Sedamnaesto stoljee u Engleskoj predstavlja vrlo zanimljiv vremenski period koji je privukao panju mnogih povjesniara.U ovom turbulentnom razdoblju su se zbila tri dogaaja koja e imati velik utjecaj na politiki i drutveni ivot u Engleskoj, a to su : Engleska revolucija, povratak Stuarta na prijestolje 1660. godine te Slavna revolucija 1688. godine. U ovim nemirnim vremenima, nastavio se odvijati i svakidanji ivot graana. Uloga mukaraca je bila baviti se drutvenim i ekonomskim pitanjima u dravi, a uloga ene je bila brinuti se za kuanstvo. U to vrijeme, brak i seksualni moral su imali puno veu drutvenu ulogu nego danas. Obitelj koja se zasnivala na braku je bila osnovna drutvena, ekonomska i politika jedinica. Ovaj seminarski rad e poblie objasniti brane upute Thomasa Gatakera, puritanca i sveenika s poetka 17. stoljea, mladom branom paru Cooke te kako je to ustvari odraavalo drutvene prilike u Engleskoj u 17. stoljeu. Prilikom izrade ovog rada sluio sam se uglavnom djelom Thomasa Gatakera, Marriage duties briefely couched togither
1
ivot i djelo Thomasa Gatakera
Thomas Gataker roen je u Londonu 1574, godine, kao sin sveenika, Thomasa Gatacrea, koji je radio u Parlamentu za vladavine kraljice Mary. Kao vrlo nadareno dijete, Gataker je rano stekao visoko obrazovanje. 1594. godine je magistrirao na St. John`s Collegeu na Cambridgeu. Tijekom njegovih godina na Cambridgeu, Gataker se sprijateljio sa dvojicom utjecajnih Puritanaca, Richardom Stockom i Williamom Bradshawom, te je stekao pokroviteljstvo od strane Jamesa Montaguea, osnivaa Sidney Sussexa i kasnije jednog od najutjecajnijih biskupa Jamesa I. Gataker se zaredio 1600. godine, ali prije nego je uao u sveeniku slubu, radio je kao tutor u domainstvu Sira Williama Cookea. ivio je sa obitelji Cooke vie godine te je za taj mladi brani par napisao brane upute Marriage duties briefely couched togither. Osim toga, tijekom svoga ivota, objavljena su tri njegova djela.
2
Marriage duties briefely couched togither
Skup branih uputa Marriage duties briefely couched togither je napisao Gataker inspiriran Pavlovom poslanicom Koloanima, tonije treom glavom, retcima 18. i 19., koji govore: ene, pokoravajte se muevima kao to treba u Gospodinu i Muevi, ljubite ene svoje i ne budite osorni prema njima. Djelo je tiskao William Jones za Williama Bladena. Na samom poetku djela, Gataker se obraa obitelji Cooke, Williamu i Dorothie, te ih moli doputenje da ih spomene u posveti, nada se da e im njegova promiljanja pomoi u budunosti i moli ih da i ostali prenesu prenesu ono to budu proitali i eli im sreu. Gataker na poetku djela, prije nego to krene opisivati brane dunosti, napominje kako apostol Pavao u poslanici Koloanima govori o dunostima izmeu mukarca i ene, o dunostima izmeu roditelja i djece te izmeu gospodara i roba. Kao to Pavao govori u poslanici, mukarac i ena u braku nisu jednaki, budui da je mukarac kao glava obitelji u superiornom poloaju, to, dakle, stavlja enu u ulogu podreenoga u braku. Ova hijerarhija se objanjava time da mukarac ima uroeno pravo biti nadreen eni budui da je prije ene stvoren, ali se ipak naglaava kako se prema eni treba odnositi sa potovanjem. Nadalje, hijerarhija u braku se objanjava i tako da je mukarac glava ene, Isus Krist glava mukarca, a Bog glava Krista. Sukladno tome, ena mora biti odana mukarcu na isti nain kao to Crkva mora biti odana Kristu. Gataker, sagledavi Pavlovu poslanicu i njen sadraj, dijeli brane dunosti na potovanje, poslunost i uzajamnu pomo.
3
Brane dunosti Prva brana dunost bi bila Potovanje, koja je ustvari znaila dvije stvari. Prvo je bilo potivanje mueve asti, osnovna dunost svih podreenih po 5. bojoj zapovijedi (u kojoj se misli na sve podreene i ta zapovijed saima njihove dunosti). Nadalje, sve ene, visokog ili niskog stalea, trebaju iskazati potovanje svom suprugu, to pokazuju u odnosu prema njemu, koji mora biti paljiv i pun potovanja. ak ni kada se mu i ena zblie ili kad meu njima nastane neka razmirica, ene ne bi trebale srljati sa runim i tekim rijeima, ve se suzdrati od takvih stvari i odnositi se prema muu gotovo pobono, kao prema svojem gospodaru. Drugo, Strah, ali ne podlonika ili robovska jeza, ve slobodni, iskreni strah, kakvog poboni imaju prema Bogu. Kao to je apostol Petar rekao, strah koji potjee iz ljubavi i sa ljubavlju ujedinjen, te se svodi na elju da ena ini sve to bi muu bilo ugodno i prui mu zadovoljstvo te da iskreno i odluno odbaci i izbjegava togod bi ga ozlovoljilo ili mu donijelo nesreu. Druga brana dunost je bila Poslunost, kako ju je opisao apostol Petar na primjeru Sare, kako je Sara sluala Abrahama. Takoer se sastojala od dvije stvari. Prvo je Ukor ili Opomena, tj. eni bi trebalo biti ugodno kad ju mu opominje, i trebala bi uzeti mueve opomene za dobro, i biti voljna promijeniti se i popraviti to za to ju je opomenuo. Ne bi trebala uzvratiti na opomenu drskim odgovorom, niti izgovarati ljute rijei, niti se duriti i mrtiti zbog toga jer to sve e uiniti mua umornim i on nee imati snage za daljnje opominjanje. Umjesto ovakvog pristupa, ena bi trebala sasluati mua i uiniti kako on kae sa krotkou i pokornou. Mora se sjetiti da to za to je nju mu opomenuo, za to isto je njega opomenuo Bog i posluavi svoga mua, ona ustvari slua Boga, a odbivi ga posluati, ona ustvari odbija Boga i boju milost. Iako postoji mogunost da e mu eni pronai manu i okriviti ju bez razloga, biti e eni mudrije primiti i posluati njegovu opomenu tiho i strpljivo, kao da je stvarno kriva, nego se uvrijediti i obratiti mu se pogrdnim rijeima. ena bi trebala upamtiti kako je netko mudro rekao: Vrlina je genijalnog karaktera da prizna greku tamo gdje greke nema te paljivo i strpljivo posluati i biti spreman promijeniti ono to je uinjeno, kao da je uinjeno drugaije nego to je. Drugo je Savjet. ena bi se trebala podloiti muevim savjetima, sluati ga i initi kako joj je reeno, biti voljna prepustiti se njegovoj volji i usmjeravanju u pitanjima svog ivota, odjee, ponaanja, ophoenja prema drugima, drutva u kojem se kree i kuanskih poslova. 4
ena moe dati savjet muu, ukoliko je u davanju savjeta umjerena i ukoliko ga daje sa dunim potovanjem prema muu i njegovom statusu. ena bi, dakako, trebala upamtiti svoju ulogu i poloaj u braku i sukladno tome, moda pri davanju savjeta ne biti preizravna, ve pokuati pitanjem ili traenjem savjeta mua navesti na pravo rjeenje. Trea i posljednja dunost ene je pomo. ena je stvorena kao pomaga svome suprugu i to posebno u dvije stvari, u njegovim poslovima i u njegovim nedaama. Trebala bi pomagati u njegovom radu i poslu te u kuanskim stvarima. to se tie kuanskih stvari, to se tie mnogih poslova. Prvo bi bilo temeljito i paljivo obrazovanje onakve djece s kakvom je Bog blagoslovio njihovu obitelj. Drugo, budan i oprezan nadzor nad itavom obitelji, davajui im upute i korei ih, ovisno o situaciji. Takoer obitelji treba odreivati poslove i davati im deparac. Tree, briga i paljivo uvanje svih steevina i dobara koje mu sam napravi ili ih donese, tako da ne budu upropatena ili se pokvare, te da ne propadnu ili u bilo kojem smislu postanu otpad te se ne iskoriste. etvrto, stalan i neumoran napor radei neto, bio to posao ili iskoritavanje prilike koja se ukae u pogledu uzdravanja , odravanja ili poveavanja obiteljskog imanja i sredstava. ena bi trebala stajati uz svoga mua u svim situacijama koje bi ga mogle spopasti, biti njegov pomaga i prijatelj u svim okolnostima i nevoljama, ako bi ga kakve snale. Trebaju mu biti potpora, jer je poznato da brani parovi trpe vie nedaa i snae ih vie nevolja nego one koji vode samaki ivot te su njihove odgovornosti vee od samakih. ene moraju takoer razumjeti da u tim nevoljama, muevi snose vei teret od ena, jer je enin ivot vie vezan za dom i samim time je privatniji i manje izloen. ena bi, dakle, trebala biti utjeha muu i kako djeca vesele roditelje, tako bi i ena trebala veseliti mua, biti kao lijenik muu kad je bolestan ili kao zabavlja muu kad ga spopadnu tuga i alost. Ove tri dunosti su glavne enine dunosti u braku, te bi se sa svim navedenim pojedinostima i naelima mogle svesti na jednu stvar, a to bi bila podlonost muu.
5
Zakljuak
U Engleskoj poetkom 17. stoljea, za hijerarhiju unutar brane zajednice koja je stavljala mua kao glavu kue i samim time kao nadreenog lana obitelji te koja je enu i djecu stavljala u inferioran, posluni poloaj, smatralo se da dolazi od Boga te da je to ustvari prirodna hijerarhija. ene su poticane i upuivane na poslunost muevima i ednost budui da su te vrline odraavale njihovu duhovnu i drutvenu vrijednost. Kada su se ta pravila i norme pokuala primjeniti u stvarnom ivotu, dolazilo je esto do tenzija i problema u kuanstvima, budui da su odnosi izmeu ene i mua bili uglavnom puno kompleksniji te ih je bilo nemogue staviti u okvire precizno pisanih pravila i normi.