81

B
UREK JE MASTAN, ULTRAMASTAN, VELIK
Uivanje bureka u nekim generacijskim
skupinama u Sloveniji
Jernej Mleku
Intitut za slovensko izseljenstvo in migracije ZRC SAZU, Ljubljana
Upadljivim uivanjem masnog bureka, neke se skupine uenika protive dominantnom diskursu zdravoga
ivota, kojim su bombardirani u medijima, oglaavanju, u formalnom i neformalnom obrazovanju itd.
No, to protivljenje ne smijemo shvatiti prvenstveno kao eksplicitni bunt protiv hegemonskih ideja
diskursa zdravoga ivota, kome je burek, zbog njegove poslovine masnoe, esta i omiljena meta. To
generacijsko suprotstavljanje vjerojatno treba shvatiti vie kao bunt s burekom i za burek, a ne kao jasan
i planski bunt spram dominantnog diskursa zdravoga ivota. Diskurs zdravoga ivota pojavljuje se u
ulozi svojevrsnog privjeska, parazita na omiljenom i jefinom, gotovo uvijek i posvuda pristupanom i
zasitnom bureku, to dodatno osmiljava i daje ton tom buntu s burekom i za burek.
Kljune rijei: burek, masno e, zdravi ivot, supkulture, bunt
Burek je
Taj plebejski, jefini, masni podlac, kako ga opisuje vodi Lonely Planet za Ljubljanu (Da-
venport 2006:35), za dio je slovenske mladei velika stvar. Ovako ga je okrunio uenik koji je
na minimalistiki oblikovanu internetsku stranicu postavio i sljedei distih, parafrazu jednog
od najpoznatijih stihova slovenskog pjesnika Franca Preerna:
Kao lijepe su Ljubljananke na glasu oduvijek,
ali nijedna nije dobra kao mesni [burek] (J. 2005)
1
Brojne su studije pokazale kako djeca i tinejderi esto koriste hranu za uspostavljanje au-
tonomije osobnosti te kao sredstvo protivljenja autoritetu odraslih (vidi Lupton 1996:55-
59).
2
Hrana, naroito brza, jedno je od velikih bojnih polja na kojemu se biju bitke izmeu
roditelja i djece, starih i mladih. Kao jednu od bitaka na tom bojnom polju moemo shvatiti i
bitku za znaenje bureka ili burekovu semiotiku bitku. Kako nam bui glasna truba diskursa
zdravoga ivota, masni podlac ili, kako emo itati malo kasnije, masni balast, meu bun-
tovnikim acima stvar je bolja od svake Ljubljananke i, kao to emo takoer vidjeti
kasnije, burek je velik.
No, kako emo pokazati u ovom tekstu, taj aki boj, bunt, nepokoravanje, ne smijemo
promatrati kao neposredni sukob ideja, koncepata, diskursa, ideologija, ili, tonije reeno,
kao eksplicitno protivljenje diskursu zdravoga ivota diskursu koji nam govori, nalae,
1
Od nekdaj lep so Ljubljanke slovele, al bolje od mesnga [bureka] bilo ni nobene.
2
Tu spadaju afnitet prema brzoj hrani, vegetarijanstvo i poremeaji prehrane. Naroito djevojke i mlade ene, prema Deborah
Lupton (1996:55-56), hranu koriste za izraavanje neslaganja ili bunta, budui da na raspolaganju imaju manje drutvenih izvora od
mukaraca. S druge, roditeljske, strane, ini se da je prehrana jedno od vanih podruja uspostavljanja autoriteta roditelja i odraslih
te discipliniranja djece i mladih. Jasno je da hrana dijeli roditelje i djecu na vie razina. Tako, primjerice, omiljena jela djece i mladih
imaju u pravilu razmjerno nizak prehrambeni status. U
D
K

3
1
6
.
7
2
3
-
0
5
3
.
6
(
4
9
7
.
4
)
,

i
z
v
o
r
n
i

z
n
a
n
s
t
v
e
n
i

r
a
d
,

p
r
i
m
l
j
e
n
o

8
.
5
.
2
0
1
3
.
,

p
r
i
h
v
a

e
n
o

1
2
.
6
.
2
0
1
3
.
e
t
n
o
l
o

k
a

t
r
i
b
i
n
a

3
6
,

v
o
l
.

4
3
,

2
0
1
3
.
,

s
t
r
.

8
1
-
8
9
LANCI 82
namee kako moramo zdravo / pravilno ivjeti
3
i koji je tog u Sloveniji omiljenog ulinog
junaka stigmatizirao kao masnog podlaca. No, prije nego to pristupimo razotkrivanju dvo-
smislenosti akog bunta i ambivalentnosti aktera, svjesno ili neplanirano ukljuenih u bun-
tovnikim djelima,
4
osvrnimo se najprije na to kako se diskurs zdravoga ivota iivljava nad
burekom, odnosno kako se s njime voli omastiti.
Mastan
Masnoe, naroito ivotinjskog porijekla, jo ne tako davno visoko cijenjena komponenta
prehrane, danas u znanstveno-strunom i popularnom diskursu imaju status vraje supstan-
cije (Lupton 1996:82; Williams i Germov 1999:207).
5
Kao to sam pokazao u knjizi Burek.si?! Koncepti / recepti (Mleku 2011), masnoa je
jedna od dominantnih konotacija bureka, vjerojatno najea u drutvu onih koji naglaavaju
materijalne znaajke bureka. Dapae, burek je postao oznaitelj koji je vrlo esto, ako ne i naj-
ee, na djelu kad se pie, govori, razmilja o masnoi. Masnoa bureka nedvojbeno je ona
toka oko koje se najvie vrti diskurs zdravoga ivota, naroito onaj njegov dio koji burekom
upravlja u fktivnom, fantazijskom i idejnom smislu.
6

Brojni intervjuirani sugovornici
7
koji su mi povjerili da burek ne jedu ili ga jedu vrlo ri-
jetko, kao uzrok su najee navodili njegovu masnou. To su spominjali esto, premda ih
o masnoi uope nisam pitao. erdin, tako, na pitanje: Moete li podastrijeti jo neku do-
datnu/drugu misao u vezi bureka i supkultura, u vezi bureka i slo. kulture ili u vezi bureka
openito?, kratko odgovara: Da. Meni se ini da je burek previe mastan.
8
Masnoa je vrlo
esto spominjana i u razliitim medijskim napisima o bureku.
9
Tako, u lanku Odjea ini
vojnika, koji govori o novoj odjei slovenske vojske, izmeu ostalog itamo: Materijali su
pria za sebe: jakna, hlae i suknja su iz tefonski obraene mjeavine vune i poliestera, koja
3
U skladu s teoretiarima kasne moderne (Giddens 1990; Beck 1992), dananju poveanu brigu za tijelo, zdravlje i prehranu
moemo shvatiti kao individualizirani odgovor na sve sloenija drutvena zbivanja koja pojedinca udaljuju od politikih i drutve-
nih odluka. Usredotoenost pojedinca na vlastito tijelo, kako pie Tanja Kamin (2004:19-20), predstavlja povlaenje u prividno
kontroliranu sferu, individualizirano iskustvo, koje je ujedno i drutvena prezentacija individualne odgovornosti prema sebi i prema
irem drutvu. Odgovornosti koja se na razini drutva pokazuje (i ocjenjuje) u [tabelama s] pokazateljima (ne)zdravog tijela. Uzroci
usredotoenosti na osobne strategije preivljavanja lee u slabljenju socijalne drave krajem osamdesetih godina, nedostatku sred-
stava za socijalnu i zdravstvenu sigurnost i, s tim u vezi, u pozivima medicinskih strunjaka i drave na individualnu odgovornost za
zdravlje. Medicinski diskurs diskurs zdravoga ivota koji je jedan od dominantnih u suvremenim zapadnim drutvima, izrazito
proimlje svakodnevni ivot i njime upravlja (Kamin i Tivadar 2003), ba kao i popularni, novinarski diskurs, diskurs stila ivota i
jo poneki diskurs, o emu govore brojni autori (vidi Kamin 2004:89). Medikalizacija svakodnevnih praksi, kako pie Kevin White
(2002:48), pred pojedinca postavlja pitanje: eli li doista medikalizirati sve aspekte svog ivota osobnost, ljubavni ivot, branu
vezu, djecu? Pritom se moemo upitati: postavlja li on pojedincu samo pitanja? Ne namee li mu u velikoj mjeri i odgovore?
4
Grau za sredinji dio ovog istraivanja ine usmeni razgovori i dopisivanje putem elektronske pote 2005. i 2006. godine, a
djelomino i neposredno promatranje akog uivanja ultramasnog bureka, 2007. godine.
5
Kako su pokazale studije provedene u zapadnim (post)industrijskim drutvima, ljudi masnu hranu rutinski oznauju nezdravom,
naroito kada su masnoe vidljive (vidi Lupton 1996:80-82). Sedamdesetih godina dvadesetog stoljea medicinska znanost, dravni
zdravstveni i drugi autoriteti te modna industrija, zauzele su protumasni stav (Williams i Germov 1999:207). Slinu sudbinu kao
masnoe doivjeli su i broji drugi prehrambeni sastojci i namirnice (eer, bijeli kruh i openito bijela boja u hrani, koja je jo ezde-
setih godina dvadesetog stoljea bila visoko vrednovana).
6
Ako je u znanstvenom strunom prehrambenom diskursu velik udio masnoa obino samo jedna od negativnih znaajki bureka,
ini se kako ona u nestrunom, popularnom miljeu, prevladava.
7
Tekst se zasniva na grai koju sam prikupio za potrebe opsenijeg istraivanja o bureku u Sloveniji u razdoblju od 2005. do 2007.
godine. Ono je objavljeno u knjizi Burek.si?! Koncepti / recepti (Mleku 2011). U okviru tog istraivanja obavio sam tridesetak uglav-
nom nestrukturiranih usmenih razgovora i imao otprilike isto toliko dopisivanja putem e-pote, u kojima sam ispitivao o mnogim
stvarima u vezi bureka, kao i, uglavnom neto neizravnije, o ulozi suvremenog medicinskog diskursa o zdravom ivotu prilikom
vrednovanja bureka te o utjecajima tog diskursa na uivanje bureka.
8
Isticanja u citatima su, ukoliko nije posebno navedeno, autorova.
9
Pojam burek-izjava, koji se u velikoj mjeri zasniva na Foucaultovom (1998) pojmu izjave, detaljnije sam prikazao u knjizi Burek.
si?! Koncepti / recepti (Mleku 2011).
JERNEJ MLEKU. Burek je mastan, ultramastan, velik 83
je vodootporna i oleofobna. To znai: vrlo teko upija mrlje, to je naroito dobrodolo kod
konzumiranja masnog bureka (Mal 2004:24). U lanku vragolastog naslova Krotitelji ti-
grova u kolskim klupama u savjetima mladima itamo: Za stjecanje svih tih osobina vrlo
je vano kretanje, pravilna prehrana (treba jesti zdravu hranu, odrei se prenih odrezaka,
pomfrita, bureka i drugog masnog i slatkog balasta (Zajec 2000:3). U komentaru o bivem
treneru nogometnog kluba Maribor, Brani Oblaku, na sportskim stranicama dnevnika Veer,
izmeu ostaloga, pie:
Na htp://talk.to/braneoblak moemo tako naii na kojeta vulgarno (Ako ga tu sretnemo,
kastrirat emo ga), masno (Oblak je burek), sumnjivo (Bi li Maribor igrao vie napadaki,
da je Oblak bio na klupi?), srceparajue (Ljudima koji su te nekad voljeli pokazao si svoje
sportsko ponaanje), pomirljivo (Oblae, ao nam te je). (Stoji 1999:19)
Na omotu prve antologijske zbirke stripova autora i autorica iz Istone i Srednje Europe, na-
zvane Stripburek: Comic fom Behind the Rusty Iron Curtain, kao posebnog, tematskog izdanja
slovenskog strip-magazina Striburger, u jednadbi za burek nalazimo masnou s pridodanim
kvadratom (Klemeni i Ruijters 1997):
Slika 1. Masnoa na kvadrat (Klemeni i Ruijters 1997)
No, diskurs zdravoga ivota nije zagrizao samo u svijet medija, gdje se ovjek moe omasti-
ti nebrojenim masnim burek-izjavama. Umastio je, tovie, poteno namastio i burek-pro-
dukciju. Gotovo svi komercijalni proizvoai bureka, kao i nekomercijalni pekari bureka,
u razgovorima su mi povjerili kako su razliitim postupcima smanjili unos masnoa (vie u
Mleku 2011). Tom odmaivanju bureka dodajmo recept za low fat burek od sira od inte-
gralnog vuenog tijesta (moemo ga kupiti, kako smo proitali u receptu, u trgovini Hofer),
s nepasiranim, odnosno lakim svjeim sirom (Cotage Cheese 0,9% m.m.), s dva jaja i bez
(navedenih) drugih masnoa. Recept moemo nai na internetskoj stranici portala Maxxi-
mum, koja je namijenjena irenju znanja o sportskoj i zdravoj prehrani, ftnessu i bodybuildin-
gu, i koju odlikuje slogan predani ft flozofji. Komad bureka s 329,5 kalorija sadri 32,5 g
bjelanevina, 34,1 g ugljikohidrata i 6,4 g masnoa (Grom 2006). Pedantno i zdravo, zar ne?
Diskurs zdravoga ivota je u masnoi bureka, dakle, vidio i otkrio Ahilovu petu te u nju
usmjerio glavninu svojih kopalja. Proglaavanje bureka masnim znailo je poetak pogroma
s inkvizicijom i lovom na vjetice, uz sav pripadajui spektakl. No, pridruimo se mladima i
njihovom uivanju ultramasnog bureka.
Ultramastan
Kako se pokazalo u razgovorima s ljubljanskim srednjokolcima, neke skupine mladia, vei-
nom uenici gimnazija,
10
upranjavaju simboliku potronju, egzibicijsko konzumiranje ma-
10
Kako sam ve napomenuo, grau za sredinji dio ovog istraivanja ine usmeni razgovori i dopisivanje putem elektronske pote
2005. i 2006. godine, u kojemu je sudjelovalo desetak uenika gimnazije Beigrad i katolike kofjske gimnazije, a djelomino, u
LANCI 84
snog bureka kao otpor spram dominantnog diskursa zdravoga ivota, kojim su bombardirani
u medijima, oglaavanju, u formalnom i neformalnom obrazovanju.
11
Za te generacijske, naroito ili iskljuivo skupine mladia, nije svaki burek jednako dobar.
Dobar, odnosno pravi je samo masni burek, to ga albanski buregdije pripremaju i prodaju
na gradskim ulicama. Bureci koji vae za manje masne, dakle bureci iz slovenskih pekara i
industrijskih pogona, ne spadaju u dobre bureke. Ideal bureka je, dakle, kao to moemo uti
i od srednjokolaca, ultramasni burek, od koga se mast cijedi kroz papir. Uenik katolike
kofjske gimnazije A. J.,
12
koji, kao to sam priznaje, s burekom u ruci ismijava mravljenje
i brojenje kalorija, tvrdi da je masniji burek obino bolji () kad dobije burek koji vidi
kroz papir, unaprijed zna da e biti dobar. Uenik ljubljanske gimnazije Beigrad J. V. jo je
izravniji: Defnicija bureka je da mora biti mastan. No, o takvoj subverzivnosti potronje
bureka ne govore samo neposredne izjave. Uivanje masnog bureka esto je zainjeno ala-
ma na raun prebrojavanja konzumiranih kalorija, gojaznosti, enskoga izbjegavanja masne
hrane i hrane koja deblja openito, te zdravlja. Navedimo samo nekoliko takvih izjava (neke
su citati spomenutog uenika J. V.-a, a neke sam zabiljeio promatrajui manju skupinu aka
pri uivanju bureka, jednog proljetnog prijepodneva 2007. godine ispred ljubljanske pee-
njarnice Dino Burek):
Daj ajmo brojit kalorije.
Jedan put je kolega pitao [prodavaa bureka] da mu da dijetni burek. Onaj ni ne znam ako
ga je skuio.
Ja nikako neu cijeli burek, ajmo svi jednoga. Ima nas pet. [ale se.] A cure dvije-tri uzmu
jednog zajedno. Ja sam sam smazao dva.
Burek masni tamo [u ulinoj buregdinici] nije zdrav, idemo u McDonalds, tamo je zdra-
viji.
Ja ne smijem burek, udebljat u se.
Skupina aka iz gimnazije Beigrad, koji povremeno zamijene kolsku uinu za burek ili ga
sebi priute nakon zamorne nastave u oblinjoj buregdinici, esto se zabavlja na raun za-
poslene prodavaice. Ona, kako navode, pere ruke samo jedan put tjedno i u tom (ne)pranju
dva navrata u travnju 2007. godine, i neposredno promatranje akog uivanja ultramasnog bureka nekolicine uenika gimnazije
Beigrad. Kao to su mi u razgovorima povjerili aci, slino egzibicijsko konzumiranje masnog bureka moe se nai i kod njihovih
kolega i prijatelja u drugim gimnazijama.
11
Kao to je pokazala studija o prehrambenim navikama ljubljanskih osmokolaca, ti su uenici dobro upoznati sa zdravim na-
inom ivota i prehranjivanja kao i to da brzu hranu ne svrstavaju u zdravu (Medved i dr. 1998:211). Isto tako, u razgovorima s
acima moglo se primijetiti da su dobro upoznati sa zdravim nainom ivota i prehrane. Preokret u slovenskom diskursu promocije
zdravlja dogodio se devedesetih godina dvadesetog stoljea, na poetku, kako nalazi Tanja Kamin (2004:97), razdoblja intenzivnog
porasta komunikacijskih intervencija za promociju zdravlja, koje su usmjerene na pojedince i usklaene s pomacima prema novoj
zdravstvenoj zatiti. Premda autorica govori prije svega o promociji zdravlja, devedesete su se godine takoer pokazale kao razdoblje
primjetnog stupanja medicinskog diskursa u svakodnevni ivot. Istraivanja slovenskog javnog mnijenja pokazuju kako se ljudi od
devedesetih nadalje sve vie bave zdravljem, sve vie rekreiraju, sve vie rabe zdrave namirnice, sve vie preventivno odlaze lijeni-
ku, sve manje ih pui itd. (vidi To i Malnar 2002:91-94). Pri tome takoer opaamo veu uestalost medijskih sadraja koji se kako
implicitno, tako i eksplicitno bave zdravljem. Osim asopisa Zdravje, koji izlazi od 1978. godine te je po metodi zadnjega itanja (re-
cent reading) u drugom polugoditu 2005. dosegao mjesenu nakladu od 169.000 itatelja, to ga je uvrstilo na odlino tree mjesto
u kategoriji mjesenih izdanja na slovenskom tritu. Na tom je tritu od prosinca 1993. prisutan jo mjesenik Viva, s podnaslovom
asopis za zdravi ivot, te od oujka 2004. mjesenik Lepa in zdrava. Takoer su i brojne slovenske dnevne novine poele uvoditi
posebne priloge o zdravlju, a sadraji o zdravlju sve vie prostora nalaze i u asopisima o stilovima ivota kao i openito u mnogim
drugim medijima. Vjerojatno bi bilo mogue biljeiti velik porast zanimanja i sadraja o zdravlju i na drugim podrujima u javnom
(primjerice u oglaavanju) i privatnom ivotu (primjerice u neformalnim razgovorima). Medikalizacija svakodnevnoga ivota bez
sumnje je u velikoj mjeri odgovorna za porast zanimanja za (zdravu) prehranu. U tom kontekstu spomenuo bih kako svi navedeni
asopisi velik dio prostora posveuju zdravoj prehrani. No, taj porast zanimanja za hranu nije se pojavio, artikulirao samo unutar me-
dicinskog diskursa. Ovdje valja istaknuti sve veu vanost tjelesnog izgleda, porast vanosti aktivnosti u slobodnom vremenu (u koje
spada i kuhanje, kao i prehrana), kao i sve veu stilizaciju ivota, unutar koje hrana ima, odnosno moe imati vrlo istaknuto mjesto.
12
Kod mladoljetnih osoba navodim samo incijale.
JERNEJ MLEKU. Burek je mastan, ultramastan, velik 85
lei klju za masnou bureka. Naime, ako opere ruke u etvrtak naveer, onda e u petak
ujutro burek biti malo mastan, da bi svaki sljedei dan u tjednu bio sve masniji.
Burek, dakle, meu acima zadrava ulogu koju mu je namijenio diskurs zdravoga ivota
oznaitelj za masnou, za masnu, nezdravu hranu, koja se pak ne shvaa vie iskljuujue,
negativno, nego odobravajue, pozitivno (usp. Hall, 2002:269-275; Dylan 2008). Masnoa,
ta vraja supstancija, taj glavni kamen spoticanja, barem onog fktivnijeg segmenta diskursa
zdravoga ivota, postala je, dakle, meu uenicima kvaliteta o kojoj se govori na sav glas. No u
ovoj prii, barem po mojem miljenju, glavna uloga pripada bureku. I to ne samo zbog njego-
ve poslovine masnoe i estoga pajdaenja s diskursom zdravoga ivota, nego i, prije svega,
zbog omiljenosti u aka pristupanosti, zasitnosti i sveprisutnosti bureka u slovenskom
drutvu i kulturi. Naime, burek danas u Sloveniji nije samo oznaitelj, metafora za masnu i
nezdravu prehranu, i nije samo na meti diskursa zdravoga ivota. Burek je stekao status svoje-
vrsnog snanog, izrazito namagnetiziranog oznaitelja, meta-simbola (vidi Miller 1998), koji
je sposoban privui vrlo razliita znaenja / uporabe najee, ali nipoto ne i iskljuivo,
nacionalistika (vidi Mleku 2011).
13
No, zaponimo ovu priu s druge strane.
Kao to opetovano tvrdi Foucault, odnosi moi ne mogu postojati bez mjesta neposlunosti:
Ako je, naime, tono da je za odraavanje odnosa moi potrebna stalna neposlunost i ne-
kakva sutinska tvrdokornost principa slobode, onda nema odnosa moi bez sredstava za
oslobaanje ili mogunosti za bjeanje. (2010:118)
Kao to je pokazao Dick Hebdige (1979) na primjeru britanskih supkultura, neposluh i bunt
odvijaju se i pokazuju ve na razini svakodnevnih, naizgled banalnih i nevanih stvari. Prema
Hebdigeu, supkulturni izazov dominantnoj kulturi ne proizlazi neposredno iz suprotstavlja-
nja, ve se odraava i odvija naroito na razini stila. U sluaju ake potronje bureka, taj
se bunt ini jo predmetniji i jo vie materijaliziran. To znai da taj aki bunt ne smijemo
prvenstveno shvatiti kao suprotstavljanje hegemonskim idejama diskursa zdravoga ivota, u
kome burek fgurira samo kao nekakav medij, semiotiko oruje, oznaitelj. Naprotiv, drim
kako taj srednjokolski otpor valja razumjeti vie kao bunt s burekom i za burek, a ne kao
jasan i planski bunt protiv dominantnog diskursa zdravoga ivota. Tako se diskurs zdravoga
ivota pojavljuje u ulozi svojevrsnog privjeska, parazita na superpopularnom, omiljenom i
jefinom, gotovo uvijek i posvuda pristupanom i zasitnom bureku, to dodatno osmiljava
i daje ton tom otporu s burekom i za burek. O tome nam svjedoe i razgovori s acima ui-
vateljima bureka, koji rijetko i teko vide, prepoznaju, osmiljavaju toboe velikog neprijate-
lja diskurs zdravoga ivota. M. ., prijatelj i kolski kolega citiranoga J. V.-a, komentira to
prijateljevo zbijanje ala i svoje saveznitvo s burekom ovako:
Da, J. V. voli govorit takve stvari. I onda se smijemo. Ali bar to se tie mene obino se vie
radi o zafrkavanju cura koje briju da su debele i da moraju smravit i to. A i to da je burek
dobar. Na pobunu protiv medija uope nisam pomislio jer obino uope ne itam takve
stvari a ak i kad ih itam to me ne dira.
Burek je, naime, kao to smo ve spomenuli, za taj dominantni diskurs zdravoga ivota znak,
predmet nepoeljnog identiteta koji ugroava dominantan svijet. U toj borbi za burek neki
burekoborci ali nipoto svi vie ili manje svjesno prepoznaju i tog neprijatelja bureka,
koji je, pak, uslijed svoje sveprisutnosti, uske povezanosti s djevojakom opsjednutou vit-
13
O tome govori ve sam frazem ti si burek, to se esto moe uti uglavnom u slengu i koji najee znai nesposobnjakovi, bu-
dala. U toj uvredljivoj upotrebi rijei, burek moe implicirati i zatucanog i nesposobnog junjaka, Balkanca, doseljenika. U nekim
sluajevima, na primjer u obraivanim vrnjakim (akim) skupinama, taj frazem moe predstavljati i izraz naklonosti.
LANCI 86
kim i lijepim tijelom, a vjerojatno jo uslijed kojeega, naroito prikladan, zabavan i omiljen
neprijatelj. No, ini se kako su u svemu tome vanije fore, vicevi i zabava, negoli ozbiljan bunt,
visoke ideje i ciljevi.
14

Kako je pokazao Dick Hebdige (1979), supkulturu ne smijemo razumjeti kao neposred-
nu pobunu protiv dominantne kulture, hegemonije, konsenzusa, kao to je to nametnuto od
strane vladajuih. Otpor supkultura odvija se putem spektakularnog stila, koji, kako istie
Hebdige (1979:100 i dalje), valja razumjeti kao ciljnu komunikaciju komunikaciju koja je u
supkulturama naglaena i neobina, koja usmjerava pozornost na sebe, premjeta, preokree
i rui dominantna znaenja i uporabe robe.
15
No, tu ciljnu komunikaciju, moramo barem
u sluaju ake potronje bureka itati ponajprije kao ciljnu na razini supkulture. A to, na-
ravno, ne znai da je svjesno voena niti da je razumljiva svim pojedincima ukljuenim u
supkulturu. Rije bunt tako najvjerojatnije treba staviti u navodnike. Naime, prema miljenju
Susan Seymor (2006:305), o buntu moemo govoriti samo u sluaju svjesnih i namjernih
aktivnosti suprotstavljanja.
16

Stoga, smatram kako u odgonetavanju tog akog prisvajanja bureka poetak prie valja
potraiti u pristupanosti, jefinoi, zasitnosti i, dakako, takoer ili ak prvenstveno u super-
popularnosti bureka. I tek nakon toga nastupaju diskurs zdravog ivota i bunt protiv njega,
koji tu potronju, prisvajanje, dodatno zainjavaju. Parafrazirajui Karla Marxa: ljudi pridaju
stvarima znaenja, ali ne u okolnostima koje su sami izabrali.
17
Subverzivnost ili barem svojevrsnu ironiju spram hegemonskog diskursa zdravoga ivota
dakako u kontekstu bureka i njegove nezdravosti, masnoe nalazimo i izvan akog mi-
ljea. Poput Foucaulta, moemo rei kako su toke otpora prisutne posvuda u mrei moi
(2000:100). Obian prosjeni ovjek, ali velik burekolog, kako je sebe opisao Franc Ma-
rui-Lanko (2006), prilikom ocjenjivanja raznih bureka neprestano ima u vidu, ocjenjuje i
vrednuje i njihovu masnou.
18
Na internetskoj stranici dnevnog lista Delo, u Burek blogu,
prilikom ocjenjivanja bureka s tikvicama iz pekare Damajanty Seam u Ljubljani, izmeu
ostalog, pie i ovo:
() utvrditi je li za suhou krivo nemasno biljno punjenje ili buregdinica i svje-
tonazori glavnog pekara bureka. () Blizina bolnica daje buregdinici daak
zdravlja ili barem zdravstvene sigurnosti koja je po mom miljenju ujedno i
glavni krivac za nemasnost bureka. (Marui 2006)
14
U tom je kontekstu zanimljiva i za na sluaj pouna studija Chapman i Maclean (u Lupton 1996:58) o prehrani kanadskih
tinejderki. Konzumaciju nezdrave hrane one povezuju kako s pozitivnim (ugoda, zabava, druenje s prijatelji/ca/ma, odsutnost
roditeljskog autoriteta), tako i s negativnim aspektima (gojaznost, krivnja, lakomost). S druge strane, zdrava je hrana asocirana s
domom, kontroliranjem tijela i tjelesne teine, brigom oko izgleda i roditeljskim nadzorom. Unato dijetetskoj osvijetenosti, one
nezdravu hranu shvaaju kao normu, a zdravu kao udatvo, to se moe tvrditi i za slovenske ake-burekodere. Pristupanost i
omiljenost bureka proizlazi, dakako, i iz takve adolescentske norme, no ipak tvrdim da je burek kod intervjuirane mladei vie nego
nezdrava hrana, odnosno vie nego samo jedan predstavnik nezdrave hrane. Autori takoer istiu i jaku vezu izmeu samostal-
nosti, adolescentskog identiteta i nezdrave prehrane, koja je vidljiva i kod promatranih burekodera. To svjedoi i o konstituitivnoj
ulozi bureka meu mladima, no to je tema za neki drugi naslov.
15
U britanskim supkulturnim stilovima, barem u Hebdigeovo vrijeme, ta je rekontekstualizacija robe, predmeta, bila najizrazitija
i najprimjetljivija u nainu odijevanja pankera. Predmeti s najbanalnijim kontekstima uzice s WC vodokotlia, ziherice, plastine
vreice, tamponi, ileti postali su dio njihovoga stila (Hebdige 1979:107 i drugdje).
16
Nedvojbena je vanost razumijevanja i konceptualizacjie bunta mora li on biti planiran i namjeravan, da bismo o buntu uope
mogli govoriti? O tome kada i u kojim sluajevima moemo govoriti o buntu, postoje, dakako, razliiti pogledi (Hollander i Einwoh-
ner 2004:544).
17
U originalu, u srpskom prijevodu: Ljudi prave svoju vlastitu istoriju ali je ne prave po svojoj volji niti pod okolnostima koje su
sami izabrali, nego pod okolnostima koje su neposredno zatekli, koje su date i nasleene. Tradicija svih mrtvih generacija pritiskuje
kao mora mozak ivih (Marx 1949:15).
18
U opisu svojeg bloga navodi sljedee: Ideja je jednostavna. Kvaliteta bureka u buregdinicama jako varira. Cijena neto manje.
Nakon svakog pojedenog bureka tu u napisati kakav je bio. Koliko mastan, kako ukusan, oblik, cijena. Masnou, dakle, pretpostav-
lja ukusu.
JERNEJ MLEKU. Burek je mastan, ultramastan, velik 87
Velik
Vratimo se mladima i njihovom uivanju bureka. Valja rei kako su u akoj i, openito,
omladinskoj simbolikoj potronji bureka prisutni i drugi aspekti bunta. Kao to sam ve
napomenuo, u akoj se konzumaciji bureka radi prije svega o buntu s burekom i za burek,
to valja shvatiti kao svojevrstan bricolage razliitih znaenja, interesa, asocijacija. Nesumnji-
vo je, takoer ili prvenstveno, rije o otporu spram amerikanizacije ili mcdonaldizacije
(usp. Ritzer 1996), dakle, o suprotstavljanju standardiziranoj, racionaliziranoj, hegemonskoj
amerikoj kulturi (o emu svjedoe brojne diskusije na internetskim stranicama; na kraju
krajeva i sam naslov rasprave Burek VS McDonalds), o, kao to smo ve spomenuli, suprot-
stavljanju ili, tovie, bijegu od dominantne obiteljske strukture prehranjivanja i, openito, o
otporu, bijegu od autoriteta odraslih, o neprihvaanju jugofobije,
19
balkanofobije i drugih
nacionalistikih pojava (to se sve manifestira u diskusijama, komentarima, izjavama na broj-
nim internetskim stranicama, forumima spomenimo samo naslov teksta Burek bi, a da-
mije ne bi, a?? na internetskoj stranici Student Info, koji se razvila u uzavrelu diskusiju). Ova
simbolina znaenja bureka meu acima i mladima openito manifestiraju se i u bogatoj
(sup)kulturnoj proizvodnji: u razliitim oblicima tekstova, razliitim kontekstima u slengu,
u mnotvu razliitih oblika na internetskim stranicama, u vicevima, forama, storijama i jo
ponegdje. to mislite, to znae ove vrljotine?
Rije je o natpisu burek je velik na arapskom jeziku, parafrazi Bog/Alah je velik, to ga
nalazimo na internetskoj stranici uenika kofjske gimnazije, autora distiha s poetka teksta
(J. 2005).
Burekom je nazvao i svoj server. Njegova elektronska adresa, dakle, glasi: mesni@bu-
rek.(). O tome, izmeu ostalog, kae sljedee: Neki [ljudi, koji su posjetili internetsku
stranicu i bili oduevljeni] su me zamolili za e-mail adresu na mom serveru, i naravno da su
je dobili. Adresa na bureku pravi je statusni simbol. Na pitanje Zato burek?, odgovara u
maniri zena: Moda zato jer volim jesti burek :).
U odgonetavanju tog akog prisvajanja i uivanja bureka esto zainjenog alama na
raun hegemonskog diskursa zdravoga ivota moramo, dakle, poetak prie potraiti u
pristupanosti, jefinoi i zasitnosti (dakle omiljenosti) bureka. I tek poslije toga pojavljuju
19
O najrazliitijim manifestacijama jugofobije u Sloveniji i o njihovim posljedicama na ivot doseljenika iz drugih dijelova bive
Jugoslavije izmeu ostalih pie i Janja itnik Serafn (2008; 2012).
Slika 2. Burek je velik
(J. 2005).
LANCI 88
se diskurs zdravog ivota i buntovnitvo, koji tu potronju, prisvajanje, dodatno zainjavaju,
ili, bolje reeno, zamauju. Drugim rijeima, aci koji uivaju ultramasni burek, ne ine to
primarno zbog protivljenja diskursu zdravoga ivota. ine to zato jer je burek popularan,
jefin, gotovo uvijek pri ruci, zasitan, jer se jede rukama i jer je ukusan. A jo je ukusniji zbog
toga to za hvalisavi, glasni i zamorni diskurs zdravoga ivota predstavlja masnog podlaca.
LITERATURA I IZVORI
Beck, Ulrich. 1992. Risk Society. Towards a New Modernity. London, Newbury Park, New Delhi: Sage.
Davenport, Fionn. 2006. Best of Ljubljana. Te Ultimate Pocket Guide and Map. Footscray, Oakland, London: Lonely Planet Publi-
cations.
Dylan, Clark. 2008. Te Raw and the Roten. Punk Cusine. U Food and Culture. A Reader. Carrole Counihan i Penny Van Esterik,
ur. New York, London: Routledge, 411-422.
Foucault, Michel. 1998. Arheologija znanja. Beograd, Novi Sad: Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia.
Foucault, Michel. 2000. Zgodovina seksualnosti. Volja do znanja. Ljubljana: Zaloba KUC.
Foucault, Michel. 2010. Spisi i razgovori. Beograd: Fedon.
Giddens, Anthony. 1990. Te Consequences of Modernity. Cambridge: Polity Press.
Grom, Staa. 2006. Maxximum portal. htp://www.maxximum-portal.com/sport/313.html (pristup 12. 7. 2006.).
Hall, Stuart. 2002. Te Work of Representation. U Representation. Cultural Representations and Signifying Practies. Stuart Hall, ur.
London: Sage, Milton Keynes, Te Open University, 13-74.
Hebdige, Dick. 1979. Subculture. Te Meaning of Style. London, New York: Methuen Co.
Hollander, Jocelyn. A. i Rachel L. Einwohner. 2004. Conceptualizing Resistance. Sociological Forum 19/4:533-554.
J., A. 2005. Burek. htp://burek.uni.cc/ (pristup 16. 8. 2006.).
Kamin, Tanja i Blanka Tivadar. 2003. Laino upravljanje s telesom v imenu zdravja. Iskanje ravnoteja s prehranjevanjem. Teorija
in praksa 5:891-908.
Kamin, Tanja. 2004. Promocija zdravja kot mit opolnomoenega dravljana. Ljubljana: Fakulteta za drubene vede.
Klemeni, Jakob i Marcel Ruijters. 2007. Slika na zadnji strani ovitka. U Stripburek. Comic fom Behind the Rusty Iron Curtain.
Mirovi Katarina, Jani Klemeni, Igor Prassel, Matja Bertoncelj i Robert Boyd, ur. Ljubljana: Forum Ljubljana, Striburger.
Lupton, Deborah. 1996. Food, the Body and the Self. London: Sage
Mal, Domen. 2004. Obleka naredi vojaka. Ve, 6. 2.:24.
Marui, Franc. 2006. Burekblog. htp://www.delo.si/blog/ivanmars/index.php?BLOG_PATH=220andBLOG_ARCHIVE
(pristup 14. 10. 2006.).
Marx, Karl. 1949. Der achtzehnte Brumaire des Louis Bonaparte. Osamnaesti brimer Luja Bonaparte. Beograd: Kultura.
Medved, Meta, Nevenka Kelin, Nataa Miloevi, Tadej Ulakar i Primo Kus. 1998. Prehrambene navade ljubljanskih osmool-
cev. Zdravstveno varstvo 37:211-217.
Miller, Daniel. 1998. Coca-Cola. A Black Sweet Drink from Trinidad. U Material Cultures. Why Some Tings Mater. Daniel Miller,
ur. London: UCL Press, 169-187.
Mleku, Jernej. 2011. Burek.si?! Koncepti / recepti. Beograd: Clio.
Ritzer, George. 1996. Te McDonaldization of Society. An Investigation into the Changing Character of Contemporary Social Life. Lon-
don, New Delhi: Tousand Oaks, Pine Forge Press.
To, Niko i Brina Malnar. 2002. Stalia o zdravju in zdravstvu. Analiza rezultatov raziskav iz obdobja 19942001. U Drubeni vidiki
zdravja. Niko To i Brina Malnar, ur. Ljubljana: FDV IDV, Center za raziskovanje javnega mnenja in mnoinih komunikacij,
87-161.
Seymor, Susan. 2006. Resistance. Anthropological Teory 6/3:303-321.
Stoji, Aljoa. 1999. Oblak je faca. Veer, 23. 9:19.
White, Kevin. 2002. An Introduction to the Sociology of Health and Illness. London: Sage Publications.
Williams, Lauren i John Germov. 1999. Te Tin Ideal. Women, Food, and Dieting. U A Sociology of Food and Nutrition. Te Social
Appetite. Lauren Williams i John Germov John, ur. South Melbourne: Oxford University Press, 205-227.
itnik, Janja. 2008. Statistical Facts are Human Fates. Unequal Citizens in Slovenia. Journal of Ethnic and Migration Studies 34/1:77-
94.
itnik Serafn, Janja. 2012. Bridges and Walls. Slovenian Multiethnic Literature and Culture. Frankfurt am Main: Peter Lang.
Zajec, Diana. 2000. Krotilci tigrov v olskih klopeh. Delo, 4. 9:3.
JERNEJ MLEKU. Burek je mastan, ultramastan, velik 89
Burek is Greasy, Supergreasy, Big.
On the Consumption of Burek Pastry Among Certain
Age Groups in Slovenia
Summary
Te research on the consumption of greasy bureks showed that some groups of high school children, by
indulging in that specifc type of pastry, opposed the dominant healthy lifestyle discourse with which
they were bombarded in media, advertising, formal and informal education etc. But this opposition
cannot be primarily understood as an explicit rebellion against the hegemonic ideas of healthy lifestyle
discourse, from which the burek automatically avails itself due to its proverbial greasiness. Te
opposition of this particualr age group could probably be beter understood as a rebellion with and
for the burek, and not as a direct and planned revolt against the dominant healthy lifestyle discourse.
Moreover, healthy lifestyle discourse looms up, ataches itself like an appendage or a parasite onto the
popular burek, a cheap, almost always and everywhere available and flling food, which additionally
conditions and colours the rebellion with/for the burek.
Key words: burek, fats, healthy lifestyle, subcultures, rebellion