Asinhrone maine

Uvod
Asinhrona maina se u primjeni najede koristi kao motor, i to
trofazni, iako moe da radi i kao generator.

Prednosti asinhronih maina, u odnosu na ostale vrste
elektrinih maina, su prvenstveno manja cijena, jednostavnost
konstrukcije, manji momenat inercije, robusnost, pouzdanost i
sigurnost u radu, lako odravanje, dok su nedostaci vezani
uglavnom za uslove pokretanja i mogudnost regulisanja brzine
obrtanja u irokim granicama.

Primjena mikroprocesora i energetske elektronike omogudila je
ekonomino upravljanje motorima za naizmjeninu struju i time
konkurentnost i u podruju pogona sa promjenljivom brzinom.
Konstrukcija
Asinhrone maine sastoje se od:

Statora
Rotora

Stator
Lamelirano feromagnetno
kolo statora (jezgro) ima
cilindrian oblik i ljebove.

U ljebove se postavlja
rasporeeni trofazni
namotaj ije su ose
pomjerene u prostoru za
120.


Stator
Stator obrtno polje
Kada se kroz trofazni rasporeeni namotaj propuste
trofazne struje koje su u vremenu pomjerene za 2T/3
(gdje je T perioda) dobija se obrtno magentno polje
unutar maine.

Naime, svaki fazni namotaj stvara svoje naizmjenino
polje koje djeluje po svojoj magnetnoj osi. Ukupno
polje unutar maine dobija se sumiranjem magnetnih
polja pojedinih faznih namotaja vodedi rauna o
njihovoj prostornoj pomjerenosti. Na taj nain se
dobija obrtno magnetno polje.
Stator obrtno polje
Stator obrtno polje
Stator obrtno polje
Obrtno polje se unutar maine okrede sinhronom
brzinom koja se izraunava iz izraza:



gdje je:
f frekvencija struja statora
p broj pari polova statora

s
60 f
n
p

=
Rotor
Rotor asinhrone maine
moe biti:

Kavezni rotor (jo se
naziva rotor sa
vjeveriinim kavezom ili
kratkospojeni rotor)
Namotani rotor
Kavezni rotor
Rotorske ipke (zakoene)
Prsten
ipke
Kavezni rotor
Za manje i srednje snage, aluminijumske ipke su ulivene u
ljebove i kratkospojene sa dva prstena.
Za vede snage u rotorske ljebove se postavljaju bakarne
ipke i kratko spajaju sa obije strane.
Na prstenovima koji kratkospajaju ipke smjetena su krilca
koja djeluju kao ventilator i pospjeuju hlaenje.
Veliki dio dananjih motora je sa kratkospojenim rotorom
zbog robusnosti i konstrukcije koja ne zahtijeva odravanje.

Kavezni rotor
Kavezni rotor
Osovina
Osovina
Aluminijumski
prsten
Leptiri
ventilatora
Leptiri
ventilatora
Aluminijumske
ipke
Jezgro od
feromagnetnika
Namotani rotor
Stariji motori velikih snaga imaju rotor sa trofaznim
namotajem smjetenim u ljebove rotora.
Poeci namotaja su spojeni u zvijezdu.
Krajevi namotaja su spojeni na tri klizna prstena.
Krajevi se mogu prikljuiti na napajanje, na otpornike ili
kratko spojiti.
Otpornici ili napajanje su, preko etkica, spojeni na klizne
prstenove, radi ogranienja polazne struje i regulisanja brzine
obrtanja.
Namotani rotor

Namotaj rotora
Tri klizna prstena
etkice
Princip rada
Obrtno polje statora presijeca provodnike rotora (bez
obzira na tip rotora) i u njima indukuje ems po
zakonu:


Poto je namotaj rotora kratko spojen, ova ems de
kroz namotaj rotora izazvati struju. Sada se provodnik
rotora sa strujom nalazi u magnetnom polju usljed
ega se javlja sila na provodnik i dolazi do okretanja
rotora.
d
e
dt
|
=
Princip rada
Rotor se ubrzava do odreene brzine koja je manja
od sinhrone brzine.
Zato se rotor ne moe ubrzati do sinhrone brzine?
Ukoliko bi se rotor ubrzao do sinhrone brzine, tada
obrtno polje statora ne bi vie presijecalo provodnike
rotora, tako da se u njima ne bi indukovala struja niti
bi se javljala sila.
Brzina do koje se rotor ubrzava naziva se asinhrona
brzina. Odatle potie i naziv ovih maina.
Princip rada - klizanje
Razlika izmeu sinhrone brzine i asinhrone
brzine rotora naziva se klizanje.
s
s
s
s n n - apsolutno klizanje
n n
s(%) 100 - relativno klizanje
n
=

=
Ekvivalentna ema
Namotaj statora i rotora imaju po svakoj fazi svoju
otpornost R i svoj induktivni otpor X.

Ekvivalentna ema
Vrijednosti otpornosti i induktivnosti u zamjenskoj
emi odreuju se iz ogleda:

Praznog hoda (brzina motora sinhrona brzina,
s0).
Kratkog spoja (rotor je ukoen, s=1).
Osnovne jednaine
Obrtni moment koji motor razvija:
( )
"
1
' 2
f
ob 2
"
2
1
1
R
3 U
s
M
'
R
R' X ' X k"
s

=
e
| |
+ + +
|
\ .
Osnovne jednaine
Maksimalni moment:



Maksimalni moment se jo naziva i prevalni moment, a
klizanje pri kome nastaje ovaj moment se zove prevalno
klizanje i dobija se kao:


( )
' 2
f
max pr
2
2
1
3 U 1
M M
2 '
R' R' X ' X k"

= =
e
+ + +
( )
"
1
pr
2
2
1
R
s
R' X ' X k"
=
+ +
Osnovne jednaine
Polazni moment: odreuje se iz injenice da je pri polasku
asinhrone maine njena brzina jednaka nuli, tj. klizanje je s=1.
( )
( )
' 2 "
f 1
pol 2
2
"
1 1
3 U R
M
'
R' R X ' X k"

=
e
+ + +
Bilans snaga

Putanje u rad
Da bi asinhroni motor krenuo u rad potrebno je da je
polazni moment vedi od momenta opteredenja.

Pri polasku je struja motora velika jer rotor stoji, a
linije obrtnog magnetnog polja presijecaju
provodnike rotora i indukuju veliku ems, a time i
veliku struju.
Putanje u rad
Kako ograniiti polaznu struju?
Dodavanje otpora u kolu rotora. Ovo je mogude
samo kod motora sa namotanim rotorom.


Putanje u rad
Kod kaveznog rotora: jedina mogudnost je smanjenje
napona napajanja prilikom putanja u rad i lagano
povedanje napona pri zalijetanju motora. Napon se
moe smanjiti samo na vrijednost koja obezbjeuje
da je polazni moment motora vedi od momenta
opteredenja.

Smanjenje napona pri polasku se sprovodi ili auto-
transformatorom ili prebacivaem zvijezda-trougao.
Putanje u rad
prebaciva trougao
- zvijezda
Regulacija brzine asinhronog motora
Postoji vie naina za promjenu brzine asinhronog
motora u toku rada.
Danas se primjenjuje tzv. frekventna regulacija brzine.
Frekventna regulacija omogudava promjenu frekvencije
napajanja statora motora ime se mijenja sinhrona
brzina obrtnog polja, a time i brzina obrtanja rotora
koja je bliska sinhronoj brzini. Pri tome se omogudava
odravanje konstantne vrijednosti napona ime se ne
mijenja moment motora.
Frekventna regulacija se postie primjenom energetske
elektronike.

Obrtanje smjera okretanja
Da bi se promijenio smjer obrtanja asinhronog
motora potrebno je promijeniti smjer
okretanja obrtnog polja statora.

Promjena ovog smjera se realizuje promjenom
redosljeda napajanja namotaja statora.