnog i promjenjivog
optereenja to je bitan podatak kod odreivanja efkasnosti potronje energije.
Openito govorei, promjenjivo optereenje je posljedica varijacija u intenzitetu
aktivnosti u objektu dok stalno optereenje predstavlja potronju koja se pojavljuje bez
obzira na intenzitet aktivnosti. Naravno, promjenjivo optereenje nije samo posljedica
varijacija u intenzitetu aktivnosti niti je stalno optereenje nepromjenjivo bez obzira
na intenzitet aktivnosti tj. postoje znaajni potencijali za smanjenje i jednog i drugog.
Primjera radi, u stalnom se optereenju moe nai i dio opreme koja radi neprekidno
nakon ukljuivanja iako to nije potrebno.
Kod prikaza potronje ostalih energenata (prirodni plin, ekstra lako loivo ulje i ukapljeni
naftni plin) ne koristi se krivulja trajanja optereenja.
Prikaz po mjesecima naglaava sezonski karakter i predstavlja prvi korak prema povezivanju
potronje energije s intenzitetom aktivnosti na lokaciji. Naime, kako bi se potronja svakog energenta
pravilno razumjela potrebno ju je povezati s aktivnou koja se odvija na lokaciji jer samo na taj nain
podaci o potronji energije i vode dobivaju pravi smisao.
Takoer, analiziranu potronju energije prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti
s raunski dobivenom koliinom energije, a koja je izraunata (modelirana) koristei prikupljene
podatke o tehnikim karakteristikama zgrade i nainu koritenja i rada. Navedeno naroito vrijedi
za potronju toplinske energije, jer se usporedbom stvarne potronje energije s raunski dobivenom
vrijednou moe doi do vanih spoznaja o nainu koritenja zgrade u sezoni grijanja. Ukoliko je
stvarna potronja puno vea od proraunske uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora,
prekomjerno prozraivanje grijanog prostora, ne postojanje nonog i dnevnog reima rada itd.. U
40
Krivulja trajanja optereenja
Obraunsko
razdoblje -
mjesec
Potronja
elektrine
energije -
viatarifa
[kWh]
Potronja
elektrine
energije -
niatarifa
[kWh]
Ukupna
potronja
elektrine
energije
[kWh]
Angairana
snaga[kW]
Prekomjerno
preuzeta
jalova
energija
[kVArh]
Trokovi za
radnu
energiju -
viatarifa
[KN]
Trokovi za
radnu
energiju -
niatarifa
[KN]
Ukupni
trokovi za
radnu
energiju
[KN]
Trokovi za
angairanu
snagu
[KN]
Trokovi za
prekomjerno
preuzetu
jalovu
energiju
[KN]
Ostali
trokovi i
nakanade
[KN]
Ukupni
trokovi za
elektrinu
energiju
[KN]
Sije anj 145.789 46.800 192.589 783 0 55.399,82 7.956,00 63.355,82 49.798,80 0,00 106,00 113.260,62
Velja a 123.890 43.500 167.390 692 0 47.078,20 7.395,00 54.473,20 44.011,20 0,00 106,00 98.590,40
Oujak 119.000 34.939 153.939 534 0 45.220,00 5.939,63 51.159,63 33.962,40 0,00 106,00 85.228,03
Travanj 145.790 49.990 195.780 798 0 48.110,70 7.498,50 55.609,20 33.835,20 0,00 106,00 89.550,40
Svibanj 190.900 62.920 253.820 810 0 62.997,00 9.438,00 72.435,00 34.344,00 0,00 106,00 106.885,00
Lipanj 156.872 51.901 208.773 800 0 51.767,76 7.785,15 59.552,91 33.920,00 0,00 106,00 93.578,91
Srpanj 127.891 39.840 167.731 659 0 42.204,03 5.976,00 48.180,03 27.941,60 0,00 106,00 76.227,63
Kolovoz 121.344 37.989 159.333 634 0 40.043,52 5.698,35 45.741,87 26.881,60 0,00 106,00 72.729,47
Rujan 167.890 51.093 218.983 769 0 55.403,70 7.663,95 63.067,65 32.605,60 0,00 106,00 95.779,25
Listopad 178.909 55.490 234.399 795 0 67.985,42 9.433,30 77.418,72 50.562,00 0,00 106,00 128.086,72
Studeni 134.090 40.128 174.218 678 0 50.954,20 6.821,76 57.775,96 43.120,80 0,00 106,00 101.002,76
Prosinac 129.034 42.901 171.935 567 0 49.032,92 7.293,17 56.326,09 36.061,20 0,00 106,00 92.493,29
Ukupno 1.741.399 557.491 2.298.890 - 0 616.197,27 88.898,81 705.096,08 447.044,40 0,00 1.272,00 1.153.412,48
Vei intenzitet
proizvodnje
Manji intenzitet
proizvodnje
Snaga [kW ili % maksimalne]
Vrijeme [mjesec]
Vrno optereenje
Promjenivo optereenje
Stalno optereenje
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
P
o
t
r
o
n
j
a

e
n
e
r
g
i
j
e

[
k
W
h
]

S
i
j
e
a
n
j
V
e
l
j
a
a
T
r
a
v
a
n
j
O
u
j
a
k
S
v
i
b
a
n
j
L
i
p
a
n
j
S
r
p
a
n
j
K
o
l
o
v
o
z
L
i
s
t
o
p
a
d
R
u
j
a
n
S
t
u
d
e
n
i
P
r
o
s
i
n
a
c
A
n
g
a
i
r
a
n
a

s
n
a
g
a

[
k
W
]

Angairana snaga
Potronja energije
sluaju da je stvarna potronja manja od proraunom dobivene vrijednosti potrebno je provjeriti da
li je glavni razlog za to ne odravanje zakonom propisanih radnih uvjeta u prostoru. U svakom sluaju
razlike u izraunatoj i stvarnoj potronji treba objasniti.
Slika 11: Primjer preglednog prikaza potronje elektrine energije
41
4.2.1 Defniranje pokazatelja potronje energije i vode
Tijekom godine potronja energije i vode varira ovisno o intenzitetu aktivnosti, godinjem
dobu, ponaanju korisnika i slino. Kako bi se pravilno odredila efkasnost sustava, potrebno je provesti
analizu i utvrditi objektivne pokazatelje potronje energije i vode. U konanici, pokazatelj potronje je
omjer koliine energije ili vode utroene za aktivnosti na lokaciji i mjerljivog rezultata te aktivnosti:

( )
( )
( )
[ ]
aktivnost m ili kWh
t A
t E
= t PP
3
(2)
gdje je:
PP(t) = pokazatelj potronje u vremenu t,
E(t) = potronja energije/vode u vremenu t iskazana u kWh ili za vodu u m
3
,
A(t) = rezultat aktivnosti na lokaciji u vremenu t iskazan preko prikladne mjerne
jedinice npr. za edukacijsku instituciju to je broj odranih predavanja,
za zgradu nekog tijela lokalne ili regionalne uprave aktivnost se moe
prikazati kroz zbroj djelatnika koji su bili na poslu kroz sve radne dane
analiziranog mjeseca i
t = vrijeme (za potrebe energetskog pregleda t je uobiajeno jedan mjesec).
Znaaj pokazatelja potronje lei u injenici da povezuju potronju energije/vode (tzv.
zavisna varijabla) i aktivnost i potreba korisnika u objektu (tzv. nezavisna varijabla). Potronja
energije/vode trebala bi na predvidiv nain pratiti promjene razine aktivnosti i upravo je to odlika
energetski efkasnih sustava. Ako se dobivene vrijednosti pokazatelja potronje ele usporeivati kroz
godine nuno ih je korigirati obzirom na klimatsko podneblje u kojem se objekt nalazi tj. u izraz (2)
ukljuiti vrijednost stupanj dan grijanja/hlaenja. Ova je korekcija nuna ako se dobivena vrijednost
referentnog pokazatelja potronje eli koristiti kroz godine ali i za usporedbu sa slinim objektima na
drugim lokacijama. Vrijednosti stupanj-dan grijanja/hlaenja za razliite godine i lokacije u Hrvatskoj
mogu se dobiti od Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Dakle, da bi se referentni pokazatelj
potronje energije mogao koristiti kroz godine i usporeivati sa slinim objektima u zemlji i inozemstvu
potrebno ga je korigirati prema izrazu:

( )
[ ]
dan stupanj m kWh
DD
1
) god ( A
god
E
= PP
3
god
. god
(3)
gdje je:
PP
god.
= pokazatelj potronje na razini godine,
E(god) = godinja potronja energije za grijanje/hlaenje iskazana u kWh,
42
A(god) = rezultat aktivnosti na lokaciji na godinjoj razini iskazan preko prikladne
mjerne jedinice,
DD
god
= stupanj dan grijanja/hlaenja za referentnu godinu za koju je izraunat
pokazatelj potronje.
Raspoloive se podatke o potronji energije/vode (primjerice, iz rauna za energiju/vodu) u
ovisnosti o aktivnosti (varijabli koja na nju utjee) u izvjeu uobiajeno prikazuje grafki u dijagramu
rasprenja (eng. scater diagram) i tablino na nain kao to je to prikazano na slici 12. U dijagramu je
rasprenja vremenska domena zadana implicitno kroz svaku toku u prikazu. Kombiniranje grafkog
i tablinog prikaza ovisnosti potronje energije o aktivnosti na lokaciji omoguava jednostavno
povezivanje sve tri sastavnice, potronje energije, aktivnosti na lokaciji i vremenske domene. Koefcijent
r
2
se naziva koefcijent determinacije i daje informaciju o tome koliko rasipanja izlaznih podataka
potjee od funkcijske ovisnosti potronje energije (E) i aktivnosti na lokaciji (A), a koliko otpada na
tzv. rezidualno ili neobjanjeno rasipanje (tu informaciju oitavamo iz 1 r
2
). Drugim rijeima r
2
daje
informaciju o tome koliko je jaka funkcijska veza izmeu E i A . to je vrijednost koefcijenta r
2
blia 1,
zavisnost je jaa.
Vrijednost prosjenog rasipanja uobiajeno slui kao pokazatelj koliko je dobra odnosno loa
trenutna praksa gospodarenja energijom u nekoj zgradi. Nia vrijednost prosjenog rasipanja (manje
od 3%) uobiajeno znai da u analiziranoj zgradi postoji dobra praksa gospodarenja energijom dok
vee vrijednosti npr. 11,5% (kao u primjeru na slici 12.) ukazuju na mogunost znaajnih poboljanja
efkasnosti potronje energije. Kako se radi o kvantitativnom pokazatelju mogui su sluajevi da je
dobivena vrijednost prosjenog rasipanja relativno mala, recimo ispod 2%, a da se nakon analize
utvrdi kako je praksa gospodarenja energijom u zgradi loa te kako postoje znaajni potencijali za
poboljanje efkasnosti potronje energije. Ovakvi sluajevi se javljaju kad aktivnosti znaajno variraju
kroz godinu dok je potronja energije gotovo konstanta. U ovom e sluaju iako u zgradi postoji
dosta prostora za poboljanje efkasnosti potronje energije prosjeno rasipanje imati relativno malu
vrijednost.
43
E = 0,8326 x P + 403,59
r
2
= 0,6648
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000
Proizvodnja [t/m]
P
o
t
r
o
n
j
a

p
a
r
e

[
k
W
h
/
m
]

Prosjeno rasipanje = 11,5
Stalna (fksna)
potronja energije
Mjesec
Potronjapare
[kWh]
Ostvarena
proizvodnja
[t]
Pokazatelj
potronje
[kWh/t]
Sijeanj 17.890 1.345 13
Veljaa 15.830 1.653 10
Oujak 17.560 1.812 10
Travanj 17.430 1.720 10
Svibanj 15.450 1.287 12
Lipanj 15.400 1.317 12
Srpanj 13.550 1.090 12
Kolovoz 11.110 1.012 11
Rujan 15.600 905 17
Listopad 16.20.0 1.316 12
Studeni 14.300 1.178 12
Prosinac 15.870 1.396 11
Ukupno 186.190 16.031 12
Grafki prikaz ovisnosti potronje energije o aktivnosti na lokaciji dijagram rasprenja
Tablini prikaz ovisnosti potronje energije o proizvodnji
Promjenjiva potronja
energije
Slika 12: Primjer prikaza ovisnosti koritenog energenta o aktivnosti na lokaciji
Kod izrauna pokazatelja potronje energije za grijanje ili hlaenje uobiajeno se umjesto
aktivnosti koristi volumen grijanog/hlaenog prostora pa se dobiva pokazatelj potronje energije za
grijanje/hlaenje po jedinici volumena. Uobiajeno se rauna godinji pokazatelj potronje energije
za grijanje/hlaenje te ga je potrebno korigirati obzirom na klimatsko podneblje. Dakle, referentni
pokazatelj potronje energije za grijanje/hlaenje rauna se prema izrazu:
( )
[ ]
dan stupanj m kWh
DD
1
V
god
E
= PP
3
god
. god
(4)
gdje je:
PP
god.
= pokazatelj potronje na razini godine,
E(god) = godinja potronja energije za grijanje/hlaenje iskazana u kWh,
V = volumen prostora koji se grije ili hladi,
DD
god
= stupanj dan grijanja/hlaenja za referentnu godinu za koju je izraunat
pokazatelj potronje.
44
Prilikom usporedbe izraunatih pokazatelja potronje energije s dostupnim pokazateljima iz
drugih slinih objekata iz zemlje ili inozemstva treba biti oprezan jer je kvalitetna usporedba mogua
samo ako se aktivnosti u objektima odvijaju na slian nain te ako su podaci korigirani na klimatsko
podneblje.
4.2.2 Defniranje referentne potronje energije i vode
U dananjem svijetu kontinuiranih promjena i poboljanja najee se potronja energije i
vode iz zadnje godine u kojoj nije bilo poremeaja u aktivnostima na lokaciji (npr. dugotrajni trajkovi),
opskrbi energijom i vodom (npr. poremeaj u opskrbi prirodnim plinom) te za koju su dostupni cjeloviti
podaci proglaava referentnom potronjom. Pokazatelji potronje iz te godine korigirani obzirom na
klimatsko podneblje u kojem se zgrada nalazi proglaavaju se referentnim pokazateljima potronje.
Za prikazivanje uteda u energiji koje e se ostvariti u analiziranoj zgradi primjenom
predloenih mjera poboljanja energetske efkasnosti nuno je koristiti referentne pokazatelje
potronje. Naime, esto se dogaa da zbog poveanja opsega aktivnosti na lokaciji ili hladnije
zime ili poveanja grijanog prostora doe do porasta apsolutnog iznosa utroene energije ali zbog
primijenjenih mjera poboljanja energetske efkasnosti potronja po jedinici aktivnosti ili grijanog
prostora korigirana obzirom na klimatske uvjete je manja i odgovara izraunatom smanjenju.
Referentni pokazatelji potronje energije defnirani na gore opisani nain omoguavaju procjenu
uteda u budunosti neovisno o karakteru pojedine ogrjevne sezone te promjeni razine aktivnosti ili
volumena grijanog prostora.
Odreivanje referentne potronje nuno je i za defniranje ciljeva programa poboljanja
energetske efkasnosti u zgradi. Naime, jednom kad smo odredili tzv. referentno stanje (eng. base-
line) odnosno referentnu potronju, moemo odrediti i ciljano stanje (eng. target-line) odnosno ciljanu
potronju. Za poetak, kao cilj se moe postaviti najbolja energetska efkasnost (najnia vrijednost
pokazatelja potronje) postignuta u proteklom razdoblju za koje su dostupni podaci, slika 13.
E = 0,8326 x P + 403,59
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000
Aktivnost - broj obroka pripremljenih u kuhinji [broj obroka/mjeseno]
P
o
t
r
o
n
j
a

p
a
r
e

z
a

k
u
h
a
n
j
e

[
k
W
h
/
m
j
e
c
e
n
o
]

Referentno stanje
potronje energije
Ciljano stanje
potronje energije
E = 0,9503 x P + 36,037
Slika 13: Primjer odreivanja ciljanog stanja potronje energije
45
ETC 4
DEFINIRANJE
Para
Elektrina
energija
Topla voda
Voda za
hlaenje
CILJEVI!
Granica sustava - vie
objekata na lokaciji
Proizvodi
POSTAVLJANJE
GORIVO
VODA
Uinci na okoli
ETC-i na strani konane fnalne potronje
1. Mjerenje
2. Usporeivanje
3. Poboljavanje
4. Odravanje
POETI :
POKAZATELJI
POTRONJE
DODJELJIVANJE
ODGOVORNOSTI
ETC 3
ETC 1
ETC 5
ETC 6
ETC 8
ETC 7
ETC 2
ETC-i u opskrbi
4.3 PREPOZNAVANJE ENERGETSKIH TROKOVNIH CENTARA I ANALIZA
POTRONJE ENERGIJE I VODE PO GLAVNIM GRUPAMA POTROAA
Tijekom opeg energetskog pregleda zgrade potrebno je utvrditi gdje se sve troi energija i
voda kako bi se moglo djelovati u cilju poboljanja efkasnosti potronje kako na strani opskrbe tako
i na strani konane potronje. Razrada potronje energije po energetskim trokovnim centrima (ETC)
mora biti napravljena za svaki energent posebno. Tijekom se detaljnog energetskog pregleda
mjerenjem provjerava potronja energije i vode samo u ETC-ima od interesa za implementaciju
poboljanja.
Tijekom opeg energetskog pregleda moraju biti prepoznati ETC-i na strani konane
potronje energije i na strani opskrbe energijom. Primjerice, na strani konane potronje zanima nas
s kojom se efkasnou energija koristi za obavljanje odreene aktivnosti, dok nas na strani opskrbe
zanima s kojom se efkasnou koristi ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika energije
(primjerice, prirodnog plina u kotlovnici za dobivanje toplinske energije). Koncept analize potronje
energije i vode preko ETC-a na kompleksu zgrada, primjerice bolniki kompleks, prikazan je na slici 14.
U ovom je sluaju granica sustava pomaknuta na granicu bolnikog kompleksa.
Slika 14: Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani opskrbe energijom i na
strani konane, fnalne potronje
ETC-e odreujemo na temelju pravilnog razumijevanja aktivnosti na lokaciji slijedei
energetske instalacije, slika 15. Primjera radi na lokaciji s vie objekata, svaki objekt sa znaajnijom
potronjom energije i vode koja se moe mjeriti neovisno od drugih objekata treba proglasiti
energetskim trokovnim centrom. Na ovaj nain defnirani ETC-i prate aktivnosti na lokaciji i
omoguavaju relativno jednostavno instaliranje dodatne mjerne opreme.
46
ETC 9
Zavodza
anorgansku
kemiju
Upravnazgrada
uredskiprostor
Transformator
630kVA
Opskrba
energijom
Upravljanjeotpadom
Uincinaokoli
Granicasustava
Elektrina
energija
Prirodniplin
Zagaenje
zraka
KOTAO
C.T.
Skupljena
kinica
Praonicarublja
Zavodzaorgansku
kemiju
MJERAAKTIVNOSTI
UETC-U
E
l
e
k
t
r
i
n
a
e
n
e
r
g
i
j
a
,
3
8
0
V
T
o
p
l
a
v
o
d
a
z
a
g
r
i
j
a
n
j
e
V
o
d
a
i
z
j
a
v
n
o
g
v
o
d
o
v
o
d
a
P
r
i
r
o
d
n
i
p
l
i
n
P
o
t
r
o
n
a
t
o
p
l
a
v
o
d
a
TRETIRANJE
OTPADNIH
VODA
UKLANJANJEI
UPRAVLJANJE
OTPADOM
O
t
p
a
d
n
a
v
o
d
a
K
r
u
t
i
,
u
r
e
d
s
k
i
o
t
p
a
d
Mjerenje
ETC1-3,ETC-inastrani
opskrbeenergijom
ETC1
ETC2
ETC 3
ETC4
ETC5
ETC7
ETC6
ETC4-7,ETC-inastrani
konane,finalnepotronje
K
i
n
i
c
a
v
o
d
a
z
a
p
r
a
n
j
e
Pitanje 5: to podrazumijevamo pod formulacijom znaajnija potronja energije i vode?
Kako se u svakom ETC-u mjeri potronja energije i vode nuno je instalirati dodatnu mjernu opremu.
Cijena nabave i instalacije dodatne mjerne opreme za svaki pojedini energent ne bi smjela biti vea
od 1/10 ukupnih godinjih trokova za taj energent u analiziranom ETC-u. Dakle, pod formulacijom
znaajnija potronja energije i vode podrazumijevamo potronju u ETC-u uz koju se isplati instalirati
dodatnu mjernu opremu, tj. godinji trokovi za svaki pojedini energent koji se prati u ETC-u moraju
biti barem 10 puta vei od cijene nabave i instalacije dodatne mjerne opreme.
Slika 15: ETC nastali pravilnim razumijevanjem aktivnosti na lokaciji
Nakon to su prepoznati ETC-i potrebno je odrediti koliko od ukupno utroene energije
otpada na svaki od njih. Bilanca potronje energije po glavnim grupama potroaa unutar
defniranih ETC-a izrauje se temeljem informacija o radnom vremenu i navikama djelatnika.
Informacije o satima rada strojeva i opreme koja se koristi tijekom rada dobivaju se kroz
razgovore s osobljem na lokaciji, pregledom dostupnih dnevnika koritenja pojedinih ureaja
(oitanje direktno iz memorije ureaja ili iz dnevnika rada) i vlastitog iskustava veznog uz
tip aktivnosti koja se obavlja unutar analizirane zgrade. Iako se za vrijeme provoenja opeg
energetskog pregleda mogu raditi i manja tzv. kontrolna ili spot check mjerenja treba biti oprezan
prilikom koritenja ovih podataka kod izrade bilance potronje energije. Naime, vrijeme koritenja
ureaja ovisi o intenzitetu i vrsti aktivnosti koja se je odvijala tijekom opeg energetskog pregleda i
davanje prevelike vanosti rezultatima kontrolnih mjerenja prilikom izrade bilance potronje energije
vrlo esto vodi u greke.
Primjer razraene potronje elektrine energije odnosno prirodnog plina po ETC-ima te
glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima prikazan je na slikama 16. i 17. Bitno je naglasiti
47
Gubici (dimni plinovi i ostalo)
65.618 m3 (16%)
E
T
C

1
.

K
o
t
l
o
v
n
i
c
a

4
1
0
.
1
1
2

m
3

(
1
0
0
%
)

Priprema tople vode
24.607 m3 (6%)
ETC 1. Kotlovnica
410.112 m3 (73%)
Toplovodno grijanje hala
319.887 m3 (78%)
ETC 3. zavod za biologiju
61.798 m3 (11%)
ETC 2. Zavod za kemiju
78.652 m3 (14%)
ETC 4. Kuhinja
11.236 m3 (11%)
Prirodni plin
561.797 m3 (100%)
da kategorija Ostalo ukljuuje razliku izmeu procijenjene potronje energije u najznaajnijim ETC-
ima i stvarne potronje dobivene iz rauna. Ukoliko na ovu kategorija otpada vie od 10% vrijednosti
ukupno utroene koliine analiziranog energenta onda je to znak da smo prilikom razrade potronje
energije po ETC-ima ili glavnim grupama potroaa vrlo vjerojatno napravili greku ili da nismo
prepoznali sve znaajne potroae energije. Razumijevanje potronje energije nuan je preduvjet za
pravilan izraun moguih uteda. Naime, ako smo ve kod odreivanja potronje po ETC-ima napravili
greku sasvim je jasno da niti izraunato smanjenje potronje energije nee biti tono.
ETC 4. Zavod za fziku
436.789 kWh (19%)
ETC 5. Zavod za biologiju
344.834 kWh (15%)
Gubici u transformaciji i distribuciji
137.933 kWh (6%)
Ostalo
206.900 kWh (9%)
735.645 kWh (32%)
ETC 2 Radionica
137.933 kWh (6%)
ETC 1 Kuhinja
275.867 kWh (12%)
Elektrina energija
2.298.890 kWh (100%)
ETC 4. Zavod za fziku
436.789 kWh (100%)
Elektrina rasvjeta
fuoroscentne cijevi
122.300 kWh (28%)
Elektrina rasvjeta
fuoroscentne cijevi
242.763 kWh (33%)
735.645 kWh (100%)
Ostalo 14,713 kWh (3%)
Hlaenje unutarnjeg
prostora -
split sustavi
26.207 kWh (6%)
Hlaenje unutarnjeg
prostora -
split sustavi
22.2069 kWh (2%)
Uredska i laboratorijska
oprema 288.282 kWh (66%)
Uredska i laboratorijska
oprema 456.100 kWh (62%)
Slika 17: Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilance po glavnim
grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima
Slika 16: Primjer razrade potronje prirodnog plina po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilance po glavnim
grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima
48
4.4 MOGUNOSTI POBOLJANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Nakon to smo utvrdili gdje i kako se u zgradi koristi energija i voda analiziramo mogunosti
poboljanja energetske efkasnosti. Prilikom traenja mogunosti poboljanja energetske efkasnosti
potrebno je drati se ve spomenutog sustavnog pristupa te mogunosti za poboljanja traiti i na
strani fnalne potronje ali i na strani opskrbe energijom. Kod odreivanja visine uteda u energiji
potrebno je voditi rauna o meusobnom utjecaju analiziranih mjera.
Korisnicima ovog Prirunika preporuujemo uporabu primjera dobre prakse i
programskih paketa koji se nalaze na internet stranicama britanskog The Carbon Trust Fund (http://
www.carbontrust.co.uk/publications) [6] te knjinice europskog projekta Inteligentna energija
(http://www.iee-library.eu) [7]. Sve su publikacije i programski alati s gore navedenih internet adresa
besplatni te eventualno zahtijevaju registraciju korisnika prije preuzimanja. Ukupno gledano na gore
navedenim internet adresama korisnik moe pronai nekoliko stotina publikacija u kojima se opisuje
kako izraunati utede u energiji u razliitim aspektima koritenja energije u zgradrstvu.
4.4.1 Sustav za gospodarenje energijom
Gospodarenje energijom zahtjeva sustavan pristup upravljanju i nadzoru potronje energije
i vode. Sustav za gospodarenje energijom (SGE) predstavlja specifan skup znanja i vjetina koji se
temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente:
ljude s dodijeljenim odgovornostima,
procedure praenja uinka:
pokazatelje potronje,
defnirane ciljeve za poboljanje,
sustav mjerenja uinka.
Gore navedene sastavnice SGE-a, ukljuujui i informatiku poveznicu, shematski su
prikazane na slici 18. Osnovni je cilj svakog sustava za gospodarenje energijom optimiranje potronje
energije i vode, te minimiziranja otpada i utjecaja na okoli.
49
ODLUNO I PREDANO
VODSTVO
STRATEKI
CILJEVI
ORGANIZACIJSKA
ODGOVORNOST
PREGLEDNA
KOMUNIKACIJA
PRAENJE KONTROLA OPTIMIZACIJA IZVJETAVANJE
MJERENJE ZAPISIVANJE
ETC1 ETC2 ETC n ETC2 ETC1
POGONSKA RAZINA
fnalna potronja
i opskrba
FINALNA POTRONJA OPSKRBA
OPERATIVNA RAZINA
UPRAVLJAKA RAZINA LJUDI
POSTUPCI I ZNANJE
OPREMA
Sustav mjerenja
uinka
0
25,000 .
0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000

Prosjeno rasipanje = 11,5
P
o
t
r
o
n
j
a

p
a
r
e

z
a

k
u
h
a
n
j
e

[
k
W
h
/
m
j
e
s
e
n
o
]
E = 0,8326 x P + 403,59 r= 0,6648
Preveliko rasipanje
ne provodi se SGE
5.000
10.000
15.000
20.000
Aktivnost - broj obroka pripremljenih u kuhinji [broj obroka/mjeseno]
Slika 19: Shematski prikaz potencijala za utede uvoenjem SGE
Na temelju podataka dobivenih tijekom opeg energetskog pregleda zgrade (upitnik dio o
gospodarenju energijom, provjera procedura i razgovori s kljunim osobama na lokaciji) potrebno je
ocijeniti dostatnost postojeih organizacijskih procedura i naina praenja potronje energije i vode,
te ukoliko je nezadovoljavajua predloiti konkretna poboljanja.
Slika 18: Shematski prikaz koncepta SGE
Prilikom provoenja energetskog pregleda treba imati na umu da sustavno gospodarenje
energijom uvijek zapoinje na samom vrhu npr. u Upravi poduzea koje je vlasnik zgrade, te se ve
na prvom, inicijalnom, sastanku moe prepoznati da li je u zgradi uspostavljen SGE ili neki njegovi
dijelovi. Uspostava SGE predstavlja znaajan potencijal za poveanje efkasnosti potronje energije i
vode. Takoer, prilikom izrauna i grafkog prikaza pokazatelja potronje mogue je uoiti da se li u
zgradi provodi ili ne provodi SGE, slika 19.
50
Tablica P-1: Matrica SGE
Ocje-
na
Politika
energetske
efkasnosti i
zatite okolia
Organizacija Komunikacija
Prikupljanje
i analiza
podataka
o potronji
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
4
Uprava
poduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
predana je
proklamiranoj
politici
energetske
efkasnosti i
akcijskom planu
koji se redovito
aurira
Gospodarenje
energijom
potpuno je
integrirano u
upravljaku
strukturu
Jasno su
podjeljene
uloge i
odgovornost
vezano uz
potronju
energije
Redoviti
formalni i
neformalni
naini
komunikacije
izmeu osobe
zaduene za
gospodarenje
energijom
i ostalih na
svim nivoima
upravljanja
Uspostavljen je
sveobuhvatni
sustav za
praenje
potronje
energije i vode,
ostvrenih
uteda te
prepoznavanje
mogunosti za
utede
O ostvarenjima
u podruju
energetske
efkasnosti
redovito se
informiraju
svi djelatnici/
korisnici
Izvrsna praksa
odravnja i
nabave nove
opreme
Primjenjuju
se sve stavke
positivne
diskriminacije
za zelenu
nabavu
temeljenu na
LCCA
3
Formalno
donesna
politika
energetske
efkasnosti
ali Uprava
poduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
nije joj predana
Politika se
neredovito
aurira
Djelatnici
ili osoblje u
zgradi ne zna
za postojanje
politike
energetske
efkasnosti
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
je formalno
podreena
energetskom
odboru koji
vodi jedan od
lanova Uprave
poduzea koje
upravlja ili je
vlasnik zgrade
Energetski
odbor koristi se
kao glavni izvor
informacija
vezanih uz
potronju
energije i ima
dirketnu vezu
prema glavnim
potroaima
Uspostavljen
je relativno
jednostavan
sustav za
praenje
potronje
energije i vode
na lokaciji
te za glavne
potroae
O ostvarenjima
u podruju
energetske
efkasnosti se
ne informiraju
svi djelatnici/
korisnici
Vrlo dobra
praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Koriste se
dijelovi LCCA
kao podloga
za odluivanje
prilikom
nabave nove
opreme
Pitanje 6: Kako ocijeniti trenutnu praksu gospodarenja energijom na nekoj lokaciji ?
Za ocjenu se trenutne prakse gospodarenja energijom na nekoj lokaciji najee koristi tzv. matrica
SGE. Matrica ima 5. stupaca koji se odnose na razliite elemente sustavnog gospodarenja energijom.
U redovima matrice opisani su razliiti nivoi uspostavljenosti kroz stupac prikazanog elementa
sustavnog gospodarenja energijom. Tijekom se opeg energetskog pregleda temeljem ove matrice
ocjenjuje razina uspostavljenosti svakog od elemenata sustavnog gospodarenja energijom na lokaciji.
Cilj je dostii najvie ocjene po svakom stupcu tj. elementu sustavnog gospodarenja energijom.
51
Preporuke koje se daju moraju biti usmjerene k uspostavi potpuno funkcionalnog sustava
za gospodarenje energijom. Klijentu je potrebno naglasiti kako je upravo i jedino SGE jamstvo
dugoronog uspjeha programa energetske efkasnosti. Svrha SGE-a je omoguiti kontinuirani
napredak s ciljem poveanja efkasnosti koritenja energije tj. smanjenja potronje energije i vode po
jedinici aktivnosti.
Uspostavljen SGE omoguava nam da kroz kontinuiran nadzor nad potronjom energije
potvrdimo uspjenost implementiranih mjera poboljanja energetske efkasnosti, te ini osnovu za
sustavno praenje i verifkaciju postignutih rezultata. Takoer, redovita analiza prikupljenih podataka,
Ocje-
na
Politika
energetske
efkasnosti i
zatite okolia
Organizacija Komunikacija
Prikupljanje
i analiza
podataka
o potronji
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
2
Politika
energetske
efkasnosti
defnirana
od strane
odgovornih
iz Slube za
odravanje
ili energetiku
nije formalno
usvojena
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
povremeno
izvjetava
energetski
odbor te je
nejasna veza
prema Upravi ili
vlasniku
Kontakt prema
glavnim
potroaima
energije
ostvaruje se
preko ad-hoc
uspostavljenog
energetskog
odbora koji
vodi netko na
razini Voditelja
odjela ili slube
Potronja se
prati preko
mjerne
opreme
postavljene
od strane
opskrbljivaa
energijom
Analiziraju
se trendovi
i trokovi za
energiju i
vodu su dio
planiranja
prorauna
Dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Za investicije
u dijelu koji
se odnosi na
energetsku
efkasnost
koristi se
metoda
jednostavnog
povrata
poetne
investicije
1
Koristi se
nepisana
politika
energetske
efkasnosti
Gospodarenje
energijom dio
je povremenih
aktivnosti
dijela osoblja
s ogranienim
autoritetom i
utjecajem
Neformalni
kontakti izmeu
inenjera iz
Slube za
odravanje
ili energetiku
i velikih
potroaa
energije
Godinja
izvjea o
potronji
energije i vode
baziraju se
na izvjeima
opskrbljivaa
energijom
uz praenje
viegodinjeg
trenda
potronje
energije
Ograniena ali
dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Ne ulae se u
poboljanja
vezana uz
energetsku
efkasnost
0
Ne postoji
politika
energetske
efkasnosti
Ne postoji
SGE ili bilo koji
drugi oblik
delegiranja
odgovornosti
vezane uz
potronju
energije i vode
Nema
kontakata i
informacija
prema
djelatnicima
i velikim
potroaima
Ne prati se
potronja
energije i vode
Slaba praksa
odravanja
Ne ulae se u
energetsku
efkasnost
Tablica P-1: Matrica SGE
52
koja je sastavni dio SGE-a, omoguava nam rano identifciranje promjena u potronji energije i u
sluaju negativnih promjena brzu reakciju odgovornih slubi.
Tijekom detaljnog energetskog pregleda potrebno je za svaki ETC provjeriti mogunost
instaliranja dodatne mjerne opreme te predloiti idejno rjeenje budueg SGE-a.
4.4.2 Nabava energije tarife i cijene, raspoloivost energenata na lokaciji
Prilikom provedbe opeg energetskog pregleda potrebno je napraviti analizu tarifa i cijena
po kojima se u analiziranoj zgradi nabavlja energija i voda. Vrlo esto u ovom segmentu postoje
znaajni potencijali za poboljanje efkasnosti, posebice kod veih objekata. Takoer, potrebno je
naglasiti kako se ovdje u veoj mjeri radi o ekonomskoj a ne o energetskoj efkasnosti. Primjera radi,
promjena tarifnog modela za preuzimanje elektrine energije ne znai utede u energiji ve samo
utede u novcu.
Na slici 20. navedeni su nuni ulazni parametri te oekivani rezultati analize sustava nabave
energije. Podaci o vaeim tarifama i cijenama za preuzimanje elektrine energije mogu se nai na
internet stanicama opskrbljivaa (npr. Hrvatska elektroprivreda http://www.hep.hr/ods/kupci/tarifni.
aspx). Jednako tako vrijedi i za preuzimanje toplinske energije ili pare iz javne distribucijske mree
(npr. Hrvatska elektroprivreda http://www.hep.hr/toplinarstvo/kupci/default.aspx) ili prirodnog plina
(npr. Termoplin d.d. http://www.termoplin.com/index.php?option=com_content&task=view&id=20&I
temid=41) ili ukapljenog naftnog plina (npr. PROplin d.o.o. http://www.proplin.hr/cjenik_autoplina.
html).
Ugovori s postojeim
opskrbljiva ima energijom
Raspoloivi energenti na lokaciji
Cijene raspoloivih energenata na lokaciji
Poboljani uvjeti ugovora s postojeim
opskrbljivaima energijom, tarife i cijene
Zamjena energenata prelazak na jeftiniji
izvor, npr. prirodni plin umjesto loivog ulja
Zamjena energenata prelazak na jeftiniji izvor,
npr. prirodni plin umjesto loivog ulja
Mogunost koritenja vlastitog otpada
kao izvora energije - biomasa
Mogunost koritenja
otpadne topline
ULAZNI
PARAMETRI
REZULTATI
ANALIZE
Provjerena ispravnost (isplativost)
odabranih opskrbljivaa energijom
Analiza naina
nabave energije,
tarife i cijene
Rauni za utroene energente
Slika 20: Elementi analize sustava nabave energije
53
Pitanje 7: Kako analizirati mogunost zamjene energenta za proizvodnju toplinske
energije na nekoj lokaciji, npr. prirodni plin umjesto elektrine energije?
TRENUTNO STANJE
Za proizvodnju se toplinske energije za grijanje i
pripremu sanitarne tople vode koristi elektrina
energija.
Godinja potronja elektrine energije za grijanje
i pripremu sanitarne tople vode (E
el.en.
) iznosi
890.010 kWh/god.
Razvod i ogrjevna tijela su u dobrom stanju
rekonstruirano prije dvije godine termostatski
ventili na radijatorima.
Razvojem je infrastrukture na lokaciji postao
dostupan i prirodni plin.
Postojea kotlovnica karakteristikama ne
udovoljava zahtjevima Pravilnika o tehnikim
normativima za projektiranje, gradnju, pogon i
odravanje plinskih kotlovnica (Slubeni list SFRJ
10/1990 i 52/1990).
OPIS MJERE
Uvoenje prirodnog plina umjesto elektrine
energije kao energenta za proizvodnju
toplinske energije.
INVESTICIJA
Temeljem dobivenih ponuda od strane moguih
izvoaa radova odreena je visina investicije u
iznosu od 1.540.000 KN.
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
plinski prikljuak, plinodojava, elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove strojarske opreme.
Vanjska plinska mrea PEHD.
Unutarnja plinska mrea elik.
Neophodni graevinski radovi i rekonstrukcije.
Projekti za MRS, plinsku mreu, kotlovnice.
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Energetska vrijednost prirodnog plina
dostupnog na lokaciji iznosi 33.338,35 kJ/m
3
.
Ugrauje kondenzacijski kotao snage 400 kW.
Utroena toplinska energija ne ovisi o
energentu koji se koristi, budua potronja
prirodnog plina odgovara sadanjoj potronji
elektrine energije. (E
el.en.
= E
pp
)
Pretpostavljeno je poskupljenje prirodnog
plina u iznosu od 30% u odnosu na trenutnu
cijenu
(2,34 KN/m
3
umjesto trenutnih 1,8 KN/m
3
, tj.
0,25 KN/kWh umjesto 0,19 KN/kWh)
Temeljem rauna za utroenu elektrinu
energiju izraunata je prosjena cijena
elektrine energije od 0,58 KN/kWh (ukljuene
su sve naknade i elektrina snaga)
UTEDE
Uteda u energiji (S
E
): S
E
= 0 (Utroena toplinska energija ne ovisi o energentu koji se koristi, budua
potronja prirodnog plina odgovara sadanjoj potronji elektrine energije tj. E
el.en.
= E
pp
)
Uteda u novcu (S
N
): S
N
= Trokovi za elektrinu energiju (T
el.en.
) Trokovi za prirodni plin (T
p.p.
) = E
el.en.

0,58 KN/kWh E
pp
0,25 KN/kWh = 293.700 KN/god.
Utede u emisijama CO
2
(S
EM
): S
EM
= Emisije CO
2
kao posljedica koritenja elektrine energije Emisije
CO
2
kao posljedica koritenja prirodnog plina [5] = 226,64 t CO
2
/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 5,24 god.
54
4.4.3 Vanjska ovojnica
U ovisnosti o zakonodavnom okruenju koje je vrijedilo prilikom gradnje, postojei fond
zgrada u Hrvatskoj moemo podijeliti u karakteristine kategorije:
zgrade graene prije 1940. godine,
zgrade graene prije 1970. godine,
zgrade graene u periodu od 1970. do 1987. godine,
zgrade graene u periodu od 1987. do 2006. godine i
nove zgrade usklaene Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08) s obaveznom primjenom
od 31. oujka 2009. godine.
Kod analize stanja vanjske ovojnice u smislu energetske efkasnosti pretendira se na smanjenje
potreba za energijom u zgradi poboljanjem toplinskih karakteristika vanjske ovojnice. est je sluaj
da kod postojeih zgrada ne postoji dokumentacija o gradnji, te je potrebno temeljem poznavanja
karakteristika gradnje u odreenom vremenskom periodu, pretpostaviti sastav konstrukcije i
procijeniti koefcijente prolaska topline za karakteristine dijelove vanjske ovojnice. Tijekom analize
vanjske ovojnice zgrade prikupljaju se sljedei podaci:
Oploje grijanog/hlaenog dijela zgrade, A (m
2
);
Orijentacija i pripadajua povrina elemenata vanjske ovojnice zgrade (neprozirnih
i prozirnih dijelova)
Obujam grijanog/hlaenog dijela zgrade, V
e
(m
3
);
Plotina korisne povrine zgrade, A
K
(m
2
);
Plotina grijane/hlaene povrine zgrade,
Uee plotine prozora u ukupnoj plotini procelja, f (m
2
/m
2
);
Oploje hlaenog dijela zgrade, A (m
2
);
Obujam zgrade obuhvaen ventilacijom, (m
3
);
Ako se tijekom detaljnog energetskog pregleda analizira vanjska ovojnica objekta
preporuuje se provedba mjerenja termovizijskom kamerom (infracrvena termografja) kako bi se
provjerile sve pretpostavke iz opeg energetskog pregleda te otkrile eventualne dodatne nepravilnosti
konstrukcije.
Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje, Q
H, nd
i hlaenje zgrade, Q
C, nd
se
izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008. Mjere energetske efkasnosti u osnovi se svode
na poboljanje toplinskih karakteristika elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjenje koefcijenta
prolaska topline U [W/(mK)] i smanjenje toplinskih gubitaka po jedinici povrine elementa [kWh/m].
U skladu s novim Tehnikim propisom (Narodne novine br. 110/08 Prilog C, tablica
5), koefcijent prolaska topline U za prozore i balkonska vrata moe iznositi maksimalno
1,80 W/m
2
K. Primjera radi na starim zgradama koefcijent U prozora iznosi i preko 3,50 W/m
2
K.
55
Pri predlaganju nivoa toplinske zatite potrebno je analizirati to naprednija rjeenja kojima
e se ostvariti optimalni nivo izmeu energetskih uteda i cijene ugradnje. Uobiajena je situacija da
zahvati u saniranje vanjske ovojnice objekata samo zbog poveanja energetske efkasnosti imaju dugi
period povrata pa ih stoga treba kombinirati s planiranim radovima obnove i rekonstrukcije. Jedna je
od najeih mjera koje se poduzimaju ugradnja automatskih vrata na ulaze za vozila ili drugu vrstu
dostave materijala i opreme.
Pitanje 8: Kako analizirati mogunost rekonstrukcije vanjske ovojnice npr. postavljanje
izolacije na neizoliranog objekt u zagrebakoj regiji?
TRENUTNO STANJE
Opi podaci o objetu
Lokacija Zagreb
Korisna povrina: Ak=143 m
2
Oploje grijanog djela zgrade: A =360 m
2
Obujam grijanog dijela zgrade: Ve=446 m
2
Plotina proelja: Auk= 272 m
2
Plotina prozora: Awuk=17 m
2
Vanjski zidovi neizoliranog objekta izgraeni
su od pune opeke debljine 30 cm ( U=1,67
W/m
2
K).
Ni jedan graevinski dio objekta ne
zadovoljava uvjete o minimalnoj toplinskoj
zaiti prema Tehnikom propisu o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj
zatiti u zgradama. ( NN 110/08). Specifna
godinja potronja toplinske energije iznosi
187 kWh/m
2
.
OPIS MJERE
Mjera prikazuje odnos koliine potrebne topline
za grijanje obiteljske kue s izvedenim vanjskim
zidovima od pune opeka sa i bez vanjske izolacije
debljine 10 cm, na lokaciji Zagreb.
Ukoliko vanjske zidove izgraene od pune opeke
izoliramo s toplinskom izolacijom od 10 cm
koefcijent prolaska topline moemo smanjiti
sa prethodnih 1,67 W/m
2
K na 0.34 W/m
2
K..
Maksimalnii koefcijent prolaska topline Umax za
vanjske zidove prema novom Tehnikom propisu
iznosi 0,45 W/m
2
K .
Kada bi u skladu sa vaeim propisom prilikom
adaptacije kue od 143 m
2
(graene od pune
opeke 30 cm) postavili 10 cm izolacije na vanjske
zidove, godinja potreba za energijom bila bi 17092
kWh (120 kWh/m
2
), a godinji trokovi za grijanje
prostora u ovisnosti o energentu iznose oko 11.466
kn za lo ulje, 4.990 kn za plin ili 10.255 kn za
elektrinu energiju. Dok je za isti neizolirani objekt
godinja potreba za energijom 28886 kWh (187
kWh/m
2
), a godinji trokovi iznose 17.892kn za
lo ulje, 7.785 kn za plin ili 16.000 kn za elektrinu
energiju. Uz investiciju od 44.000 za izolaciju
objekta, vaa kua godinje moe utedjeti 36%
(9576 kWh/god) potrebne energije za grijanje,
odnosno godinja uteda za trokove grijanja
prostora u ovisnosti o energentu tada bi iznosile
oko 6.426 kn za lo ulje, 2.795 kn za plin ili 5.746 kn
za elektrinu .
56
INVESTICIJA
Investicija obuhvaa izvedbu nove fasade,
koja iznosi 280 kn/m
2
, odnosno 44.000 kn
za 156 m
2
. Razlika u izvedbi klasine fasade
od vapneno cementne buke s bojanjem
i toplinske fasade je 23.000 kn za 156 m
2

(cijene su izraene s PDV-om).
Slojevi izoliranog vanjskog zida:
Vapneno-cementna buka (2,00 cm)
Puna opeka od gline (30,00 cm)
Polimerno cementno ljepilo (0,50 cm)
Lamele kamene vune (10,00 cm)
Polimerno cementno ljepilo (0,50 cm)
Silikatna buka (0,20 cm)
Unutarnja temperatura iznosi 20C ( uz prekidani
reim grijanja 18C.
Toplinski gubici: transmisijski gubici kroz vanjski
plat te prema tlu i gubici prirodnom ventilacijom
U obzir su uzeti linijski gubici (potencijalni toplinski
mostovi)
Od toplinskih gubitaka prisutni su dobici od
sunevog zraenja kroz ostakljene dijelove objekta
Klimatski uvjeti lokacije:
Prosjena unutarnja vlanost prostorija se
procjenjuje na 60%.
Vanjska projektna temperatura je -15C.
Koritena je cijena energenata na dan 14.10.2008.
godine: lo ulje: 5,63 kn/l, prirodni plin: 2,08 kn/m3,
ogrijevno drvo*: 370 kn/prm, elektrina energija 0,6
kn/kWh (skuplja tarifa 0,74 kn/kWh, jeftinija 0,39
kn/kWh).
* Drvo se prodaje sa cijenom koja se slobodno formira
na tritu i jako varira ovisno o sezoni, a najei nain
formiranja cijene je za 1 prm. Prosjena cijena na tritu
je oko 370 kn za prostorni metar, ogrijevna mo jednog
prostornog metra kree se oko 2189 kWh.
UTEDE
Uteda u energiji: 1344 m
3
/god (prirodnoi plin) , 9576 kWh/god ( elektrina energia), 4,37 prm/god
( ogrijevno drvo), 1141 l/god ( loivo ulje)
Uteda u novcu: 2.795 kn/god (prirodni plin), 5.746 kn/god (elektrina energija), 1.619 kn/god
(ogrijevno drvo), 6.426 kn/ god ( loivo ulje)
Godinje utede u emisijama CO
2
: 2,55 t CO
2
/god (prirodni plin), 5,08 t CO
2
/god (elektrina energija),
0 t CO
2
/god (ogrijevno drvo), 2,97 t CO
2
/god (loivo ulje) .
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 15,7 god (prirodni plin), 7,7 god (elektrina energija),
27,2 god (ogrijevno drvo), 6,8 god (loivo ulje)
4.4.4 Sustavi za proizvodnju toplinske energije u zgradama
Sustav za proizvodnju toplinske energije u svojoj najkompliciranijoj, parnoj, varijanti sastoji
od ureaja u kojem se energija goriva pretvara u toplinsku energiju (kotao), razvoda toplinske
energije, troila toplinske energije, povrata kondenzata te mjerne i regulacijske opreme. U veim je
sreditima (Zagreb, Osijek, Karlovac, Sisak itd.) est sluaj da se toplinska energija preuzima iz sustava
daljinskog grijanja. Na slici 21. prikazana je openita shema sustava za proizvodnju toplinske energije
te su naznaene sve za analizu relevantne komponente.
57
Kotao
Ekonomajzer
Predgrija
zraka
Rezervoar
vode
Napojna
pumpa
Ispusni
ventil
Ispusni
ventil
Ispusni
ventil
Kondenzatorska
pumpa
Ventil za smanjenje tlaka
Grija zraka
Procesni
grija
Procesni
grija
Z
r
a
k

z
a

s
a
g
o
r
i
j
e
v
a
n
j
e

D
i
m
n
i

p
l
i
n

Plamenik
Rezervoar
povratnog
kondenzata
Voda
Glavniventil
G
r
a
n
i
c
a

k
o
t
l
o
v
s
k
o
g

s
u
s
t
a
v
a
Granica sustava povrata kondenzata
Granica sustava distribucije
Granica krajnje potronje br.2
Gorivo
msteam [t/h]
hstem [kJ/kg]
mFW[t/h]
t FW[
o
C]
mMU[t/h]
tMU[
o
C]
mCR[t/h]
tCR[
o
C]
ms ,1
[t/h]
hs ,1[kJ/kg]
ms,2[t/h]
hs, 2[kJ/kg]
ms,n[t/h]
hs , n[kJ/kg]
mc,n[t/h]
tc,n[
o
C]
t c ,2
[
o
C]
mc ,2[t/h]
tc ,2[
o
C]
mc ,2
[t/h]
Granica krajnje potronje br.1 Granica krajnje potronje br.n
Slika 21: Primjer sheme industrijskog sustava za proizvodnju toplinske energije
Ukupno gledano efkasnost sustava za proizvodnju toplinske energije moe se defnirati
kao omjer toplinske energije iskoritene od krajnjih potroaa i dovedene energije goriva odnosno
preuzete toplinske energije iz javne mree:
(3)
gdje je:
E
kp
= toplinska energija iskoritena kod krajnjih potroaa, kWh
E
g
= dovedena energije goriva iz kojeg se proizvodi toplinska energija ili
toplinska energija preuzeta iz sustava daljinskog grijanja, kWh
U analizi sustava za proizvodnju toplinske energije potrebno je analizirati efkasnost svih
komponenti kao to je to naznaeno na slici 22.
g
kp
E
E
=
58
KOTLOVI/UREAJI
ZA PROIZ. TOPL.
ENERGIJE
A B
KRAJNJI
POTROAI
D
A.1 Fiziki pregled
A.5
Operativne procedure i
sustav regulacije
A.6 Mjerenja
A.2 Specifkacija kotla / ureaja
A.3 Prikupljanje podataka
A.7 Tehniki prorauni
A.8 Mjere za utede u energiji
A.9 Analiza isplativosti
A.10 Plan implementacije
B.1 Fiziki pregled
B.4 Ispust pare i prozraivanje
B.5 Ispusti
B.2 Shema distribucijskog sustava
B.3 Veliina cijevi
B.6 Izolacija
B.7 Mjere za utede u energiji
B.8 Analiza isplativosti
B.9 Plan implementacije
D.1 Fiziki pregled
Operativne procedure
D.4 Mjerenja
D.2 Specifkacija krajnjih potroaa
D.3
D.5 Tehniki prorauni
D.6 Mjere za utede u energiji
D.7 Analiza isplativosti
D.8 Plan implementacije
UKUPNI REZULTATI
A.4 Shema kotlovnice/postrojenja
KONDENZAT C
C.1 Fiziki pregled
Para
C.4 Mjerenja
C.2
Koliina povratnog
kondenzata
C.3
C.5 Tehniki prorauni
C.6 Mjere za utede u energiji
C.7 Analiza isplativosti
C.8 Plan implementacije
DISTRIBUCIJA/RAZVOD
TOPL. ENERGIJE
Slika 22: Procedura za sustavnu analizu sustava za proizvodnju toplinske energije
Uobiajeno je da se za svaki znaajniji ureaj za proizvodnju topline npr. kotao snage vee
od 50 kW vodi dnevnik rada u kojem se u ovisnosti o raspoloivim mjernim instrumentima zapisuju
karakteristini podaci. Primjera radi, u dobro opremljenoj kotlovnici instalirana je mjerna oprema koja
omoguuje dnevno biljeenje slijedeih podataka:
Potronja goriva,
Potronja napojne vode,
Sadraj dimnih plinova,
Potronja elektrine energije za pomone sustave te
Predana toplinska energija u sustav razvoda.
59
Openito govorei kod ureaja za proizvodnju toplinske energije smanjenje efkasnosti se
najee vee uz:
Gubitke preko otpadne topline dimnih plinova (osim u sluaju elektrinih ureaja
za proizvodnju topline),
Gubitke konvekcijom i zraenjem,
Gubitke preko opreme za punjenje i ostalih radnih mehanizama,
Gubitke uslijed neodgovarajueg odravanja,
Gubitke uslijed nepravilnog voenja procesa te
Gubitke kroz razna isputanja na platu opreme.
Promatrajui razvod toplinske energije osnovne su mjere za poveanje efkasnosti poboljanje
stanja izolacije te saniranje eventualnih isputanja.
Pitanje 9: Isplati li se izolirati cjevovode npr. na veim lokacijama gdje se iz centralne toplinske
podstanice napaja vie objekata?
TRENUTNO STANJE
Na nekoj se lokaciji kao energent za grijanje
koristi toplinska energija iz javne mree.
Tijekom opeg energetskog pregleda
utvreno je pomanjkanje izolacije na dijelu
cijevnog razvoda.
Stara je izolacija uklonjena nakon zadnje
rekonstrukcije cjevovoda i nova nije nikad
postavljena.
Ukupna vanjska povrina neizoliranih cijevi
(P
1
) iznosi 358,6 m
2
.
OPIS MJERE
Postavljanje nove izolacije (debljina izolacije od
40 mm kao i na ostalom dijelu razvoda) na
neizoliranom dijelu cjevovoda.
Slika P-1: Pojednostavljena shema toplinskog sustava na lokaciji
Toplinska
energija iz javne
mree
Toplinska
postaja s
izmjenjivaem
topline
Potroai toplinske energije
Objekt 1
Objekt 2 Sanitarna topla voda
Razvod toplinske energije (topla grana)
Razvod toplinske energije (hladna grana)
Bez izolacije
M
50C voda u cijevi (prosjek)
8,9C okolina temperatura (prosjek)
60
INVESTICIJA
Temeljem dobivenih ponuda od strane
moguih izvoaa radova odreena je visina
investicije u iznosu od 289.000 KN.
Stavke investicije:
Priprema cjevovoda za postavljanje nove
izolacije.
Nabava i postavljanje izolacije.
Testiranje sustava i putanje u pogon.
Cijena toplinske energije iz javne toplinske mree
C
topl.en.
= 197,41 KN/MWh.
Ugrauje se izolacija debljine izolacije 40 mm
kao i na ostalom dijelu razvoda toplinske energije.
Prema izrazu za izraun koefcijenta prolaza
topline kroz cilindrinu stjenku (P-1) izraunat je
koefcijent prolaza topline k
1
= 19,8 W/m
2
K za
neizoliranu, te k
2
= 0,71 W/m
2
K za izoliranu
cijev.
R
R
ln
1
R +
R
R
+
1
1
= k
n
1 = i
i
1 + i
i
1
v 1 + n
1
u
(P-1)
gdje je:
k koefcijent prolaza topline, W/m
2
K
v
koefcijent prijelaza topline s vanjske strane
cijevi, W/m
2
K,
v
= 20 W/m
2
K
u
koefcijent prijelaza topline s unutarnje
strane cijevi, W/m
2
K,
u
=3.000W/m
2
K
R
i
polumjer, m za cijev NO65 izoliranu
mineralnom vunom debljine 40 mm R
1
=34,9
mm, R
2
=38,1 mm, R
3
=78,1mm
i
koefcijent provoenja topline, W/mK, za
elinu cijev izoliranu mineralnom vunom
elik
=50 W/mK,
mineralna vuna
=0,041 W/mK
Prosjena temperatura tople vode (T
v
) u cijevima u
sezoni grijanja iznosi 50C.
Prosjena okolina temperatura (T
o
) u sezoni
grijanja iznosi 8,9C.
Trajanje ogrjevne sezone (t
grijanje
)iznosi 2.100 h/
god.
Ukupna vanjska povrina novoizoliranih cijevi (P
2
)
iznosi 735,6 m
2
.
UTEDE
Uteda u energiji (S
E
): S
E
= Gubici toplinske energije na neizoliranom dijelu cjevovoda Gubici
toplinske energije na izoliranom dijelu = k
1
(T
v
T
o
) P
1
t
grijanje
k
2
(T
v
T
o
) P
2
t
grijanje
=

= 567,7 MWh/god.
Uteda u novcu (S
N
): S
N
= Uteda u energiji Cijena energije = S
E
C
topl.en.
= 112.100 KN/god.
2
(S
EM
): S
EM
= Uteda u energiji koefcijent koji povezuje potronju toplinske
2
[5] = S
E
0,26939 t/MWh = 152,93 t CO
2
/god.
Kod parnih je sustava bitan povrat istog kondenzata jer znai direktnu utedu u energiji, vodi
i kemijskom tretiranju napojne vode. Takoer, ukoliko to uvjeti na lokaciji dozvoljavaju potrebno
je provjeriti i mogunost koritenja solarne energije za pripremu sanitarne tople vode.
61
Kako se u zgradama toplinska energija uglavnom koristi za grijanje prostora kljuno je
uspostaviti regulaciju sustava prema vanjskoj, okolinoj, temperaturi. Prilikom analize dostatnosti
grijanja prostora potrebno je voditi rauna i o zakonskim aktima koji propisuju potrebne mikroklimatske
uvjete za pojedina radna mjesta
1
.
Tipine su mjere za poboljanje energetske efkasnosti u sustavima za proizvodnju toplinske
energije navedene u Prilogu 4.
Pitanje 10: Koja se mjerna oprema najee koristi tijekom detaljnog energetskog pregleda u
sklopu analize sustava za proizvodnju toplinske energije u zgradama?
Tijekom mjerenja u sklopu detaljnog energetskog pregleda koja se odnose na sustav za proizvodnju
toplinske energije u zgradama najee se koristi ureaj za mjerenje i analizu sadraja dimnih plinova,
termometar s mogunou viednevne pohrane podataka, termovizijska kamera i ultrazvuni mjera
protoka.
4.4.5 Klimatizacijski i ventilacijski sustavi u zgradama
Sustavima ventilacije odrava se kvaliteta zraka u prostoru dovoenjem svjeeg zraka
odnosno odvoenjem tetnih tvari iz prostora. Prirodna se ventilacija ostvaruje bez prisilnog
dovoenja ili odvoenja zraka i nije ju mogue u potpunosti regulirati jer ovisi o klimatskim uvjetima
(vanjskim strujanjima, razlikama tlakova i temperatura) ali je zato jeftina i jednostavna za izvedbu.
Mehanika je ventilacija za razliku od prirodne neovisna o klimatskim uvjetima, lako se regulira ali je
zato skuplja u pogonu jer troi energiju. Meutim, mehanika je ventilacija apsolutno nuna za veinu
radnih prostora.
Ovisno o prostoru koji treba prozraiti postoji odsisna, tlana te kombinacija tlano-odsisne
ventilacije. Obavezna komponenta sustava ventilacije je flter za zrak. Svjei zrak se fltira kako bi
sprijeili unos estica iz okolinjeg zraka u prostor, dok se dio odsisnog zraka koji se ponovno vraa u
prostor takoer proiava. Proiavanjem odisinog zraka titimo elemenate ventilacijskog sustava
od nakupljanja neistoa. Za prostore posebne namjene, s najstroim zahtjevima na istou (isti i
sterilni prostori, fna elektronika itd.) postavlja se nekoliko fltera od kojih su oni na samom ulazu u
prostor s najviim klasama proiavanja.
Klimatizacija je proces pripreme zraka u svrhu kontroliranog postizanja i odravanja zadanih
karakteristika klimatskih uvjeta zatvorenog prostora (temperatura, relativna vlanost, brzina strujanja
zraka, te istoa zraka) u uskim granicama optimalnih vrijednosti tijekom itave godine. Ovaj proces
se odvija automatski prilagoavajui se promjenjivim utjecajima vanjske klime i moguim unutarnjim
poremeajima.
1 Vidi Zakon o zatiti na radu (Narodne novine, br. 59/96., 94/96., 114/03. i 100/04.) i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, br. 86/08.) Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada
(Narodne novine, br. 110/08.), Tehniki propis za dimnjake u graevinama (Narodne novine, br. 03/07.) i Tehniki propis o
sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada (Narodne novine, br. 03/07.).
62
Prostorija 1 Prostorija 2
Distribucija kondicioniranog zraka
Povrat dijela starog zraka
Regulacija rada klima
komore-sekundarna
regulacija
Instalirati ureaje za
povrat otpadne topline
Odravanje
opreme-obrada zraka,
fltri
Regulacija rada
kompresora-primarna
regulacija
Ventilacija strojarnice
Iskoritenje otpadne
topline
Odravanje opreme
Izbor tipa i veliine
kompresora
Eleiminiranje buke i
proputanje sustava
Eleiminiranje grana koje
se ne koriste
Regulacija protoka-
tercijarna regulacija,
prilagodba protoka
potrebama potroaa
Kontrolirana
potronja-elimiranje rada
kad nitko ne boravi u
prostoru
Odravanje
Instalirati automatsko
zatvaranje vrata radi
sprjeavanja ulaza
vanjskog zraka
Razlika izmeu ventilacije i klimatizacije je u tome to kod klimatizacije postoji proces
pripreme zraka koji ukljuuje proces zagrijavanja/hlaenja, ovlaivanja i odvlaivanja, dok se kod
sustava ventilacije zrak samo zagrijava na temperaturu ubacivanja u zimskom periodu.
to se tie automatske regulacije osnovni principi regulacije ogrjevnog/rashladnog uinka
su temperaturna i koliinska regulacija. Temperaturna regulacija odnosi se na promjenu temperature
fuida uz konstantnu protonu koliinu dok se koliinska regulacija odnosi na promjenu protone
koliine medija.
Osnovno je pravilo klimatizacijske tehnike kod hlaenja sadrano u reenici Ne hladiti na
niu temperaturu nego je to je to potrebno, jer se time poveava utroak pogonske energije za isti
ostvareni rashladni uin tj. znatno se naruava energetska efkasnost rashladnog procesa. Iskustvo
govori da se za svaki stupanj nie temperature isparavanja, odnosno vie temperature kondenzacije
poveava utroak energije u rashladnom procesu za priblino 2%. Primjer sheme klimatizacijskog
sustava s istaknutim najznaajnijim komponentama prikazan je na slici 23.
Slika 23: Primjer sheme klimatizacijskog sustava
63
KOMPRESOR 1
(snaga pogonskog motora X kW,
kapacitet x m
3
/h )
PROSTOR #1 PROSTOR #2 PROSTOR #3
PROSTOR #N PROSTOR #4
KLIMA
KOMORA 1
KLIMA
KOMORA 2
KLIMA
KOMORA N
KOMPRESOR 2
(snaga pogonskog motora Y kW,
kapacitet y m
KOMPRESOR N
(snaga pogonskog motora Z kW ,
kapacitet z m
PROIZVODNJA RASHLADNE ENERGIJE
USIS SVJEEG
ZRAKA
PRIPREMA
ZRAKA PRIJE
UPUHIVANJA U
PROSTOR
DISTRIBUCIJA KONDICIONIRANOG ZRAKA
FINALNA POTRONJA KLIMATIZIRANI PROSTOR
Eliminiranje buke i
proputanja u
razvodu
Regulacija protoka
tercijarna regulacija ,
prilagodba protoka
potrebama potroaa
Kontrolirana potronja
eliminiranje rada kad
nitko ne boravi u prostoru
Odravanje
Eliminiranje grana
koje se ne koriste
DOVOD
RASHLADNE
ENERGIJE
Regulacija rada
kompresora
primarna regulacija
Odravanje opreme
Ventilacija
strojarnice
Iskoritenje otpadne
topline
Izbor tipa i veliine
kompresora
Odravanje opreme
obrada zraka, fltri
Regulacija rada klima
komora sekundarna
regulacija
Instalirati ureaje za
povrat otpadne topline
Instalirati automatsko
zatvaranje vrataradi
spreavanja ulaska
vanjskog zraka
POVRAT DIJELA
STAROG ZRAKA
3
/h )
3
/h )
Kljuni su parametri za rad klimatizacijskih sustava tlak isparavanja i tlak kondenzacije
radnog medija. Tlak se isparavanja odrava reguliranjem rada kompresora, dok se tlak kondenzacije
odrava reguliranjem rada rashladnih pumpi (broj pumpi u pogonu). Djelovanjem na ove dvije
veliine moemo utjecati na ukupnu potronju energije za pogon kompresora.
Prilikom analize rada klimatizacijskih sustava potrebno je uzeti u obzir sve komponente
sustava tj. rashladne kompresore, pumpe, ventilatore i rashladne tornjeve ako postoje. Takoer,
potrebno je analizirati i sve mogunosti za poboljanje efkasnosti koje proizlaze iz regulacije
elektromotornih pogona. Primjera radi koritenje visokoefkasnih elektromotora za pogon
ventilatora kondenzatora moe donijeti od 3 do 5% uteda u elektrinoj energiji. Na slici 24. su
navedene tipine mjere poboljanja energetske efkasnosti po segmentima u sustavu klimatizacije.
Slika 24: Tipine mjere poboljanja energetske efkasnosti po segmentima u sustavu klimatizacije
64
Pitanje 11: Koji su bitni parametri i kako izraunati isplativost ulaganja u opremu za
povrat otpadne topline u ventilacijskom sustavu?
TRENUTNO STANJE
U sportskom se centru u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj kao energent za grijanje koristi
toplinska energija iz javne mree.
Tijekom preliminarnog energetskog pregleda
utvreno je kako u ventilacijskom sustavu,
iako je bilo predvieno prvotnim projektom,
nije instaliran ureaj za povrat otpadne
topline.
Ukupna godinja potronja toplinske
energije (E
g
) iznosi 10.321 MWh/god.
OPIS MJERE
Nabava i ugradnja ureaja za povrat otpadne
topline (rekuperator) u ventilacijski sustav u
sportskom centru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
INVESTICIJA
investicije u iznosu od 1.314.000 KN.
Stavke investicije:
Izrada projektne dokumentacije.
Priprema cijevnog razvoda za ugradnju
ureaja za povrat otpadne topline.
Nabava i ugradnja ureaja za povrat
otpadne topline.
Testiranje sustava i putanje u pogon
Cijena toplinske energije iz javne toplinske mree
C
topl.en.
= 197,41 KN/MWh.
Vrijeme rada sustava za povrat otpadne topline
preraunato na nazivno optereenje (t
p
) 2.700 h/
god.
Povrat otpadne topline pri nazivnom optereenju
(P
n
) 450 kWh/h.
Godinji trokovi odravanja sustava za
rekuperaciju otpadne topline (T
o
) 36.000 KN/god.
UTEDE
Uteda u energiji (S
E
): S
E
= Povrat otpadne topline pri nazivnom optereenju Vrijeme rada sustava za
povrat otpadne topline preraunato na nazivno optereenje = P
n
t
n
= 1.215 MWh/god.
Uteda u novcu (S
N
): S
N
= (Uteda u energiji Cijena energije) Godinji trokovi odravanja sustava za
rekuperaciju otpadne topline = (S
E
C
topl.en.
) T
o
= 203.900 KN/god.
2
(S
EM
): S
EM
= Uteda u energiji koefcijent koji povezuje potronju toplinske
2
[5] = S
E
0,26939 t/MWh = 327,31 t CO
2
/god.
Pitanje 12: Koja se mjerna oprema najee koristi tijekom detaljnog energetskog pregleda
u sklopu analize sustava klimatizacije i ventilacije?
Tijekom mjerenja u sklopu detaljnog energetskog pregleda koja se odnose na sustave za klimatizaciju
najee se koristi termometar s mogunou viednevne pohrane podataka, anemometar, ureaj za
mjerenje elektrinih veliina (struja, napon, snaga, energija i cos) s mogunou viednevne pohrane
podataka i ultrazvuni mjera protoka.
65
Preuzimanje na
srednjem naponu
T1
Q1
10 kV; 50 Hz
630 kVA
400V / 230V
F1
Q2
F 2 F 3 F 4 F 5 F 6 F 7 F 8 F 9 F 1 0
380V; 3/N ~ 50Hz
Energetski odvodi prema razvodnim ormarima za
pojedine grupe potroaa
K
o
t
l
o
v
n
i
c
a
K
o
m
p
r
e
s
o
r
s
k
a

p
o
s
t
a
j
a

1
K
o
m
p
r
e
s
o
r
s
k
a

p
o
s
t
a
j
a

2
R
a
s
v
j
e
t
a

h
a
l
e

1
R
a
s
v
j
e
t
a

h
a
l
e

2
L
i
n
i
j
a

d
r
o
b
i
l
i
c
a
P
a
k
i
r
a
o
n
i
c
a
V
a
n
j
s
k
a

r
a
s
v
j
e
t
a
U
p
r
a
v
n
a

z
g
r
a
d
a
Tipine su mjere za poboljanje energetske efkasnosti u sustavima klimatizacije i ventilacije
navedene u Prilogu 4.
4.4.6 Elektroenergetski sustavi u zgradama
Pod elektroenergetskim sustavom u zgradama podrazumijevamo komponente i ureaje koji
se nalaze iza mjesta preuzimanja elektrine energije u zgradi. Primjer pojednostavljene jednopolne
sheme elektroenergetskog sustava u nekoj zgradi nalazi se na slici 25. Osnovno se pravilo za
poboljanje efkasnosti ureaja koji koriste elektrinu energiju moe saeti u reenici: Iskljui ureaj
kad ga ne koristi!
Slika 25: Primjer pojednostavljene jednopolne sheme elektroenergetskog sustava u zgradrstvu
U traenju poboljanja efkasnosti elektroenergetskog sustava u zgradama potrebno je drati
se ve vie puta spomenutog sustavnog pristupa tj. poboljanja je potrebno traiti i na strani opskrbe
(transformatori, kompenzacija jalove snage, upravljanje vrnim optereenjem, kvaliteta elektrine
energije) i na strani fnalne potronje (elektromotorni pogoni, rasvjeta, ostali ureaji).
Na lokacijama gdje se elektrina energija preuzima na srednjenaponskoj razini est je
sluaj da su u transformatorskoj postaji instalirana dva transformatora, tzv. radni i priuvni. Iako je
jedan transformator dostatan za pokrivanje potreba najee su u pogonu oba. Primjera radi za
transformator od 1.000 kVA prosjeni gubici (ovisno o optereenju) iznose oko 10 kW to za poduzee
iji je transformator u pogonu oko 8.700 h/god. znai nepotrebne gubitke u iznosu od 87.000 kWh/
god. Ovi se gubici mogu izbjei jednostavnim iskljuivanjem jednog od transformatora (priuve).
66
0
20
40
60
80
100
120
Vrijeme
Razina
upravljanja
[h]
O
p
t
e
r
e
e
n
j
e

[
k
W
]
Stvarno opt.
Preuzeto opt. Uklonjeno opt.
24 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23
Analizom prikupljenih rauna za potronju elektrine energije moe se vidjeti da li za
zgradu postoje izdaci pod stavkom prekomjerno preuzeta jalova energija i na taj nain utvrditi
postoji li kompenzacija jalove snage te da li je ispravno dimenzionirana. Ako u zgradi nema nikakvih
kondenzatora za kompenzaciju jalove snage za oekivati je prosjeni cos u rasponu od 0,6 do 0,8.
Dodavanjem kondenzatora potrebno je podignuti cos iznad 0,95 i na taj nain izbjei dodatne
trokove za jalovu energiju.
Rezanje vrhova ili smanjenje vrnog optereenja klasini je nain upravljanja potronjom,
a provodi se pravovremenim iskljuenjem troila koja nisu nuna u zadanom trenutku s ciljem
smanjivanja vrnog optereenja i uz to vezanih trokova. Na tritu postoji oprema koja se podeava
prema znaajkama aktivnosti u zgradi te u sluaju da postoji opasnost prekoraenja zadane razine
vrnog optereenja iskljuuje predefnirana troila. Primjer upravljanja vrnim optereenjem prikazan
je na slici 26.
Slika 26: Primjer upravljanja vrnim optereenjem
Elektromotorni su pogoni prisutni u veini modernih zgrada. Uobiajeno se radi o veem
broju jedinica koje su razmjetene na razliitim mjestima. Prilikom provoenja opeg energetskog
pregleda potrebno je provjeriti naine rada svih elektromotornih pogona na lokaciji. U upotrebi su
najraireniji asinkroni elektromotori koji se koriste u 2/3 svih elektromotornih pogona. Na slici 27.
istaknute su znaajke o kojima ovisi efkasnost elektromotornog pogona.
67
M
Pravilan izbor
elektromotora (izvedba -
klasini ili visokoefkasni)
Pravilno
dimenzioniranje
elektromotora -
prilagoeno potrebama
Nain regulacije brzine
vrtnje elektromotora
Pravilan izbor strojarskog
dijela opreme (pumpa,
ventilator itd.)
dimenzioniranje, efkasnost
Kvaliteta elektrine
energije na lokaciji
Efkasnost mehanikog
prijenosa
Odravanje
Slika 27: Znaajke o kojima ovisi efkasnost elektromotornog pogona
Na efkasnost dobro odravanog elektromotornog pogona najznaajnije utjee
dimenzioniranost i izvedba elektromotora. Negativni utjecaji zbog predimenzioniranosti
elektromotora vide se u:
Veim poetnim izdacima zbog kupovine elektromotora vee snage,
Veim poetnim izdacima u svu ostalu prateu opremu (kabeli, sklopke itd.),
Veim izdacima u dodatnu opremu za kompenzaciju jalove snage zbog loeg
faktora snage koji je posljedica nieg optereenja te
Veim izdacima za elektrinu energiju tijekom cijelog ivotnog vijeka elektromotora
zbog slabije efkasnosti koja je posljedica predimenzioniranosti.
Takoer, jedan od vrlo esto primjenjivanih naina poboljanja efkasnosti elektromotornih
pogona koje karakterizira promjenjivost optereenja jest ugradnja ureaja za frekventnu regulaciju
brzine vrtnje elektromotora. Prednost ovog naina regulacije najoitija je kod pumpnih postrojenja,
gdje se u usporedbi s regulacijom protoka fuida priguenjem u cjevovodu koritenjem frekventnih
regulatora brzine vrtnje elektromotora, a time i promjene protoka, ostvaruju i najvee utede, slika 28.
68
0
2
4
6
8
0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000 20.000
Protok[m
3
/h]
S
n
a
g
a

p
o
g
o
n
s
k
o
g

e
l
e
k
t
r
i
n
o
g

m
o
t
o
r
a

[
k
W
]
Regulirana
(promjenjiva) brzina
Konstantna
brzina
Slika 28: Primjer moguih dobitaka adekvatnim reguliranjem elektromotornog pogona
Ukoliko se na lokaciji nalaze elektromotorni pogoni koje karakterizira veliki broj radnih sati i
konstantno optereenje kroz godinu potrebno je analizirati koritenje visokoefkasnih elektromotora.
Visokoefkasni su elektromotori zbog izbora materijala koji se koriste u njihovoj proizvodnji tei i
skuplji za 10 do 30 %.
U veini je zgrada elektrina rasvjeta vrlo znaajan potroa te nudi znaajne potencijale za
utede. Poslovni su prostori uglavnom osvijetljeni fuorescentnom rasvjetom ili tzv. obinim aruljama
sa arnom niti. Izborom odgovarajueg, visokoefkasnog izvora svjetlosti, uz energetske utede
poveava se i ugodnost boravka u prostoru. Prilikom izbora izvora svjetlosti potrebno je voditi rauna
i o zakonskim normama te potrebnoj osvijetljenosti radnih mjesta. Primjera radi razina osvijetljenosti
radnih mjesta u zatvorenom prostoru propisana je normom Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom
prostoru (HRN ISO/CIE 8995:2003).
69
Pitanje 13: Kolika je isplativost ulaganja u modernizaciju elektrine rasvjete?
TRENUTNO STANJE
Na lokaciji su trenutno instalirane 302
svjetiljke s opalnom kapom i s po dvije
fuorescentne cijevi snage 58 W.
Koristi se magnetska prigunica te trenutna
instalirana snaga (P
ccg
) po svjetiljci uz
ukljuenu predspojnu napravu iznosi 142 W.
Godinja potronja elektrine energije u
sustavu elektrine energije (E
el.en.
) iznosi
85.768 kWh/god.
Postojei sustav elektrine rasvjete ne
zadovoljava uvjete propisane normom
Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom
prostoru (HRN ISO/CIE 8995:2003).
OPIS MJERE
Kompletna sanacija rasvjetnog sustava s ciljem
postizanja uvjeta zadanih normom Osvijetljenost
radih mjesta u zatvorenom prostoru (HRN ISO/CIE
8995:2003) i ostvarivanja uteda u energiji.
Godinje vrijeme rada (t
god
) rasvjetnog sustava na
lokaciji iznosi oko 2.000 h.
Sluba odravanja vrlo aurno radi svoj posao tako
da se svi kvarovi na rasvjetnom sustavu otklanjaju
odmah kako se pojave.
Rasvjetni sustav se koristi iskljuivo tijekom vie
dnevne tarife za preuzimanje elektrine energije.
Na lokaciji je ugovoren tzv. crveni poduzetniki
tarifni model za preuzimanje elektrine energije na
niskom naponu te cijena energije iznosi 0,52 kN/
kWh a angairane snage 70,97 KN/kW mjeseno.
Procijenjen je faktor istovremenosti (f
i
) za
sudjelovanje elektrine rasvjete u vrnom
optereenju na 0,8.
Instalirana snaga novog sustava po svjetiljci(P
ecg
)
iznosi 110 W.
Svjetlotehnikim je proraunom za karakteristine
prostorije potvreno da predloeno rjeenje
sanacije rasvjetnog sustava zadovoljava uvjete
propisane normom Osvijetljenost radih mjesta u
zatvorenom prostoru (HRN ISO/CIE 8995:2003).
INVESTICIJA
moguih izvoaa radova odreena je
visina investicije u iznosu od 437.900 KN.
Stavke investicije:
Demontaa i zbrinjavanje postojeih
svjetiljki.
Projektiranje novog sustava elektrine
rasvjete.
Nabava i ugradnja novih svjetiljki s
parabolik odsijaem te ugraenom
elektronikom prigunicom i 255 W T5
cijevima.
70
UTEDE
Uteda u energiji (S
E
): S
E
= Potronja elektrine energije stari sustav(E
el.en.ccg
) Potronja elektrine
energije novi sustav(E
el.en.ecg
) = 302 t
god.
(P
ccg
P
ecg
) = 19.328 kWh/god.
Uteda u angairanoj snazi vrnom optereenju (S
S
): S
E
= Angairana snaga stari sustav(P
el.en.ccg
)
Angairana snaga novi sustav(P
el.en.ecg
) = 302 (P
ccg
P
ecg
) f
i
= 7,7 kW/mjeseno
Uteda u novcu (S
N
): S
N
= Uteda u energiji + Uteda u angairanoj snazi = S
E.
0,52 KN/kWh + S
S

70,79 KN/kW mjeseno 12 mjeseci = 16.600 KN/god.
2
(S
EM
): S
EM
= Uteda u emisiji CO
2
kao posljedica smanjenja potronje elektrine
energije [5] = 5,35 t CO
2
/god.
Napomena: Isplativost ove investicije ne smije se gledati samo iz kuta energetske efkasnosti jer se
predloenim rjeenjem sanacije rasvjetnog sustava postie zadovoljavanje uvjeta zadanih normom
Osvijetljenost radih mjesta u zatvorenom prostoru (HRN ISO/CIE 8995:2003) to prije nije bio sluaj.
Tipine su mjere za poboljanje energetske efkasnosti u elektroenergetskom sustavu u
industriji navedene u Prilogu 4.
4.4.7 Vodoopskrbni sustavi u zgradama
Osnovni naini rjeavanja problema gubitaka vode mogu se sagledati kroz sljedee mjere i
postupke:
Utvrivanje i sanacija postojeih uzroka gubitaka,
Edukacija potroaa u cilju to ekonominije potronje,
Aktivni nadzor sustava radi pravodobnog reagiranja prilikom iznenadne pojave
porasta potronje i aktivna kontrola tlaka u cjevovodu te
Pravilno odravanje i obnova postojee vodovodne mree.
Efkasnost programa smanjenja gubitaka najbolje je gledati kroz plansko kombiniranje
nekoliko razliitih metoda. Zastupljenost ciljanih metoda ovisna je o konfguraciji i specifnostima
pojedinih sustava poevi od tlaka u cjevovodu do broja i vrste izljevnih mjesta te oscilacijama
potronje. Najvanija je mjera unapreenja kontrole potronje vode uvoenje daljinskog nadzora
potronje. U odnosu na uobiajenu praksu koja podrazumijeva kontrolu u prosjeku svakih tridesetak
dana (prema raunima) ovo rjeenje podrazumijeva kontinuirano, svakodnevno, praenje potronje
vode na lokaciji.
71
Lokacija nadzora
protoka i tlaka
CENTAR
NADZORA
INTERNET
GSM
Protok
Tlak
Naredbe
Podaci
Alarmi
GSM/GPRS
GSM/SMS
Slika 29: Shematski prikaz sustava za daljinski nadzor stanja vodoopskrbnog sustava
Kontrola tlaka ima vanu ulogu u smanjenju postojeih gubitaka koje uzrokuju mnogobrojne
male pukotine. Takoer, prekomjerni tlak utjee i na poveanje intenziteta postojeih puknua.
U sluaju da se voda koristi kao rashladni medij krajnje neefkasno je koritenje otvorenih
rashladih krugova.
Ukoliko je mogue na lokaciji je potrebno organizirati prikupljanje kinice za ienje i pranje
vanjskih te zalijevanje zelenih povrina.
72
Pitanje 14: Kako odrediti gubitke uslijed neeljenih isputanja u vodovodnom sustavu?
TRENUTNO STANJE
Tijekom analize rauna za vodu te izrade
bilance potronje vode po glavnim
potroaima i izljevnim mjestima dio
potronje u zadnja etiri mjeseca nije bilo
mogue objasniti.
Dio cjevovoda je dosta star olovne cijevi.
Ne postoji regulacija tlaka u sustavu.
Od strane dobavljaa instalirano je samo
jedno mjerno mjesto. Korisnik nije instalirao
dodatna brojila za kontrolu potronje vode
kod kljunih potroaa.
Ne analizira se potronja vode.
Pretpostavlja se da postoji znaajnije curenje
u vodovodnoj mrei na lokaciji.
OPIS MJERE
Uspostaviti aktivni nadzor protoka i tlaka te
mjerenjem provjeriti stanje vodovodne mree
na lokaciji i sanirati otkrivena mjesta neeljenih
isputanja.
INVESTICIJA
investicije u iznosu od 623.500 KN.
Stavke investicije:
Projektiranje novog sustava daljinskog
nadzora protoka i tlaka na lokaciji tri
dodatna mjerna mjesta.
Nabava i ugradnja opreme za aktivni nadzor
protoka i tlaka na lokaciji etiri mjerna
mjesta.
Uspostava aktivnog nadzora nad protokom
i tlakom u mrei. Oprema za daljinski nadzor
protoka i tlaka ima mogunost alarmiranja
u sluaju prekoraenja zadanih vrijednosti
protoka i tlaka slanjem sms poruka i
e-mailova na unaprijed defnirane korisnike.
Otkrivanje i saniranje neeljenih isputanja.
Obuka korisnika za rad s novom opremom.
Cijena 1 m
3
vode iznosi 24,01 KN.
Tijekom noi nema aktivnosti na lokaciji i potrebe
za potronjom vode ali je mjerenjem utvren noni
protok u iznosu od 0,6 l/s.
Unoenjem ove vrijednosti u bilancu potronje
vode na lokaciji objanjen je poremeaj u potronji
u zadnja etiri mjeseca.
UTEDE
Uteda u vodi (S
V
): S
V
= Vrijeme istjecanja izraeno u m
3
/god. = 0,6 l/s = 18.921,6 m
3
/god.
Uteda u novcu (S
N
): S
N
= Uteda u vodi cijena vode = S
V.
24,01 KN/m
3
= 454.300 KN/god.
2
(S
EM
): S
EM
= Uteda u emisiji CO
2
kao posljedica smanjenja potronje vode [5] =
= 5 t CO
2
/god.
73
4.4.8 Ostala oprema i sustavi
Najvei potencijali za poboljanja u efkasnosti potronje energije za rad uredske, kuhinjske
i ostale opreme lee u odgovornom ponaanju korisnika. Kod izbora opreme za kuhinje potrebno
je voditi rauna o tome da se umjesto elektrinih koriste penice, tednjaci i kuhala na prirodni ili
ukapljeni naftni plin. Takoer, kod nabavke nove opreme potrebno je voditi rauna o deklariranoj
klasi energetske efkasnosti jer se isplati kupovati energetski efkasnije ureaje.
4.5 PRIKAZ MJERA ZA POBOLJANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Tijekom analize u energetskom pregledu mjere za poboljanje energetske efkasnosti
razrauju se do razine idejnog rjeenja. U prikazu mjera za poboljanje energetske efkasnosti
potrebno je klijentu predstaviti kljune parametre analize tj. ulazne pretpostavke, elemente investicije,
oznaku sloenosti mjere, izraunate utede i ekonomske pokazatelje ulaganja. Dakle, prikaz mjera za
poboljanje energetske efkasnosti ukljuuje slijedee elemente:
Ocjenu investicijskih trokova provedbe mjere,
Ocjenu sloenosti mjere,
Ocjenu energetskih i ekonomskih dobiti tj. uteda u energiji i novcu,
ivotni vijek nove opreme,
Izraun jednostavnog perioda povrata investicije za mjere analizirane u opem
energetskom pregledu odnosno iste sadanje vrijednosti i interne strope povrata
za mjere analizirane u detaljnom energetskom pregledu,
Izraun ekolokih dobiti tj. smanjenje emisija CO
2
uslijed uteda u energiji.
Investicija podrazumijeva sve trokove projekta, ukljuujui projektiranje, nabavu nove
opreme, demontau stare opreme, instalaciju nove opreme, testiranje i putanje u pogon. U investiciju
se ne ukljuuje PDV. Vrijednost investicije odreuje se na temelju ekspertnog znanja strunog tima
koji provodi energetski pregled uz konzultaciju s dobavljaima opreme, projektantima i monterima.
Kad se govori o sloenosti mjere za poboljanje energetske efkasnosti misli se na sloenost
tehnike realizacije. Naime, ako mjera za poboljanje energetske efkasnosti ne zahtjeva velika
fnancijska sredstva te ako realizaciju mogu u sklopu svojih redovitih aktivnosti obaviti djelatnici
Slube odravanja onda se takva mjera ocjenjuje kao vrlo jednostavna za provedbu. Primjer takve
mjere je zamjena svih tzv. obinih arulja sa arnom niti s odgovarajuim fuokompaktnim aruljama.
Suprotan primjer, tj. vrlo sloena mjera za provedbu, je zamjena kotlova za grijanje jer se moe obaviti
samo za vrijeme kad se ne koristi grijanje i zahtjeva velika fnancijska ulaganja te angairanje velikog
broja vanjskih strunjaka koji e obaviti sva potrebna testiranja i biti odgovorni za putanje nove
opreme u pogon.
74
Kljuni su parametri analize iznos uteda u energiji, vodi i novcu koji e se ostvariti
provedbom predloene mjere. Izraunatom se iznosu uteda u energiji [kWh] i vodi [m
3
] pridruuju
ekvivalentne novane vrijednosti u [KN]. Prilikom odreivanja novanog ekvivalenta uteda potrebno
je voditi rauna i o moguim najavama poskupljenja energenata. Primjera radi, ako je tijekom analize
poznato, tj. najavljeno poskupljenje elektrine energije koje e stupiti na snagu prije same provedbe
mjere onda novana vrijednost uteda u elektrinoj energiji treba biti izraunata s novim, veim,
cijenama. Kod odreivanja visine uteda u energiji i vodi potrebno je voditi rauna o meusobnom
utjecaju analiziranih mjera. Primjera radi ako se revitalizacija sustava grijanja prostora sastoji od
zahvata u kotlovnici, razvodu i na krajnjim potroaima kojima se ostvaruju utede od po 30% u
odnosu na referentnu potronju bilo bi pogreno zakljuiti kako e se provedbom ova tri zahvata
smanjiti potronja energije za grijanje u iznosu od 90%. Naime, uvaavajui meusobne utjecaje
ova tri zahvata dolazimo do zakljuka da e se njihovom provedbom potronja energije za grijanje
smanjiti za oko 66% u odnosu na referentnu potronju.
Kao osnovni pokazatelj ekonomske isplativosti mjera poboljanja energetske efkasnosti na
razini opeg energetskog pregleda koristi se tzv. jednostavni period povrata investicije. Jednostavni
je period povrata najjednostavniji kriterij ekonomskog odluivanja o investicijama. Na temelju
izraunatih ekonomskih pokazatelja (jednostavni period povrata investicije) defnira se prioritetna
lista mjera za poboljanje energetske efkasnosti.
Jednostavni se period povrata rauna prema izrazu:
[ ]
. god
N
I
= J PP
(5)
gdje je:
JPP = jednostavni period povrata investicije izraen u godinama,
I = potrebna investicija za realizaciju predloene mjere izraena u KN i
N = novane dobiti koje su posljedica realizacije predloene mjere izraene u
KN/god.
Za razinu sloenosti opeg energetskog pregleda jednostavni je period povrata dovoljno
dobar pokazatelj isplativosti mjera poboljanja energetske efkasnosti. Tijekom detaljnog energetskog
pregleda provodi se sloenija ekonomska analiza te se za svaku mjeru odreuju i drugi pokazatelji kao
ista sadanja vrijednost i interna stopa povrata.
ista sadanja vrijednost je dananja vrijednost svih buduih novanih uteda ostvarenih
tijekom vremena efektuiranja projekta (od godine 1 do T) umanjena za investicijske trokove (u godini
0) i rauna se prema izrazu:
75
( ) ( ) ( ) ( )
[ ]
K N I
k + 1
N
= I
k + 1
N
+ ... +
k + 1
N
+
k + 1
N
= NPV
0
T
1 = t
t
t
o T
T
2
2
1
1

gdje je:
NPV = ista sadanja vrijednost,
N
t
= novane dobiti u godini t koje su posljedica realizacije predloene mjere
iskazane u KN/god.,
k = diskontna stopa i
T = vrijeme efektuiranja.
ista sadanja vrijednost temeljni je kriterij ekonomskog odluivanja. Nulta ista sadanja
vrijednost oznaava da je predloena mjera sposobna vratiti uloeni kapital, a mjere s pozitivnom
istom sadanjom vrijednou imaju viu proftabilnost od onih koja se zahtijeva na tritu. Dakle,
pozitivna ista sadanja vrijednost je kriterij prihvatljivosti mjere odnosno projekta. No, najvea
potekoa kod primjene ove metode jest odabir diskontne stope, koji znatno moe utjecati na veliinu
iste sadanje vrijednosti. Zbog toga se najee koristi metoda interne stope povrata (IRR) kao druga
temeljna metoda ekonomskog odluivanja.
Interna stopa povrata diskontna je stopa koja iste novane tokove u itavom vijeku
efektuiranja investicije svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Najee se izraava se u
postocima. Interna stopa povrata je zasigurno najprecizniji indikator isplativosti nekog projekta. Ideja
je pronai diskontnu stopu IRR za koju je projekt jo uvijek isplativ, dakle pronai IRR za koji vrijedi:
( ) ( ) ( ) ( )
0 = I
IR R + 1
N
= I
IR R + 1
N
+ ... +
IR R + 1
N
+
IR R + 1
N
= NPV
0
T
1 = t
t
t
o T
T
2
2
1
1

Za razliku od kriterija iste sadanje vrijednosti gdje se pomou unaprijed defnirane
diskontne stope izraunava sadanja vrijednost buduih novanih tokova, u ovoj se metodi diskontna
stopa pojavljuje kao nepoznanica. Interna stopa povrata odreuje se iterativnim postupkom. Kriterij
za prihvaanje projekta svakako e biti najvia interna stopa povrata. Svaka e tvrtka na osnovu svog
troka kapitala odrediti koja je to donja granica prihvatljivosti. Najvea snaga ove metode upravo je
mogunost usporedbe s drugim investicijskim opcijama.
Jedna od bitnih sastavnica projekata energetske efkasnosti je i neraskidiva veza sa zatitom
okolia kroz smanjenje emisija tetnih plinova, posebice CO
2
. Na temelju izraunatih uteda
u energiji i vodi rauna se i smanjenje emisija CO
2
. Preporuena metodologija izrauna smanjenja
emisija CO
2
predstavljena je u dokumentu GHG Project Monitoring and Verifcation Protocol, UNDP
GEF Project No. CRO/00/G31/A/1G/99 iz listopada 2006. godine. [5]
(7)
(6)
76
U navedenom dokumentu razlikuje se izraun tzv. direktnih emisija koje su posljedica
spaljivanja fosilnih goriva i tzv. indirektnih emisija koje su posljedica koritenja elektrine energije ili
toplinske energije iz javne mree.
Direktne se emisije CO
2
koje su vezane uz spaljivanje fosilnih goriva raunaju prema izrazu:
[ ]
t B ) 12 / 44 ( O H E F = E M
c d c
(8)
gdje je:
EM = emisija CO
2
[t],
EF
c
= koefcijent koji povezuje potronju fosilnog goriva s odgovarajuim
emisijama [t C/TJ],
H
d
= ogrjevna vrijednost fosilnog goriva [GJ/t ili GJ/10
3
m
3
],
O
c
= udjel ugljika koji izgori u procesu izgaranja,
44/12 = stehiometrijski omjer CO
2
i C,
B = uteena koliina goriva u odnosu prema deklariranoj referentnoj
potronji [kt ili 10
6
m
3
].
U tablici 4. navedene su vrijednosti gore navedenih koefcijenata potrebnih za izraun emisija
CO
2
nastalih izgaranjem fosilnih goriva u Hrvatskoj. Ukoliko je u analiziranom objektu dostupan
podatak o ogrjevnoj vrijednosti goriva koje se upotrebljava za proraun emisija predlaemo koritenje
te vrijednosti.
Tablica 4: Vrijednosti koefcijenata potrebnih za izraun emisija CO
2
izgaranjem fosilnih
goriva u Hrvatskoj
Gorivo
EF
c
[t C/TJ]
H
d
[GJ/t(10
3
m
3
)]
O
c
[-]
EF
c
H
d
O
c
[t CO
2
/TJ_fuel]
Prirodni plin 15,3 34,00 0,995 55,82
Ukapljeni naftni plin 17,2 46,89 0,990 62,44
Loivo ulje 21,1 40,19 0,990 76,59
Ekstra lako loivo ulje 20,2 42,71 0,990 73,33
Kameni ugljen 25,8 24,30 0,980 92,71
Mrki ugljen 26,2 18,20 0,980 94,15
Lignit 27,6 12,15 0,980 99,18
Emisije CO
2
pojavljuju se i kod spaljivanja biomase ili biogoriva ali se prema IPPC preporukama
one ne raunaju jer se smatra da se radi o CO
2
koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere.
Indirektne emisije CO
2
koje su posljedica koritenja elektrine energije ili toplinske energije
iz javne mree raunaju su prema izrazu:
77
[ ]
t
10
) B E F (
= E M
6
(9)
gdje je:
EM = emisija CO
2
[t],
EF = koefcijent koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije
iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO
2
[gCO
2
/kWh ili gCO
2
/MJ],
B = uteena koliina koritenog energenta u odnosu prema deklariranoj
referentnoj potronji [kWh ili MJ].
Koefcijent koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije iz javne mree
s odgovarajuim emisijama CO
2
izraunat je na temelju podataka iz nacionalne energetske bilance
o potronji goriva za proizvodnju toplinske energije iz javne mree u Republici Hrvatskoj, odnosno
za elektrinu energiju na temelju energetske bilance Hrvatske elektroprivrede (HEP). U tablici 5.
navedene su vrijednosti koefcijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske energije
iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO
2
u Hrvatskoj. Zbog injenice da se vrijednosti u tablici
5. mijenjaju ovisno o sezoni ali i stanju te razvoju toplinarskog odnosno elektroenergetskog sustava u
Republici Hrvatskoj korisnicima ovog Prirunika predlaemo da prije izrauna emisija uvijek provjere
zadnje vrijednosti ovog koefcijenta na internet stranicama HEP-a i MINGORP-a.
Tablica 5: Vrijednosti koefcijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplinske
2
u Hrvatskoj
Energent Mjerna jedinica
[g CO
2
/kWh] [g CO
2
/MJ]
Elektrina energija 276,75 -
Toplinska energija iz javne mree 269,39 74,83
Takoer, Pravilnik o energetskom certifciranju zgrada (Narodne novine br. 36/10) u sklopu
defniranih metodologija energetskog certifciranja stambenih i nestambenih zgrada (Prilozi 6 i 7)
zgrada ima navedene koefcijente koje se koristi za izraun emisija ugljinog dioksida.
78
Pitanje 15: Kako bi trebao izgledati saeti prikaz mjere zamjene energenta za proizvodnju
toplinske energije analizirane tijekom opeg energetskog pregleda prirodni plin umjesto
ekstra lakog loivog ulja?
TRENUTNO STANJE
Za proizvodnju se toplinske energije za
grijanje i pripremu sanitarne tople vode
koristi ekstra lako loivo ulje.
Godinja potronja ekstra lakog loivog ulja
za grijanje i pripremu sanitarne tople vode
(E
ellu
) iznosi 229.601 l/god. odnosno
2.302,9 MWh/god.
Razvod i ogrjevna tijela su u odlinom
stanju rekonstruirano prije 11. mjeseci
termostatski ventili na radijatorima.
Razvojem je infrastrukture na lokaciji postao
dostupan i prirodni plin.
Postojea kotlovnica karakteristikama
ne udovoljava zahtjevima Pravilnika o
tehnikim normativima za projektiranje,
gradnju, pogon i odravanje plinskih
kotlovnica (Slubeni list SFRJ 10/1990 i
52/1990).
OPIS MJERE
Uvoenje prirodnog plina umjesto ekstra lakog
loivog ulja kao energenta za proizvodnju toplinske
energije.
Slika P-2: Pojednostavljena shema toplinskog sustava na lokaciji budue stanje oznaeno zelenom bojom

Sadanja
kotlovnica
loena ekstra
lakim loivim
uljem
Potroai toplinske energije
Sustav grijanja Sanitarna topla voda
Razvod toplinske energije (topla grana )
Razvod toplinske energije (hladna grana )
Nova kotlovnica
loena
prirodnim
plinom
MRS -
prikljuak na
gradsku plinsku
mreu
Razvod plina
na lokaciji
Prirodni plin
Ekstra lako
loivo ulje
Novi objekti na lokaciji
Legenda :
Postojei objekti na lokaciji
79
INVESTICIJA
investicije u iznosu od 2.505.000 KN
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
plinski prikljuak, plinodojava, elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove strojarske opreme.
Vanjska plinska mrea PEHD.
Unutarnja plinska mrea elik.
Neophodni graevinski radovi i
rekonstrukcije.
Projekti za MRS, plinsku mreu, kotlovnice.
Energetska vrijednost prirodnog plina dostupnog
na lokaciji iznosi 33.338,35 kJ/m
3
.
Ugrauju se dva niskotemperaturna kotla
kaskadno regulirana ukupne snage 1.000 kW.
Prelaskom na prirodni plin i instalacijom nove
opreme ostvarit e se poboljanje u efkasnosti
proizvodnje toplinske energije u iznosu od 5%.
(Budua potronja = 0,95 E
ellu
)
Pretpostavljeno je poskupljenje prirodnog plina u
iznosu od 30% u odnosu na trenutnu cijenu
(2,34 KN/m
3
umjesto trenutnih 1,8 KN/m
3
, tj.
0,25 KN/kWh umjesto 0,19 KN/kWh)
Prosjena cijena ekstra lakog loivog ulja (ref.
godina uz projekciju cijena u narednih pet godina)
iznosi 5,4 KN/l
UTEDE
Uteda u energiji (S
E
): S
E
= Utroena energija uz loenje ekstra lakog loivog ulja 0,05 = E
ellu
0,05 =
= 115,1 MWh/god.
Uteda u novcu (S
N
): S
N
= Trokovi za ekstra lako loivo ulje Trokovi za prirodni plin = 1.239.800 KN/
god. 52.800 KN/god. = 687.000 KN/god.
2
(S
EM
): S
EM
= Emisije CO
2
kao posljedica koritenja ekstra lakog loivog ulja
Emisije CO
2
kao posljedica koritenja prirodnog plina [5] = 18,7 t CO
2
/god.
4.6 IZRADA ZAVRNOG IZVJEA
Rezultati se energetskog pregleda klijentu dostavljaju u formi tehnikog izvjea. U izvjeu
ukratko trebaju biti obraene sve faze kroz koje se prolazi prilikom provoenja bilo opeg ili detaljnog
energetskog pregleda ali se poseban naglasak stavlja na prijedlog mjera za poboljanje efkasnosti
potronje energije i vode. U sluaju detaljnog energetskog pregleda ovo izvjee se esto naziva i
Investicijska studija.
80
Pitanje 16: Koje su sve informacije potrebne za izradu zavrnog izvjea tijekom provedbe
opeg energetskog pregleda?
Osnovne informacije o zgradama na
lokaciji
Podaci o potronji energije, vode te
aktivnosti na lokaciji
Podaci o tarifnom sustavu za sve energente
Podaci o aktivnostima koje se obavljaju na
lokaciji i mjerljivim rezultatima tih aktivnosti
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju
na lokaciji i ocjena prakse gospodarenja energijom
Tlocrt lokacije s rasporedom objekata
Radno vrijeme broj smjena
Broj djelatnika po smjenama
Opis i razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju
na lokaciji
Povezana potronja energije i vode s rezultatima
aktivnosti
Ocjena trenutne prakse gospodarenja energijom
centara i analiza potronje energije i vode
po glavnim grupama potroaa
Sustav obskrbe (ukljuen razvod do fnalnih
potroaa i analiza odravanja , naina voenja i
regulacije opreme te mjerenja):
- Sustav za proizvodnju rashladne energije
- Sustav za proizvodnju toplinske energije
- Vodovodni sustav
Sustav konane potronje (ukljuena analiza
odravanja , naina voenja i regulacije opreme te
mjerenja u pogonu )
- Klimatizacija
Prepoznati potencijali za utede u energiji i vodi
Tehno-ekonomska analiza prepoznatih
potencijala za utede
Zavrno izvjee za
klijenta
Lista prioritetnih mjera energetske efkasnosti
koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom
energetskom pregledu
provoenja detaljnog energetskog pregleda
81
Pitanje 17: Koje su sve informacije potrebne za izradu zavrnog izvjea, Investicijske studija
tijekom provedbe detaljnog energetskog pregleda?
4.6.1 Sadraj zavrnog izvjea
Format i sadraj izvjea o obavljenom opem ili detaljnom energetskom pregledu moraju
korisniku omoguiti jednostavno i brzo uoavanje bitnih detalja. U tablici 6. dan je prijedlog sadraja
izvjea za opi energetski pregled s objanjenima to bi trebalo biti obraeno u pojedinim poglavljima.
U izvjeu koje se odnosi na detaljni energetski pregled (Investicijska studija) nije potrebno ponavljati
ve izreene injenice iz izvjea o obavljenom opem energetskom pregledu. Glavni naglasak u
Investicijskoj studiji treba staviti na analizirane mjere poboljanja energetske efkasnosti
koje su provjerene opsenim mjerenjima na lokaciji. Upravo su mjerenja glavna kvaliteta koju
donosi detaljni energetski pregled pa kao priloge u Investicijsku studiju treba dodati plan mjerenja i
kompletan pregled rezultata mjerenja.
Osnovne informacije iz preliminarnog
Podaci o potronji energije
,
vode te
aktivnosti na lokaciji
Podaci o tarifnom sustavu za sve energente
Podaci o aktivnostima koje se obavljaju na
lokaciji i mjerljivim rezultatima tih aktivnosti
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju na
lokaciji i ocjena prakse gospodarenja energijom
Mjerenja svim sustavima koji su vezani na
analizirane mjere poboljanja energetske
efkasnosti
Tlocrt lokacije s rasporedom objekata
Radno vrijeme broj smjena
Broj djelatnika po smjenama
Podaci o zgradama na lokaciji
Mjere koje je potrebno obraditi tijekom detaljnog
Plan mjerenja
Rezultati mjerenja
Analiza rezultata mjerenja
Analiza i proraun vrednovanje mjera
poboljanja energetske efkasnosti
Tehno-ekonomska analiza mjera za poboljanje
energetske efkasnosti temeljena na rezultatima
mjerenja
Zavrno izvjee,
Investicijska studija, za
klijenta
Razraen projekt
implementacije predloenih mjera energetske
efkasnosti
Ciljevi i plan za
praenje rezultata projekta
82
Tablica 6: Sadraj izvjea o obavljenom opem energetskom pregledu
Poglavlje u izvjeu Objanjenje
Saetak
Prilikom pisanja Saetka potrebno je imati na umu da Uprava
poduzea koje je vlasnik ili korisnik zgrade donosi odluke ali
i da lanovi Uprave vrlo esto nemaju vremena za itanje
dugih tehnikih izvjea. U Saetku je potrebno navesti
kljune podatke iz izvjea (pokazatelje potronje) te dati
pregled analiziranih mjera u formi tablice s jasno istaknutim
prijedlogom za nastavak aktivnosti. Saetak ne bi trebao biti
dulji od dvije stranice.
Popis slika, tablica, koritenih kratica i
defnicija
Na ovaj se nain korisniku omoguava brzi pregled svih slika
i tablica iz izvjea te upoznavanje s koritenim kraticama i
defnicijama prije samog itanja dokumenta.
Uvod
Na jednoj do dvije stranice potrebno je opisati lokaciju i sve
objekte na koje se odnosi opi energetski pregled.
Analiza energetskih svojstava svih
objekata na lokaciji
U ovom se poglavlju predstavlja analiza energetskih svojstva
svih objekata na lokaciji. Pod analizom energetskih svojstvima
se misli na analizu tehnikih karakteristika vanjske ovojnice
zgrade, sustava grijanja, hlaenja, klimatizacije i ventilacije
prostora, pripreme sanitarne tople vode, elektroenergetskog
sustava te potronje sanitarne vode.
Potronja energije i vode te veza s
aktivnostima na lokaciji
Ovo poglavlje izvjea potrebno je podijeliti na vie
podpoglavlja koja sadravaju:
podatke o dobavljaima energije i vode,
podatke o utroenim koliinama energije i vode u
referentnoj godini,
podatke o vezi potronje energije i vode s aktivnostima
na lokaciji,
energetsku i trokovnu bilancu,
analizu potronje svakog od energenata te bilancu po
kljunim potroaima.
Emisije CO
2
kao posljedica potronje
energije
U ovom se poglavlju defniranoj referentnoj potronji
energije pridruuju emisije CO
2
.
Analizirane mjere za poboljanje
Ovo je kljuno poglavlje izvjea i u njemu moraju biti
detaljno opisane sve razmatrane mjere za poboljanje
energetske efkasnosti. Svaka mjera treba biti u zasebnom
podpoglavlju s naznakom da mjere koje su direktno
povezane trebaju imati zajedniko podpoglavlje.
Zakljuak i prijedlog plana za nastavak
aktivnosti
Kroz Zakljuak i prijedlog plana za nastavak aktivnosti klijentu
je potrebno dati jasan savjet to treba poduzeti kako bi se
realizirali prepoznati potencijali za poboljanje energetske
efkasnosti. Ovo poglavlje ne bi trebalo biti dulje od dvije
stranice.
Prilog 1. Saeti prikaz analiziranih mjera
Zbog ogranienosti veliine Saetka potrebno je napraviti
i dodatni ali detaljniji Saeti prikaz analiziranih mjera
poboljanja energetske efkasnosti. Ovo poglavlje namijenjeno
je osoblju koje je proitalo cijelo izvjee te naknadno eli
na jednostavan nain doi do svih karakteristika analiziranih
mjera: veliini investicije, ocjeni sloenosti, oekivanim
utedama u energiji i novcu, ekolokim dobicima u vidu
smanjenja emisija CO
2
te jednostavnom periodu povrata
investicije
83
Vano je naglasiti kako je u saetku Izvjea potrebno napraviti tablicu u kojoj e biti
predstavljeni kljuni parametri prorauna (investicija, izraunate utede i jednostavni period povrata
investicije). Na ovaj se nain Upravi poduzea koje je vlasnik ili korisnik zgrade na pregledan nain
predstavljaju za njih najvaniji parametri svake od analiziranih mjera.
Tablica 7: Primjer tablinog prikaza kljunih podataka u Saetku izvjea
RBr Opis mjere
Troak
implementacije
[KN]
Utede [KN] JPP [godina]
1.
Uspostava sustava za
gospodarenje energijom
2.208.000 402.000 5,49
2.
Revitalizacija vanjske
ovojnice i saniranje
toplinskih mostova
3.405.000 207.000 16,45
3.
Rekonstrukcija sustava
grijanja, zamjena energenata
2.305.000 687.000 3,36
4.
Revitalizacija sustava
elektrine rasvjete
83.200 25.000 3,33
5.
Kompenzacija prekomjerno
preuzete jalove energije
27.000 6.200 4,35
6.
Uspostava sustava za
gospodarenje vodom
(zatvoreni rashladni krugovi)
1.616.000 1.446.000 1,12
7.
Revitalizacija
klimatizacijskog sustava,
zamjena dotrajalih
rashladnih kompresora
454.000 89.400 5,08
9.
Rekonstrukcija parionice
i prelazak na indirektno
parenje
231.400 72.500 3,19
UKUPNO 10.329.600 2.935.100 3,52
84
85
5. ZAKLJUAK
Energetski je pregled sustavna analiza potronje energije i vode u zgradi s ciljem utvrivanja
efkasnosti potronje, te pronalaenja i vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda. Kljuni su
rezultat energetskog pregleda ekonomski opravdane mjere poboljanja energetske efkasnosti koje
se preporuuju za provedbu.
U analizi odnosa izmeu aktivnosti u zgradi i potronje energije nikako se ne smije zanemariti
ljudski faktor. Naime, unaprjeenja efkasnosti potrebno je traiti i na strani tehnologije (strojevi i
oprema) ali i na strani upravljanja opremom (ljudski faktor). Drei se sustavnog pristupa konzultant
analizira sve segmente potronje energije i vode, od ulaza i energetskih transformacija do neposredne
potronje kroz aktivnosti koje se odvijaju u zgradi.
U zakljuku elimo podsjetiti da je za provoenje bilo opeg ili detaljnog energetskog
pregleda u zgradama kljuno slijedee:
Dobro planiranje svih aktivnosti i pravovremena komunikacija s klijentom,
Razumijevanje aktivnosti koje se odvijaju u objektima na lokaciji,
Pravilno prepoznavanje mogunosti poboljanja energetske efkasnosti i
Sustavan i jasan prikaz rezultata i smjernica za nastavak aktivnosti kroz izvjee koje
se dostavlja klijentu.
Zanemarivanjem bilo kojeg od gore navedena etiri kljuna koraka energetski pregled nee
poluiti oekivane rezultate.
86
6. LITERATURA
[1] Master plan energetske uinkovitosti za Hrvatsku 2008.
2016., UNDP Hrvatska i Ministarstvo gospodarstva
rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, 2007. Zagreb,
dostupno na http://www.ee.undp.hr/images/stories/
masterplan/EEMP_fnal-hrv.pdf,
[2] Poar, Hrvoje: Osnove energetike 1; kolska knjiga, Zagreb,
1992.
[3] Morvaj, Zoran; Gvozdenac, Dusan.: Applied Industrial Energy
and Environmental Management, John Wiley & Sons, UK &
IEEE Press, USA, 2008.
[4] Energija u Hrvatskoj 2006., Ministratsvo gospodarstva
rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, Zagreb, 2007.,
dostupno na http://www.mingorp.hr/ (31.8.2008.)
[5] GHG Project Monitoring and Verifcation Protocol, UNGP
GEF Project No. CRO/00/G31/A/1G/99, Zagreb, 2007.
[6] United Kingdom: The Carbon Trust Good Practice Guides
(GPG) and Good Practice Case Studies (GPCS) dostupno na
http://www.carbontrust.co.uk/publications (12.05.2009.)
[7] Inteligent Energy Europe - Library dostupno na http://
www.iee-library.eu (12.05.2009.)
[8] Morvaj, Zoran; Zanki, Vlasta; Lugari, Luka; ai, Goran;
Bogunovi, Zoran.: Energy management in cities: learning
through change // Learning cities in a knowledge-based
global society: Conference proceedings. Milan: European
Urban Research Association (EURA), 2008. (predavanje,
meunarodna recenzija, objavljeni rad,znanstveni)
[9] Morvaj, Zoran; ai, Goran; Lugari, Luka.: Gospodarenje
energijom u gradovima; Zagreb: Program Ujedinjenih
naroda za razvoj, 2008 (prirunik).
[10] Morvaj, Zoran; ai, Goran.: Systematic resource
management as a basis for sustainable development of
cites // 12th European Urban Research Association (EURA)
conference, Madrid, 2009 (predavanje, meunarodna
recenzija, objavljeni rad, struni)
[11] Morvaj, Zoran; Sui, Boris.: Prirunik za provedbu
preliminarnih energetskih pregleda u industrijskim
poduzeima. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i raunarstva,
2009 (prirunik).
87
PRILOG 1: PRIMJER UPITNIKA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O POTRONJI
ENERGIJE I AKTIVNOSTIMA NA LOKACIJI
Molimo popunjeni upitnik vratite e-mailom na slijedeu adresu: (upisati e-mail adresu na
koju elite dobiti popunjeni upitnik) te sve skice, nacrte i sheme poaljite potom na slijedeu
adresu (upisati adresu na koju elite dobiti skice i sheme)
OPI PODACI O PODUZEU KOJE JE VLASNIK ILI KORISNIK ZGRADE TE KONTAKT OSOBI
Naziv poduzea:
Adresa poduzea:

Ime kontakt osobe:
Poloaj kontakt osobe:
Telefon:
Fax:
E-Mail:
Molimo u slijedeim odgovorima navedite podatke za prethodnu kalendarsku godinu
Broj zaposlenih:
Prosjean broj korisnika zgrade:
Ukupni godinji promet:
Struktura vlasnitva:
88
Ukoliko je dostupna dostavite nam skicu rasporeda objekta na lokaciji s naznakom planiranih
proirenja
Primjer skice rasporeda objekta na lokaciji s naznakom planiranih proirenja
Ukoliko su dostupni dostavite nam nacrte svih objekta na lokaciji
AKTIVNOSTI NA LOKACIJI
Ukratko opiite aktivnosti koje se odvijaju po objektima na lokaciji.
Koliko iznose ukupni godinji sati koritenja objekata? Molimo navedite radne dane u tjednu
i da li imate kolektivni godinji odmor tijekom kojeg se prekidaju (zaustavljaju) aktivnosti na
lokaciji?
U koliko je smjena se koriste objekti?
Navedite broj djelatnika koji svakodnevno boravi po pojedinim objektima.
89
POTRONJA ENERGIJE I TROKOVI ZA ENERGIJU
Molimo Vas da nam potom dostavite kopije rauna za sve energente i vodu iz prethodne godine i
proteklih mjeseci tekue godine na adresu (upisati adresu na koju elite dobiti kopije svih rauna).
GOSPODARENJE ENERGIJOM
Da li postoji u Vaem poduzeu ili zgradi osoba koja je odgovorna za gospodarenje
energijom?
NE DA, njezine dunosti su:
kupovina energenata
nadzor i odravanje instaliranih ureaja
uinkovito gospodarenje energijom

Da li se u Vaem poduzeu ili zgradi prati i analizira potronja energije?
NE DA
Ako je Va odgovor na ovo pitanje bio DA molimo navedite uz pojedini energent kako pratite
njegovu potronju u odnosu na navedene aktivnosti:
D: dnevno T: tjedno M: mjeseno K: kvartalno P: polugodinje G: godinje
Kontrola pristiglih
rauna
Oitanje
brojila
Analiza
potronje
Elektrina energija
Prirodni plin
Loivo ulje
Kruta goriva
Toplinska energija iz javne mree
Voda
Ostali energenti (navesti)
90
Da li su u zadnje tri godine u Vaem poduzeu ili zgradi poduzete neke mjere i postupci
vezani uz racionalno gospodarenje energijom?
NE DA (molimo navesti koje)
R.BR. OPIS UTEDA ENERGIJE
KOLIINA VRSTA
Da li se prema Vaim saznanjima u naredne tri godine u Vaem poduzeu ili zgradi planira
poduzeti neka od mjera vezana uz racionalno gospodarenje energijom?
NE DA (molimo navesti koje)
R.BR. OPIS UTEDA ENERGIJE
KOLIINA VRSTA
Kako ocjenjujete gospodarski prosperitet Vaeg poduzea u naredne tri godine?
porast odravanje postojeeg stanja pad
Kako ocjenjujete udio trokova za energiju u ukupnim trokovima u Vaem poduzeu?
malen umjeren visok
Kako ocjenjujete znaaj energije u Vaem poduzeu vezano uz ekoloke standarde?
malen umjeren visok
91
U kojem smjeru oekujete da e se kretati trokovi za energiju kroz naredne tri godine u
Vaem poduzeu?
pad trokovi e ostati na razini dosadanjih porast
Kako ocjenjujete koliki je potencijal uteda u energiji u Vaem poduzeu? (odnosi se na
postotak ukupnih trenutnih trokova za energiju)
< 10% 10-20% 20-30% > 30%
Na kojim mjestima procjenjujete da postoje potencijali za primjenu mjera energetske
uinkovitosti u Vaem poduzeu?

Koje su barijere za primjenu mjera energetske uinkovitosti u Vaem poduzeu?
Energija je samo sekundarna sirovina
Nedostatak mogunosti fnanciranja takvih projekata
Nepostojanje interesa/svijesti za takove projekte
Nedostatak tehnikog znanja za izvedbu takovih projekata
Nedovoljan broj osoblja
Slaba mogunost pristupa novim tehnologijama
92
PODACI O OBJEKTIMA NA LOKACIJI
U tablicu unesite traene podatke odvojeno za svaki objekt na lokaciji.
Oznaka objekta i osnovna namjena (npr.
Zgrada 4 Zavod za kemiju, molimo
opisati):
Radno vrijeme, vrijeme koritenja objekta:
Godina zavretka izgradnje:
Ukupna povrina prostora unutar objekta:
Visina stropa [m]:
Broj katova:
Godina zadnje obnove objekta:
to je obnovljeno (npr. krovite, prozori itd.)
Visina objekta [m]:
Povrina tlorisa objekta [m
2
]:
Ukupna povrina prozora na vanjskim
proeljima objekta [m
2
]:
Referentna unutarnja temperatura zraka u
objektu u sezoni grijanja, [C]:
Referentna unutarnja temperatura zraka u
prostoriji u sezoni hlaenja, [C]:
Nain ventiliranja prostorija, (npr. centralni
sustav - ventilatori):
Konstrukcijske
karakteristike
Materijal
beton,
puna
opeka,
uplja
opeka,
Ukupna
debljina
[cm]
Debljina sloja
toplinske
izolacije
[cm]
Povrina
konstrukcije
[m
2
]
Koefcijent
prolaska
topline
U [W/m
2
K]
Napome-
na
Vanjski zid sjever
Vanjski zid jug
Vanjski zid istok
Vanjski zid zapad
Strop prema
negrijanom
potkrovlju/
tavanu
Zid prema
negrijanom
prostoru
93
Izvedba
ostakljenja npr.
trostruko izo-
staklo s plin. i low
e

premazom (ako
je vie razliitih
tipova navesti
povrine za svaki
tip odvojeno)
Okvir
ostakljenja npr.
drvo, aluminij,
plastika itd.
Zatita od
sunca
Napomena
Sjeverno proelje [m
2
]
Juno proelje [m
2
]
Istono proelje [m
2
]
Zapadno proelje [m
2
]
Koefcijent prolaska topline
prozora U [W/m
2
K]
POSTROJENJA ZA ENERGETSKE PRETVORBE
TOPLINSKA ENERGIJA
KOTLOVNICA
Molimo priloiti raspoloivu shemu kotlovnice.
Primjer sheme kotlovnice.

KOTAO No.1
KOTAO No.2
SPREMNIK
NAPOJNE
VODE
Voda
Povrat
kondenzata
oko 65 %
PARA u proces
Predgrija
ulja
Teko loivo ulje
Odmuljivanje
Pumpe
napojne
vode
P
R
I
M
J
E
R
U tablicu unesite traene podatke o kotlovskom postrojenju. U sluaju da se na lokaciji
vie jedinica popunite tablicu odvojeno za svaku kotlovsku jedinicu.
94
Toplinska snaga kotla [kW
th
]:
Proizvoa kotla:
Radno vrijeme (sezonski ili cijelu godinu):
Tip kotla:
Godina proizvodnje:
Tip goriva (prirodni plin ili loivo ulje, obvezno
navesti tip loivog ulja koje se koristi):
Godinji sati rada kotla [h/god.]:
Proizvoa plamenika kotla:
Tip plamenika:
Godina proizvodnje plamenika:
Maksimalna snaga plamenika [kW
th
]:
Tip regulacije:
Koliina vode dodana su sustav [m
3
/god.]
U koliko su na lokaciji instalirani parni kotlovi popuniti slijedeu tablicu.
Instalirani kapacitet [t/h]:
Proizvoa kotla:
Tip kotla:
Godina proizvodnje:
Tip goriva (prirodni plin ili loivo ulje, obvezno
navesti tip loivog ulja koje se koristi):
Godinji sati rada kotla [h/god.]:
Proizvoa plamenika kotla:
Tip plamenika:
Godina proizvodnje plamenika:
Maksimalna snaga plamenika [kW
th
]:
Tip regulacije:
Koliina vode dodana su sustav [m
3
/god.]
Tlak pare na izlazu iz kotla [kPa]:
Temperatura pare na izlazu iz kotla [C]:
Temperatura napojne vode na ulazu u kotao [C]:
Temperatura zraka za izgaranje [C]:
Temperatura goriva [C]:
95
U tablicu unesite traene podatke o sadraju dimnih plinova.
Temperatura dimnih plinova [C]:
CO
2
:
O
2
:
CO:
N
2
:
Pretiak zraka:
Toplinske podstanice (relevantno ako postoje na lokaciji)
U tablicu unesite traene podatke o toplinskim podstanicama. U sluaju da se na lokaciji
toplina iz javne mree preuzima na vie mjesta popunite tablicu odvojeno za svako mjerno
mjesto.
Toplinska snaga podstanice [kW
th
]:
Ugovorena snaga [t/h u sluaju pare odnosno MW]:
Proizvoa izmjenjivaa topline i godina proizvodnje:
Godina proizvodnje:
Tip automatike:
Godina izgradnje/rekonstrukcije toplinske podstanice:
Razvod toplinske energije na lokaciji
U tablicu unesite traene podatke o razvodu toplinske energije na lokaciji. U sluaju da na
lokaciji postoji vie grana razvoda toplinske energije u tablicu unesite podatke za svaku
granu.
Broj grana cijevnog razvoda toplinske energije na lokaciji:
Duljina svake grane cijevnog razvoda toplinske energije na lokaciji [m]:
Promjer grane cijevnog razvoda toplinske energije [m]:
Vrsta izolacije:
Debljina izolacije:
Godina putanja u pogon cijevnog razvoda toplinske energije:
Godina zadnje vee rekonstrukcije cijevnog razvoda:
Navesti to je rekonstruirano tijekom zadnje vee rekonstrukcije:
96
ELEKTRINA ENERGIJA
Molimo priloiti jednopolnu shemu razvoda elektrine energije na lokaciji.
Primjer jednopolne sheme razvoda elektrine energije.
U tablicu unesite traene podatke o elektroenergetskom sustavu na lokaciji. U sluaju da se
na lokaciji nalazi vie mjesta preuzimanja elektrine energije popunite tablicu odvojeno za
svako mjesto preuzimanja.
Naponska razina na kojoj se preuzima elektrina energija [kV]
U sluaju preuzimanja na srednjenaponskoj razini potrebno je
navesti:
Broj transformatorskih stanica
Broj transformatora po transformatorskoj stanici
Instalirani kapacitet po transformatoru [kVA]
Preuzimanje na
srednjem naponu
T1
Q1
10 kV; 50 Hz
630 kVA
400V / 230V
F1
Q2
F 2 F 3 F 4 F 5 F 6 F 7 F 8 F 9 F 1 0
380V; 3/N ~ 50Hz
Energetski odvodi prema razvodnim ormarima za
pojedine grupe potroaa
K
o
t
l
o
v
n
i
c
a
K
o
m
p
r
e
s
o
r
s
k
a

p
o
s
t
a
j
a

1
K
o
m
p
r
e
s
o
r
s
k
a

p
o
s
t
a
j
a

2
R
a
s
v
j
e
t
a

h
a
l
e

1
R
a
s
v
j
e
t
a

h
a
l
e

2
L
i
n
i
j
a

d
r
o
b
i
l
i
c
a
P
a
k
i
r
a
o
n
i
c
a
V
a
n
j
s
k
a

r
a
s
v
j
e
t
a
U
p
r
a
v
n
a

z
g
r
a
d
a
97
VODA
Na koliko mjesta se preuzima voda iz javne vodovode mree?
Da li se voda koristi za hlaenje u otvorenim rashladnim krugovima?
Koji je promjer ulaznog cjevovoda?
Da li postoji regulacija tlaka?
Kolika je duljina [m] vodovodne mree na lokaciji?
Od kojeg su materijala napravljene vodovodne cijevi? Navesti tip materijala i duljinu
cjevovoda u metrima.
POTRONJA KRAJNJIH (NEPOSREDNIH) POTROAA
U tablicu unesite traene podatke o sustavu grijanja prostora.
Nain grijanja prostora (radijatorski/
ventilokonvektorski/ infracrvene grijalice/
toplozrano grijanje):
Broj grana razvoda:
Broj grijaih elemenata (radijatora/
ventilokoventora) po granama:
Tip radijatora (elini/aluminijski):
Tip automatike temperature u prostoru:
Godinji sati rada [h/god.]:
U tablicu unesite podatke o svim elektrinim ureajima instaliranim u poduzeu koji imaju
elektrinu snagu veu od 1 kW. Takoer, potrebno je unijeti podatke i o svim raunalima i
pisaima koji su instalirani ali bez oznake za instaliranu snagu te podatke o svim elektrinim
bojlerima i grijalicama pa ak iako je njihova instalirana snaga manja od 1 kW.
Elektrini ureaji
Naziv ureaja (npr.
elektrina grijalica)
Instalirana snaga [kW]
Procijenjeno dnevno
vrijeme rada ureaja
(npr. 1 sat 5 dana u
tjednu ili 2 sata dnevno
od listopada do
travnja)
Oznaka zgrade ili
objekta u kojem se
ureaj nalazi (npr.
upravna zgrada)
98
ZNAAJNIJI POTROAI
SUSTAV KLIMATIZACIJE/VENTILACIJE
Molimo priloiti shemu klimatizacijskog/ventilacijskog sustava na lokaciji.
Primjer sheme klimatizacijskog sustava na lokaciji.

SVJEI
ZRAK
OAHU 1 & 2
SVJEI
ZRAK
CFU
AHU
OEF
PROSTORI
24
o
C
50 %
SA
RA
FA
AHU
OEF
PROSTORI
24
o
C
50 %
SA
RA
FA
AHU
AEF
PROSTORI
24
o
C
50 %
SA
FA
RA
84000 m
3
/h
1512 kW
46800 m
3
/h
179600 m
3
/h
825 kW
133300 m
3
/h
538800 m
3
/h
1943 kW
494500 m
3
/h
44800 m
3
/h
85800 m
3
/h
605 kW
63900 m
3
/h
19100 m
3
/h
SVJEI
ZRAK
AHU
AEF
PROSTORI
24
o
C
50 %
SA
FA
RA
30250 m
3
/h
3150 m
3
/h
OAHU 3
39400 m
3
/h
170 kW
3150 m
3
/h
66 kW
SVJEI
ZRAK
PROSTORI
24
o
C
SA
OAHU 4
A B C D E

P
R
I
M
J
E
R
U tablicu unesite traene podatke o klimatizacijskom/ventilacijskom sustavu.
Koriteni klimatizacijski/ventilacijski sustavi:
Broj neovisnih sustava:
Ukupni dimenzionirani protok zraka na izlazu [m
3
/h]
Godina instalacije sustava:
Broj kompresora:
Proizvoa i tip kompresora:
Instalirana snaga elektromotora po kompresorima [kW]:
Godina proizvodnje i godina instalacije na lokaciji:
Nain hlaenja kompresora (npr. vodom hlaeni):
Godinje vrijeme rada (opis svih relevantnih faktora i karakteristika kao npr. promjena radnih uvjeta)
Dnevno vrijeme rada (opis):
Temperatura zraka [
o
C]
Tip regulacije
99
SUSTAV ELEKTRINE RASVJETE
U tablicu unesite podatke o sustavu elektrine rasvjete na lokaciji.
Sustav elektrine rasvjete
Tip izvora svjetlosti
(npr. arulja sa arnom
niti, fuorescentna
arulja, ivina arulja,
natrijeva arulja ili
halogena arulja)
Broj izvora svjetlosti
po svjetiljci i snaga
po svjetiljci (npr. za
fuorescentne cijevi
2x36 W znai dvije
cijevi u svjetiljci i svaka
cijev ima 36 W)*
Procijenjeno
dnevno vrijeme rada
rasvjetnog tijela (npr.
1 sat 5 dana u tjednu
ili 2 sata dnevno od
listopada do travnja)
Oznaka zgrade
ili mjesta gdje se
rasvjetno tijelo nalazi
(npr. upravna zgrada ili
vanjska rasvjeta)
*za fuorescentnu rasvjetu obavezno navesti ako se koriste elektronike prigunice jer e se u protivnom smatrati da se koriste
magnetske.
HVALA NA SURADNJI!!!
100
PRILOG 2. PRIMJER SUGLASNOSTI ZA DOBIVANJE PODATAKA O POTRONJI
ENERGIJE ILI VODE DIREKTNO OD DOBAVLJAA
Upisati naziv tvrtke ili institucije u kojoj se obavlja energetski pregled
Adresa tvrtke ili institucije
Matini broj tvrtke ili institucije
Predmet: Suglasnost za dobivanje podataka o potronji (Upisati energent za koji se
trai suglasnost: elektrina energija, prirodni plin, ukapljeni naftni plin, koks,
ugljen, voda itd.) direktno od isporuitelja
SUGLASNOST
Upisati naziv tvrtke ili institucije koja obavlja energetski pregled dajemo suglasnost da se u nae
ime smije obratiti Upisati naziv tvrtke koja je isporuitelj traenog energenta u cilju dobivanja podataka
o potronji Upisati traeni energent za sva mjerna mjesta za koja raune plaa Upisati naziv tvrtke ili
institucije u kojoj se obavlja energetski pregled za razdoblje od Upisati poetni datum do Upisati zavrni
datum.
Suglasnost se smije koristiti jednokratno za dobivanje gore navedenih podataka u cilju
provedbe energetskog pregleda i u druge svrhe se ne smije upotrebljavati.
Predsjednik Uprave ili Direktor:
Upisati ime, prezime i titulu predsjednika Uprave ili direktora tvrtke ili institucije u kojoj se obavlja energetski
pregled
101
PRILOG 3. PRIMJER DOPISA U IJEM SE PRIVITKU DOSTAVLJA PLAN AKTIVNOSTI
TIJEKOM POSJETA LOKACIJI
Upisati naziv tvrtke ili institucije koja obavlja opi energetski pregled
Adresa tvrtke/institucije
Matini broj tvrtke/institucije
Upisati mjesto i datum
Predmet: Posjet lokaciji u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda plan
aktivnosti
Potovani/a gospodine/gospoo (Upisati ime i prezime nominirane kontakt osobe iz tvrtke u
kojoj se obavlja opi energetski pregled),
Sukladno zakljucima dananjeg telefonskog razgovora dostavljamo Vam prijedlog plana
aktivnosti tijekom posjeta Vaem poduzeu u sklopu opeg energetskog pregleda. Uvjeravamo Vas
da niti jedna od naih aktivnosti nee remetiti Va rad. Posjet smo planirali (upisati datum posjeta)
s poetkom (upisati tono vrijeme dolaska na lokaciju). Molimo Vas da nam tijekom posjeta lokaciji
osigurate sastanak s Predsjednikom Uprave/Direktorom Vaeg poduzea. Naime, za uspjeh projekata
energetske efkasnosti kljuna je informiranost i potpora Uprave poduzea. Takoer, molimo Vas da
o naem posjetu informirate i odgovorne osobe zaduene za energetiku i odravanje koje bi uz Vas
trebale biti naa pratnja tijekom pregleda objekata na lokaciji. Od djelatnika nae tvrtke/institucije
posjetu e nazoiti (upisati imena i prezimena te funkcije djelatnika tvrtke/institucije koji e obavljati
aktivnosti opeg energetskog pregleda na lokaciji).
Ukoliko budete imali bilo kakvih problema prilikom organizacije naeg posjeta molimo Vas
kontaktirajte nas bez zadrke.
S potovanjem,
Upisati ime i prezime voditelja/ice opeg energetskog pregleda
Voditelja/ica projekta
Prilog: Plan aktivnosti tijekom posjeta (upisati ime tvrtke u kojoj se obavlja opi energetski
pregled) u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda
102
PRILOG 4. TIPINE MJERE ZA POBOLJANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Sustav za proizvodnju toplinske energije
Tipine mjere - analizirati
Zamjena starih kotlova s novijim i efkasnijim.
Stanje i odravanost opreme.
Poboljanje sustava izgaranja.
Regulacija rada u ovisnosti o vanjskoj temperaturi
Koritenje otpadne topline iz dimnih plinova.
Mogunosti i potrebe za frekventnom regulacijom pomonih elektromotornih pogona (pumpe i
ventilatori).
Zamjena predimenzioniranih kotlova s manjim i pogonu prilagoenim jedinicama.
Popravak izolacije ureaja kako bi se gubici konvekcije i zraenja sveli na najmanju moguu
mjeru.
Stanje sustava pripreme napojne vode.
Istraiti mogunost rada na to je mogue nioj temperaturi i sa to manje oscilacija u radu.
Izolirati rezervoare za tekua goriva kako bi se smanjila potrebna energija za predgrijavanje.
Isplativost prelaska na koritenje biomase za proizvodnju toplinske energije.
Parni sustavi povrat kondenzata.
Racionalizacija sustava razvoda eliminiranje grana koje se ne koriste.
Isplativost rekonstrukcije izolacije cjevovoda.
Regulacija temperature u prostoru termostati, zoniranje.
ienje ogrjevnih tijela te eventualno uklanjanje opreme i materijala kojom su ograena.
Sustav za ventilaciju/klimatizacije
Stanje i odravanost opreme za proizvodnju, razvod i predaju rashladne energije.
Zamjena starih ureaja s novijim i efkasnijim.
Iskoritenje otpadne topline rashladnih agregata.
Zamjena predimenzioniranih ureaja manjim i pogonu prilagoenim.
Isplativost rekonstrukcije izolacije svih cjevovoda.
Mogunosti i potrebe za frekventnom regulacijom pogona.
Optimiranje voenja procesa klimatizacije smanjenje vremena rada sustava.
Ventiliranje prije poetka radnog vremena - u vrijeme nie tarife za preuzimanje elektrine
energije.
Ugradnja dvostrukih automatskih vrata na ulaze za vozila ili drugu vrstu dostave materijala i
opreme u klimatizirani prostor.
Iskoritavanje otpadne topline koja se ventilacijskim sustavom izbacuje iz prostora.
103
Elektroenergetski sustav
Optereenost transformatora samo za preuzimanje na srednjenaponskoj razini.
Upravljanje vrnim optereenjem.
Kvaliteta elektrine energije.
Kompenzacija jalove snage.
Stanje i odravanost elektromotornih pogona.
Optimiranje rada elektromotornih pogona to je mogue krai rad u praznom hodu.
Zamjena predimenzioniranih ureaja s manjim i pogonu prilagoenim.
Isplativost ugradnje ureaja za frekventnu regulaciju elektromotora koje karakterizira
promjenjivost optereenja.
Ispravnost uputanja vrsta spoja elektromotora, meki uputa.
Isplativost visokoefkasnih elektromotora u pogonima koje karakterizira veliki broj radih sati te
konstantan teret kroz godinu.
Stanje i odravanost sustava elektrine rasvjete.
Optimiranje sustava elektrine rasvjete (maksimiziranje koritenja dnevnog svjetla, senzori u
prostoru, zoniranje rasvjete itd.).
Isplativost zamjene postojeih izvora svjetlosti s novim, visokoefkasnim izvorima svjetlosti te
svjetiljkama s kvalitetnijom optikom.
104
Biljeke
P
R
I
R
U
N
I
K

Z
A

P
R
O
V
E
D
B
U

E
N
E
R
G
E
T
S
K
I
H

P
R
E
G
L
E
D
A

Z
G
R
A
D
A

Priručnik EE I OIE

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik EE I OIE

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

P

PRIRUNIK ZA PROVEDBU ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA

Analiza potronje energije i vode

Prepoznavanje energetskih trokovnih

Lista prioritetnih mjera energetske efkasnosti koje je potrebno

Sustav obskrbe (ukljuen razvod do fnalnih potroaa i analiza

4. PROVEDBA ENERGETSKOG PREGLEDA

You might also like