Eko sustav mora

-konvekcija okomito gibanje unutar nekog medija tijekom procesa raslojavanja kapljevine (vode)
-raslojavanje nastupa u tenji masa razliite teine da zauzmu odreen poloaj u stupcu (lake na povrini,
tee na dnu)
-advekcija vodoravna gibanja plinova i kapljevina
-tektonika okomito gibanje zemljine kore
Kretanje morske razine
1. neujednaeno isparavanje (evaporacija) > iz svjetskog mora godinje ispari sloj vodene mase debeo oko 1
cm
2. oborina za kra!e vrijeme obilna oborina u plitkim priobalnim podrujima moe znatno utjecati na povienje
morske razine
3. slatkovodni potoci rijeke u more unose velike koliine slatke vode i povisuju morsku razinu u irem podruju
svojeg u!a
4. utjecaj vjetra viednevnim pu"anjem vjetra stalnom jainom u istom smjeru dolazi do nagomilavanja vode #
dugotrajnim pu"anjem juga nagomilana voda u $jevernom %adranu povisuje razinu i za vie od 1 m
5. termohalinske promjene (promjena temperature i slanosti) promjenom termo"alinski" vrijednosti smanjuje &
pove!ava se obujam vodene mase pa se tako mijenja i razina (povienje temperature > via razina > ve!i obujam)
6. atmosferski tlak povienjem atmos'erskog tlaka za 1 "(a razina se smanjuje za 1 cm
7. morske mijene (dobi) okomito podizanje morske razine pod utjecajem privlani" sila mjeseca, sunca i drugi"
planeta
-najvie amplitude morski" mijena su u zaljevu )und* (+ ,anada) > 1-,. m
-amplitude u $redozemlju > oko / cm (0rtanska vrata / cm, $rednji %adran 1 cm, $jeverni %adran 1 cm)
-u svjetskom moru dva tipa morski" mijena2
a) jednodnevni kada se tijekom mjeseeva dana (34 dana i 5 ") javlja jedna visoka i jedna niska voda
b) poludnevni tip tijekom mjeseeva dana javljaju se 3 visoke i 3 niske vode (%adran)
-plima razdoblje podizanja morske razine
-oseka razdoblje sputanje morske razine
Termokalinska svojstva vode
-odnose se na premalne i kalinske (slane) znaajke iji je neposredan proizvod parametar gusto!e morske vode
-nakon nekog poreme!aja u vodenom stupcu koji je uvjetovao mijeanje vodeni" slojeva nastupaju me"aniki procesi koji
statiku stabilnost vodenog stupca nastoje dovesti na najviu razinu
-vodeni slojevi razliiti" 67 znaajki okomito su rasporeeni prema svojoj gusto!i (najlaki na povrini, najtei na dnu)
-u pli!im morima tipa %adran, tri sloja2 1) povrinski 2) intermedijarni 3) prirodni sloj
-u dubljim morima ima vie slojeva
-nakon poreme!aja statike stabilnosti uspostavlja se okomito strujanje (premo"alinska konvencija) i stupac se stabilizira
Temperatura morske vode
-izvori zagrijavanja mora2 sunevo zraenje, zemljina nutrina (radioaktivni procesi u jezgri), biokemijski procesi, trenje,
vulkanizmi, toplinski utjecaj zraka (atmos'ere)
-more prima koliko i predaje toplinske energije
-89 svoje ukupne topline more potroi na zagrijavanje dodirne zrane plo"e, 439 preda atmos'eri zraenjem, 119
potroi na proces isparavanja
-naini prenoenja topline:
1. kondukcijom male koliine se prenose na male udaljenosti s molekule na molekulu
2. konvencijom prenose se velike koliine energije u okomitim i vodoravnim smjerovima (morske struje koje
akumuliranu toplinu prenose na velike udaljenosti i u vlanim podrujima)
3. raenjem predaju se velike koliine topline iz toplinski" izvora u okolinu
-gu!e tvari svoju toplinu odailju okolinu odnosno zrae toplinskim valovima ija je duljina velika
-rjee tvari zrae kratkovalno
-kratki toplinski valovi valovi prenose male koliine topline, a dugi toplinski valovi velike
-od ukupnog sunevog zraenja2 tropska podruja dobiju .9, podruja umjerenog pojasa /9, polarna podruja
19
-najvie topline dobiju povrinski slojevi:
1: povrinski sloj 1 cm > 389
3: povrinski sloj 1 m > .39
/: sloj do 1 m > ,19
Slanost i gusto ! a morske vode
-slanost ukupna koliina soli g&kg "alinske vrijednosti kolebaju se zbog utjecaja svakodnevnog dotoka, oborina, vrulja,
neujednaenog isparavanja pa su razlike minimalne i maksimalne vrijednosti velike
-najve!a slanost ;rtvo more 43 promila
-gusto!a se izraunava iz podataka o temperaturi i slanosti [g&kg mv]
-slanost %adrana oko /5 promila, a gusto!a 3. g&kg mv
-pove!anjem slanosti pove!ava se gusto!a
-povienjem temperature smanjuje se gusto!a
Kemijsko svojstvo morske vode
1. morska voda sadri -.,19 iste vode
-nesimetrinom graom odstupa od ve!ine kemijski" spojeva
-svaka molekula elektrino je nabijana > jedan njezin dio je pozitivan, a drugi negativan > meusobno se privlae pa
se u vodenoj masi nalaze rojevi (agregati)
-rojevi (a"re"ati) imaju 3, 4 ili 5 molekula
-dvojci i etverci graeni su lananim spajanjem molekula > molekule se zajedno slau jedna do
druge (vodena masa ne mijenja obujam)
-osmerci okrugli oblici unutar koji" je zrak > voda koja sadri puno rojeva osmeraca ima puno
zraka (pove!ava joj se obujam)
2. nesimetrina "ra#a molekule omogu!uje joj otapanje brojni" soli prilikom ega nastaju ioni > oni burno reagiraju
s drugim kemijskim spojevima (vano za brojne kemijske procese)
3. voda je najkvalitetnije otapalo > otapa najvie kemijski" spojeva
4. led jedna od rijetki" tvari kod koji" u krutome stanju pliva u svojem teku!em stanju
-sniavanjem temperature broj rojeva dvojaca i etveraca se smanjuje, a pove!ava broj osmeraca
-na < svi su rojevi u osmercima > pove!ava se obujam za -9 zbog prisutnosti zraka daje mu uzgon > led rjei
-soli sniavaju ledite na 1,-<
-nakon otapanja otopina je neznatno slana > prilikom zaleivanja soli iz njezine mase, a manje koliine ostaju
zarobljene unutar njezine ledene strukture
5. ohla#enjem vode pove!ava joj se gusto!a, svjetlosni lom, povrinska napetost
-smanjuje joj se speci'ina toplina, sposobnost otapanja i unutarnje trenje (viskoznost)
6. postoji vie vrsta vode zbog razliiti" izotopa vodika i kisika koji je tvore
7. specifina toplina sposobnost upijanja (apsorbiranja) topline
-najve!a $6 > potrebno puno topline da se zagrije (posljedica nie krajnje vrijednosti, donja granica -1, gornja =38)
. toplinski kapacitet visok > voda moe spremiti velike koliine topline koja se morskim strujama prenosi u
"ladna podruja (na taj nain u njima je mogu! ivot)
-prenoenjem topline voda dobiva i ulogu regenratora > mikro i makro plima
!. natan broj soli
1". soli pove!avaju speci'inu toplinu, toplinsku vodljivost, povrinski napon, unutarnje trenje, svjetlosni lom, gusto!u
i osmotski tlak
11. sila privlaenja (ko"ezija) u vodi uzrokuje viskonost
12. provodljivost vuka > morska voda je dobro sredstvo, a provodljivost se pove!ava povienjem temperature,
slanosti i "idrostatskog tlaka (brzina zvuka u morskoj vodi oko 14m&s)
#eokemijski pro$esi u moru
1. topljivost ovim procesom iz vodene mase uklanjaju se pojedine tvari (nema potpuno netopljive soli)
2. upijanje (apsorpcija) rairena pojava pri kojoj se neke lakotopljive tvari veu na 'ino rasprene (glina) ili na
upljikave oblike sa velikim unutarnjim povrinama
3. detoksinacija vezana za odravanje ivota u moru
-i!enje mora pri kojemu se ioni otrovni" spojeva iz mora izluuju vezanjem za glinene estice ili na druge tvari te se
skupa taloe na dno
4. brodska sutalo$enja razne tvari iz vodene otopine uklanjaju se dubljim uvlaenjem u morski talog
5. nakupljanje ivi organizmi u svojim tijelima nakupljaju i trajno taloe brojna kemijska poela u manjim&ve!im
koncentracijama > indeks nakupljanja oznaava koliko puta se pove!a koncentracija nekog poela u morskom
organizmu glede njegove koncentracije u morskoj vodi
6. oksidacija i redukcija odnose se na trajna povezivanja odreeni" tvari s kisikom i mijenjanje kemijski" znaajki
tj na odravanje ravnotee u plinovitom sastavu atmos'ere
-koliinski odnos pojedini" plinova u atmos'eri slian je i odnosu elemenata u morskoj vodi
-ukupna koliina plinova u vodenoj masi mijenja se, ali nji"ov koliinski odnos [9] ostaje isti
%nterak$ija atmos&era'more i more'atmos&era
-zrak (1&4 povrine) i more (/&4 povrine) ostvaruju neraskidiv odnos > more znatno utjee na kopno i temperaturu zraka
-razlike u zagrijavanja zraka iznad mora i kopna > uzrok atmos'erski" gibanja
-povezuje i" i proces isparavanja i mnogi dr procesi pa se ova dva medija ne mogu zasebno promatrati
%tjecaj mora na atmosferu
-akumuliranu toplinsku energiju more predaje atmos'eri
-akumulirano svojstvo daju mu dva svojstva2
1. velika specifina toplina vode koliina toplina da se 1 g neke tvari temperatura povisi za 1<
2. pokretljivost morske vode okomito gibanje vodeni" masa pove!ava akumulacijske sposobnosti, a vodoravnim
gibanjima (advekcijom) prenose se velike koliine topline iz topljivi" u "ladna podruja i na taj nain more izravno
utjee na makro i mikro klime)
-toplinsku energiju koju je spremilo za zagrijavanje izdaje u vremenu svojeg "laenja (%adran more se "ladi od
polovice veljae)
3. predavanje vodene pare atmosferi dogaa se prilikom isparavanja u "ladnome zimskom razdoblju
-isparavanjem more troi 119 od svoje ukupne topline > vodena para se vrtloenjem zraka podie u visinu i svoju
toplinu predaje okolnom zraku
(tje$aj atmos&ere na more
1. utjecaj valova (valovitost) gibanjem zraka iznad morske povrine vjetar povlai zbog trenja vodenu povrinu i
uvjetuje njezinu valovitost
-vjetar pokre!e i cijele povrinske vodne mase u smjeru pu"anja # povrinsko strujanje
2. povrinske struje prouzroene vjetrom drift periodina&povremena strujanja ovisno o znaajkama vjetra
-brina i smjer drifta ovisi o: brzini i snazi vjetra, vremenskom trajanju pu"anja, duljini privjetrita, postojanosti
snage i brzine
-struje u umjerenim zemljopisnim irinama > 3 9 brzinu vjetra blie polutniku, u niim > 49
3. na"omilavanje vodenih masa dugotrajnim pu"anjem u pojedinim se podrujima nagomilava voda, a
prestankom pu"anja uspostavlja se strujanje u suprotnom smjeru
4. atmosfera utjee na a"rijavanje mora zagrijavanje nije ravnomjerno zbog razliite propusnosti atmos'ere za
suneve zrake na pojedinim mjestima
5. slanost morske vode odreuju procesi isparavanja i oborina
6. denivelacija morske povrine promjena atmos'erskog tlaka za 1"(a uvjetuje sputanje&podizanje povrine
morske razine za 1cm
Kru)enje tvari u moru
1. fitoplankton biljni organizam sitnozorski" veliina > alge (%adran2 zelena, smea, crvena, uta)
-bloom veliko razmnoavanje algi
-ivi u povrinskom eu'otskom sloju debelom oko 1 m (sloj nie je a'otski > nema svjetla)
-obavlja proces 'otosinteze ("ranjive soli, svjetlost i <03), ne moe se gibati, ali obavlja dnevnu okomitu migraciju
2. ooplankton razdoblje u ivotu ve!ine ivotinjski" organizama u moru
-"rani se 'itoplanktonom, ne moe se aktivno gibati, ali obavlja dnevnu migraciju
3. nekton ivotinjski organizmi koji se mogu aktivno gibati u vodenoj masi (ribe, glavonoci, vodozemci, sisavci) >
"rane se zooplanktonom
4. bentos morski organizmi koji su u svojim ivotnim 'unkcijama vezani za morsko dno i podmorje ili zemlju,tvrdi
dio (raci, koljkai, puevi, jeinci)
5. bakterije izazivaju truljenje, raspadanje i konanu pretvorbu organski" tvari u anorgansku ("ranjive soli, mogu
do!i i iz zemljine nutrine, vulkanskim putem)
-dinamikom morske vode "ranjive soli podiu se na povrinu koje koristi 'itoplankton u 'otosintezi
-up&ellin" morske struje koje pokre!u istoni vjetrovi (%apan i (ortugal > najvie "ranjivi" soli) > pogodno za ribolov
-svaki" 8-5 godina up?elling izostaje pa izostaje i dobar ulov (razdoblje elninho)
*p ! e zna ajke ulja
1. specifina te$ina odnos njegove gusto!e prema gusto!i iste vode
-ve!ina ulja laka od vode > st manja od 1 (st iste vode 1,31)
-usko povezana sa gusto!om i parametrima koji utjeu na gusto!u (via slanost, nia temp > ve!a gusto!a)
2. destilacijske osobine sposobnost isparavanja ulja
-podizanje temp ulja neke sastavnice s niim stupnjem vrelita isparavaju i prelaze u destilat > smanjuje im se obujam
3. viskonost trenje izmeu slojeva u gibanju (izraava se indeksom viskoznosti)
-nia temp ulja > manja gusto!a > manje trenje > nia viskoznost
-visoko viskozna ulja tee plutaju i manje su pokretljiva
4. toka ilijevanja temp ispod koje ulje ne moe plutati
+remenski pro$esi
-procesi kojima su izloena ulja nakon izlijevanja u dodiru s atmos'erom tj morskom vodom
-u njima ulja znaajno mijenjaju svoje 'izikalno-kemijske znaajke, oblik, obujam
1. irenje nastupa u ranom stadiju uljnog izljeva
-na irenje i njegov intenzitet utjee uljna masa
-veliki se izljevi ire bre od spori" curotina
-ogranienje irenja ulja njegova je povrinska napetost (via > sporije irenje, gusta viskozna ulja ire se sporo
-uljna mrlja oblikuje se u trakove usporedne sa smjerom morske struje i pu"anja vjetra (mrlja nema jednaku debljinu
na svim mjestima)
2. isparavanje ovisi o stupnju isparljivosti uljni" sastavnica (o temp ulja i okolia)
-ve!a povrina izljeva > vii intenzitet isparljivosti > proces ubrzava i ve!a dinamika morske vode
-opasno u zatvorenim prostorima (kanali, cijevi, uvale, luke) jer isparene pare mogu uzrokovati poar,eksploziju
-namjerno paljenje uljni" izljeva > nije dobro jer se ne moe osigurati potpuno izgaranje
3. rasprenje dinamika morske vode raspruje mrlju na sitne kapljice pa joj pove!avaju povrinu i omogu!uju
ubrzanje dr vremenski" procesa
-laka ulja > lake rasprivanje
-ako je more mirno i dinamika smanjena pristupa se umjetnim (kemijskim) rasprivaima > opasni,otrovni
4. rarje#enje puno vrsta ulja ima sposobnost upijanja vode pa se tako razrjeuju > s vodom tvore stabilne suspenzije
> uljima se tada pove!a obujam 4@ i promjene 'iz-kem svojstva
-teka, gusta, visokoviskozna ulja teko stavaraju suspenzije
5. otapanje laka su topljiva, teka slabo topljiva ili netopljiva
-laka ulja su i lako isparljiva pa je uinak otapanja u uklanjanju ulja s morske povrine 1@ manji od procesa
isparavanja
6. oksidacija reagiranje ugljikovodinog sastava ulja s kiskom
-sastav ulja2 <, 7, A, 0, $
-pove!ava se viom temp
7. talo$enje procesu su izloena ulja sa $6 znatno ve!im od 1("ladna, gusta, teka ulja), ako ima priblino 1 biti !e u
labilnoj ravnotei
-morske vode i" "lade pa se dodatno zgusnu i oteaju > na dnu penetriraju u talog u kojem trajno ostaju
-u plitkim vodama ulja se mogu pomijeati sa suspendiranom tvari u moru (neisto!e, pijesak, glina) i na taj nain
oteavaju, tonu na dno, u plikom oru dnevne temp nisu niske pa se "lade ulja
-morska dinamika ga moe ponovno dignuti na povrinu > izbaciti na obalu > mijea se s obalnim materijalom >
dospijeva u more gdje prestavlja trajni izvor onei!enja > oblikovano u grube katranske grumene
. biora"radnja u morskoj vodi ive br mikroorganizmi koji razgrauju ugljikovodike i koriste i" kao B, na pojedinim
mjestima i" ima malo ali se pojavom "rane brzo mnoe
-intenzitet bakterioloke razgradnje ulja ovisi o koliini kisika, "ranjivi" soli i temp
-neke uljne sastavnice otporne su na bakterioloko djelovanje, ali ve!ina nije
-penetrirano ulje u talog sabije se razgrauje zbog manjka kisika, "ranjivi" soli i niske temp
-ne djeluje na ulje na obali
-proces je spor,ali degradacija ulja trajna
-rasprivanjem ulja pove!ava se intenzitet biorazgradnje zbog ve!e dodirne povrine ulje-voda tj manje nje zati!ena
uljna nutrina