povrina: vie od 4.325.675 km stanovnitvo: vie od 502 milijuna I n varietate concordia (Ujedinjeni u razliitosti)
Stoljeima je ideja o ujedinjenoj Europi zaokupljala filozofe i vizionare. Meu njima su bili Pierre Dubois, Pierre Joseph Prudhon, Claude Henri de Saint-Simon, Jean Jacques Rousseau, Giuseppe Mazzini, Victor Hugo i Immanuel Kant
Victor Hugo je 1849. izgovorio proroanske rijei:
Doi e dan kada e se svi narodi ovog kontinenta, a da pri tom ne izgube svoja razlikovna obiljeja ni slavnu osobnost, ujediniti u vii oblik zajednitva i stvoriti europsko bratstvo. Doi e dan kada e trita otvorena za ideje predstavljati jedinu bojinicu. Doi e dan kada e glasovi s birakih mjesta zamijeniti metke i bombe.
Razliiti EU pokreti kroz povijest 1834. - pokret Mlada Europa (J. Manzini ) 1876. - Europski kongres za mir (Garibaldi) 1946. - Europska unija federalista 1948. - Haki kongres
IDEJA MONNETA I SCHUMANA Povijesni uzroci i povodi nastanka EU lee u nastojanju da se onemogui ponavljanje strahota koje su Europi i svijetu donijela dva svjetska rata.
J. Monnet (1888. 1979.)
prvi zakljuak:
Gdje je promjena bila prihvaena, rast je bio osiguran ... spoznao sam da je potrebno i mogue organizirati promjene.
.gdje je organizacija tu je stvarna mo.
Izvore EU mogue je traiti i stoljeima unazad, ali za veinu je EU plod politike i ekonomske atmosfere u kojoj se Europa nala neposredno nakon II. svjetskog rata.
Po rijeima prvog predsjednika Europske komisije Waltera Hallsteina ...nova, integrirana Europa nije stvorena nego je ponovno roena 5. svibnja 1949. - u palai Saint James u Londonu potpisan statut kojim je osnovano Vijee Europe potpisalo ga je deset zemalja: Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luxemburg, Nizozemska, Norveka, vedska i Velika Britanija prva sjednica je odrana u Strasburgu, koji je postao i stalnim sjeditem Vijea.
Jean Monnet i Robert Schuman
po zamisli Jeana Monneta (u to vrijeme francuski stratega i strunjak za razvoj) koji je uvidio da je jedini uinkoviti nain za spreavanje sukoba izmeu Francuske i Njemake uspostava kontrole nad Ruhrskom oblasti, sreditu njemake teke industrije i vojne industrije, stvoren je prijedlog o stavljanju francuske i njemake proizvodnje ugljena i elika pod zajedniku upravu, tzv. Visokog povjerenstva
9. svibnja 1950. Schumanova deklaracija prijedlog Jean Monneta podran je od glavnih europskih voa toga vremena po prvi puta je izloen javnosti 9. svibnja 1950. u govoru francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana koji je za njega sastavio sam Monnet 9. svibanj - obiljeava se kao Dan Europe
Proslava Dana Europe 2006. u Bruxellesu 9. svibnja 1950. Schumanova deklaracija Taj rat koji je rat u mislima mora se pobijediti orujem mate: ugljen i elik razlog razdora u dva rata, zato ne upravljati njima zajedno
Europa nee biti izgraena odjednom, ili prema jedinstvenom planu. Bit e izgraena kroz konkretna ostvarenja kojima e se prvo stvoriti de facto solidarnost. Pribliavanje europskih nacija zahtjeva eliminaciju dugogodinjih sukoba izmeu Francuske i Njemake. Svaka poduzeta akcija mora se u prvom redu ticati te dvije zemlje.
Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji uinit e da rat izmeu Francuske i Njemake postane ne samo nezamisliv, ve i materijalno nemogu. Schumanova deklaracija
Udruivanjem bazine proizvodnje i uspostavom nove Visoke vlasti ije e odluke obvezivati Francusku, Njemaku i druge drave lanice, ovaj e prijedlog dovesti do ostvarenja prvog konkretnog temelja europske federacije nune za ouvanje mira.
cilj ujedinjavanja bilo je stvaranje ekonomske integracije faze ekonomske integracije: zona slobodne trgovine carinska unija zajedniko trite ekonomska unija monetarna unija ekonomska i monetarna unija potpuna ekonomska unija
Pariki ugovor - EZU 1950. Schumanov plan podloga za osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik 18. 4. 1951. potpisan Pariki ugovor (stupio na snagu 23.7.1952.,* istekao 2002.)- osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik (EZU): drave osnivaice - Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka osnovana neovisna organizacija sa supranacionalnim ovlastima na koju je preneseno upravljanje tada stratekim resursima ugljenom i elikom, te je stvoreno zajedniko trite za ugljen i elik kako bi se izbjegli budui ratni sukobi J. Monnet imenovan prvim Visokim Povjerenikom
* ugovor stupa na snagu kad ga ratificiraju (potvrde) sve drave potpisnice na nain predvien njihovim zakonodavstvom
Rimski ugovori - EEZ 25. 3. 1957. potpisani Rimski ugovori (stupili na snagu 1.1.1958.)- uspostavljene dvije nove Zajednice Europska Ekonomska Zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM) 1. 1. 1958. - Konstituirana Europska komisija , prvi predsjednik Walter Hallstein 19. 3.1958. - odrana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjedik Robert Schuman.
temeljni ciljevi ukljuuju stvaranje zajednikog trita i produbljenje ekonomske integracije meu dravama lanicama u razliitim podrujima politika
lanak 2. Ugovora o EEZ: Zajednica e imati kao zadatak, uspostavom zajednikog trita i postupnim ujednaavanjem ekonomskih politika drava lanica, promovirati u cijeloj zajednici harmonini razvoj ekonomskih aktivnosti, stalni i uravnoteeni napredak, porast stabilnosti, ubrzani rast ivotnog standarda i uu suradnju izmeu drave koje joj pripadaju.
EEZ stvorena je s ciljem da se gospodarska suradnja s podruja ugljena i elika proiri na nova podruja
uspostavljena je carinska unija meu dravama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemeburg, Nizozemska i Njemaka)
postavljeni su kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikog trita koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.
EURATOM postavio je za svoje ciljeve razvoj istraivanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe: vizija osnivaa naglaavala je gospodarsku suradnju kao temelj za daljnju i dublju zajednicu meu narodima Ugovor iz Bruxellesa 8. travnja 1965. u Bruxellesu potpisan Sporazum o udruivanju Europske zajednice za ugljen i elik (ECSC), Europske ekonomske zajednica (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) u jednu Ekonomsku zajednicu (EZ) tj. u Europsku zajednicu.
Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. kada se ukidaju carine izmeu drava lanica Jedinstveni europski akt 17. i 28.2.1986. potpisan Jedinstveni europski akt (stupio na snagu 1.7.1987) otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog trita reforma osnivakih ugovora radi bre uspostave unutarnjeg trita i uvoenja uinkovitijeg i jednostavnijeg naina donoenja odluka
Unutarnje trite Definicija unutarnjeg trita ula je u Osnivake ugovore Jedinstvenim europskim aktom, a danas je sadrana u:
l. 26. st. 2. UFEU (ex l. 14. st. 2. UEZ) (2) Unutarnje trite obuhvaa: - prostor bez unutarnjih granica - u kojem se jami slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala - u skladu s odredbama Ugovora.
Maastricht - UEU 7.2.1992. potpisan Ugovor iz Maastrichta Ugovor o Europskoj uniji (stupio na snagu 1.11.1993) prvi put uveden pojam Europska unija Europska ekonomska zajednica (EEZ) preimenovana je u Europsku zajednicu (EZ) uspostava Europske unije kao krovnog pojma koji ukljuuje tri Europske zajednice (Europsku zajednicu za ugljen i elik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju) te meuvladine oblike suradnje: zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i policijsku i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima
Od stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta (1993) do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona EU se ilustrirala prikazom tri stupa: 1. stup obuhvaao je tri Zajednice te jedinstveno trite i jedinstvenu valutu 2. stup zajednika vanjska i sigurnosna politika 3. stup - suradnja u pravosuu i unutarnjim poslovima odnosno suradnja policije i pravosudnih tijela u kaznenim pitanjima EUROPSKA UNIJA EUROPSKA UNIJA ciljevi, institucije, naela promjene osnivakih ugovora, primanje novih lanica, nadlenost Europskog suda
EUROPSKE ZAJEDNICE
supranacionalna organizacija EZU EUROATOM - Odluke se donose nadnacionalnom metodom (kvalificirana veina)
ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA (CFSP)
tradicionalni oblici suradnje
- odluke jednoglasno
SURADNJA POLICIJE I PRAVOSUA U KAZNENIM STVARIMA (PJCC)
tradicionalni oblici suradnje
- odluke jednoglasno
priprema za uvoenje monetarne unije
Uvedeni tzv. Maastrichtski kriteriji vezani za zajedniku valutu EURO
pet kriterija koji govore je li drava spremna usvojiti euro kao svoju valutu:
Maastrichtski kriteriji Stabilnost cijena (Price stability): stopa inflacije ne smije biti via od 1,5 posto od prosjene stope inflacije tri zemlje lanice s najniom inflacijom u prethodnoj godini. Proraunski manjak (Budget deficit): U pravilu mora biti manji od 3% bruto domaeg proizvoda (BDP). Dug (Debt): Javni dug ne smije premaiti 60% BDP-a, ali zemlji s veim javnim dugom bit e doputeno usvojiti euro ako je uoljiv trend dugotrajnog smanjivanja javnog duga. Kamate (Interest rates): dugorone kamate ne smiju premaiti 2% kamatne stope tri zemlje lanice s najniom inflacijom u prethodnoj godini. Stabilnost teaja (exchange rate stability) : Teaj domae valute mora ostati unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije najmanje dvije godine.
Ugovor iz Amsterdama 2.10.1997. potpisan Ugovor iz Amsterdama (stupio na snagu 1.5.1999.) tehnika prilagodba i numeracija lanaka i konsolidacija Ugovora o EZ i Ugovora o EU Sporazum o socijalnoj politici postaje dio Ugovora o EZ uvedena mogunost pojaane suradnje izmeu pojedinih drava lanica uvodi se Schengenski aquis u okvire Ugovora o EU i Ugovora o EU putem posebnih protokola Ugovor iz Nice 21.2.2001. potpisan Ugovor iz Nice (stupio na snagu 1.2.2003) mijenjaju se Ugovor o EUi Ugovori o osnivanju Europskih zajednica reforma institucija EU radi lakeg prihvata novih drava lanica Najvanije odredbe Ugovora iz Nice odnose se na: sastav institucija, nain odluivanja u Vijeu (neka pitanja iz podruja za koje je ranije bilo predvieno jednoglasno odluivanje sada zahtijevaju donoenje odluke kvalificiranom veinom), uspostavu EUROJUST-a tijela za borbu protiv kriminala,
Pojaana suradnja ne smije stvarati prepreke ili diskriminaciju u trgovini meu lanicama ili ugroziti konkurenciju. 1. sijenja 2002. - uvoenje eura u 12 drava tzv. euro- zone
Euro se od sijenja 2011. koristi u 17 drava tzv. Eurozone:
Austrija Belgija Luksemburg Cipar Nizozemska Estonija Njemaka Finska Malta Francuska Portugal Grka Slovaka Irska Slovenija Italija panjolska lanstvo u EUROZONI osim ovih drava euro je od samog poetka u slubenoj uporabi i u Andorri, Monaku, San Marinu, Vatikanu, Crnoj Gori te na Kosovu
svaka drava koja ulazi u EU ima obvezu uvoenja EURA kada dosegne sve tzv. kriterije iz Maastrichta
Hrvatska nee biti lanica EUROZONE odmah po ulasku u EU
Ugovor iz Lisabona 2005. - Francuska, Nizozemska, Luxembourg NE Ustavu za EU 13.12.2007. potpisani ugovori iz Lisabona (stupio na snagu 1.12.2009. nakon to su i Irci izglasali DA) tzv. Reformski ugovor Ugovor o Europskoj zajednici preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) modernizacija radi stvaranja demokratinije, uinkovitije i transparentnije Unije s visokim stupnjem participacije graana u odluivanju EU dobiva pravnu osobnost i postaje pravna sljednica Europske zajednice vee ovlasti Europskog parlamenta u odluivanju, nove institucije i funkcije (sline ciljeve sadravao je i Ugovor o Ustavu za Europu, potpisan 29.10.2004. koji nikada nije ratificiran) efovi drava lanica i vlada na potpisivanju Ugovora iz Lisabona Povelja temeljnih prava EU proglaena 7.12.2000. te prilagoena i ponovno proglaena 12.12.2007., stupila na snagu 1.12.2009.) premda su Povelju inicijalno proglasili i potpisali predsjednici Europskog parlamenta, Komisije i Vijea u Nici 2000. godine, pravno obvezujuu snagu jednaku Osnivakim ugovorima dobiva stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona sadri katalog graanskih, politikih, gospodarskih i socijalnih prava graana EU te je obvezujua za institucije i druga tijela EU u skladu s naelom supsidijarnosti kao i za drave lanice u implementaciji prava EU-a OSNIVAKI UGOVORI PARIZ 1951 -stupio na snagu 1952 RIM 1957 -stupio na snagu 1958 EZU EURATOM Ugovor o osnivanju EEZ Ugovor o spajanju (1965) Bruxelles -stupio na snagu 1967. spajaju se izvrna tijela EZU, EEZ i EURATOM -od sad EZ ima jednu Komisiju i jedno Vijee Europski Jedinstveni Akt 1986 mijenja se Ugovor iz Rima Maastricht 1992 Ugovor o Europskoj uniji stupio na snagu 1993. EZU EURATOM EZ EU Amsterdam 1997 (revizija Ugovora iz Maastrichta) Ugovor stupio na snagu 1999 EZU EURATOM EZ EU PROIRENJA EU 1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik, 6 drava osnivaa: Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Luxemburg i Nizozemska 1957. (1.1.1958.) Europska ekonomska zajednica 1973. pristupaju Danska, Irska i Velika Britanija. 1981. pristupa Grka 1986. lanice postaju panjolska i Portugal 1995. pristupaju Austrija, Finska i vedska 2004. punopravnih lanicama postaju i eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta 1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska 2013HRVATSKA Postupak proirenja EU - od samog poetka integracijskog procesa u Europi svim dravama na europskom kontinentu bila je otvorena mogunost da zatrae lanstvo u EU
lank 49. UEU ... zahtjev za lanstvo moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva na naelima slobode, demokracije, potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, to je ureeno lankom 2. UEU.
lanak 49 (ex l. 49 UEU) ... Europski parlament i nacionalni parlamenti trebaju biti obavijeteni o zahtjevu drave za lanstvom. Drava koja podnosi zahtjev mora ga uputiti Vijeu EU koje jednoglasnom odlukom nakon konzultacija s Komisijom i dobivanjem suglasnosti Europskog parlamenta koja mora biti donesena veinom glasova. Uvjeti za pristupanje i prilagoavanje Osnivakim ugovorima koje zahtjeva ovakvo pristupanje predmet su sporazuma izmeu drava lanica i drave pristupnice. Ovaj sporazum mora biti podnesen na ratifikaciju svim dravama ugovornicama u skladu s pravilima njihovih ustava. Kriteriji iz Kopenhagena 1993.- na sastanku Europskoga vijea u Kopenhagenu elnici drava lanica EU sloili su se da e primiti u lanstvo EU drave koje izraze elju za tim punopravnim lanicama drave mogu postati kad ispune sljedee kriterije: (1) politiki kriteriji: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i manjinskih prava te prihvaanje politikih ciljeva Unije; (2) gospodarski kriteriji: postojanje djelotvornog trinog gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar Unije; (3) pravni kriteriji: sposobnost i obveza usvajanja cjelokupne pravne steevine EU-a te prihvaanje ciljeva politike, gospodarske i monetarne unije.
zahtjev za lanstvo drava podnosi Vijeu EU Vijee EU podneseni zahtjev upuuje na razmatranje Europskom vijeu i poziva Komisiju da izradi miljenje (tzv. avis) o spremnosti drave podnositeljice zahtjeva za prihvaanje i ispunjavanje uvjeta za lanstvo u svrhu ocjene spremnosti Europska komisija upuuje dravi podnositeljici zahtjeva upitnik s pitanjima o politikom i gospodarskom stanju drave, te sposobnosti preuzimanja pravne steevine EU po pojedinim poglavljima dravna uprava drave podnositeljice zahtjeva odgovora na ta pitanja i uruuje Komisiji odgovore po primitku odgovora Europska komisija donosi miljenje kojim ocjenjuje stanje i mogunosti drave podnositeljice zahtjeva glede ispunjavanja uvjeta za lanstvo te preporuku u pogledu otvaranja pregovora o primitku u lanstvo EU
miljenje i preporuke Komisija upuuje Europskom vijeu koje donosi konanu odluku o odobravanju statusa kandidata dravi podnositeljici zahtjeva za lanstvo i o otvaranju pregovora za lanstvo
(dosada je Komisija jednom donijela negativno miljenje i odbacila zahtjev (Turska 1989.), a jednom je Europsko vijee unato negativno intoniranom miljenju Komisije preporuilo pregovore (Grka 1976.)
Europsko vijee, takoer, moe na osnovu pozitivnog miljenja Komisije dravi dodijeliti status kandidata, ali poetak pregovora uvjetovati ispunjavanjem odreenih uvjeta. nakon formalnog otvaranja pregovora slijedi faza analitikoga pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnoga zakonodavstva drave kandidatkinje s pravnom steevinom Europske unije (screening)
osnovna je svrha screeninga: utvrditi postojee razlike u svakom poglavlju pregovora izmeu zakonodavstva drave kandidatkinje i pravne steevine EU s kojom je do trenutka pristupanja u lanstvo potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo
Screening se provodi zasebno za svako poglavlje pregovora, a odvija se u dvije faze 1. faza (tzv. eksplanatorni screening) - Komisija dravama kandidatkinjama predstavlja i tumai propise iz odreenog poglavlja pravne steevine 2. faza (tzv. bilateralni screening) - odrava se obino mjesec dana nakon 1. faze, drava kandidatkinja predstavlja svoje zakonodavstvo iz odreenoga podruja cjelokupni postupak screeninga uobiajeno traje oko godinu dana i nakon njegova zavretka odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti drave kandidatkinje, donose drave lanice u okviru Vijea EU
otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju zapoinje sadrajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima e drava kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu steevinu EU u tom poglavlju, ukljuujui prijelazna razdoblja koja drava kandidatkinja ili EU eventualno zatrai
Sadrajni pregovori vode se na temelju pregovarakih stajalita EU i drave kandidatkinje donesenih nakon analitikog pregleda usklaenosti zakonodavstva.
Nakon postizanja dogovora izmeu EU i drave kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim.
po zavretku pregovora Europsko vijee mora jednoglasno donijeti odluku o primanju novih lanica, koja mora biti potvrena apsolutnom veinom glasova Europskog parlamenta rezultati pregovora se ugrauju u nacrt Ugovora o pristupanju Ugovor o pristupanju potvruje se odlukom Vijea ministara i konanim pozitivnim miljenjem Europskog parlamenta Nakon njegova potpisivanja upuuje ga se u postupak potvrivanja sukladno ustavnim odredbama drave potpisnice, a u nekim dravama taj postupak ukljuuje i odravanje referenduma o ulasku u EU Ugovor takoer treba biti potvren (ratificiran) u svim dravama lanicama Europske unije.
Nakon ratifikacije Ugovora o pristupanju i referenduma, ako je to potrebno, drava kandidatkinja postaje punopravnom lanicom EU
Republika Hrvatska i EU 15. 1. 1992.- meunarodno priznanje RH kao nezavisne i suverene drave, zapoinje uspostavljanje odnosa izmeu RH i EU odnosi su se intenzivirali 2000. godine te doveli do etape integracijskog procesa - pregovora o pristupanju RH EU
- 29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (engl. Stabilisation and Association Agreement, dalje: SSP) s RH (stupio na snagu 1.2.2005.) i Privremeni sporazum (u Luxembourgu) - potpisivanjem SSP - RH po prvi put stupa u ugovorne odnose s EU - najvaniji formalni korak u procesu pribliavanja RH EU prije podnoenja zahtjeva za punopravno lanstvo, stjecanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora.
Kronologija odnosa RH i EU 5. 12. 2001 - Hrvatski sabor potvrdio SSP 12.12.2001. Europski parlament potvrdio SSP 1. 1. 2002.- poetak primjene Privremenog sporazuma (u EU u opticaj putena jedinstvena europska valuta Euro) 28.1.2002. Vijee ministara EU potvrdilo Privremeni sporazum. 1. 3. 2002. -stupio na snagu Privremeni sporazum. 21. 2. 2003 - RH podnijela Zahtjev za lanstvo u EU
10. 7. 2003. Europska komisija predala RH Upitnik s 4560 pitanja. 9. 10. 2003. RH uruila EK odgovore na Upitnik. 20. 4. 2004. Europska komisija donijela je pozitivno miljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno lanstvo u EU. 18. 6. 2004. RH dobila status kandidata za lanstvo u EU 17. 12. 2004. Europsko vijee odredilo datum poetka pristupnih pregovora s RH
1. 2. 2005. Stupio na snagu SSP 16. 3. 2005. Vijee Europske unije usvojilo Pregovaraki okvir za pregovore s RH, ali nije postiglo suglasnost oko otvaranja pristupnih pregovora. 3. 10. 2005. otvoreni pristupni pregovori izmeu RH i EU 20. 10. 2005. zapoeo postupak analitikog pregleda usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije (eng. screening).
18. 10. 2006. zavren postupak analitikog pregleda usklaenosti hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske zajednice (eng. screening). 30. 06. 2011. na Meuvladinoj konferenciji zatvoreni su pregovori u poglavljima 8. Trino natjecanje, 23. Pravosue i temeljna prava, 33. Financijske i proraunske odredbe i 35. Ostala pitanja. - Pristupni pregovori formalno zakljueni. 9. 12. 2011. Potpisan Ugovor o pristupanju EU
30.06.2011. zakljueni pregovori s EU Hrvatska dobila datum ulaska u punopravno lanstvo (1.7.2013)
Na sastanku stalnih predstavnika drava lanica u Vijeu ministara EU-a odranom 13.9.2011. u Bruxellesu prihvaena je engleska verzija teksta pristupnog ugovora EU s RH (dokument br. 14003/11 u registru Vijea EU) prema proceduri tekst je morao proi raspravu u Europskom parlamentu u Odboru za vanjsku politiku, te plenarnu sjednicu Parlamenta, nakon ega je Ugovor potpisan na summitu EU Hrvatska bi 1. 7. 2013. godine trebala postati 28. drava lanica EU nakon to Ugovor bude ratificiran u Europskom kao i u parlamentima drava lanica EU
Referendum dravni referendum - l. 142 Ustava RH: Odluka o udruivanju RH donosi se na referendumu veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu. 23. 12. 2011. Hrvatski Sabor donio je prethodnu odluku o pristupanju RH EU (129 glasova za i 6 suzdranih), izmijenio Deklaraciju o temeljnim naelima pregovora za punopravno lanstvo RH u EU i sa 124 glasa za i 12 glasova protiv donio Odluku o raspisivanju dravnog referenduma o pristupanju RH EU Ustav RH lanak 141. Ustava RH Pravo da pokrenu postupak udruivanja RH u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada RH. Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja RH u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. O udruivanju RH prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruivanju RH donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja RH.
Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne) samouprave lanak 3. Dravni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike Hrvatske. Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske Hrvatski sabor e raspisati referendum o pitanjima iz stavka 2. i 3. ovoga lanka ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Dravni referendum mora se raspisati radi donoenja odluke o udruivanju Republike Hrvatske u savez s drugim dravama.
22.1.2012. odran referendum
66,27 % biraa glasovalo ZA 33,13 % PROTIV ulaska u EU Rezultati anketa prije referenduma Raspoloenje graana RH o ulasku u EU (sainila agencija Ipsos plus za Delegaciju EU u RH): 57% onih koji bi izili na referendum dalo glas za pristupanje 37% njih bi glasovalo protiv ulaska zemlje u EU 87% ispitanih ocjenjuje da su osrednje ili loe informirani o EU, a najvie ispitanika eli informacije o tome to je tono Hrvatska ispregovarala s EU, kao i o uincima lanstva na gospodarsku situaciju i standard graana to Lisabonski ugovor znai za Hrvatsku?
Stvorena je institucionalna struktura za pristupanje Propisana je pravna osnova za istupanje iz Unije Otvara se niz pitanja ustavne naravi PROMJENA USTAVA RH lanak 142. Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
lanak 143. Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.
lanak 144. O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
lanak 145. Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.
Schengenski sporazum 14.6.1985 Schengenski sporazum potpisalo pet europskih drava: Belgija, Fransuska, Njemaka, Luksemburg i Nizozemska osigurava slobodno kretanje ljudi, prema Schengenskom sporazumu, dravljani drava u EU mogu se slobodno kretati po drugim lanicama (bez putovnice, osobne iskaznice). prihvatile ga 25 drava (22 lanice EU, osim Bugarske, Cipra, Irske, Rumunjske i Velike Britanije), te Island, Norveka i vicarska
RH mora ispuniti schengenske kriterije kako bi mogla pristupiti Schengenskom sporazumu potrebno je ispuniti akcijski plan o ispunjavanju schengenskih standarda, a potom dovriti granine prijelaze i opremiti i dodatno obuiti graninu policiju. Naime, hrvatske granice time e postati vanjske granice EU, u ijem osiguravanju posebno sudjeluju sve drave lanice radi sprjeavanja teroristikih aktivnosti i ilegalne migracije. Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva sa Schengenskim sporazumom ve je u tijeku (usklaeni su: Zakon o nadzoru dravne granice ije pojedine odredbe stupaju na snagu poetkom primjene Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj. Takoer i Zakon o strancima usklaen je s Direktivom Vijea 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. kojom se dopunjuju odredbe lanka 26. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena od 14. lipnja 1985.; (SL L 187, 10. 7. 2001.).
Sudjelovanje RH u radu EU institucija Izbor za Parlament 2008. Vlada prihvatila Prijedlog zakona o izboru zastupnika iz RH u Europski parlament (Zakon odnesen 15.7.2010. NN 92/10) U pregovorima u okviru poglavlja 34 odlueno da e u EP biti alocirano 12 zastupnikih mjesta za zastupnike iz RH Temeljem zakljuenog pregovarakog poglavlja 34 RH e imati u Vijeu ministara 7 glasova Pozitivni uinci ulaska u EU za RH bolja perspektiva za razvoj RH postaje dio najveeg zajednikog trita koje ini 1/3 ukupnog svjetskog trita snaan poticaj gospodarstvu politika i gospodarska stabilnost unutar zajednikog trita - mogunost koritenja EU fondova za razvoj poveanje konkurentnosti RH drutava- jeftiniji i jednostavniji plasman hrvatskih roba i usluga na zajedniko trite; sudjelovanje u EU tritu ubrzava razvoj i rast pravednije drutvo- jamenje visokih standarda zatite i socijalne pravednosti radnicima; bolja zatita prava nezaposlenih, osoba s invaliditetom i umirovljenika
modernizirana poljoprivreda i ribarstvo uz ouvan okoli vea mobilnost mladih i radnika- mogunost studiranja u svim dravama lanicama pod istim uvjetima kao i ostali europski studenti; radnici i samozaposlene osobe moi e se zaposliti ili pruati usluge u svakoj dravi lanici EU; olakavanje putovanja, konzularna zatita bolja prepoznatljivost drave HR jezik jedan od 24 slubenih jezika EU trajna stabilnost i sigurnost vei meunarodni utjecaj