VODIZAUZGOJ

LJEKOVITOGI
AROMATINOGBILJA

FINANSIRAEVROPSKA
UNIJA

2| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Vodizauzgojljekovitogiaromatinog
biljauBosniiHercegovini

Autor:
ViktorBjeli

Izdava:
UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije
www.gea.ba

Zaizdavaa:
VladislavJakovljevi

Recenzent:
mrDraganaPeanac

Likovnografikaobrada:
UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije

tampa:

Zatampariju:

Tira:500primjeraka

UBanjojLuci,februar2012.godine

3| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Sadraj

Uvod..............................................................................................................................................................4
MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini...................................................6
Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja....................................9
Meunarodniprojektipodrke...............................................................................................................11
OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH....................................................................11
Lincura,sranik(Gentianalutea)............................................................................................................12
Bijelisljez(Althaeaofficinalis).................................................................................................................14
Neven(Calandulaoficinalis)....................................................................................................................16
Kamilica(ChamomillaMatricariarecurtita)..........................................................................................18
Matinjak,melisa,pelinjaljubica(Melissaofficinalis)..........................................................................20
Metvica,nana(Menthapiperita)............................................................................................................22
Bosiljak(Ocimumbasilicum)...................................................................................................................25
Odoljen,valerijana,macinatrava(Valerianaofficinalis)........................................................................27
Kantarion,gospinatrava(Hypericumperforatum)................................................................................29
Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)......................................................................................................32
Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/ili
aromatinogbiljauBiH...............................................................................................................................35
Koritenaliteraturaiizvori..........................................................................................................................42

4| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Uvod

Ve hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Steeno iskustvo u pripremi i
koritenjuljekovitogiaromatinogbiljauiniloihjenezaobilaznimelementomutradicionalnoj
medicinigotovosvihnarodaicivilizacija.JodavnojeHipokrat,svojomslavnomizrekomNeka
tvojahranabudetvojlijek,atvojlijeknekabudetvojahrana,nastojaoukazatinavanuulogu
hrane, a tako i bilja, za jaanje otpornosti organizma te lijeenje bolesti i povreda. Na tragu
Hipokratovoguenja,primjenuodreenihsupstanciizbiljakaulijeenjujodetaljnijeistrauju
nauniciiljekaripoputGalena,MaimonoidesaiParacelsusa.Umeuvremenu,dobardioonoga
to se prenosilo kroz narodna vjerovanja nauna istraivanja su dokazala i potvrdila, a
savremena medicina prihvatila. Tako, Svjetska zdravstvena organizacija danas u ljekovito bilje
ubraja one biljne vrste iji jedan dio ili vie dijelova sadre bioloki aktivnu tvar koja se moe
iskoristiti u terapijske svrhe ili za hemijsko farmaceutske sinteze, dok u aromatino bilje
spadaju one vrste to sadre jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje se
iskoritavaju za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka i aroma za ivene
namirnice.

Upotreba ljekovitog i aromatinog bilja je viestruka, od prehrane, kozmetike, njege tijela do

koritenja za vjerske rituale i rituale iscjeljivanja koji su karakteristini za mnoge kulture. Ipak,
jednu od svojih najvanijih primjena ljekovito i aromatino bilje pronalazi u farmaceutskoj
industriji,to,uporedosanjenimrazvojem,konstantnopoveavaiintereszapojedinimbiljnim
vrstama. To je dovelo do toga da se posljednjih nekoliko godina koritenje ljekovitog i
aromatinog bilja znaajno povealo, posebno u zapadnoevropskim ali i u azijskim
mnogoljudnim zemljama kao to su Indija i Kina. Procjene govore da se u Evropi komercijalno
trguje sa barem 2.000 vrsta ljekovitog i aromatinog bilja, od ega je od 1.200 do 1.300 njih i
porijeklom iz Evrope. Poveanje potranje za ljekovitim i aromatinim biljem je istovremeno
povealopritisaknaprirodneresurse.PrematvrdnjamaEvropskestrategijezakonzervacijubilja
(European Plant Conservation Strategy EPCS, 20022007), 90% vrsta ljekovitog i aromatinog
bilja porijeklom iz Evrope jo uvijek se prikuplja direktno iz prirode. S druge strane, prema
Meunarodnom standardu za odrivo sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja (ISSCMAP),
glavneprijetnjezapopulacijeljekovitogiaromatinogbiljasuprekomjernaetva(sakupljanje)i
gubitakstanita,ukljuujuiikonverzijezemljitaupoljoprivredneidrugesvrhe.Upravotojei
razlogzbogkojegse,kaojednaodmjerazatitebiodiverziteta,sveviepromovieorganizovani
(plantani)uzgojljekovitogiaromatinogbiljaumjestosakupljanjaizprirodekaojedinogizvora
za snabdijevanje konstantno rastueg trita. Time se nastoji smanjiti pritisak na prirodne
resurse i pojedine biljnevrste te dati doprinos ouvanju biodiverziteta to je istovremeno i cilj
5| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

projekta pod nazivom Poveavanje zapoljavanja i ouvanje biodiverziteta kroz otvaranje

ekolokiprihvatljivihradnihmjestauokvirukojegjeovapublikacijainastala.

Kadajelokalnookruenjeupitanju,naosnovurijetkihpostojeihinventara,evidentnojedaje
bogatstvo biodiverziteta BiH izuzetno veliko i da, u poreenju sa bogatstvom vrsta
odgovarajuihgrupauokviruBalkanskogpoluostrvailiEvrope,predstavljanesamonacionalno
bogatstvo,veiizuzetanrazvojnipotencijalkojisemoeitrebakoristitinaodrivi odgovoran
nain. Od preko 700 razliitih vrsta ljekovitog i aromatinog bilja koliko ih je evidentirano u
BosniiHercegovinieksploatiesenjihoko200(Gatari,.,1988).Meutim,ovajspisaksadrii
nekolikougroenihvrstaukojespadajuionekojesenajvieprodajuikupuju(Gentianalutea
lincura,Arnicamontanabranka,ArctostaphyllosuvaursiuvaiOrchisspp.kaun).Naalost,
donosioci odluka obino imaju nisku svijest o vanosti trgovine i potronje ljekovitog bilja,
odnosno o problemima neodrivosti i tetnih uticaja na prirodna stanita divljeg bilja. U post
konfliktnomitranzicijskomdrutvu,kaotojeBiHdanas,oiglednojedapitanjazatiteivotne
sredine nisu prioritet meu ostalim goruim problemima. Pored toga, prema Plantlife
International, veliki dio trgovine medicinskim i aromatinim biljem na lokalnom i
meunarodnom nivou nije evidentiran ili je veoma slabo dokumentovan, to u kombinaciji sa
neadekvatniminstitucionalnimkapacitetimaimazarezultatdaseneradidovoljnonaouvanju
biodiverzitetaizatitipojedinihbiljnihvrsta.

Uvaavajuinavedeno,kaoiinjenicudajeuBosniiHercegoviniuposljednjevrijemepovean
interes za koritenjem ljekovitog i aromatinog bilja, ovaj vodi ima za cilj potencijalno
zainteresovanimuzgajivaimaiulagaimadatiosnovneinformacijeobiljkamakojesenajee
koristeitraenatritu,predstavitinainekultivacijeonihvrstakojeimajuirokuprimjenualii
onih koje su ugroene te promovisati njihov organizovani ili plantani uzgoj. Vodiem su
obraene one vrste ljekovitog i aromatinog bilja za iji uzgoj postoje povoljni klimatski i
zemljini uslovi u Bosni i Hercegovini. Mada je za neke biljke mediteranskog kra, kao to su
ruzmarin,kadulja,lavandaisl.,ranijebilopokuajadaseuslinimsredinamauzgajaju,pokazalo
se da im specifini klimatski uslovi (duge i hladne zime) ne odgovaraju te se zbog toga od
njihovog opisa i obrade u ovom vodiu odustalo, iako se i te biljke danas mogu sresti u naoj
sredini,uglavnompoprivatnimvrtovima.

Na kraju, vodi daje pregled i kontakte najznaajnijih organizacija i privrednih drutava koji se
bave otkupom, uzgojem i preradom ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini (BiH).
MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosnii
Hercegovini

Sektor ljekovitog bilja, gljiva i umskih plodova doivljava pravu ekspanziju. Prema podacima
Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u 2010. godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno
3.406.573 kg ljekovitog bilja i umskih polodova u vrijednosti od 26.277.602 KM, to je ak za
68% vie nego 2009. godine.
1
Radi se o jednom od najbre rastuih trita gdje Bosna i
Hercegovinaimaitavnizkomparativnihprednostiuodnosunaokruenje.Prijesvegapovoljni
klimatski i geografski uslovi, prirodni resursi te duga tradicija sakupljanja ljekovitog i
aromatinog bilja predstavljaju osnovu za jo snaniji razvoj i novo zapoljavanje u ovom
sektoru.

Sakupljanjem ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini preteno se bavi lokalno

stanovnitvo srednje i starije generacije, mahom iz ruralnih podruja, iji prihodi od prodaje
sakupljenogbiljauglavnompredstavljajuijediniizvorprihoda.Uzdajuiseusvojedugogodinje
iskustvoiintuiciju,sapovremeniminstrukcijamaodstranepotencijalnihotkupljivaa,sakupljai
divljeljekovitoiaromatinobiljepronalazeiberuuumama,naplaninamainanekultivisanim
livadama i poljima u BiH. Procjenjuje se da godinja berba biljaka na ovaj nain varira izmeu
1.500 i 9.000 tona u zavisnosti od vremenskih uslova
2
. Steeno znanje o sakupljanju i suenju
ljekovitog i aromatinog bilja koje se prenosi sa generacije na generaciju kod mnogih od njih
razvilo je istanan osjeaj za optimalni period sakupljanja, metode i selekciju biljaka. Treba
imati na umu da tradicionalno i praktino iskustvo sakupljaa jeste esto znaajnije nego ono
koje je bazirano na opisu i slikama koje esto nisu ispravne i dovode do greaka u izboru i
sakupljanju biljaka iz prirode (npr. lincura moe lako da se zamjeni sa otrovnim emernikom
Veratrumalbum,naroitokadabiljkajonijeucvijetu).Zbogtoga,sakupljenodivljeljekovitoi
aromatino bilje iz BiH je generalno kvalitetno. Ipak, veina sakupljaa poznaje tek oko 10
biljaka,upravozbogtogatonepostojiorganizovanaedukacijanitirazvijenasvijestoznaajui
tehnikamasakupljanjaostalihbiljnihvrsta.Tovodidojoozbiljnijegproblemazboginjeniceda
neki od njih ne vode rauna da beru tako da ouvaju biljke i za budui period. Ovo je naroito
osjetljivopitanjepotosumnogebiljkeuopasnostidaizumruzbogprekomjernogilinestrunog
branja. Lincura je nekada bila esta biljka naih visokih planina. Meutim, zbog velike
ljekovitosti njen korijen je izuzetno cijenjen i nemilosrdno iskopavan tokom posljednjih 50

1
Izvor:www.komorabih.ba,Grupacijazaproizvodnjuljekovitogbilja,gljivaiostalihumskihplodova
2
Analizapreprekazakonkurentnostlancavrijednostipodsektoraljekovitogiaromatinogbilja,Delegacija
Evropskekomisije,projekatbroj2007/146271
7| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

godinaimejenjenapopulacijasmanjenanamalibroj.SadajenaplaninamaRepublikeSrpskei
FBiHsusreemotekponegdjeitopojedinanoirijetko.IakojezatienazakonomjoizSRBiH,
onasejouvijekbereiunitava,anapojedinimlokacijamapostojiopasnostdabudepotpuno
iskorijenjena.
Smatra se da se u Bosni i Hercegovini danas sakuplja oko 160 170 vrsta, od ega se najvie
trgujesa1520vrsta
3

Vrsta Podruje(region)
sakupljanja
Dijelovibiljkekojisekoriste
Juniperusspp.(smreka,kleka) CijelaBiH Voe
Salviaofficinalis(kadulja,alfija) Hercegovina Zeljastidijelovibiljke
Betulapendula(obinabreza) CentralnaBosna Lie
Helichrysumarenarium(smilje) Hercegovina Cijeljabiljkasuena,svjeizeljasti
dijelovizaproizvodnjueterinihulja
Rhamnusfrangula(pasjalijeska,
pasjegroe,krkavina)
Hercegovina Korastabljike
Saturejamontana(vrijesak,
gorskametvica)
Hercegovina Zeljastidijelovibiljke
Sambucusnigra(zova,bazga) Bosna Cvijet
Vitexagnuscastus(konopljika,
kaluerskibiber)
Hercegovina Cvijet,lieivoe(svjeeza
proizvodnjuesencijalnihulja)
Tiliaargentea(lipa) IstonaBosna Cvijet
Thymusserpyllum(majkina
duica,majinaduica)
CijelaBiH Cijelabiljka
Crataegusmonogyna(glog) Bosna Voe
Teucriummontanum(ivatrava,
dubac)
Hercegovina Zeljastidiobiljke
Plantagolanceolata(muka
bokvica)
Hercegovina Lie
Achilleamillefolium(hajduka
trava,kunica)
Hercegovina Zeljastidijelovibiljke
Verbascumthapsus(divizma,
divljitabak)
Hercegovina Cvijee

3
Izvor:DraganaPeanac,istraivakirad
8| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Pored vrsta navedenih u tabeli, u velikim koliinama iz prirode se sakupljaju i Arctostaphylos

uvaursi(medvjeegroe),Urticaspp.(kopriva,ara),Hypericumperforatum(kantarion),Rosa
canina (ipak, ipurak, divlja rua), Gentiana lutea (lincura), Althaea officinalis (bijeli sljez),
Taraxacum officinale (maslaak), Artemisia absinthium (pelin, vermet) i Aesculus
hippocastanum(divljikesten).Klekaialfijasetrenutno,usmislukoliina,najvieeksploatiui
pretpostavkajedasueksploatisanekoliinemnogoveeodzvaninihpodataka,touzlincurui
ovedvijevrstestavljausamvrhnezvanineugroenosti.Izgornjetabele,takoejevidljivogdje
se koja vrsta odomaila, tj. gdje ju je najlake uzgajati bez mnogo intervencija. To svakako,
smanjuje ulaganja, a daje vei prinos i kvalitet bilja koji ve ima jednu garanciju zbog relativno
nezagaenogprostoraukojemuspijeva.
Zemljite za uzgoj pojedinih vrsta mora biti prilagoeno, tretirano, ali nikako vie od odrivih
metodakojisuupraksipokazalirezultateikojizadovoljavajuEUstandarde.Bitnojeprocijeniti
svaku biljku koja se uzgaja, nai joj najblieg partnera biljku sa kojom nee imati konflikt i
pustitiihdaserazvijajuuslinimuslovimakaouprirodi.

Kadajeuzgojupitanju,procjenjujesedaseljekovitobiljeuBiHtrenutnouzgajananekih200
300 hektara povrine a da se broj firmi koje se bave ljekovitim biljem i sekundarnim umskim
proizvodima u BiH kree od 250 do 300. Uglavnom se radi o porodinim firmama koje
zapoljavajumanjibrojradnikaikojeimajuvlastitesakupljae.Mogunostiuzgoja,sakupljanjai
prerade ljekovitog bilja i umskih plodova su mnogo vee i ohrabruje injenica da je u porastu
brojkompanijakojesebaveuzgojemljekovitogiaromatinogbiljanasvojimvlastitimfarmama
ili u saradnji sa kooperantima. Iako nemaju karakteristike kao divlje biljke, mnoge vrste se sve
vie kultiviraju u srazmjerno velikim koliinama, u nastojanju da se zadovolji rastua tranja.
Kultivisani uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja u veem obimu podstiu i vode preraivai i
udruenja, kao i nekolicina individualnih uzgajivaa. Procjene i kalkulacije raene na primjeru
organizovanoguzgojaljekovitogiaromatinogbiljanaparcelamado5hektaragovoreuprilog
tezi da se radi o mnogo isplativijoj poljoprivrednoj djelatnosti za male farmere u odnosu na
tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju. Drugim rijeima, smatra se da jedna porodica moe
preivjeti na komadu zemlje te veliine bavei se iskljuivo uzgojem ljekovitog i aromatinog
bilja.

PreradaljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovinijeposebnopitanje.Veinomseradi
opoetnimijednostavnimfazamapreradekaotojesuenje,rezanjeipakovanjesuenogbilja
koje se potom izvozi. Tek manji broj preraivaa ima organizovane vie faze prerade kao to
pakovanjeajeva,proizvodnjaesencijalnihieterinihuljaitinktura.Naalost,primjerinajviih
faza prerade kao to su proizvodnja gotovih medicinskih i farmaceutskih proizvoda i preparata
9| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

te dodataka hrani su sporadini. Zvui apsurdno ali jedan od problema sa kojim se domai
preraivai susreu je i nedostatak domae sirovine obzirom da se dobar dio sakupljenog
ljekovitog i aromatinog bilja izvozi kao sirovina a potom ponovo vraa u Bosnu i Hercegovinu
kao finalni proizvod ali po mnogo veoj cijeni. Zbog toga je finalizacija proizvoda i promocija
izvoza pravac u kojem je neophodno razvijati sektor ljekovitog a aromatinog bilja a postupak
organske certifikacije izuzetno je vaan korak na tom putu. U ovom trenutku organsku
ceritifikacijujeosiguralooko20firmiizBiHanekolikoceritifikacijskihsistemajeaktivnouBiH,
meu njima IMO (Institut trine ekologije), KRAV (vedski standard prihvaen u EU), AIAB
(Italijanska ceritifikacijska organizacija za organsku poljoprivredu) i drugi. Treba znati da
domae firme koje su osigurale ceritifikate moraju potovati i slijediti pravila za kontrolisano i
odrivosakupljanjedivljegbiljateuskladustimmorajudokumentovatisveaktivnostiimetode
vezane za sakupljanje divljeg bilja obzirom da ceritifikacijske kue angauju inspektore koji
kontroliu rad ovih firmi. Na ovaj nain znatno se smanjuje mogunost mijeanja uzgojenog i
divljeg bilja sakupljenog iz prirode a time i nekontrolisano branje pojedinih ugroenih biljnih
vrsta.

Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja

NanivouBiHnepostojirelevantnozakonodavstvokojesebaviiskljuivopitanjimaljekovitogi
aromatinog bilja, a takoe ni rijetke i endemine biljke nisu posebno zatiene niti je njihov
status kvalitetno definisan trenutnim zakonskim propisima. Neke od ljekovitih i aromatinih
biljaka su bile zatiene po zakonima iz doba Socijalistike republike Bosne i Hercegovine, ali
njihovstatusnijenaknadnopotvrivannitijeraenastudijaprocjenestanjaovihbiljakanakon
ratauBiH.

RepublikaSrpska
URepubliciSrpskoj(RS)pitanjaljekovitogiaromatinogbiljasuunadlenostidvaministarstva,i
to Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede i Ministarstva prostornog ureenja,
graevinarstvaiekologije.
Zakon o poljoprivredi RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 70/06) i Zakon o organskoj
proizvodnji hrane (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 75/04) predstavljaju osnovu, dok
pravilnici blie reguliu specifina pitanja, pa tako i pitanje novanih podsticaja za uzgoj
ljekovitogi aromatinogbilja.Pravilnikouslovimainainuostvarivanjanovanihpodsticajaza
razvoj poljoprivrede i sela (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 25. od 15.03.2011. godine)
predviapodsticajnasredstvaza:

10| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

proizvodnju i prodaju aromatinog i ljekovitog bilja za proizvoae koji imaju zasijano

najmanje 0,3 ha povrine. Visina premije utvruje se u skladu sa Planom korienja
sredstavaiiznosido15%odprosjenetrinecijenepojediniciproizvoda,amaksimalno
10.000.00KMpokorisniku
regresiranje mineralnog ubriva za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja za 0,5 ha
minimalnopovrine,
organskubiljnuproizvodnjukojuostvarujuproizvoai(fizikaipravnalica)zacertifiko
vanuorganskuproizvodnjuicertifikovanuproizvodnjuuprelaznomperiodu(konverziji)
zasnovanunavlastitimilizakupljenimpovrinama.Minimalnapovrinazakojusemoe
ostvariti premija za organsku biljnu proizvodnju je 0,5 hektara a visina podsticajnih
sredstavazaovunamjenunemoebitiveaod250KM/haili30.000,00KM/korisnikuu
tekuojgodini.

Pravilnikom o uslovima i nainu ostvarivanja novanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela

nisupredvienaposebnasredstvazapreporuenenitizatienevrste.

U sektoru umarstva ova pitanja su regulisana Pravilnikom o uslovima korienja ostalih

umskihproizvodainainusakupljanjanjihovihnaknada.

FederacijaBiH
U FBiH za pitanja ljekovitog i aromatinog bilja nadleno je Federalno Ministarstvo
poljoprivrede,vodoprivredeiumarstvaFBIH,tekantonalnaresornaministarstva.
Zakonom o novanim podrkama u poljoprivredi i ruralnom razvoju (''Slubene novine FBiH'',
broj: 42/10) propisane su mjere novanih podrki u poljoprivredi i ruralnom razvoju, modeli
novanih podrki, izvori, odabir prioriteta, visina sredstava, korisnici novanih podrki i nain
realizacije. Izmeu ostalog, ovim Zakonom je predviena podrka uzgoju ljekovitog i
aromatinog bilja (kamilica, menta, lavanda, ruzmarin, smilje, lovor i dr.), proizvodnji sadnog
materijala, izvrenim kapitalnim ulaganjima, organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i drugom.
Ljekovitobiljejejedanodprioritetaumodelupoticajaproizvodnjiitozaminimalnepovrineod
1ha.
Novane podrke realizuje na osnovu Zakona, Programa podrki i drugih provedbenih propisa
za svaki pojedini model Federalno ministarstvo poljoprivrede realizira u saradnji sa nadlenim
kantonalnimministarstvima.

11| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Meunarodniprojektipodrke

Neposredno nakon rata pokrenuto je nekoliko programa i projekata koji su imali za cilj
promociju i zatitu biodiverziteta u BiH. Radi se uglavnom o meunarodnim projektima
pokrenutim u saradnji sa nadlenim institucijama u BiH kao odgovor na potrebe BiH u ovoj
oblasti. Jedan od znaajniji je projekat pokrenut poetkom 1999. godine od strane njemake
agencije GTZ u saradnji sa vicarskim SIPPO programom za promociju uvoza i Institutom za
trinu ekologiju (IMO; biocertifikacija). Ciljevi ovog projekta odnose se na promovisanje
promjene od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja ka odrivoj upotrebi bio
diversifikacije, te stvaranje prihoda za populaciju u ruralnim podrujima koja je ukljucena u
branje i sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja. U okviru projekta organizovani su sastanci
otkupljivaa i preprodavaa, kao i sajmovi kako bi se unaprijedile izvozne opcije malih firmi iz
BiHkojeimajuogranienefinansijskemogunosti.GTZjetakoepodsticaogenerisanjeprihoda
u ruralnim podrujima kroz diverzifikaciju tradicionalnih sistema sakupljanja nedrvnih umskih
proizvodakaododatnogizvoraprihoda.
Porednavedenogprojektavanojepomenutiidrugiveomaznaajanprojekatkojijeutokupod
nazivom FARMA. Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) i vedska meunarodna
razvojna agencija (Sida) su partneri u etvorogodinjem projektu FARMA za razvoj
poljoprivrednog i preraivakog sektora u BiH, u ukupnoj vrijednosti od 13,6 miliona dolara.
Svrha ovog projekta jeste razvoj odrive proizvodnje u skladu sa principima zatite ivotne
sredine, dalje prerade i prodaje kako na domaem tako i inostranom tritu. U tom smislu
FARMAprojekatpodravaproizvodne/partnerskeorganizacijedaotponusauzgojemrazliitog
aromatinog i ljekovitog bilja, naroito onog koje se smatra ugroenom vrstom, da unaprijede
svojuproizvodnjuiponuproizvoditiproizvodesaveomdodanomvrijednou.
OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH

Unarednompoglavljuobraenoje10vrstaljekovitogbiljazakojepostojepovoljniklimatskii
zemljini uslovi i koje su karakteristine za BiH. Treba naglasiti da veliki broj tih biljaka raste i
kao samoniklo bilje po okolnim umama, livadama i panjacima, ali ih nema dovoljno da bi se
mogle sakupljati i upotrebljavati u veim koliinama. Takve su bijeli sljez, kantarion, macina
trava i dr. Poseban tretman imaju one biljke koje ne uspijevaju samoniklo, a koje se mogu
uspjenouzgajatinaovompodneblju,upravozbogodrivostibrojajedinkiovihvrstauprirodi,
odnosno zatite tih vrsta. U prvom redu to je bosiljak, nairoko koritena i puno traena
ljekovitaizainskabiljka,zatimneven,pitomananailincura.
Koritenje: Lincura se ubraja u najstarije
ljekovitebiljkeuistoriji.Njenkorijenvaiza
jedno od najboljih sredstava za eludac.
Uzimanje po 2 g osuenog i izmljevenog
korijena jednom ili dva puta dnevno,
odstranjuje probavne smetnje i pospjeuje
apetit.estosekoristiuoblikuvinatakoto
se 3040g korijena stavi 14 dana u 1.5 l
bijelog ili crnog vina. Tako spremljen
napitak odlian je za eludac. Lincura
poboljava sastav krvi tako to poveava
broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Otklanja
malokrvnost, srane i ivane slabosti i
dobro je sredstvo protiv groznice. Kod
nedovoljnog stvaranja eluanog soka, kod
slabog pranjenja eludca, kod kiselog
podrigivanja, garavice i hronine
zaepljenosti,lincurajeodvelike
pomoi i doprinosi potpunom ozdravljenju
svihtihbolesnihstanja.

Karakteristike i stanite: Lincura je

planinska biljka koja naraste i do 1.5 m u
visinu.Imadebeo,dug,razgranjenimesnat
korijen, koji moe biti star i do 50 god.
Listovi su plaviastozeleni, naspram
poredanih na stabljici. Cvjetovi su uti,
veliki,skupljeninavrhustabljike.Samoniklo
raste na visokim planinama na panjacima i
livadama, od 1500 do 1800 m nadmorske
visine.Moelakodasezamjenisaotrovnim
emernikom (Veratrum album), naroito
kadabiljkajonijeucvijetu.

Priprema zemljita: Moe da se uzgaja u

onim podrujima gdje samoniklo raste ili
samo neznatno nie. To su planinske i
brdsko planinske livade iznad 1000 m
nadmorske visine, sa dosta krenjaka i
dovoljno vlage, kakvih ima dosta na
podruju BiH. Dobro podnosi gnojenje sa
pregorijelim stajskim ubrivom. Lincura je
viegodinja kultura, kojoj treba 58 godina
da u korijenu razvije dovoljno hranjivih
materija da procvjeta. Ve nakon 4 godine
moeseuspijenovaditi,amoesesaekati
da procvjeta pa da se onda vadi. Najbolji
prinos ostvaruje gnojenjem prirodnim
ubrivom i kompostom u manjim
koliinama.

Gajenje: Lincura se u prirodi razmnoava

sjemenom i vegetativno preko pupova na
korijenu. Sadnju je najbolje vriti iz
proizvedenog rasada (hladna klijalita).
Lincura,sranik(Gentianalutea)
13| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Sjemeseposlijestavljaurasadnike,estose
navodnjava, a kada se pojavi ponik, klijanci
se uvaju od direktnog uticaja sunca
(mreama, najlonima, plastikom i sl.). U
drugoj godini, tokom ranog proljea, biljke
se vade iz rasada i sade na stalno mjesto u
jamice na razmak od 50x50 cm u dobro
pripremljeno zemljite. Njega usjeva se
sastoji u zatiti od korova i prihranjivanja
svakogilisvakogdrugogproljea.Lincuraje
izuzetno skupa i cijenjena na
meunarodnomtrituiizvoznijeproizvod.

Berba: Vaenje se obavlja u petoj ili etoj

godini vegetacije, kad korijen dostigne
duinuod40do50cmikadajeteakpreko
400g. Treba se paljivo kopati da se ne
oteti ili da dno ne ostane u zemlji. Kvalitet
korijena bolji je kod starijih biljaka. Nakon
10 god. duina korijena je 80 100 cm, a
teinaiiznad5kg.Vaenjeseobavljaruno
ilispecijalnimvadilicamanakonegaseisti
od zemlje i opere u protonoj vodi, ree se
na rezance prenika 0.5 cm i sui u
suarama ili prirodnim putem na
prozranommjestuutankomsloju.

Prinosi: Sa jednog hektara dobije se 3000

5000 kg sirovog korijena lincure. Za 1kg
suhogpotrebnoje5kgsirovogkorijenja.
Cijena sirovog korijena na domaem tritu
kree se od 2,00 do 2,50 KM/kg, dok cijena
suvogkorijenasekreeod10do12KM/kg.

Pakovanje: Pakovanje se vri najee u

velikeimalevreeodpapira,odviestrukog
debljeg papira, kartonske kutije i slino.
Ambalaa treba da sauva sastav od
nepogodnih uticaja sredine, kao to su
vlaga, kisik iz vazduha koji nepovoljno
djeluje u kombinaciji sa visokom
temperaturomisunevimzracima.

Lincurauprirodi
14| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje: Sljezov korijen se ne treba

kuvati, ve ostaviti u hladnoj vodi 8 sati (tri
ajne kaike u oljicu vode). Nakon toga se
napitak procijedi i tek onda lagano ugrije.
Naistinainspremaseinapitakodlistovai
cvjetova. Ovako pripremljeni napici
povoljno djeluju kod kalja, hripavaca,
bronhitisa, astme, poetne tuberkuloze
plua te kod mnogih oboljenja mokranih i
probavnihorgana.

Karakteristike i stanite: Bijeli sljez je do

dva metra visoka biljka sa jakim i
razgranatim, mesnatim korjenom, koji je
spolja ut, a iznutra bijel. Listovi su
sivozeleni i trouglasti. Cvjetovi se nalaze u
pazusima gornjih listova i imaju bijelu ili
bijeloruiastu boju. Raste samoniklo pored
veih rijeka, pored puteva i po nasipima te
na vlanim livadama. Ima ga na podruju
BiH, ali nije est pa se preporuuje
uzgajanje.

Priprema zemljita: Bijeli sljez je biljka koja

najbolje uspijeva na rijenim nanosima.
esto se preporuuje da se gaji na
periodinoplavljenimzemljitimaipoeljno
je da se podzemna voda nalazi u zoni
korijena. Moe da bude i pod vodom 20 do
30danabezoteanja.Dobropodnosiniske
temperatureitokomzimemoeizdratiido
30C.

Gajenje:Najboljegajesaditinazemljitima
gdje se prethodnih godina uzgajala neka
druga kultura. Zajedno sa sljezom treba
gajiti i druge kulture i redove pomjerati
svake godine tako da se na isto zemljite
vratitekposlije45godina.Zemljiteseore
u jesen i to to ranije. Dubina oranja ne
Bijelisljez(Althaeaofficinalis)
Bijelisljezuprirodi
Bijelisljez(Althaeaofficinalis)
Bijelisljezuprirodi
15| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

smije biti manja od 35 do 40 cm. Ako se

sadnjaobavljauproljeepooranaparcelase
ostavi da prezimi u otvorenim brazdama.
Sadi se direktnom sjetvom sjemena i izvodi
se u novembru ili poetkom decembra, da
posijano sjeme ne moe isklijati prije
snijega. Ako se taj rok propusti, sjetva se
moe obaviti i krajem februara. Prije sjetve
sjemesepomijeasalugomilipijeskomradi
ravnomjernog rasturanja. Najblii sljedei
red mora biti oko 50 cm udaljen. Sije se na
dubinu od 1 do 2 cm. Za jedan hektar
potrebnoje6do8kgsjemena.Sjemesporo
klija i za etiri sedmice nikne 5060 %
posijanogsjemena.Prvookopavanjei
plijevljenje se vri kada niknu prvi redovi.
Poeljnojeistovremenoiprihranitizasadsa
100150 kg/ha azotnog ubriva i prorijediti
zasad tako to se, na primjer, ostave na
rastojanju od 20 do 30 cm. Drugo
okopavanje je 34 sedmice kasnije kada su
biljke ve 2030 cm visoke i tada se vri
ponovno prihranjivanje istom koliinom
ubrivakaoiprviput.Kasnijesljezjakobrzo
raste, grana se i sam se bori protiv korova
pa ga vie i ne treba okopavati niti plijeviti.
Gajisejednuilidvijegodine.

Berba: Beru se list, cvijet i korijen. List se

bere dva do tri puta godinje, prije i za
vrijeme cvjetanja i to samo jedro i zdravo
lie. Prve godine se vodi rauna da se ne
bere vie od jedne treine listova, kako se
ne bi ugrozio razvoj biljke. Druge godine
moe se brati i vie od polovine listova.
Listovi se sue u tankom sloju u hladu i na
jakojpromaji.Od6kgsvjeeglistadobijese
1 kg suvih listova. Cvjetovi se beru prve i
druge godine gajenja i sue na suncu. Od 6
do 7 kg svjeih dobija se 1 kg suvih. Korijen
sevadiujesen,uoktobruilinovembru,iliu
proljee u februaru. Vadi se prve i druge
godine gajenja. Tree godine slabo dobija
nateini,aznatnogubinakvalitetu.Najbolji
nainvaenjajeizoravanjeplugomsakojeg
je skinuta pluna daska. Tako plug
potkopava korijenje, ali ga ne izbacuje i
onda se lako izvue rukom. Sa korijenja se
odstranjuju glave sa svim drvenastim
dijelovima te slabe i oteene ile pa se
onda pere u hladnoj vodi. Oprani materijal
se prenosi u upe, gdje se ostavi neko
vrijeme da provene, a zatim se oljuti.
Oljuten korjen sjee se uzduno na etiri
dijela i sui u suarama na temperaturi 50
60C. Moe se suiti i prirodnim putem, ali
se esto ubuavi. Od 4kg svjeeg dobije se
1kg suvog korijena. Osueni tapii se
kasnijesijekuukockice.

Prinosi: Sa jednog hektara moe se dobiti

12002000kg suvog korijena, 500600 kg
lista i oko 150 kg cvijetova. Cijena suvog
cvijeta kree se oko 7 KM/kg, suvog lista
oko 2 KM/kg, dok cijena suvog korijena
doseeido10KM/kg.

Pakovanje: Najee se pakuje u vieslojni

papirilikartondabisauvaosvojstva,mada
je najefikasnije uvati svojstava u staklenim
posudamakojesuhermetikizatvorene.Na
tajnain,rokupotrebeseproduava3do4
puta.Akosepravisirupodbijelogsljeza,on
sepakujeiskljuivoustakleneflaicekojese
uvajunatemperaturido25C.
Koritenje: Neven se najee upotrebljava
kao nevenova mast koja se lako
priprema. Svjee ubrani cvjetovi, a takoe i
listovi dobro se ispre u vruoj masti/ulju,
nakon ega se itav sadraj procijedi kroz
lanenukrpuidobroiscijediuposuduukojoj
e se uvati. Oblog od nevenove masti
izvanredno djeluje kod zloudnih gnojnih
rana,kodirevausljedproirenihvena,kod
otvorenihranaitd.
U obliku aja se upotrebljava kod oboljenja
eluca i crijeva, kod ireva na elucu,
proliva, upale debelog crijeva i krvavog
mokrenja. Za pripremu aja uzmu se 12
ajne kaike osuenih ili svjeih cvjetnih
latica, stave se u oljicu i zalije vrelom
vodom.Takoseostavidastoji510minuta,
onda se procijedi i uzima nezaslaen, 23
oljicednevno.

Karakteristike i stanite: Neven je

jednogodinja biljka, visoka do 60 cm.
Cijelom duinom je pokrivena bjeliastim
dlakama. Cvjetna glavica je velika,
narandastoute boje. Kod nas uspijeva
samo kao kultivisana biljka po batama.
Samoniklo raste u zemljama oko
Sredozemnogmora.

Priprema zemljita: Neven uspijeva u

razliitim klimatskim uslovima. Ne podnosi
tekaivlanazemljita,anaostalimprilino
dobro uspijeva. Zahtijeva visoke
temperature tokom vegetacije i puno
sunanihsati.Dobropodnosisuu.

Gajenje: Uzgaja se uz promjenu mjesta

zasada, a na istu povrinu moe doi za 45
godina. Dobro ga je saditi na mjestima gdje
suseprijekultivisaligraak,pasulj,djetelina
isl.Vrlojepogodankaopredusjevzadruge
kulture, naroito one koje se sade u jesen.
Dobro podnosi ubrenje. Proizvodi se
direktnom sjetvom iz sjemena. Sije se u
redove, na dubini oko 3 cm, sijaicama ili
runo poput bijelog sljeza, a zatim treba
blago utabati zemlju. Razmak izmeu
redovamorabiti4060cm.Trebagasijatiu
vrijeme prvih proljetnih radova tj. krajem
marta i poetkom aprila. Za sjetvu na
jednom hektaru potrebno je 68 kg
sjemena. U naim klimatskim uslovima
sjeme nie za 1015 dana, zavisno od
temperature zemljita. Okopavanje se vri
redovno, zajedno sa prihranjivanjem, kako
bi se sprijeila pojava korova i zemljite
odralo u rastresitom stanju. Za
prihranjivanje je potrebno 100200kg/ha
Neven(Calandulaoficinalis)
17| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

azotnog ubriva. Prvo prihranjivanje se

obavlja kada biljke razviju 23 stalna lista, a
drugo1520danakasnije.Navodnjavanjese
primjenjujesamousluajevimadugotrajnei
jake sue. Utvreno je da navodnjavanjem
krajem jula i poetkom avgusta neven
produavasezonucvijetanja.

Berba: Berbu nevena treba poeti kada

biljke imaju dovoljno otvorenih cvjetova
tako to se beru samo cvjetovi do aice,
bezdrke.Cvjetanjepoinjejoutokujuna,
a sa berbom ce poinje krajem juna. S
obzirom daneven cvjeta neprekidno, berba
se obavlja 45 puta, odnosno u intervalima
svakih1015dana.
Cvjetovinevenasemogusuitiprirodnoiliu
suarama.Prirodnosuenjesemoraobaviti
u sasvim tankom sloju u hladu na propuhu.
Ukoliko se nau 23 cvjeta jedan preko
drugog, moe lako doi do kvarenja. Zato
suenje treba obaviti to bre. Suenje u
termikim uslovima se obavlja na
temperaturi od 50C. Za jedan kg suvih
potrebnoje56kgsvjeihcvjetova.

Prinos: Sa jednog hektara moe se dobiti

1000 2000 kg suvih cvjetova. Cijena suvih
cvjetova na tritu je oko 7KM/kg dok je
svjeihoko2KM/kg

Pakovanje: aj od nevena se najee

pakuje u vieslojnu papirnu ampalau, a
moe se pakovati i u platnene vreice. Ulje,
odnosno mast od nevena, se pakuje u
staklenu ambalau i rok upotrebe jeoko 12
mjeseciakoseuvanatamnommjestuina
sobnojtemperaturi.

Nevenuprirodi
18| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje: Kamilica vai za jednu od naih

najljekovitijih biljaka i upotrebljava se kod
gotovo svih oboljenja. Djeluje jako dobro
protiv svih upala, naroito na koi i sluznici.
Preporuuju se obloge kod svih rana sa
pojavom upale, kod opeklina, potkonih
ireva, gnojenja ispod nokta te kod upale
mreniceokaiupaleuha.Kodupaledrijela
ili sluznice preporuuje se ispiranje ajem
od kamilice, dok gutljaj istog aja, koji se
dri neko vrijeme u ustima, pomae kod
jake zubobolje. Kamilica je jedno od
najboljih sredstava pri otklanjanju jakih
greva sa gubitkom svijesti od kojih pate
ene u drugom stanju, porodilje i mala
djeca.Tasvojstvajeineupotrebljivomkod
svih pojava nervoze, nesanice i
premorenosti. Nezaobilazna je kod svih
oboljenjaelucaicrijevatebolestibubrega,
jetreiui.

Karakteristike i stanite: Kamilica je

jednogodinja biljka sa razgranatom
stabljikom do 50 cm visine. Listovi su jako
uski i gusto obrastaju stabljiku. Listovi su
smjeteni na vrhu stabljike i vrhovima
grana, slini su cvjetovima tratinice. Raste
uzputeveijarkeublizininaseljaikaokorov
po itaricama. Zastupljena je u nizinskom,
brdskom i pretplaninskom podruju, a
uspijeva naroito na ilovastom humoznom
tlukojejesiromanokrenjakom.

Priprema zemljita: Kamilica nije zahtjevna

prema zemljitu, moe da se gaji i na
plodnim i na ekstremno neplodnim
zemljitima.

Gajenje: Kao jako skromna u pogledu

zemljita moe da se gaji na istom zasadu
viegodina,toimaprednostiakoseznada
jesjetvapojedinihgodinanesigurna,paako
se pusti da se zasad zalivadi dobije se
svakegodinesigurnakultura.Dovoljnojeda
se poslije svake berbe preostali cvjetovi
ostave da dozru. Poslije zrenja cvati se ne
beru, nego se parcela jednom ili dva puta
protrlja tekom drljaom. Drljaa omlati
preostalo sjeme, rasturi ga po njivi i
pomijea sa zemljom. Kada je ovo uraeno,
akoumeuvremenunijebilokie,parcelu
treba jednom ili dva puta navodnjavati. To
sve treba uraditi tokom ljeta, a najkasnije
do kraja septembra. Do jeseni, na istom
polju, nii e nova kamilica, koja u proljee
Kamilica(ChamomillaMatricaria
recurtita)
19| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

naredne godine redovno donosi cvat.

Dubinaoranjajeoko25cm.
Naplodnimidubljimzemljitimanetrebaje
ubriti, dok se na siromanim ubri sa
300kg/ha mineralnim ubrivom. Kamilica
moe da sesije u jeseni u proljee. Jesenja
sjetvajepouzdanijaivrisekrajemavgusta
i tokom septembra. Nedostatak moe biti
ako je septembar izrazito suan i tada
parcelu treba ee zalivati. Ako sjeme
dobijedovoljnovlage,poinjeklijatiza810
dana. Mlade biljke do zime ojaaju i takve
prezime. im snijeg otopi, kamilica
intenzivnopoinjedaraste.Obinosesijeu
redove tako to se sjeme ostavlja na
povrini, jer je sitno i klija iskljuivo na
svjetlu. Rastojanje izmeu redova treba da
iznosi 2030 cm. Sije se pomijeano sa
pijeskom ili kukuruznom prekrupom i valja
selakimvaljkom,dabisesjemepriljubiloza
zemljite. Koliina sjemena potrebna za
sjetvu na jednom hektaru je 12 kg. S
obzirom da kamilica za berbu pristie rano,
dok korovi jo nisu krenuli (od poetka do
kraja maja), eventualno pljevljenje zasada
sredinom aprila bila bi cjelokupna njega to
se tie borbe protiv korova. Poeljno je da
se u rano proljee prihrani niskom dozom
azotnogubriva(oko100kg/ha).

Berba: Beru se cvjetne glavice u fazi punog

cvjetanja i to specijalnim eljevima. Poto
kamilica ne cvjeta istovremeno etva se
produava na dui period. Najbolje je da se
beru cvjetovi u stadiju kada se potpuno
otvori,odzorepadokdanneotopli.Obrani
cvjetovi se sue prirodnim putem ili u
suarama. Ako se sue po tavanima,
rasprostiru se u to tanjem sloju i ne
prevru,daseglavicenebiizdrobile.Takvo
suenjetraje710dana.Usuaramasesui
natemperaturiod40do45Cisuenjetraje
mnogo krae. Odnos svjeeg i suenog
cvijetaje5:1do7:1.

Prinos:Prinoskamilicenanaimprostorima
obino je oko 500800 kg/ha. Cijena suvih
cvjetovadostieido10KM/kg.

Pakovanje: Dobro osuena kamilica pakuje

seulimenekutijeilidrvenesandukekojisu
sa unutranje strane obloeni papirom.
Ovako upakovana uva se na suvom,
hladnomipromajnommjestu.
Kamilicauprirodi

Koritenje: aj od matinjaka se ne kuva

negosesuvilistovizasipajuvrelomvodomi
to jedna ajna kaika na jednu oljicu.
Preporuuje se kod histerije, menstrualnih
smetnji i greva, naroito ako se pojavljuju
sa menstruacijom. Matinjak pomae kod
nadutosti, greva u crijevima, proliva i
eluanih tegoba, nesanice, povraanja na
nervnojbazitekodsvihdepresivnihstanjai
onih pojava iji su uzroci nervna slabost,
rastrojenost ili premorenost. Cijenjeno je
sredstvo u lijeenju migrene, zubobolje,
glavobolje i osjeaja vrtoglavice kod
trudnica. U starim knjgama o ljekovitom
bilju zapisano je da od svih stvari koje
proistiu iz zemlje, matinjak je najbolja
biljka za srce. esto se svje koristi i kao
zain u umacima i poslasticama, upravo
zbog svoje intenzivne arome. U naim
krajevima veoma je omiljena kod pelara,
jersepeleprirojenjulakeprivlaekonici,
bilo bacanjem struaka matinjaka po
konici, bilo tako to se unutranjost
pelinjaka pere ajem od matinjaka. Zbog
togaje,unekimkrajevimanaezemlje,ova
biljka poznata u narodu pod nazivom
pelinjaljubica.

Karakteristike i stanite: Matinjak ima

razgranatuietverouglastustabljiku,visoku
do 70 cm. Listovi su naspramni, nalik
listovima mrtve koprive, sa jakim mirisom
na limun, naroito kada se malo protrlja.
Cvjetovi su sitni, bijeli ili ukasti. Raste uz
naselja, ivice i ograde, meu grmljem i
drugdje. nalazi se u vrtovima gdje se uzgaja
kao kulturna biljka, ili kao samonikla,
nedaleko od naselja, uz ograde, ivice a
esto i pored puteva na zagaenim
mjestima. Matinjak je jedna od rijetkih
biljaka koja je istovremeno ljekovita,
mirisna, ukrasna, zainska, aromatina,
medonosnaiindustrijska.

Priprema zemljita: Matinjak se moe

uzgajati svuda ispod 1000 m nadmorske
visine na zemljitima koja nisu puno teka i
vlana. Zbog sklonosti da lako obolijeva od
nekihbolestilistapreporuujusepozicijesa
dobrom cirkulacijom vazduha. Cvjeta od
juna do septembra, a razmnoava se
sjemenom, ali se bolji uspijeh postie
dijeljenjem busenova i rasaivanjem.
Veomalakosegaji.

Matinjak,melisa,pelinjaljubica
(Melissaofficinalis)
21| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Gajenje: Na istom zemljitu gaji se 56

godina, obino na zemljitima na kojima se
ranije gajio krompir ili neka druga kultura
kojajeubrenastajnjakom(nikakokukuruz,
zbog herbicida). Nema nekih posebnih
zahtjeva prema nainu oranja, osim da
zemljite mora biti dobro usitnjeno kao
preventiva protiv ukorjenjenih korova. Sije
se u hladnim lijehama 70 90 dana, poslije
ega se rasauje na parcelu za gajenje. U
lijehesesijeu1520cmrazmaknuteredove
paseposijanosjemepokrije12cmdebelim
slojem sitne zemlje pomijeane sa dobro
pregorijelim stajnjakom. Za sjetvu jednog
kvadratnog metra potrebno je 12 grama
sjemena. Sjeme nie za 1529 dana, a za to
vrijeme lijehe se moraju redovno zalijevati.
Kada biljke porastu 1012 cm u visinu, vri
se rasaivanje. Na parceli za uzgoj rasauje
seujeseniliranoproljee,na50cmizmeu
redova i 30 cm izmeu biljaka. Okopava se
23 puta godinje. Prvo okopavanje se
obavlja im se pojave neto jai korovi, a
drugo1520dananakontoga.Posljednjiput
se okopava pred samu berbu, kako bi
dobijena biljka bila bez korovskih biljaka.
Zasad se prihranjuje u dva navrata,
neposredno prije prvog okopavanja sa 150
200 kg/ha stajnjaka te nakon prve etve
duploveomkoliinom.

Berba: Matinjak se kosi dva puta tokom

godine, a pri dobroj prihrani i vie. Kosi se
prije nego to biljka procvjeta, po lijepom i
suvom vremenu na 510 cm iznad zemlje.
Sui se u termikim suarama na
temperaturi 35 do 40C. List dobrog
kvaliteta treba da sauva prirodnu zelenu
bojuteprijatanmirisnalimun,kojijeosnov
dobrog kvaliteta ljekovitosti. List ne smije
dasesitninitidaimakorovskeprimjese.

Prinos: Prinos suvog lista sa jednog hektara

zavisiodpunofaktoraiuslovapodkojimse
gaji. U prvoj godini prinos se kree 600800
kg/ha, dok se narednih godina poveava i
iznos 20003000 kg suvog lista po hektaru.
Sve se ee na tritu trai cijeli nadzemni
dio biljke (herba), pri emu je prinos prve
godine10002000kg/ha,anarednihgodina
30006000kg/ha.Cijenasuvoglistasekree
oko3KM/kg.

Pakovanje:Matinjaksepakujeulimeneili
drvene kutije obloene papirom. esto se
pakuje u vakumske plastine ili papirne
vreice kako se ne bi izgubila aroma. U
staklenim posudama zadrava aromu due.
Matinjakuprirodi

Koritenje: Pored kamilice, metvica je

najpoznatijainajpopularnijaljekovitabiljka.
Paprenametvicadjelujenasmirenjebolova,
uklanjanje menstrualnih greva i nervoze.
Na osnovu tradicionalne upotrebe
doputenajekaolijekkodprobavnihtegoba
kao to su dispepsija, nadutost, gastritis, te
kod prehlade i kalja. U tradicionalnoj
fitoterapiji koristi se jo i kod problema s
jetrom i ui. Koristi se u vidu aja i to ne
pretjerano esto, jer moe prouzrokovati
nepovoljn uinak na srce. Prema evropskoj
regulativi, slubeno su ljekoviti listovi
metvice i eterino ulje dobiveno
destilacijom zeleni metvice. List sadri
jedan do tri posto eterinog ulja. No,
eterino ulje nije glavni ljekoviti sastojak
lista, s obzirom na to da se samo vrlo male
koliine eterinog ulja otope u vodenim
pripravcima lista metvice, nego su to
flavonoidi,fenolskekiselineitriterpeni.
Metvica se upotrebljava za upotpunjavanje
arome razliitih jela. Izvrsno se slae s
povrem poput paradajza, krastavaca,
graka, mrkve i mladog krompira, voem
poputnarande,limuna,ananasaidinjekao
i s janjetinom, jogurtom i okoladom. Od
zaina dobro se slae s perinom,
korijanderom,bijelimlukomibosiljkom.
Metvicaljekovitodjelujeinazdravljedinog
sustava jer mentol djeluje protiv simptoma
prehlade i suhog kalja. Metvica moe
povoljnodjelovatinaozdravljenjeodastme,
neutralizovati slobodne radikale, blokirati
proizvodnju tvari koje podstiu upale, a
podstie stvaranje tvari koje olakavaju
disanje i moe ublaiti simptome alergija.
Trljanjem ulja metvice u sljepoonice moe
se smiriti glavobolja, a primijenjeno na koi
ublaava reakcije koe na brljan. Ulje
metvice ima antiseptina svojstva pa se
stoga preporuuje i za odravanje zdravlja
zubi,nadaljeuklanjalozadah,pomaekod
zdravljadesniikodzubobolje.

Karakteristike i stanite: Paprena metvica

je razgranata biljka, visoka do 80 cm, koja
rastenavlanimstanitima.Stabljikailistovi
supomalocrvenkasti.Cvjetovisuduguljasti,
smjeteni na vrhu stabljike, sastavljene od
sitnih roskasto ljubiastih cvjetia. Paprena
metvica je ljekovita biljka nastala
ukrtanjem vrsta Mentha aquatica i M.
spicata.,akodnassesreesamokaogajena
Metvica,nana(Menthapiperita)
23| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

po vrtovima i batama. Uzgaja se na

plantaama, a voli bogata humusna tla sa
dosta vlage, polusjenovitog poloaja, sa
glavomuhladuinogamauvlazi.Izrazitoje
invazivnaibezpardona,salakoomihitro
osvajaprostorokosebe.
Kod nas u prirodi raste veliki broj razliitih
vrsta metvica i uglavnom se sve koriste kao
ljekovito bilje. Dugolisna nana Mentha
logifolia i vodena nana Mentha aquatica
jako su este u naim krajevima, ali se
uglavnom ne otkupljuju i nisu posebno
cijenjene. Rastu esto u velikom broju uz
tokoverijeka.

Priprema zemljita: Iako vodi porijeklo iz

vlanijih klimata, paprena metvica dobro
podnosi i nae uslove, uz napomenu da
niske temperature u doba vegetacije slabo
podnosi.Mladebiljkemnogoboljepodnose
mrazeve od starijih biljaka pa zasadi bolje
podnose kasne proljene nego rane jesenje
mrazeve. Moe da uspijeva i na veoj
nadmorskoj visini, ali je ne bi trebalo gajiti
iznad 800 m nadmorske visine. Najbolje
uspijeva na rijenim nanosima i zemljitima
bogatim pijeskom a esto se sadi u veim
saksijamakaozainskoiaromatinobilje.

Gajenje: Paprena metvica se obavezno gaji

uplodoreduinaistomzemljitumoeostati
najvie do 3 godine. Obraivanje ima
naroitu vanost, jer metvica ima njene
podzemne dijelove biljke za koje je
potrebno stvoriti rastresit povrinski sloj.
Pore toga treba obezbjediti to vee zalihe
vlage i to potpunije unitenje korova.
Dubinaoranjanetrebabitimanjaod30cm.
Sadisepomoupodzemnihdijelova(vrijea,
stolona)4, koji se prve godine nabavljaju, a
narednih godina se proizvode. Za zasad se
planiraju najbujniji buseni, koji imaju dosta
lia i koji nisu napadnuti rom tokom
vegetacije.Sakupljenestolonesatihbusena
se razmnoava na posebnoj parceli i mogu
da daju masu stolona za zasad trostruko
vee povrine. S obzirom da se razvijaju na
nekoliko centimetara ispod povrine i na
samoj povrini, sakupljanje stolona obavlja
se runo. Najbolje ih je vaditi pred samu
sadnju i ne treba ih izlagati suncu i vjetru,
jertodovodidosuenja.

4
vrijea,stolon(lat.stolonis)vodoravnadijelom
podzemna,adijelomnadzemnapuzajuastabljika
izduenihlanakairedukovanihlistovaijaje
funkcijavegetativnorazmnoavanje.
Metvicauprirodi
24| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Sadnja se obavlja u jesen, u drugoj polovini

oktobra ili u novembru i to u dovoljno
vlano zemljite (nikako suvo). Sadi se u
brazdama dubokim oko 10 cm i to odmah
pri okopavanju, da bi se sauvalo to vie
vlage. Stoloni se polau uzduno po dnu
brazde i to u neprekidnom nizu i brazda se
odmah zakopava. Razmak izmeu brazda
treba biti 6070 cm. Za jedan hektar
potrebnojeoko1500kgstolona.
Okopavanjeiplijevljenjesuobaveznemjere
borbe protiv korova i sprovode se po
potrebi. Prihranjivanje se vri azotnim
ubrivom, 23 puta u toku vegetacije 100
200 kg/ha. Obavezno je navodnjavanje,
naroitozavrijemesunihmjeseci.

Berba: etva metvice se obavlja kada se

otvorecvjetoviudonjojpolovinicvati.Utoj
fazi listovi sadre najvie eterinih ulja, a
usjev daje najveu masu. etva se vri
kosaicamailirunomkosomnavisini5cm
od zemlje po lijepom i sunanom vremenu.
Tako pokoena, metvica se ostavlja 3 do 5
sati da svene, poslije ega se odnosi na
suenje. Suenje se odvija prirodnim putem
ili u suarama da se zadri karakteristian
miris i prirodna boja nane. Za jedan
kilogram suvog lista potrebno je oko 5 kg
sirovog.

Prinosi: Paprena metvica daje 1500 2000

kg/ha suvih listova ili 3000 5000 suvih
nadzemnih dijelova stabljike (herba). Cijena
suvog lista se kree oko 3 KM/kg a svjeeg
oko1,5KM/kg.

Pakovanje: Svjei listovi metvice paljivo se

zamotaju u vlaan kuhinjski papir i stave se
ulaganozatvorenuplastinuvreicu.uvaju
se u friideru gdje se moe uvati nekoliko
dana,amoeidueakosecijeliilinarezani
listii zalede u posudicama za led. Suena
metvica se pakuje i uva u vrsto
zatvorenim staklenim posudama na
hladnom, tamnom i suhom mjestu od 912
mjeseci.

Koritenje: Listovi bosiljka su dobro

sredstvo protiv nadimanja i za jaanje
eluca. Uzima se u vidu uvarka (tako to se
listovi preliju kljualom vodom) kod upale
eluca, upale crijeva i kod trovanja u tom
dijelu ljudskog organizma. Pomae kod
astme, kalja i poetnih stanja tuberkuloze.
Najee se koristi u obliku ajeva.
Sjemenke bosiljka se uspjeno koriste kod
mnogih bolesti mokranih kanala, kao i kod
upale bubrega, mokranog mjehura te
bolnog mokrenja. Bosiljak je omiljena
kulinarska miroija. Svjei sitno narezani
listovi jako su dobri kod spremanja supa i
orbitekodjelaodmesairibe.

Karakteristike i stanite: Bosiljak je

jednogodinja biljka, grmasto razgranata,
visine 4060 cm. Listovi su na dugim
drkama. Cvjetovi su viebojni, od bijele do
purpurne i razvijaju se u velikom broju u
gornjemdijelustabljike.Biljkajeporijeklom
iz zemalja oko Sredozemnog mora, a u
srednju Evropu je doneena u dvanaestom
vijeku. Sve se ee gaji i sve vie uvodi u
proizvodnju.
Uslovi uzgoja: Bosiljak je biljka umjereno
tople klime. Potrebne su mu visoke
temperature i velika vlanost za vrijeme
nicanja. Kiovita i hladna klima mu ne
odgovara. Za gajenje su pogodna samo
zemljita koja se brzo zagrijavaju, imaju
dobar vodni kapacitet i koja su plodna. To
suuglavnomernozemi,gajnjaeialuvijalna
zemljita.Napjeskovitomzemljitumoese
gajiti samo ako se obezbijedi redovno
zalivanje i ubrenje mineralnim ubrivima,
ali treba imati na umu da je bosiljak
osetljivijinaherbicideodmajorana.
Gajenje: Gaji se poslije uobiajenih
ubrenih kultura, u plodoredima, na istom
zemljituteknakon23godine.Zemljitese
obrauje u jesen tako to se ore na 3035
cm dubine i ostavi da prezimi u brazdama.
Obino se rasauje iz rasada u toplim
lijehama, jer na taj nain daje dvije etve
godinje. Gajenje u toplim lijehama vri se
standardno, kao i kod povrtlarskih kultura,
krajem februara ili poetkom marta, da bi
rasad bio spreman za rasaivanje u period
od1.do10.maja.
Bosiljak(Ocimumbasilicum)
26| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Temperatureutoplimlijehamanesmijubiti
ispod 15C. Pri takvim uslovima sjeme
proklija za 56 dana, a za 1015 dana prije
rasaivanja lijehe se otkrivaju danju, da bi
se biljke privikle na spoljanje uslove.
Najpovoljnije doba za sadnju bosiljka je
poetak maja, odnosno vrijeme kada ne
postoji opasnost od kasnih proljenih
mrazevaislana.Rasaujesekadarasadima
34 para listia i dostigne visinu od 1012
cm,jerseutomstadijunajboljeprima.Sadi
se u redovima, na rastojanju od 3040 cm
biljka od biljke i oko 50 cm red od reda.
Rasaivanje se obavlja po vlanom i
oblanom vremenu, a ako je sunano
vrijeme onda u kasno popodne ili uvee i
poslije toga se parcela odmah zalije.
Okopavanje bosiljka je obavezno. Vri se
dvatri puta godinje i osnovna je borba
protiv korova. Prvo okopavanje se vri 10
12 dana nakon rasaivanja, a drugo 1025
dana nakon prvog. Ostala okopavanja se
vre po potrebi. Prihranjuje se dva puta
godinje, azotnim ubrivom, koliinom oko
150 kg/ha. Prvo prihranjivanje dolazi sa
prvim okopavanjem, a drugo obavezno
poslije prve etve. Navodnjavanje se vri
redovno, naroito u doba sua, ali nikada jako
hladnomvodom.
Berba: Bosiljak se kosi kada je u punom
cvatu i kada je najvie listova na
stabljikama, jer tada ima najvie eterinih
uljaidajenajveiprinos.Unaimprilikama,
bosiljak stie za prvi otkos tokom jula, a za
drugi krajem septembra. Kosi se kosaicom
na visini 810 cm iznad zemlje po suvom i
sunanom vremenu. Pokoeni materijal se
ostavi na njivi 46 sati, a onda se nosi u
suare na suenje ili se destilie aparatima
zaizdvajanjeeterinihulja.

Prinosi: sa jednog hektara dobije se oko

8000 do 10000kg sirovine ili 2000 do
3000kg suve mase bosiljka. Cijena suve
materijebosiljkasekreeoko4KM/kg

Pakovanje: Bosiljak se pakuje u staklene

posude, vieslojne papirne i kartonske
vreice i kutije, a mogue ga je pakovati i u
najlonske vreice. Najbolja svojstva zadri u
staklenoj ambalai. Svjei listovi bosiljka se
stave u veu plastinu vreicu, lie se
poprska vodom ili omota vlanim
kuhinjskim papirom, zatvori se u vreicu i
staviufriider.Listovisemoguikonzervirati
ako se posole, stave u staklenku i zaliju
maslinovimuljem.
Bosiljakuprirodi
Koritenje: Korijen odoljena je osnovno
sredstvo protiv nervnih smetnji, nervne
iscrpljenosti, duevne premorenosti i
nesanice. Naroito se preporuuje enama
kod histerije, nervoznog povraanja,
migreneikodsmetnji umenopauzi.Veoma
jedobarprirodnilijekprotivosjeajastraha
i oprobano sredstvo za odvikavanje od
alkoholizma i nikotina. Pije se u obliku aja,
najee izmjean sa drugim biljkama koje
djeluju pozitivno na smirenje ivaca
(kamilica, hmelj, komora). U narodnoj
mediciniesto se koristi u prah stueni suvi
korijen, koji se uzima u maloj koliini na
vrhunoa,poslijeegasepopijeaavode.
Treba pomenuti i negativno djelovanje pri
uzimanju prekomjernih doza odoljena, jer
preduga upotreba i prevelike koliine mogu
izazvati malaksalost i srane
potekoe/smetnje.

Karakteristike i stanite: Odoljen je biljka

visokaido150cm,saperastorazdijeljenim
listovima.Cvjetovisusitni,bijeliiliruiasti,
skupljeni u guste cvati na vrhovima
stabljika. Raste esto po vlanim livadama,
uz grmlje i ikare te uz rubove uma. Na
planinama se sree na sunanim i suvim,
kamenitim mjestima, gdje je biljka neto
manja, ali korijen tih biljaka ima daleko jai
miris, pa je cjenjeniji. Odoljen je biljka koja
jerairenapocijelojEvropi.Kodnasgaima
u dovoljnim koliinama za potrebe
domainstava. U narodu je poznat i kao
macina trava zbog toga to make u dodiru
saodoljenom,omamljenemirisompadajuu
trans. Zbog stalne potranje za korijenom
ove biljke, nalazita u prirodi ne mogu
podmiritipotrebepasezbogtoga,naroito
u posljednje vrijeme, biljka sve vie sadi na
oraninimpovrinama.

Uslovi uzgoja: Odoljen dobro podnosi niske

temperature, ali je na ostale klimatske
uslove dosta osjetljiv. Trai dosta padavina
godinje i kvalitetniji je to se uzgaja na
veim nadmorskim visinama. Zemljite u
dobavaenjakorijenanesmijebitizbijenoi
tvrdo, jer tada veliki dio korijena ne moe
da se izvadi, to znatno umanjuje prinos. U
sluaju kada je zemljite suvie raskvaeno,
esticezemljeseprilijepezakorijen,paihje
skoronemogueoprati.

Odoljen,valerijana,macinatrava
(Valerianaofficinalis)
28| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Gajenje: Odoljen obavezno treba gajiti u

plodoredu. Iako je viegodinja biljka, na
istom zemljitu gaji se samo godinu dana i
to iza ubrenih kultura kao to su graak,
itarice ili druge okopavine koje se rano
vade. Ne smije se gajiti iza kultura za iji su
razvoj i uzgoj koriteni herbicidi. Zemljite
seorenadubiniod20do30cm.
Sadi se rasaivanjem iz hladnih lijeha, koje
moraju biti dobro pripremljene i
naubrene. U lijehe se sadi krajem jula (od
25. do 30.) i to razbacivanjem sjemena.
Mora se redovno zalivati da bi sjeme to
bre niklo i kada biljke dobiju 12 listia
lijehe se okopavaju. Na parcelu za gajenje
sadi se krajem oktobra ili poetkom
novembra na rastojanju 6070 cm red od
redai2530cmizmeubiljakauredu,doku
planinskom podruju razmaci mogu biti i
neto manji. Rasaivanje se obavlja na
dubinu od 6 do 8 cm, pri emu se zemljite
obavezno pritisne ili pogazi da bi se to
boljepriljubilouzkorijen,jersetakoznatno
poveavapostotakprimljenihbiljaka.
Okopavanje i plijevljenje se obavlja prema
potrebi. Okopavanje ne treba vriti u julu i
avgustu, jer se lako moe ozlijediti korijen.
Zasad se treba prihraniti odmah poslije
nicanjasa100kg/haazotnogubriva.

Berba: Korijen se vadi krajem oktobra ili

poetkom novembra, runo ili vadilicom za
krompir. Izvaeno korijenje se otrese od
zemlje, noem mu se odstrane svi zeleni
dijelovi i isjee se na 4 do 8 komada. Tako
isjeenkorijenpotrebnojedobroitemeljno
opratimalzevimavodeilirunouprotonoj
vodi. Sui se na temperaturi od 40C, jer se
priviimtemperaturamagubeeterinaulja.

Prinosi: Prinosi se kreu u intervalu od

15003000 kg/ha suvog korijena. Cijena
suvog korijena kree se oko 5 KM/kg, dok
cijenasirovogkorijenajeznatnoniaiiznosi
oko0,70KM/kg

Pakovanje: Odoljen se pakuje u papirnu

natron,PVC,drvenuistaklenuambalau.

Valerijanauprirodi
29| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje: Kantarion se koristi za lijeenje

sluzavosti plua, greva u trbuhu i eludcu,
gruanjakrvi,bolestibubrega,jetre,slezene
i mokranog mjehura. Preporuuje se kod
nekontrolisanog mokrenja. Pomijean s
drugim ljekovitim biljkama odlino je
sredstvo za lijeenje zastarijelog kalja i
astme. Kantarion se u narodu cijeni i
upotrebljava spolja protiv posijekotina,
opekotina, hemoroida, za zaraivanje rana
i kao antiseptik, a iznutra protiv bolova
jetre, eludca, proliva itd. ajni uvarak pije
se vie puta na dan po uputstvima te kod
mnogobrojnih upalnih i bolnih stanja
(oboljenja) unutranjih organa. Ulje se
koristi tako to se njime mau rane,
posijekotine,opekotineidrugeozljedeilise
tim uljem natopi gaza ili isto platno pa se
ozlijeeno mijesto obloi. Etarsko ulje od
kantariona djeluje protiv crijevnih parazita.
Fenolska jedinjenja koja se nalaze u
kantarionu imaju izraenu antibakterijsku
mo. Kantarion je dobar za lijeenje
umjereneiblagedepresije.Dostasekoristii
ukozmetikojindustriji.

Karakteristike i stanite: Kantarion je

viegodinja zeljasta biljka, visoka od 50 do
100cm.Imavrlovrstu,uglastu,razgranatu
stabljiku, uspravnu, sa naspramnim
granama. Listovi su sjedei, protkani
mnotvom providnih takica. To su lijezde
napunjene eterinim uljem tako da list
izgleda fino izbuen. Cvjetovi su smjeteni
na vrhu stabljike, a ute su boje. uti
cvjetovi od pet latica s donje strane imaju
crne take. Imaju mnogo pranika i jednu
plodnicu. Kantarion raste po suvim
breuljcima, na osunanim livadama,
pustom i neobraenom zemljitu,
krevinamairubovimauma.

Uslovi uzgoja: Kantarion je viegodinja

biljkaineuvodiseuklasiniplodored,alije
neophodno paziti nakon kojih kultura se
sadi. Najbolji su predusjevi vrste koje
ostavljaju zemljite bez korova. Znaajnija
pojava korova u prvoj godini moe
predstavljatismetnjuzauspjenozasnivanje
zasada.Kantarionostajenaistojparcelivie
godina, tako da obradu zemljita treba
obavititodublje,oranjejenadubini3040
cm, a zatim tanjiranje i fina priprema
zemljita. Zemljite treba da bude
pripremljeno za jesenju sadnju. Najbolje
Kantarion,gospinatrava(Hypericum
perforatum)
30| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

podnosi stajnjak koji se stavlja pri pripremi

zemljita u koliini od 30 do 50 t/ha, a
mineralna ubriva se stavljaju neposredno
predsadnju.
Gaji se na skoro svim tipovima zemljita
osim na vlanim i movarnim. Ima velike
zahtjevezatoplotom,pazbogtogatrebaga
gajitinaosunanimiprozranimparcelama.

Gajenje:Nemanikakvihposebnihzahtjevai
moe da se kultivie na istom zemljitu vie
godina. Najvei problem mu predstavljaju
korovi, naroito u prvoj godini gajenja. U
prvoj godini gajenja treba obezbjediti to
dublji i rastersitiji sloj zemljita, kako bi se
mlade biljke to bre razvijale i to bolje
ukorijenile. Povoljno reaguje na sve vrste
ubriva. Moe se primjenjivati i stajnjak u
uobiajenim koliinama. Obino se sije u
rasadnikuuhladnimlejamaitoutokujula,
ne pokriva se, jer bolje klija na svijetlosti i
blago se pritiska. Mlade se biljke plijeve u
toku ljeta, prihranjuju i zalivaju. Presauju
seujeseniliranoproljeeiveprvegodine
dajezadovoljavajuukoliinucvati.Zazasad
jednog kvadratnog metra treba oko 0,5g
sjemena, pri emu se dobije 300400
sadnica. Za jedan hektar treba oko 60.000
sadnica.Presaivanjesevriuredovima,na
razmaku redova 5070cm te 3040cm
izmeu biljaka. Moe se obavljati i direktna
sjetva,aliseonanepreporuujezbogobilja
korova i tekog pljevljenja. Mlade biljke
kantariona se razvijaju dosta sporo tako da
ih korov moe skoro unititi. Pljevljenje se
mora vriti po nekoliko puta u toku prve
godine, a kasnije, kad biljke stasaju, sve
rjee.

Berba: Branje kantariona se obavlja u dva

navrataitokoenjem,astariostacistabljika
se odstranjuju. To treba initi nakonsvakog
koenja kako bi se novi nadzemni izdanci
mogli normalno razvijati. Poslije prvog
koenja obavezno je navodnjavanje, koje
pomae brem razvoju mladih stabljika.
Biljke za prvo koenje sazrijevaju jo u julu,
azadrugouavgustuitoza3550 dana.Na
viim terenima, iznad 800 m nadmorske
visine, dobija se jedan otkos godinje. Jako
je bitno napomenuti da kantarion lako
obolijevaodbolestiuvenua'',kojanegdje
zna biti takvog intenziteta da potpuno
ugrozigajenje.Manjekoliinekantarionase
mogu suiti prirodnim putem na tamnom i
promajnom mjestu u sloju koji ne smije biti
deblji od 10cm. Suenje u suarama se
Kantarionuprirodi
31| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

obavljanatemperaturi50C.Osuenebiljke
moraju sauvati prirodnu boju i
karakteristian miris. Od 4 do 5kg svjeih
biljakadobijese1kgsuvemase.

Prinos: Prve godine gajenja, moe se dobiti

do 2000kg/ha suvog kantariona. U drugoj
godini prinos je od 4000 do 5000kg/ha
suvog kantariona. Od 4kg sirove herbe
dobije se 1kg suvog kantariona. Cijena suve
herbenatritusekreeod0,50do2KM/kg
a ulje postie cijenu od 25 do 50 KM/l u
zavisnostiodkvalitete.

Pakovanje: Sakupljaju se list, cvijet, pupovi,

sjeme. Sabiraju se gornji vrhovi biljke u
duini1520cm,tesemoguvezatiu
snopievezice i suiti u hladu. Osuenu
biljku rukama izmrviti i pohraniti u
hermetiki zatvorenu ambalau od
vieslojnog papira, kartona, drvene kutije
obloene kuhinjskim papirom, te limene i
satklene posude. Od pupoljaka kantariona
dobija se ulje koje se pakuje u staklene
posude.
32| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

Koritenje: Smilje se koristi protiv

hroninogbronhitisa,astme,velikogkalja
i upale sluzokoe nosa. Uljni ekstrakt se
spolja koristi pri lijeenju psorijaze,
opekotina, raznih ekcema, promrzlina i
kod odreenih alergijskih oboljenja.
Koristi se i kod bolesti jetre, unih
puteva,glavobolje,migrene,bolestivenai
reumatskihoboljenja. Poboljava apetit, a
unarodnojmedicinisekoristikaodiuretik.
Ipak najvee koliine smilja se troe za
dobijanje eterinog ulja, koje se
primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetikoj
industrijipriizradipreparatazanjegukoe
lica.Imaiantibakterijskodejstvo.

Karakteristike i stanite: Smilju najvie

odgovaraju topla i lako propustljiva
zemljita. Uspijeva na plodnim, dubokim
zemljitima sa dovoljnim koliinama
krenjaka. Teka, vlana, hladna i kisela
zemljita ne odgovaraju smilju. To je
biljka suhog i toplog podneblja. Uspijeva
na terenima sa malo vlage i otrim
zimama. Nedostatak svjetla i toplote se
negativnoodraavanakvalitetsmilja.

Uslovi uzgoja: Smilje se kao viegodinja

vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli
ostaje pet do osam godina. Najbolje je
zasad smilja podignuti nakon kultura koje
ostavljaju zemljite slobodno od korova.
Zemljite za podizanje zasada smilja treba
uzorati krajem ljeta ili najkasnije poetkom
jeseni, na dubinu ne manju od 30 cm. Ako
se sadi u jesen, zemljite se priprema za
sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u
proljee, uzorana parcela se ostavlja da
smrzneutokuzime.Nakontogasepristupa
povrinskojobradidabisedobilotofinijei
rahlijezemljite.
Poto seradioviegodinjojvrsti,ubrenju
treba posvetiti panju. Prilikom osnovne
obrade u zemljite se unosi NPK ubrivo u
koliinama koje se odreuju na osnovu
hemijskeanalizezemljita.

Gajenje: Smilje se razmnoava sjemenom

preko proizvodnje rasada. Na manjim
parcelamamoguejerazmnoavatismiljei
dijeljenjem starih busenova, ali ovaj nain
se ne moe primijeniti na veim
povrinama. Rasad se proizvodi u hladnim
lejamautokuljeta.Zemljitezalejeseprvo

Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)
33| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

treba dobro poubriti prosijanim

pregorjelim stajnjakom, kompostom ili
glistenjakom. Sa ubrenjem se u zemljite
ne smije unijeti sjeme korovskih biljaka.
Hladna leja treba maksimalno da se usitni i
poravna, na kraju povalja runim valjkom.
Sjetvaseobavljaruno,pazeidasesjeme
rasporedi ravnomjerno po povrini
zemljita.Nakonsjetvelejesezasjenjujuda
bi sjeme bilo zatieno od direktnog uticaja
sunevihzraka,azemljiteodprekomjernog
isuivanja. Za ovu namjenu, mogu se
koristititrskailislama.Sjemetrebadabude
posijano do kraja juna ili najkasnije u prvoj
dekadi jula. Za 1m potrebno je oko 0,5 g
sjemena da bi se dobilo 300400 sadnica
smilja.Zasadnju1hasmiljatrebaod120do
150mleja,odnosno4060gsjemena.Leje
treba redovno zalijevati tako da povrina
zemljita nikako ne ostane suva. Sjeme
smilja nie za 1015 dana. Nakon nicanja
zasjena se uklanja da bi klijanci dobili to
vie svjetlosti. Zalijevanje se nastavlja i
nakon uklanjanja zasjene, a leja se
plijevljenjem odrava istom od korova.
Rasad smilja se presauje na stalno mjesto
u oktobru ili eventualno u proljee u toku
marta. Sadi se u redove sa meurednim
rastojanjem od 5070 cm, dok je u redu
rastojanje izmeu biljaka 3040 cm. Sadnja
se obavlja runo na manjim povrinama, a
na veim pomou sadilica. Okopavanje i
kultivisanje se radi vie puta u toku godine,
u zavisnosti od koliine korova. Naroito je
vano zasad tititi od korova i pokorice u
toku prve godine gajenja kada su mlade
biljke smilja jo njene i sporo se razvijaju.
Unitavanje korova u rednom prostoru se
obavlja runo. Smilje nema izraenu
potrebu za hranjivima, tako da se
prihranjuje najee jednom u toku
vegetacije i to sa 100200 kg/ha KANa.
Prihranjuje se u aprilu, prije cvjetanja koje
poinjeumaju.

Berba: Smilje se bere u momentu pune

tehnoloke zrelosti, a to je faza kada je
najveibrojbiljakaupunomcvjetanju.Bere
se tako to se odsijecaju cvati iznad prvih
listova, tj. na duinu 1520 cm. Za
proizvodnju osuenogcvijetaberesekadje
jednatreinacvjetovaucvatuotvorenaito
je momenat kada cvjetovi imaju
najintenzivniju zlatnoutu boju. Nakon
berbe, cvjetovi se odnose na suenje.
Cvjetovi smilja se sue na temperaturi od
Smiljeuprirodi
34| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

4045C.Cvijetsmiljaseveomalakosui,a
zajedankilogramsuhogcvijetapotrebnoje
3 kg svjeeg. Za dobijanje eterinog ulja,
sakupljena masa se prvo treba ostaviti da
malo provene. Ulje se dobija destilacijom
pomouvodenepare.

Prinos:Sajednoghektaramoesedobitiod
3.500 do 4.000 kg suhih cvijetova smilja.
Prinos ulja varira od 810 kg/ha. Cijena
suvog cvijeta kree se oko 1 KM/kg a
eterinoguljaod30do55KM/l.

Pakovanje: Cvijet smilja se najee pakuje

uvieslojnupapirnuilikartonskuambalau,
dok se ulje iskljuivo pakuje u staklene
flaiceiliteglice.

Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/iliaromatinogbiljauBiH
U tabeli ispod, abecednim redom, navedene su organizacije i preduzea koja se bave otkupom, uzgojem i preradom ljekovitog i/ili
aromatinogbiljauBiH.
NAZIV
PREDUZEA
GRAD/ADRESA TELEFONFAX DJELATNOST WEB,EMAIL
ABCMAHIdoo 77240
BOSANSKAKRUPA
Goradanska4
+38737472038
+38761784934
+38761782378
ajevi,sirupi,masti,tinkture,
ulja
rabym_cajevi@yahoo.com
www.abcmahic.ba
ANELIdoo 89101TREBINJE
Trebinjskihbrigada
110
+38765688356
+38759260647
Ljekovitobiljeiaromatino
ulje
andjelic@post.com

AgroMAP
NETWORK
72230EPE
Ul.StjepanaRadiabb,
+38732888058
+38732888058
Mreaakterasektora
ljekovitogiaromatinogbilja
upipzepce@gmail.com
www.agromap.net
BELLADONNA 78253SLATINA,
LAKTAI
MaloBlakobb
+38751588298
+38751218454
+38765567890
Ljekovitinapiciodljekovitog
biljaiumskihplodova
belladonna_bl@yahoo.com
www.belladonna.ba
BILJANA 76208MAOA
Maoabb
+38749520774
+38749520773
Ljekovitoiaromatinobilje,
ajevi
3biljana@myway.com
www.biljana.com.ba
BILJNA
APOTEKA
MATIJA
MOSTAR
Limbb
+38736341376
+38736341377
Ljekovitobiljeipreparati
(predstav.Sarajevo)
info@apotekamatija.ba
www.matija
milenkopaunovski.com
www.apotekamatija.ba
BOLETUSdoo 71240HADII,
SARAJEVO
Binjeevobb
+38733428365
+38733428366
+38761156361
Gljive,ljekovitobiljeiumski
plodovi
boletuss@bih.net.ba
www.boletus.nu
CITIUS SARAJEVO
HADII
G.Zovik5
+38733416134
+38733417602
Ljekovitobilje,gljive,umski
plodovi
citius@bih.net.ba

36| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

CYDONIA 75320
GRAANICA
Graanicalipa 73
+38735703754
+38761964264
+387 61 194 442
Kozmetikanabaziljekovitog
bilja
cydonia@bih.net.ba

www.cydonia.com.ba
ELIKOVI 77000BIHA
Pokoj54
+38737300111
+38737300222
Ljekovitobilje,ajevi,kapi,
sirupi,kreme
celikovicljekovitobilje@gmail.com
www.celikovic.com
DOMAA
RADINOST
HERCEGOVAKO
BILJE
SARAJEVO
Tvornika23
+38733636436 Ljekovitobilje,med
DREN EPE
Bukovik3
+38732881774
+38761461517
Preparatiodljekovitog
bilja

dragan.trogrlic@tel.net.ba
www.drentrogrlic.com
ELMAR 89000TREBINJE
Preobraenska4
+38759260411
+38765888366
+38759225218
Ljekovitoiaromatino
bilje,eterinauljaiteni
ekstrakti,umskiplodovi
djordjomaric@yahoo.co
melmar@teol.net
www.elmartb.com
EMBE BRKO
MarkaMarulia 13
+38749211976
+387 66 112 385
Ljekovitobilje
FAVEDA 71000SARAJEVO
Jukieva70
+38733486761
+38733238474
+38761109458
Biljniproizvodiajevi,
tinkture,ekstrakti,masti,
kreme,biljnekapsule
faveda@bih.net.ba
www.faveda.ba
FLORAdoo 88280NEVESINJE
RistaProrokovia3
+38759601675
+38759601700
Otkupnicentarljekovitog
biljaiumskihplodova

FLORESdoo 70280GORNJI
VAKUF
USKOPLJE
Trnovaabb
+38730494402
+38763457076
Ljekovitobilje,gljiveiumski
plodovi
floresuskoplje@tel.net.ba
37| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

GMPRIRODNO
BILJE
78211BANJA
LUKA
TomeMaksimovia
18
+38751424055
+38751425092
+38765640240

Ljekovitobilje,umski
plodovi,eterinaulja,ajevi
prirodnobilje@blic.net
gm_kusturic@blic.net
HALILOVI 71000SARAJEVO
Igmanskabb
+38733403244 Ljekovitoiaromatinobilje,
gljive,umskiplodovi,
eterinaulja,herbalni
proizvodi
halilovi@bih.net.ba
www.biohalilovic.com
HELJDAEKO 71000SARAJEVO
Ratelicabb
+38733217964
+38761253971
+38733448166
Heljdailjekovitobilje,neven,
artioka,melisa,heljdini
jastuci

heljdaeko@yahoo.com

HERBAEKO 71000SARAJEVO
Armaganua18
+38733444116
+38761219909
+387 33216 737
Heljda,melisa,nana,heljdino
brano,artioka
herbaeko@yahoo.com

HERCEGOVINA
BILJE
LJUBINJE
Crnogorskiputbb
+38759621390
+38765922757
Ljekovitobilje
INVENTdoo 89101TREBINJE
Dobrovoljakabb
+38759370331
+38765845293
+38759380462
Ljekovitobilje,amponii
kozmetikipreparatipo
licenciBelts
invent+@teol.net
njegomir@teol.net
www.inventplus.com
ERBYJUKAN 75230
GRAANICA
Ritoiibb
+38761142319
+38761424245

www.jukan.ba
KLAS 71000SARAJEVO
Paromlinska43
+38733727242
+38761863723
+38733727124
+38733657279
Ljekovitoiaromatinobilje,
gljive,umskiplodovi,ajevi
export@klas.ba
www.klas.ba
LJEKOBILJE 76300BIJELJINA
VukaKaradia bb
+38755210327
+387 55 240 243
Ljekovitobilje ljekobilje@spinter.net
www.ljekobilje.com
38| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

LJEKOBILJEMILA 71000SARAJEVO
D.Bijedia113
+38733677713
+38761356393
Ljekovitobiljeipreparati vezirka_s@hotmail.com
http://travarka.vezirkasjer
otanovic.hshkb.ba
LJEKOVITO
BILJE
KAJTEZOVI
77000BIHA
Bihakihbranilaca
22
+38737312604
+38761299756
+38761938908
+387 37312 604
Ljekovitobilje,preparati,
med
senada_kajtezovic@yahoo.com

MAOANKA
COMMERCE
BRKO,Maoa +38749520780 Samoniklaproizvodnja info@maocanka.com
www.maocanka.com
MEGAMEDIC SARAJEVO
Ahmeda
Muratbegovia 4
+38733760555
+38733545555
ajeviikapi megamedic@bih.net.ba

MILSAN DOBOJ
KraljaAleksandra
119
+38753228766
+38765589402
+38765894331
+387 53284 456
Ljekovitobilje srdjanstijepic@hotmail.com

MOBISPHARM
(BILJNI
CENTAREDEN)
88000MOSTAR
Biepoljebb
+38736577012
+38736577117
Ljekovitobilje mobispharm@hotmail.com
ljekovitobilje@mobispharm.ba
www.mobispharm.ba
MPLJEKOBILJE TREBINJE
Republikesrpske35
+38759223883
+38759260568
+38759261458
Ljekovitobilje,eterinaulja,
ajevi
ljbilje@teol.net
www.rico.co.yu
NATURA
AFGAN
71000SARAJEVO
Dobroevikabb
+38733636628
+38761481480
+38733205034
Ljekovitobilje naturaafgan@naturaafgan.com
afgan@lol.ba
www.naturaafgan.com
NATURFARM 71260KREEVO
Bjeloviibb
+38730808201
+38763859860
Ljekovitobiljeikreme

naturfarmkresevo@yahoo.com
marcela.barisic@tel.net.ba
www.naturfarmkresevo.com
39| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

NEVEN 73260RUDO
Limska3
+38758711364 Neveniproizvodiodnevena nevencompany@yahoo.com

NUPP
Nezavisno
udruenje
poljoprivrednih
proizvoaa
gornjevrbaske
regije
70230BUGOJNO
307.motbrigade92
+38730260262
+38730260261
+38761479599
Malina,ljekovitobiljei
umskiplodovi
nuppgvr@bih.net.ba
www.nupp.com.ba
PELIN POPOVOPOLJE +38763353791
+38736891525
+38736891526
Ljekovitobilje andjelko.franic@tel.net.ba

PHARMAMED 72270TRAVNIK
DolacnaLavibb
+38730510570
+38730515005
+38730515007
+38761185851
Herbalniidijetetski
proizvodi,kozmetika
pharmamed@pharmamed.ba
www.pharmamed.ba
PHYTOPHARM 71000SARAJEVO
Azizeairbegovi
8b
+38733616374
+38761723688
Ljekovitobilje phytopharm@bih.net.ba

PLANTA 71000
SARAJEVOFerde
Hauptmanabb
+38733225629
+38761321024
Ljekovitobiljeibiljni
proizvodi(ajnemjeavine,
tinkture,masnaulja)
stipic@bih.net.ba
plantadoo@hotmail.com

PLANTAGO 78353SLATINA,
LAKTAI
MaloBlakobb
+38751587005
+38751587007
Ljekovitoiaromatinobilje,
umskiplodoviiajevi
plantago@blic.net
www.plantagocajevi.com
PZAGROSELO 71210ILIDA
BosanskihGazija
32
+38733636909 Biljnaproizvodnja(uzgoj
itaricailjekovitogbilja)
pzasa@bih.net.ba

40| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

ROINGdoo 88320LJUBUKI
LeopoldaMandia
bb
+38739833098 Zainsko,aromatinoi
ljekovitobiljeieterina
ulja
roing@tel.net.ba
www.roing.net
SEFO 71000SARAJEVO
Blaujskidrum12
+38733623502
+38733623508
ajevi sefo@bih.net.ba

UMSKIPLOD 88440PROZOR
RAMA
Najkovii13
+38736770332
+38763315701
Gljive,umskovoei
ljekovitobilje
sumskiplod@hotmail.com

TERRAECOdoo 80320KUPRES
LjudevitaGaja6
+38734274094
+38763351045
+387 34274 100
Ljekovitobilje,umski
plodoviigljive
josip.lovric@tel.net.ba

TIMMED 77240
BOSANSKAKRUPA
Patriotskeligebb
+38737472525
+38761982412
+38761770867
Med,ljekovitobiljei
proizvodi
biljna_apoteka@hotmail.com

UNABILJE BIHA
Kostela
+38737302302
+38737300000
Ljekovitobilje danna_2007@hotmail.com

UZGOJ
LJEKOVITOG
BILJA
BIHA
NerkezaSmailagia
31
+38737315215 Ljekovitobilje,ajevii
preparati
pammy161@hotmail.com

VALERIJANA DOBOJ
Lipac
+38765587095
+38753485985
Ljekovitobilje,umski
plodovi,gljive,med
valerijana@europe.com

VEXTRAdoo 88000MOSTAR
DrAnteStarevia
38
+38736347634
+38736566216
Ljekovitobilje,ajevi,
kapi,ljekovitemastiiulja

vextra@tel.net.ba
www.vextra.ba
41| V o d i z a u z g o j l j e k o v i t o g i a r o m a t i n o g b i l j a

VIDOPROM BRATUNAC
GavrilaPrincipa60
+38756420340
+38756420341
+38756411500
+387 65 626 868
ajevi vidoprom@teol.net
vidoprom@zona.ba
www.vidoprom.com
VISPAK 71300VISOKO
Ozrakoviibb
+38732738334
+38732738100
+38761451570
+387 32738 143
Samoniklaproizvodnjai
prerada

vispak@vispak.ba
www.vispak.ba
ZDRAVA
HRANA
GRADIKA
Liskovacbb
+38751860531 Ljekovitobilje zdravahrana@rskoming.net
mzliskovac@gradiska.com
ZZAGRIPLOD 88360STOLAC
Goricabb
+38736853758
+38763357012
Ljekovitoiaromatinobilje,
eterinaulja,sadnice
ljekovitogbilja,ajevi,voei
groe,organskicertificirano
povre
agroplod@cob.net.ba
agroplod_stolac@yahoo.com

ZZPOVRATAK BRATUNAC +38756887173

+38761185409
Ljekovitobilje,gljiveiumski
plodovi

ZZ
RADOBOLJA
88000MOSTAR
MaralaTita132
+38736550739 Ljekovitobiljekadulja,
vrijesak,smilje,islandskiliaj,
kopriva,iva,bijeliglog,kleka

ZZTERRAPRIM 72240KAKANJ
MelenteBonjaka
bb
+38732558418
+38732553897
Ljekovitobilje info@terraprim.ba
www.terraprim.ba
ZZVRANICA
BILJE
70240GORNJI
VAKUFMehmed
begaStoanina
bb
+38730266603
+38761535140
Ljekovitobilje,gljiveiumski
plodovi
bilje@bih.net.ba

Koritenaliteraturaiizvori

JanKigecij,Izdanje(2008):Uzgojljekovitogbilja
KatheW.,HonnefS.,HeymA.(2003):MedicinalandAromaticPlantsinAlbania,Bosnia
Herzegovina,Bulgaria,CroatiaandRomania,BfN,WWF,TRAFFIC
Milanovi ., Travar J., Gai R., Buanin N. (2008): Prirunik za koritenje sporednih
umskihproizvoda,SNV,MAGA
VraariB.,BrkiJ.,oliD.,LintherV.,MickoviM.,RajiR.,StevanoviD.,UvalinM.
(2003):Ishranauprirodi,NarodnaknjigaVojnoizdavakizavod,Beograd
GostukiP.(1967):Leenjelekovitimbiljem,Narodnaknjiga,Beograd
Ljubojevi, S., Bruji, J., Travar, J. (2002): prirodni potencijali ljekovitog i jestivog bilja u
umskoprivrednompodrujuTeslikom,Eurosilva,BanjaLuka
Ottaviani Aalmo, G., Ljua. M., Miljkovi, S., Kneevi, F., Plavi, D. (2007): Inventar
stanjazemljinihresursauBiHuposljeratnomperiodu(PLUDstudija),PDFverzija
Sari,M.,Luki,P.(1989):LjekovitobiljeSRSrbije,SANUposebnaizdanja,Beograd
Stefanovi, V., Beus, V., Burilica, ., Dizdarevi, H., Vukorep, I. (1983): Ekoloko
vegetacijskarejonizacijaBosneiHercegovine,umarskifakultet,sarajevo
Stepanovi, B., Radanovi, D., umatovi, N., Prulj, N., Todorovi, J., Komljenovi, i.,
Markovi,M.,(2001):Tehnologijaproizvodnjeljekovitih,aromatinihizainskihbiljaka,
Zavodzaudbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo
Tucakov,J.(1971):Leenjebiljem,Kultura,Beograd
Tutin, T.G., Heuywood, V.H., Burges, N.A., Moore, D.M. et al. (19641980): Flora
europaea,Vol.IIV,Cambridge
Uupli, A., Ballian, D. (2008): Preporuke korienja umskih proizvoda na podruju
Biljanskedoline,SNV,holandskaorganizacijazarazvoj,Sarajevo
Wilfort.R.(1978):Ljekovitobilje,Mladost,Zagreb
http://www.bosniafarma.ba/dokumenti/sektorskidokumenti/ljekobiljeimed/
http://www.komorabih.ba

"OvapublikacijajeuraenauzpomoEvropskeunije.Sadrajpublikacijejeiskljuivaodgovornostautorainiukomsluaju
nepredstavljastanovitaEvropskeunije".

VodizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini

www.gea.ba