1

. a aun- Jaunh
ryr: anja rnh 71/2008
ra, jy 2011.

j aun nsaxaana xjn j cranjn nncma, n j ranuxn nnxas xr
nnxa, xr nmra nnn nja yah nmhy ranuxnx ccraa - nnnj,
m, raux. x a y nsa xa nrx-crynja nnn xa xxn c
cxnna.
yn nrauxn marnjann:
- nxa
- yr
- j
- nmacrn
- cyn nacrn
- yan nacrn
mxn nrauxn marnjann:
- rym n n,
- rym n urxa
- nanan rym
- sranr

Olovka je crtai materijal s najveim rasponom tonskih izraajnih mogunosti.

Razlikujemo tvrde (H) i meke (B) olovke. Iza slova slijedi roj koji oznaava
stupanj tvrdoe ili mekoe olovke! iza H olovaka vei roj znai veu tvrdou (H"
H#" H$" H%...)" a iza B olovke veu mekou (B" B#" B$" B%... B&). 'rednja
vrijednost koju naje(e koristimo za pisanje oznaena je kao HB.
)vrda olovke uglavnom se koriste za tehnike crtee" dok se za sloodno
crtanje koriste B olovke. *lovku je mogue doiti i kao sami gra+it" ez drvene
ovojnice.
Radei olovkom na hrapavom papiru struemo njen gra+it od kojeg je nainjena
i stvaramo tonske gradacije. ,ontrolu traga vr(imo razliitim jainama pritiska
(jai pritisak - tamniji ton)" i kutem polegnutosti olovke (uspravniji kut - tanja"
o(trija crta" polegnutiji kut - ploha). *lovku ri(emo gumicom.

sa nran c nja cym crnnannjm ra - caranm ys mnnmany

xnnuny xncnxa (xansannja). a nan yra sa nran aj j, sa
nnc crnnannj, xncrnrn nnn sn - raxn nyrnhn. r c
xncrn sa nran n nannj, man ryj nnsn (ajn j cnn naxnann
nnn axan nann) j craa cy, mxa n cnr namnacr rar xjn c, n
nrn mx n asmasnarn - cunrn, yxm, arm nnn cnnxacxnm nynma.
cr yra j y rm mr c nax cxna - nm ca nnr, na c mry, y rxy
nrana, mnrn cran xxnnj nrxa nnn c ra nra cna xncrn sa
njan nnx nnasa ns crnr y ram.crj nc rymnn ca xjnma c
nm yr, ana cy cn - xn rym (rnna ryma), na c ca nnma
yr h jaunm nnrncxanm a nnry c yr y rymy.
crj rn cr yra sa nran:
- axn nyrnhn mxar yra
- mnaxra, ra, yncaa namna yra. aj
yr c rmx nm, ann c ca nnm mry nsnaunrn n rax nnnj, a
cun c nsn ncanm h jaunm nnn cnanjnm nnrncxm a
nnry.
!" - ra namna - ny, xja c acn n yraa y
nnry. raan c mn nynma nnn ynanm nannm y nnxy
nx.
Hrx xjn j ns yrm, j nj ncrja marnjan - nax c cxna, c
ma nxcnarn sa nann. a nxcnan c mry xncrnrn nxcnn xjn c
mry xynnrn y anama, a mx c nxcnarn mnxm, naxm sa xcy nnn
mnnnrycm.
r sa nran mx nrn n y nnxy nx, r c ymcr ranra anasn
nnn yr.
# $%
Prednosti su im velike poev(i od toga da se sada izra.uju u vi(e od #//
razliitih oja i nijansi (to elimini(e potreu da par godina uite kako da me(ate
oje (kao (to je to sluaj u slikarstvu). 0ednostavno odaerete olovku u eljenoj
oji i crtate. 'em reaa" olovke u oji ne zahtevaju nikakav dopunski prior"
jednostavne su za upotreu i mogu lako da se prenose.
&'()
nmacr nnn max j xa cra naxa ca macrnnm. naajy y nrauxy
rxnxy macrnna. ns c y asnnunrnm jama n asnnunrnm nama.
asn j acra nma mnuxj nmn n - acr ns yr nnn 20. xa.
a asnnxy yra n nx, nmacr yx craa rar ncr n, s
sna a jauny nnrncxa. nra sa a nnnnxm nnm rxnx j rnaax
nann.1a ora.ivanje veih povr(ina +lomasterima koristiti emo linijske teksture.
2lomaster ez ozira na pritisak daje uvijek liniju jednake deljine. 'toga" ako
elimo doiti crte razliite po karakteru morat emo se posluiti +lomasterima
razliitih deljina. 3eelim +lomasterima (tzv. markerima) mogue je raditi i vee
plohe.
2lomasteri posjeduju i odre.enu transparentnost" zog ega ih se moe ojati
jedne preko drugih.Razlikujemo oine +lomastere" topive u vodi" te alkoholne"
4permanent4 +lomastere netopive u vodi. 5ogue je +lomastere kominirati s
drugim tehnikama" kolaem ili akvarelom primjerice.
6apir koji koristimo za +lomastere trea iti gladak. 7pozorimo djecu da nakon
upotree zatvore +lomastere jer oja u njima hlapi kroz +ilc kojim se ri(e.
(
Pastel je slikarska tehnika nastala mije(anjem oje u prahu s vezivom ime se
doiva pasta u (tapiu" na talijanskom pastello.
*visno o vezivu razlikujemo uljni (vo(tani) pastel i suhi pastel" koji zog svoje
kvalitete ima i veu cijenu pa se neje(e ne koristi u nastavi.
'ama oja koja ostaje na papiru kao trag poteza ostavlja dojam praha koji se
grupira u olike pa plohe djeluju rahlo" ar(unasto" krhko i hrapavo. 7 prah ve
nanesene oje moemo umije(ati prah nove oje i doiti veliko ogatstvo
mije(anja oja. )aktilnost povr(ine reagira na jainu pritiska ruke i pojedine
partije slike mogu postii impasto +akturu nakon jaeg akcentiranja slikareve
ruke! tako struktura poteza i rukopisa moe dati vrlo sloenu gradaciju i preplet
slikarskih e+ekata. 8a deljim dijelovima oje mogie je i ugreati crte.7
razredu esto trea djeci sugerirati da (uljanu) pastelu jae pritisnu o podlogu
kako oje ne i ile lijede i eskrvne (slina je situacija sa olovkama u oji).
6odloga" papir za pastel trea iti hrapavi papir kako i (to olje ostrugao prah
oje sa (tapia. 8ajzgodniji papir za rad je pak-papir" odnosno natron-papir"
najolje toniran sme.i ili sivi. 5ogue je raditi i na prepariranom platnu" i na
kartonu.
8a kraju slikarskog procesa" da se oojani prah pastela ne i odvojio od
podloge" potreno ga je fiksirati" poprskati +iksativom" za (to moe posluiti
oini lak za kosu" ili drvo+iks rastopljen u vodi. 2iksativ se prska sa razdaljine
od %/-ak centimetara kako ne i rasp(io sliku ili ostavio mrlje" premda e
+iksiranje uvijek malo (ponekad i mnogo) promijeniti oje.

9:;< =>?@AB CD>E< =>?@AB
* )

+a crtez perom izvorno su se koristila pticja pera, iz krila guske, purana, gavrana ili
labuda. Pero se pripremalo zarezivanjem po duzini (kako bi dobilo ostar vrh), pa
uzduzno kako bi sto bolje reagiralo na pritisak. Zbog svoje supljine pero je moglo u sebi
drzati tintu, sto ga je cinilo pogodnim za pisanje i crtanje.
1atim su nainjena metalna pera" koja danas e(e koristimo. *na imaju
tako.er uzduni prorez za regulaciju deljine linije (jai pritisak ruke izaziva
delji trag" a lak(i pritisak tanji trag)" a vrh im ovisi o +unkcijiF kotir-pera (za
crtanje kota) imaju o(tar vrh" i njih koristimo za rad u razredu! redis-pera imaju
kru(i za ostavljanje (ireg traga! a ato-pera imaju plosnat" zako(en vrh ime
doivamo as vrlo deele" as tanke linije" ovisno o smjeru povlaenja.
Grte povuene perom su jasne" o(tre i iste. Ipak" pero je vrlo osjetljivo na
rukopis autora" prima njegove drhtaje u uloenu koliinu pritiska" pa u karakteru
pera nije povlaenje jednolinih" monotonih linija. 3ralo za pero moe iti
kupljeno" ali mogue je u nunosti pero jednostavno zalijepiti ljepljivom trakom
za neko drvce ili ak olovku. 6erom crtamo na tvr.em glatkom papiru kako ga
tu( ne i promoio" i da i pero glatko klizilo. 'mjer povlaenje je oino odozgo
nadolje i" ako smo de(njaci" slijeva na desno. 7 suprotnom sluaju" pero se
zaija u papir. 6erom je tako.er mogue i prskati" (to se trea initi oprezno!
najolje je u drugu ruku uzeti ne(to tvrdo" olovku npr." staviti je nisko nad papir i
po njoj kuckati perom. Hradacijom gustoe crta i toaka moemo stvarati
kontraste" gra+iku modelaciju" strukturne i teksturne crte.
* ) ,
- c nsn rax mr c rym, rym y jn, macrnn nnn cnnja acn
a nann urxm. rx cy asnnunrnx na, a nnrncxm urx a nnry n
xjj c nra, craajy c mhyrn, njac crnnjr n ramnjr. ann x
axr auna nrana ma nrn nann xjn narn s ynnja rym, maa c n
a rnarxm nanny, sr urx mry nrn asn xrn.
)) *
. c nsn rax a c cym urxm ncnn acn amas rym
xjn c n nrn acn n. nnnnny c mry nanarn c cr
cnnxaxnx rxnxa. Lavirani tu( je takva crtaka tehnika u kojoj osim linije
koristimo vi(e likovnih elemenataF ton i tekstura. *n se javlja nakon oradi
pera i tu(a. )om tehnikom olikujemo. 1ahteva veu spretnost i iskustvo. 5oe
se koristiti i ez prethodnog crtanja olovkom. 6rikladni motiviF
mnoge infguralne(apstraktne)kompozicije
motivi koji objedinjuju liniju i ton,odnosno strukturu-
stan,ognjite,posue
/&)
/0 j cnnxacxa sna rxnxa, xja j acrana, n xnna ajhn nar, y
a cac n m j rxnxm nna xncaa acaa cnamncrn sraa
ann j ynraaa n sa nnxa mana y rnjy. mnannja ranx n
a nnmna a sn xannj asna c sranr nnn rxnxa rana.
()
(12, c rxnux cra, j ncrynax amna mman nnrmra n nxa
(sna) a nnry. a ymjrnux cra, cnnxan j ymjrnux nsaxaan
nja, xnnnnja, ys nmh nnxnx nmara, c nsaja xmnsnnnj, xjn
c annsyj nx nnnmnanx crynja, nnn y nancrncjxm, mm n
camm cnnxacry, ucr nxrnm nncrynm, s nnnmnanx crynja,
rj c cnnxa n nrynnnjm n cjnm cnccrnma sa jmaana nnma
xmnsnnnj c nnm ncrnsana crrcxr xnaja samnm nj.nra sa
cnnxy, mx nrn sn (y nancrnjcx njm cy r nn crnj nhna ns
naxrnunx asnra), nann, nnar, a rana (nx nsarnjcxr cnnxacra
xa nnmj), craxn (nraxn y xaranama), nnn nn xja mnx n
camnx nnra. mm n camm cnnxacry nnra c rrna xa
cacran n xmnsnnnj cnnx, c nnra c na n xannrarnnm
cjcrnma marnjana, rnm mryhcrnma n ranunnma.
ama u 1 nasn un (aqua) - , xja j narncxr
nxna. rannjan cy ry u nrnnn y 1 (aquarello) n r y amm
ny saun 34.xan c nja mmanm cnr mnnx n naxn
aanx nnrmara a sa sn c xncrn rymnaanxa. m ash j c
a nann ac mxanm xncrnma.ann xjn c xncrn sa cnnxan axanm
ra a y ncx ramax, r a c arr a ay nmny a n
nasnn canjana. rxnnn axana c xncrn na ja, nmr crn n
ram r njam aanm nm nnn man . n cnnx xjn ra a
cray nn, craam cnnxanm.xan j xaaxrnm nsncr n
nsaucr r c cnnxanm j a jy mry nrn nsan rannrrn
nrnur xaaxra.a ca auna aa axannm jama cy: 4
!156 nm aunm aa c ja caxn nyr acn a cyy nnry, rj. cauxam
a c nn cnj j xjy cm ann cymn, na rx a acnm yrn, nr. r
nsncrn axana mryh j nrn nrx cnj j, mr yn
mryhcrn sa xaaxrncrnua rcxn n xnncrnuxn nsas. 4
!15. ann c ajn anaxn uncrm m nmhy xncra, cyha nnn
namyu xnnn nx nn nmn, a mryh j naxnrn cam n nanna a
xjnma xnnm xr nnnana n cnrar mmana ja. mryhcrn
nnxr nsasa njam rax mr cranm cnnxy a c cymn r a mxm a
acranm ca cnnxanm.
'
empera je slikarska te!nika u kojoj boja nastaje mije(anjem pigmenta
s otopinom ljepila i vezivnog sredstva (jajeta" gumiaraike i sl.) odakle joj i imeF
rije tempera dolazi od rijei temperare" (to znai mije(ati.
6odloga za slikanje temperom moe iti hrapavi papir" drvo ili platno. )empera je
gusta" neprozirna" pokrivna oja. mna nasn narncx njun
rmna (temperare) xja saun mjmarn. j cnnxacxa rxnxa y xjj ja
acraj mjmanm nnrmra ca rnnm snr ccra (nnna jnanra n
xymanra jajra, rymnaanx, nr). nja ja, rnm ncrynxm, c sa amn
a nnry asnjhyj m, ann xaa c jm cymn ncraj rnna. aj
cran mr nnnmana rmna j, ncra j n nnynaa mhy xnm
camnm ymjrnnnma, s sna mr c aac mry xynnrn h nnnm
j y ryn.
na nnr sa rmny cy n nann, ann c nm mx cnnxarn n a nnary
n craxny. mna nma nxna n nsna cjcra. nnxan c cmnj
njarn y nnm cnjnma, j a raa nyna. ryh j cnnxarn cnj a cnj nn
umy c nrxn mx nrny nxnrn.
7
1 (. coller - nnnrn) j nnxa, n cra cnnxacxa, rxnxa xja c xncrn
nnnm asnx marnjana a nnry. a jj nmnn mrnajy c
ajasnnunrnjn nrx nnnmn marnjann (nacx nann, ann n
rxan, cnnr xnn, ycxa xca, nnmh, nr). nax j nu a c xncrn y
xynsmy; raa cy ra xncrnnn ncrannn asnnunrnx ymrnuxnx cryjana n
a ra asnnn (aansam, aannsam, yrynsam, nn ar)

"atik je dekorativna te!nika pomo#u voska$ kombinirana te!nika

ta%elajskog slikarstva& Papir - batik - poznata te!nika u tradiciji
dekoracije tekstila& 'vdje se crte( votanom kredom premazuje
akvarelnom bojom - !idroflna boja se prima samo na mjestima gdje
nije masno (vosak), tako da linije premazane voskom ostaju intaktne&
'vo se jo zove i reserve te!nika.
(
apas se pravi na pret!odno pokvaenoj, a zatim udaranjem istanjenoj
kori drveta, koja se ukraava dok je jo vla(na& )otivi su naj*e#e
stilizovane biljke, (ivotinje ili geometrijske are& +z 'keanije poti*u neki
od najlepi! tapasa& ,mesto drveta kao alternativa u koli mo(e se
koristiti pokvaen papir&
&)
anxa (ru. rap!"#$), mrna nncana (nnn: nrana, cnnxana); ncrynax
nn ymxaany xnnxnx n ymrnuxnx na.
n ncrynnn nn nyxany n ymxaany nncma, cnnxa nnn nrxa
nmhy nnua nnn nuara; cr, nnrrancan, axsauxa n
unxsauxa mrna, sarnm: rnnrranja, nnxranja, ayrrnnnja n
yr.
ncxa mramna (ncrynnn y mxnn)
- nns
- xarrncx
- xaan
- xmnn
aa mramna (ncrynnn y mxnn)
- man
- rax
- mrnnnja
)/
ns (. l"%ora&ure, m. l"%ol'c!%"tt, rn. l"%ocut) Linorez je graf*ka
te!nika koja prema podjeli klasi*ni! otisni! postupaka spada u visoku
tampu& Linorez se radi na listu linoleuma koji se koristi za relje%ne
povrine&

)(
,artontisk je gra+ika tehnika visokog tiska" poput linoreza i drvoreza. )o znai da
jedna matrica ili kli(e (obraena ploa s udubljenom, ispupenom ili ravnom
slikom za otiskivanje (umnaanje te slike)) daje mnogo istovjetnih otisaka. *lici
koje elimo otisnuti na papir na povi(enim su dijelovima matrice i primaju oju"
dok su me.uprostori crtea uduljeni i oja ne prodire do njih - zato ostaju ijeli.
,od tehnike kartonskog tiska ne izrezujemo me.uprostor (za to nam u drvorezu
treaju o(tra dlijeta" kojima se djeca mogu ozlijediti)" ve plohe koje e
predstavljati crte izrezujemo iz kartona i lijepimo na tvrdu kartonsku podlogu.
PostupakF
1. 6rvo nacrtajte olovkom zami(ljene olike
2. 6otom izreite olike iz kartona.
3. Izrezane olike nalijepite na tvrdu podlogu.
4. 8a vrstu ploicu" posudu ili paletu istisnite dosta oje i u nju kapnite desetak
kapi glicerina" kako se ne i prerzo osu(ila. Razvaljajte oju valjkom.
5. 8anesite oju na matricu" valjkom ili kistom.
6. 'tavite papir na matricu" pritisnite ga dlanom" gornjim dijelom nokta ili olim
predmetom (licom npr.)
7. 6odignite gotov otisak. 6ostupak se moe ponavljati mnogo puta (svaki put
iznova nanosimo oju) ovisno o kvaliteti kartona.
8. 8a kraju otisak potpisujemo oinom olovkom! to se zove signatura. Ispod
lijevog kuta otiska pi(emo redni roj otiska I edicija" ukupni roj otisaka" npr.F #IJ
(drugi otisak od ukupno pet). Ispod desnog kuta se potpisujemo i stavljamo
godinu
')
hn na n nca xmnn ncnn anna. mn nnyrxn xmnna
yyh cy marnn sa rncxnan. a nmnn nnyrx xmnna anraj
nmacrm mr xnnm. cn rra, xnhm yxn nrx y xmnn mr
y mxm. a raj aun nhm ncnynu nrx. ja marnna j cnma sa
mramny. nnmn j sa rncxnan. crncn nx a nanry, a sarnm urxm
acn a xmnn. nnm nnyrx xmnna mxm n ymunrn y jy.
rncn xmnn a nanny y ncrj jn nnn y asnnunrnm jama, y sanccrn
rra mra xnnm a ncranm. cn njana nr nnn yrr rncxa nhm
cnrya xjn rn acr j ajnm raa.

KANAP
-a kartonu koji #e biti podloga za matricu najpre nacrtaj skicu onoga
to (eli da tampa& -a povrinu koju za!vata skica nanesi lepak&
Pa(ljivo slo(i kanap i pritisni ga da bi se dobro zalepio& .a*ekaj da se
lepak prosui& Potom nanesi boju na povrinu kanapa, prekrij matricu
novim listom papira i ispup*enom stranom kaike pretrljaj preko
kanapa da bi se boja to bolje otisnula& -a kraju pa(ljivo odvoji otisak
od matrice i rad je gotov&
arnna
*$
Ban j nc nssa nnx nnacrnx nnn nmnrnar nanna, xjn
cnyxn sa rncxnan. a raxm xary anraj nnx mana xjn xnnm. maj
y ny a c ran yyra mana h nrn, na nx n nraj. ar xn n
cnj nnnn nrxa. aa ra nsxm, n cn man xjn nm nyra mxm
ynrnrn sa rncxnan. ncnn man a nann n acn jy. jy mxm
acnrn axm, urxm , xmanhm cyha.
&7
/rota( je postupak dobijanja otiska sa razli*iti! predmeta koji imaju
relje%nu strukturu& +zvodi se tako to se ispod tankog papira stavi
predmet, a po njemu se zatim prevla*i graftnom olovkom, pastelom&&&
ako ostaje nazna*ena struktura onoga to se nalazi ispod papira& List
koji si odabrao polo(i ispod tankog papira& 0obro ga pritisni da se ne bi
pomerio, pa polo(enim krejonom ili graftnom olovkom trljaj po povrini
papira& ,kaza#e ti se struktura lista ili gran*ice koja se nalazi ispod
papira&
Monotipija je tehnika otiskivanja samo jednog otiska (monosKjedan"
tiposKotisak). 1a matricu (ora.ena ploa s uduljenom" ispupenom ili ravnom
slikom za otiskivanje) koristima ploicu od vrstog materijala (keramiku"
metalnu" plastinu) koja nee upijati oju. 8a njoj temperama naslikamo sliku" a
da nam se oja prerzo ne osu(i u nju dodajemo nekoliko kapi glicerina. 8a
gotovu sliku stavljamo papir (otiskujemo na glatku stranu)" pritisnemo ga na
ploicu valjkom ili rukom" podignemo papir - i otisak je gotov. 6o(to je sva oja s
ploice pre(la na papir" mogu je samo taj jedan otisak" zog ega u strunim
krugovima otvorena ostaje rasprava da li je monotipija upoe gra+ika tehnika ili
nije (jer je uvjet za gra+iku vi(estrukost otiska). 6ripaziti - suvi(e glicerina e razliti
sliku" a premalo e osu(iti oju pa e otisak iti jedva vidljiv.
1. 6otreno nam jeF vrsta ploica" tempere i kistovi" paleta za mije(anje oja"
glicerin
2. Bojama pomije(anim s glicerinom naslikamo sliku na matricu
3. 'tavimo papir glatkom stranom na matricu
4. 6ritisnemo papir rukom" valjkom ili nekim vrstim olim predmetom
5. 6olako podignemo papir kako se otisak ne i pomakao i razmazao
6. *vako izgleda gotova monotipija

4 nnn 1! (nar. 'culpere - xncarn, ysnarn) j ymrcr
nnxana rnmsnannx nnxa () y marnjannma xa mr cy xam,
mm, , mran, rnna, craxn, nnacrnxa n mrn yrn. ajacr, xa
cnnxacr n axnrxryy yajam y nnxy, ann n y nnacrnuy nnn ncry
ymrcr, j 4 - ( ) - ymrnuxn nnxyjy ncr.
mxn marnjann :
- rnna
- nnacrnn
- rcr
rn marnjann:
- cany
- cyh
- xnna
- nann mam

Glina je vrsta zemlje koja nastaje raspadanjem stijena. 6oznajemo primarnu glinu - kaolin" od
koje se radi porculan" i sekundarnu glinu - ilovau ili lonarsku glinu" koju koristimo za rad u
(koli. )akve gline ima u mnogim na(im krajevima. Lko je kvalitetna sive je" svjetlosive ili plave
oje! manje kvalitetna je uta" sme.a ili crvena. Hlina se moe kupiti u specijaliziranim duanima
s likovnim materijalom (u 1agreu 4Mikum4 u 3emanovom prolazu" npr.).
Hlina trea iti odre.ene gustoe. Lko je presuha mrvi se" puca i tada joj dodajemo vodu. Lko
je u glini previ(e vode" tada previ(e ostaje na rukama i ne zadrava izmodelirani olik! tada ju
moramo mjesiti u grumenovima dok ne prestane ostajati na rukama.
Hlinu moemo ora.ivati prstima i drvenim modelarskim noiem" letvicom" a djeca mogu
koristiti (tapie od sladoleda (vidi sliku). *ra.ivati moemoF
- oduzimanjemF prstima vadimo ili noiem izrezujemo pojedine dijelove!
- dodavanjemF na glinenu masu dodajemo komedie gline
- modeliranjemF masu gline gnjeimo" savijamo" izvlaimo" utiskujemo" pro(upljujemo itd.
6ovr(inu gline moemo zagladiti prstima ili drvcem" ili ju teksturirati i hrapaviti noiem"
akalicom ili nekim slinim alatom kako ismo doili plastike teksture.
Lko rad u glini nije gotov poprskati emo ga vodom i zamotati u plastinu vreicu kako se ne i
skrutio.
Hlina se moe pei u penicama. )ime doiva vrstou i crvenu oju" i naziva se terakota.
Hlinu je mogue i oojati prije peenja posenim ojama koje e joj dati caklinu! tada ju zovemo
majolika.

nacrnn j ja ajmnnjnx marnjana n mnahr ysacra. j ma

nca n nax sa a. ryhcrn sa a nnacrnnm cy nnx. xm a ra
xncrnm n camr, ann n xa arn marnjan sa rahn n cnajan.

shn. ymcn rcr ama, cnn n . mj aarn mr ,

j rcr ma nrn r a n mrn a c na cxynnry. aa ymcnm rcr,
mxm nurn a nanm nry. cr j mx, na hm nry nanrn n ,
xyrnnna, nanaunxn, rnncrnna, xnxnna. n cnj, naxhn nx a
mcrnma cnja. x nx cnjnm , nn c rxm cymna mry jnrn.
a samnm a, cran ra a c nn cymn xnnx aa. nryy mxm
jnrn rmnama n nmasarn sjnm naxm.

Posmatraj komad sapuna& 1ada odlu*i ta (eli da dobije rezanjem, skiciraj na
sapunu sa jedne strane otrim predmetom obris skulpture& Po*ni da ostranjujes
viak sapuna&
2odi ra*una o volumenu, tj& masi, jer se u osnovi bloka sapuna koji si po*eo da
re(e krije skulptura& 'brauj sapun sa svi! strana&
.kulptura je trodimenzionalni oblik, to zna*i da se mo(e opipati sa svi! strana&
)8'* (. *ap"er m+c!e papirna "kasa") je likovna tehnika izrade
upotrebnih predmeta, Iigura, skulptura, namestaja, itd. Postoji nekoliko ,recepata" za
papir-mase. Spravlja se od usitnjenog papira (ili celuloznog praha), veziva (skrob, PVA
lepak) i vode u odredenom odnosu.
Prilikom izrade predmeta od papir-masea, ponekad se kombinuje rad sa pulpom i rad u
slojevima (papirne ili cak tekstilne trake potopljene u rastvor veziva). Tekstil se ponekad
koristi zbog konacne cvrstoce premeta koji se izraduje, iako je i sam papir ponekad
dovoljan. Gotov i osusen predmet moze naknadno da se obraduje (brusi, sece) i ima
cvrstocu drveta.
T
a acnamnm craama cyha anraj nnx sa xjn cn c nyun(ayrmnn,
ayryc, ar, rnaa nyrx...) axasama naxn nnn a cnam nmax
marnjana. aa samnm cxynnryy, mxm j n jnrn.
7)
3ica je te!nika modelovanja prostornim crtama& )o(emo je savijati, plesti, se#i, pri
*emu koristimo kleta& Potrebno je odabrati (icu u*enicima koja nije predebela za
savijanje& -ije preporu*ljivo raditi sa (icom pre *etvrtog razreda jer postoji mogu#nost
da se u*enici povrede&