Podruje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih

sukoba, od 3. do 6. stoljea
Izvor: Wikipedija
Ovaj lanak ili dio lanka, djelomino ili uope nije preveden s
engleskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu (https://hr.wikipedia.org
/w/index.php?title=Alemani&action=edit) vodei rauna o stilu i pravopisu.
Izvornik se moda nalazi na popisu drugih jezika.
Alemani su bila germanska plemena udruena u
savez plemena. Bili su smjeteni oko gornje
Majne, rijeke koja je jedna od najveih pritoka
Rajne, na podruju koje je danas dio Njemake.
Jedan od najranijih izvora koji upuuje na njih je
pridjev Alamannicus kojeg je uzeo car Karakala,
koji je vladao Rimskim Carstvom od 211-217 i koji
ih je bio porazio.
[1]
Priroda ovog saveza i njihove
prijanje plemenske poveznice ostale su
neodreene. Po prirodi su bili agresivni i napadali
su rimsku provinciju Germaniju Superior kadgod
su to mogli. Obino su pratili primjer Franaka koji
su bili prvi germanski plemenski savez i koji su
zaustavili Rimljane u nadiranju na sjever u dolinu
Rajne i nakon toga osvojili rimsku provinciju
Germaniju Inferior.
Od prvog stoljea, Rajna je postala granica izmeu
rimske Galije i plemenske Germanije. Germanski
narodi, Kelti i pomjeana germansko-keltska
plemena su se smjestili na toj zemlji. Rimljani su taj teritorij podijelili u dva distrikta Germania Inferior i
Germania Superior smjetene du gornje i donje Rajne. Gornja Germanija je ukljuivala regiju izmeu
gornje Rajne i gornjeg Dunava, regiju Crne ume koja je onda bilo mnogo vea (Hercinka uma). Rimljani
su to zvali Agri Decumates, ( "Decumates polja"), imenom nepozanatog podrijetla. Neki su taj izraz preveli
kao "deset kantona",
[2]
ali ijih kantona je nepoznato. Vanjska rimska utvrena granica oko podruja
Germanije Superior se zvao Limes Germanicus.
Brojni alemanski ratnici su esto prelazili limes, napadajui Germaniju Superior i pomiui se u podruja
Agri Decumates. Kao konfederacija, od 5. stoljea, oni su naselili Alsace i proirili se na podruje vicarske,
dijelova Bavarske i Austrije, dolazei do alpskih dolina u 8. stoljeu.
Prema djelu Historia Augusta, u kojem stoji da se ta konfederacija u 3. stoljeu jednostavno zove Germani,
Prokul, carski osvaja 280. izvodi svojom omiljenosti meu Galima pobjede nad Alemanima pomou svoje
gerile.
[3]
. Alemani su nakon toga postali narod Alemanije, koja je ponekad bila neovisna, ali su ee njome
vladali Franci. Na francuskom Njemaka se kae Allemagne, a na panjolskom Alemania, to se takoer
izvodi od tadanjeg malog germanskog naroda.
Podruje Alemana Alamanija se uvijek poneto mijenjala i bila je sastavljena od brojnih distrikta to je bio
odraz njihovog mjeanog podrijetla. U ranom srednjem vijeku njihov je teritorij bio podijeljen izmeu
biskupija u Strasbourgu, koja datira negdje oko 614., one u Augsburgu od 736., u Mainzu, nadbiskupije od
745., te biskupije u Baselu, od 805. Njihovi znaajni zakoni bili su ozakonjeni pod Karlom Velikim kao
Vojvodstvo Alemanija u vabiji. Dananji nasljednici Alemana se nalaze u dananje 4 nacije: Francuska
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
1 od 9 18.8.2014. 21:35
(Alsace), Njemaka (vabija i dijelovi Bavarske), vicarska i Austrija, i njemaki jezik koji se govori u tim
regijama ima odreene dijalektalne posebnosti.
1 Jezik
2 Podrijetlo
2.1 Ime
2.2 Prvi izriiti navod
2.3 Prethodna pozadina
2.4 Alemani i Hermunduri
2.5 Okrupnjavanje germanskih plemena pod Ariovistom
3 Sukobi s Rimskim Carstvom
3.1 Popis bitki izmeu Alemana i Rimljana
4 Alemani i Franci
5 Popis Alemanskih vladara
6 Pokrtavanje
6.1 Od oko 520tih do 620tih
7 Moderni Alemani
8 Izvori
9 Biljeke
10 Vanjske poveznice
Njemaki jezik koji se danas govori na podruju bivih Alemana se zove alemanski njemaki te pripada
podskupini visokonjemakih jezika. Alemansko runsko pismo kao ono na Pforzenskoj kopi su najraniji
dokazi starovisokonjemakog jezika. Visokonjemaki pomak suglasnika vjerojatno potjee iz 5. stoljea ili iz
Alemanije ili od Langobarda. Dijalekt koji se govorio prije toga meu alemanskim plemanima bio je malo
drukiji od drugih zapadnogermanskih naroda.
Ime
Asinius Quadratus (citirao je sredinom 6. stoljea bizantskog povjesniara Agatija) navodi da njihovo ime
znai "svi ljudi". Pokazuje da su bili konglomeracija razliitih plemena. To je bila izvedenica od Alemani koju
je koristio Edward Gibbon u svom djelu Uspon i pad Rimskog Carstva
[4]
i Anonimni sakuplja papira
Nicolasa Frreta, to je izdano 1753., koji je zapisao da je to bilo ime onih izvana koji su sebe nazivali
Svevima
[5]
Ta etimologija ostala je standardna izvedenica
[6]
. Walafrid Strabo, redovnik samostana Sv. Gallena je u 9.
stoljeu zabiljeio u diskusiji o ljudima vicarske i okolnih regija da su ih samo stranci zvali Alemanima, ali
da su sebi dali ime Svevi. Ako je to bila istina u 9. stoljeu ne znai da se to moralo nuno primijeniti i u 4.
stoljeu. Ukratko, ne znamo tko je to ime koristio i kada. Dodue, bilo je dobra osnova mnogim
povjesniarima i geografima.
Prvi izriiti navod
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
2 od 9 18.8.2014. 21:35
Alemani je prvi put spomenuo Kasije Dion opisujui pohod cara Karakale 213. godine. U to su vrijeme
vjerojatno obitavali u podruji rijeke Majne prema i juno od Chatti.
Kasije Dion (78.13.4 (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/78*.html)) opisuje
Alemane kao rtve podmuklog cara. Upitali su ga za pomo, kae Dion, ali umjesto toga kolonizirao je
njihovu zemlju, promijenio imena mjesta i pogubio njihove ratnike kao izgovor za nadolazeu pomo. Kad se
razbolio, tvrdio je da su ga Alemani zaarali. (78.15.2) Karakala je tvrdio da se pokuao usprotiviti tom
utjecaju zazivajui duhove predaka.
Za kaznu je Karakala vodio Legiju II. Traiana Fortis protiv Alemana, koji su izgubili i bili smireni za neko
vrijeme. Legija je za nagradu bila poaena imenom Germanica. Historia Augusta, ivot Antonina
Karakale, povezuje (10.5 (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta
/Caracalla*.html)) da Karacala tada uzima ime Alamannicus, na koje se Helvije Pertinaks ali da je zaparavo
trebao biti nazvan Geticus Maximus, zato to je godinu prije ubio svog polubrata, Geta. Kako Geta nije bio u
dobrim vezama s Karakalom, pozvao ga je na obiteljsko mirenje, ali su ga zatim u zasjedi napali centuriji
Karakaline vojske te je umro na rukama majke Julije. Julija je kasnije zavela i vjenala se s Karakalom. Istina
ili ne, Karakala praen vragom samog sebe, napustio je Rim i nikada se nije vratio. Karakala se vratio na
granicu, gdje je ostatak svoje kratke vladavine bio poznat po nepredvidivim i neosnovanim operacijama
pokrenutih kao iznenaenje nakon mirnog pregovaranja. Ako je razloga i bilo, oni su danas nepoznati.
Vjerovali ili ne Alemani su najprije bili nevini, ali su poslije zbog Karakale postali uveni, nezamjenjivi
neprijatelji Rima.
Ta obostrana antagonistika veza je vjerojatno razlog zato rimski pisci dosljedno Alemane zovu barbarima,
tj. "divljacima". Arheoloki nalazi pokazuju da su bili visoko romanizirani , ivjeli su u kuama rimskog stila i
koristili rimske rukotvorine, a alemanske ene su pratile rimsku modu nosivi tunike ak i prije mukaraca.
Veina njih je u stvari ivjelo unutar ili blizu granice Germanije Superior. Makar je Dion prvi pisac koji ih je
spomenuo, Amijan Marcelin je ranije koristio to ime da predstavi Germane na Limes Germanicusu vrijeme
vladavine Trajana u provinciji nedugo to je nastala oko 98./99. U to vrijeme cijela je granica bila utvrena
utvrdama po prvi put. Drvna graa prvobitnih utvrenja je pronaena u Germaniji Inferor te je
dendrokronologijom datirana u 99./100. godinu. Nedugo zatim Trajana je izabrao Nerva kao svog
nasljednika, prihvaenog vojnikom glazbom u odsutnosti starijeg malo prije nego to je umro. Do 100.
godine Trajan se vratio u Rim kao car umjesto da je postao konzulom.
Amijan povezuje (xvii.1.11 (http://www.gmu.edu/departments/fld/CLASSICS/ammianus17.html)) da je
mnogo kasnije car Julijan Apostata poduzeo kaznenu ekspediciju protiv Alemana koji su do tada bili u
Alsace, i preli Majnu (lat. Menus) gdje su uli u umu u kojoj je put bio blokiran sruenim stablima. Kako je
zima dolazila, ponovno su zauzeli
"munimentum quod in Alamannorum solo conditum Traianus suo nomine voluit appellari"
"Utvrda od temelja alemanskog blata koju je Trajan htio nazvati svojim imenom"
U tom kontekstu se Alemani spominju vjerojatno kao anakronizam (zastarjelica), ali pokazuje Amijanovo
vjerovanje da su to bili oni isti ljudi u skladu s Alemanima iz vremena Karakalina pohoda.
Prethodna pozadina
Nakon Amijana Marcelina, sljedei geograf june Njemake je bio Klaudije Ptolomej i njegov detaljni rad.
On je napisao djelo Geografija na grkom 150., oko pola stoljea nakon Dionovog pisanja i stoljee prije
nego to je kazano da su Alemani preli rimski limes. Ptolomej uope ne spominje Alemane. U njegovom su
opisu ljudi, koji su kasnije koristili to ime, bili poznati pod drugim oznakama.
[7]
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
3 od 9 18.8.2014. 21:35
Unato svemu tomu, od Ptolomeja se mogu izvui neki zakljuci. Germania Superior je jednostavno
identificirana. Pratei rijeku Rajnu dolazimo do grada, Mattiacum, koji mora biti na granici rimske Germanije
(u blizini Wiesbadena). Uzvodno od njega i izmeu Rajne i Abnoba (u Crnoj umi) su Ingrioni, Intuergi,
Vangioni, Karitni i Vispi, od kojih su neki tamo od ranih poetaka carstva ili prije. Na drugoj strani sjeverne
Crne ume su bili Kati na mjestu gdje je danas Hesse na donjoj Majni.
Povijesna vapska je na kraju zamijenjena dananjim Baden-Wrttembergom, ali je bila najvaniji teritorij
srednjovjekovne Alemanije, sadrei cijelu Germaniju Superior i teritorij istono do Bavarske. Nije
ukljuivao gornju Majnu, ali to je gdje je bio Karakalin pohod. tovie teritorij Germanije Superior nije
originalno bio dio alemanskih posjeda. Ipak, kad pogledamo ljude u regiji od gornje Majne na sjeveru,
Dunava na jugu i istono do eke gdje su bili Kvadi i Markomani, Ptolomej ne opisuje nikakva plemena.
Tamo su bili Tubanti samo junije od Kata i na drugom kraju gdje je bila tada Crna uma, Varisti, ija je
lokacija nepoznata. Jedan mogui razlog za takav razmjetaj je da ljudi nisu voljeli ivjeti u umi osim u
vrijeme opasnosti. Regija izmeu ume i Dunava na drugu ruku je ukljuivala desetak naselja ili kantona.
Ptolomejev pogled na Germane u regiji ukazuje da je plemenska struktura izgubila svoju svoju mo u Crnoj
umi te je bila zamjenjena strukturom kantona. Plemena su ostala u rimskoj provinciji zbog toga to su
Rimljani vjerojatno nudili stabilnost. Takoer, Karakala se vjerojatno bolje osjeao u pohodima na gornju
Majnu jer nije objavljivao rat ni jednom posebnom plemenu npr. Katima ili Keruscima, protiv kojih je Rim
doivljavao neugodne poraze. Od Karakalinog vremena ime Alemani je bilo koriteno za povezivanje
kantona meusobno, u svrhu podrke graanskoj vojsci ("ratne veze").
Alemani i Hermunduri
Sljedei detaljan izvor je Tacitova Germania, ponekad interpretirana tako da stvara odreene probleme. U
42. poglavlju (http://www.sacred-texts.com/cla/tac/g01040.htm) se javljaju Hermunduri, pleme zasigurno
smjeteno u podruju koje e kasnije postati Tiringija. Tacit navodi da su trgovali s Recijom, koja je kod
Ptolomeja smjetena preko Dunava s one strane Germanije Superior. Logiki se moe zakljuiti da su se
Hermunduri proirili kroz kasniju vabiju i da stoga Alemani potjeu od Hermundurura.
Ali Hermundure ne spominje Ptolomej, meutim nakon Ptolomejevog vremena Hermunduri se pridruuju
Markomanima u ratovima od 166. - 180. protiv carstva. Paljivo itanje Tacita omoguuje jedno rjeenje. On
kae da je izvor Labe izmeu Hermudura negdje na istoku gornje Majne. On ih smjeta takoer pokraj
Narista (Varisti), ija je lokacija na samom kraju antike Crne ume dobro poznata, i Markomana te Kvada.
tovie, Hermunduri su bili poraeni u Markomanskim ratovima i sklopili zaseban mir s Rimom. Alemani
tako primarno nisu bili Hermunduri, ali su neki njihovi elementi prisutni u mjeanju ljudi u to vrijeme koji su
postali Alemanima.
Okrupnjavanje germanskih plemena pod Ariovistom
Termin Svevi u izvorima ima dvojako znaenje. Na jednu stranu Tacitova Germania nam govori (38. i 39.
poglavlje) (http://www.sacred-texts.com/cla/tac/g01030.htm) da oni zaokupljaju vie od polovice Germanije,
koristei posebne frizure i duhovno okupljeni oko Semnona. Na drugu ruku Svevi gornjeg Dunava su opisani
uza sve to kao pleme.
Rjeenje slagalice isto kao objanjavanje povjesnih okolnosti koje su vodile do izbira Agri Decumates kao
obrambene toke i tamonjeg okupljanja Germana to se vjerojatno moe vidjeti u germanskom napadu na
galski utvreni grad Vesontio 58. pr. Kr. Gornja Rajna i Dunav su izgleda bili lijevak koji je bio okrenut na
Vesontio.
Julije Cezar u Galskim ratovima kae (1.51 (http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-
new2?id=CaeComm.sgm&images=images/modeng&data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&
part=1&division=div2)) da je Ariovist okupio vojsku iz iroke regije Germanije, ali posebno Harude,
Markomane, Triboci, Vangione, Nemete i Seduse. Svevi su bili pozvani da se pridrue. ivjeli su u 100
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
4 od 9 18.8.2014. 21:35
Limes Germanicus 83. - 260.
kantona (4.1 (http://etext.lib.virginia.edu/etcbin/toccer-new2?id=CaeComm.sgm&images=images/modeng&
data=/texts/english/modeng/parsed&tag=public&part=4&division=div2)) iz kojih je 1000 mladia na godinu
bilo izabrano u vojnu slubu, graansku vojsku po naim standardima i mogla se usporediti s rimskom
profesionalnom vojskom.
Ariovist je bio ukljuen u invaziju Galije koju su Germani htjeli naseliti. Kako su htjeli preuzeti strateki
vaan gradi Vesontio, oni su svoje snage koncentrirali na Rajni blizu jezera Constance, i kad su doli Svevi
on ju je i preao. Gali su pozvali Rim na vojnu pomo. Cezar je najprije zauzeo gradi i porazio Germane
prije nego to su oni njegove zidine, poubijavi veinu germanskih vojnika dok su pokuavali pobjei preko
rijeke. (1.36ff). Nije pratio ostatke dok su uzmicali te je pustio nedirnutima ono to je ostalo od germanske
vojske i njihovih zavisnika na drugoj strani Rajne.
Gali su bili podvojeni u svojoj politici prema Rimu. Treveri su 53. probili njihov savez i pokuali ih osloboditi
od Rima. Cezar je predvidio da e se pokuati udruiti s Germanima. Preao je Rajnu i preduhitrio taj
dogaaj i to je bila uspjena strategija. Zapamtivi skupi poraz u bitci kraj Vesontija, Germani su se povukli u
Crnu umu, koncentrirajui tamonju mjeanu populaciju kao Svevi. Kako su ostavili svoje plemenske
domove, vjerojatno su zauzeli bive keltske kantone du Dunava.
Alemani su potekli od Irminona. Ostali u grupi su bili Brisgavi, Jutungi, Bucinobanti, Lentiensi, i vjerojatno
Armalausi. Bliski saveznici Alemana su bili istonogermanski Svevi(Suebi,Suabi) (otuda i vapska).
Hermunduri su izgleda pripadali Svevima, ali vjerojatno dovoljno da se pojaanja novih svevskih plemena
pomaknu na zapad. U ranijim vremenima imena Alemani i Svevi su bili sinonimi, makar je dio Sveva kasnije
migrirao u Hispaniju i osnovao tamo nezavisno kraljevstvo koje je potrajalo do 6. stoljea.
Alemani su bili kontinuirano ukljueni u sukobe s
Rimskim Carstvom. Poveli su veliki pohod na Galiju i
sjevernu Italiju 268. kada su Rimljani bili primorani
skupiti veliki broj vojnika s germanske granice kao
odgovor na masovnu invaziju Gota s istoka. Njihovi
prepadi na tri dijela Galije su bili traumatski: Grgur iz
Toursa (umro 594.) spominje njihovu destruktivnu mo u
vrijeme Valerijana i Galijena (253. - 260.), kad su se
Alemani okupili pod kraljem, kojeg naziva Chrocus, koji
je "po savjetu svoje pokvarene majke, kako se govorilo,
opustoio cijelu Galiju i unitio do temelja sve hramove
koji su bili sagraeni u antiko doba. Zatim je doao u
Clermont kojeg je zapalio, sruio i unitio oltar koji se
zvao Vasso Galatae na galskom jeziku," te je muio
mnoge krane (Historia Francorum Knjiga I. 32 - 34 (http://www.fordham.edu/halsall/basis/gregory-
hist.html#book3)). Tako su Galo-Rimljani 6. stoljea Grgurove klase, okrueni ruevinama rimskih hramova i
javnih graevina, opisivali unitavanje koje su vidjeli u pljaakim pohodima Alemana.
U rano ljeto 268. rimski car Galijen je zadrao prednost u Italiji, ali se tada morao suoiti s Gotima. Kada je
gotski pohod zavrio rimskom pobjedom u bitci kod Naissusa u rujnu, Galijenov se nasljednik Klaudije II.
Gotski okrenuo ka sjeveru da se suoi s Alemanima, koji su harali cijelom Italijom sjeverno od rijeke Pad.
Nakon to su pokuaji ouvanja mirnog povlaenja propali, a Klaudije je prisilio Alemane na bitku kod jezera
Benacus u listopadu. Alemani su bili na putu, prisiljeni da se vrate u Germaniju i nisu zastraivali rimski
teritorij mnogo godina kasnije.
Njihova najslavnija bitka protiv Rima se dogodila u Argentoratumu (Strasbourg) 357., gdje ih je porazio
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
5 od 9 18.8.2014. 21:35
Alemanija (uto) i Gornja Burgundija
(zeleno) oko 1000.
Julijan Apostata (kasnije rimski car), a njihov kralj Kondomar je postao rimski zatvorenik.
2. sijenja 366. Alemani su opet proli, tada zaleenu Rajnu u velikom broju da napadnu galske provincije, a
ovaj put ih je porazio Valentinijan I..
U velikom mjeanom napadu 406., Alemani su preli Rajnu po zadnji put, osvojivi i naselivi se na podruju
koje se danas zove Alsace i veliki dio vicarske. Fredegarova kronika daje izvjetaj. Kod Alba Auguste (Aps)
unitavanje je bilo toliko dovreno, da je kranski biskup bio umirovljen u Viviersu, ali Grgurov izvjetaj
kraj Mende u Lozre, takoer duboko u srcu Galije, kae da je biskup Privatus bio prisiljen rtvovati se
idolima u istoj pilji u kojoj je kasnije bio poaen. Smatra se da taj detalj moe biti openiti knjievni rad da
se sakrije uas barbarskog nasilja.
Popis bitki izmeu Alemana i Rimljana
268. Bitka kod jezera Benacus Rimljani pod cerem Klaudijem II. su porazili Alemane.
271.
Bitka kod Placentije Cara Aurelijana su porazile alemanske snage hrlei u Italiju
Bitka kod Fana Aurelijan je porazio Alemane, koji su se poeli povlaiti iz Italije
Bitka kod Pavije Aurelijan je unitio alemansku vojsku koja se povlaila
298.
Bitka kod Lingonesa Cezar Konstancije I. Klor je porazio Alemane
Bitka kod Vindonisse Konstantin je ponovno porazio Alemane
356., Bitka kod Reimsa Cezar Julijana Apostata su porazili Alemani
357., Bitka kod Strasbourga Julijan je potjerao Alemane s Porajnja
367., Bitka kod Soliciniuma Rimljani i car Valentinijan I. su porazili Alemane u svom drugom
pohodu
378, Bitka kod Argentovarie Zapadni car Gracijan je pobjedio Alemane, jo jednom.
Kraljevstvo (ili vojvodstvo) Alemanija izmau Strasbourga i
Augsburga je trajalo do 496., kada je Alemane osvojio Klodvig u
bitci kod Tolbiaca. Rat Klodviga protiv Alemana oblikuje
poetak pokrtenja Klodviga, ukratko opisuje Grgur iz Toursa
(Knjiga II.31 (http://www.fordham.edu/halsall/source/gregory-
clovisconv.html#n30)) Poslije toga Alemani postaju dio franake
drave, a njima je vladao franaki vojvoda.
746., Karloman stiava pobunu tako to je pogubio svo
alemansko plemstvo na krvavom sudu u Cannstattu, a u
sljedeem stoljeu su Alemanijom vladali vojvode. Verdunskim
sporazumom iz 843., Alemanija postaje provincijom istonog
kraljevstva Ludviga Njemakog, prethodnice Svetog Rimskog
Carstva. Vojvodstvo je postojalo do 1268.
Kings
Chrocus 306.
Mederich (otac od Agenaricha, brat Chnodomaru)
Chnodomar 350., 357.
Vestralp 357., 359.
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
6 od 9 18.8.2014. 21:35
Ur 357., 359.
Agenarich (Serapio) 357
Suomar 357., 358.
Hortar 357., 359.
Gundomad 354. (suvladar Vadomara)
Ursicin 357., 359.
Makrian 368.371.
Rando 368.
Hariobaud 4. st.
Vadomar od 354.360.
Vithicab 360.368.
Priarius ?378.
Gibuld (Gebavult) oko 470.
Vojvode pod franakom vladavinom
Butilin 539.554.
Leuthari I. prije 552.554.
Haming 539.554.
Lantachar do 548. (biskupija Avenches)
Magnachar 565. (biskupija Avenches)
Vaefar 573. (biskupija Avenches)
Theodefrid
Leutfred I do 588.
Uncilin 588.607.
Gunzo 613.
Chrodobert 630.
Leuthari II 642.
Gotfrid do 709.
Willehari 709.712. (u Ortenau)
Lantfrid 709.730.
Theudebald 709.744.
Pokrtavanje Alemana se deavalo za vrijeme Merovinga (od 6. do 8. stoljea). Izvori su oskudni, ali
sredinom 6. stoljea, bizantski kroniar Agatije iz Myrine biljei, u kontekstu ratova Gota i Franaka protiv
Bizanta, da su se Alemani borili meu trupama franakog kralja Theudebald i potovali ih osim u pitanju
religije, oni su
"oboavali drvee, rijeke, breuljke i divili im se kao bogovima te odsjecali glave konjima i kravama i
brojnim drugim ivotinjama kao da je to sveti obiaj,"
Takoer govori o odreenoj nemilosrdnosti meu Alemanima zbog unitavanja kranskih svetita i
pljakanja crkvi dok su pravi Franci potovali ta izvorna svetita. Agatije izraava svoju nadu da e Alemani
prisvojiti bolje navike kroz due kontakte s Francima to se meutim i dogodilo.
Propovjednici meu Alemanima je bio Sveti Kolumban i njegov uenik Sveti Galen. Jona iz Bobbia biljei da
je Kolumban bio aktivan u Bregenzu, gdje je omeo rtvovanje Wodanu. Unato tim aktivnostima, Alemani su
jo neko vrijeme nastavili sa svojim poganskim kultom sa samo vanjskim ili sinkretistikim kranskim
elementima. Konkretno, nema promjena pri pokopima te su se i dalje podizali grobovi vojnika u obliku
humaka du merovinkog razdoblja. Sinkretizam s tradicionalnim germanskim ivotinjskim stilom s
kranskim simbolima je takoer prisutan i u umjetnikim radovima, ali su kranski simboli poeli
prevladavati tijekom 7. stoljea. Razliito od pokrtavanja Sasa i Slavena, Alemani su prihvatili kranstvo
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
7 od 9 18.8.2014. 21:35
Raspodjela alemanskih narjeja
postupno i po vlastitoj elji to se irilo oponaanjem merovinke elite.
Od oko 520tih do 620tih
Od ca. 520tih do 620tih, postojala je struja zapisa alemanskog starjeine Futharka. Oko 80 primjeraka je
preivjelo, otprilike pola su fibule, druge na popisu su kope (vidi Pforzenska kopa, Blach fibula) i drugi
dragulji i dijelovi oruja. Koritenje runa opada s napredovanjem kranstva. Osnivanje biskupije u
Konstanzi ne moe biti tono datirano i vjerojatno ju je zauzeo Kolumban prije 612. godine. U svakom
sluaju postojala je do 635. kada je Gunzo postavio Ivan iz Grabe za biskupa. Konstanza je bila misionarka
biskupija u novoj pokrtenoj zemlji, i nije se obazirala na kasnu rimsku povijest crkve (drukije od retske
biskupije u Churu, osnovane 451.) i Baselu, koje je bilo biskupsko sjedite od 740., i koji je nastavio listu
biskupa Augusta Raurica, vidi Biskup iz Basela. Osnivanje crkve kao institucije su prepoznali zemaljski
vladari to je vidljivo u pravnoj povijesti. U ranom 7. stoljeu Pactus Alamannorum jedva uope spominje
posebne privilegije crkve, dok Lantfridov Lex Alamannorum iz 720. ima cijelo poglavlje rezervirano za
crkvene stvari.
Vidi takoer: Germansko kranstvo.
Alemanija je izgubila odreeni pravni identitet kada ju je Karlo
Martel apsorbirao u Franako carstvo, rano u 8. stoljeu. Danas,
alemanski predstavlja jezini termin, kao alemanski njemaki,
ukljuujui narjeja june dvije treine Baden-Wrttemberga
(Njemaka), na zapaduBavarska (Njemaka), u Vorarlbergu
(Austrija), vicarski njemaki u vicarskoj i alzaki jezik u
Alsaceu (Francuska).
U nekim modernim romanskim jezicima, Njemaka i njemake
rijei se baziraju na Alemanima: na panjolskom ime za Njemaku
je Alemania, a jezik je Alemn; na portugalskom, Njemaka je
Alemanha i jezik alemo; a na francuskom, Alemagne i alemand.
Franks and Alamanni in the Merovingian Period: An Ethnographic Perspective (Studies in
Historical Archaeoethnology); Ian Wood (Foreword) ISBN 1-84383-035-3
Hofmann, Johann Jacob Hofmann, Lexicon Universale, Leiden 1698, "Alamannicus" (http://www.uni-
mannheim.de/mateo/camenaref/hofmann/a/books/a_3427.html)
Encyclopaedia Britannica 1911: "Alamanni"
Johann Jacob Hofmann, Lexicon Universale, Leiden 1698, "Alamannicus" 1.
Rimski decem, "deset". 2.
"On je ipak bio od neke koristi za Gale, jer je skrio Alemane koji su se tada jo uvijek zvali Germani i
ne bez uzviene slave, nikad se nije borio osim kao razbojnik"
3.
Chapter 10 (http://www.ccel.org/g/gibbon/decline/volume1/chap10.htm#MIX) 4.
Histoire de l'Acadmie Royale des Inscriptions et Belles-Lettres, avec les Mmoires de Littrature tirs des
Registres de cette Acadmie, depuis l'anne MDCCXLIV jusques et compris l'anne MDCCXLVI, vol. XVIII,
(Paris 1753) pp.49-71. Excerpts are on-line at ELIOHS (http://www.eliohs.unifi.it/testi/700/freret
/vues.html#notaed). Izmeu jo uvijek vanih opaanja Frreta na potekoe s kojima se suoava povjesniar
germanskih plemena, u vezi s Alemanima: "Ce nom qui signifioit, selon Asinius Quadratus, cit par Agathias,
5.
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
8 od 9 18.8.2014. 21:35
un mlange d'hommes rassembls de divers pays, n'a jamais t employ que par les trangers, c'est--dire, par
les crivains Latins & par ceux de la Gaule & de l'Espagne, qui l'ont mme tendu tous les peuples de la
Germanie. Valafrid Strabon, moine de saint Gal, qui crivoit sous Louis le Dbonnaire dans le neuvime sicle,
observe, en parlant des habitans de la Suisse & de ceux des pays voisins, que les trangers seuls les nomment
Alamanni, mais qu'eux mmes se donnoient le nom de Suevi."
Nalazi se u mnogim etimolokim rjenicima, kao npr. American Heritage Dictionary (veliko izdanje) under
the root, *man- (http://www.bartleby.com/61/roots/IE295.html). Drugi izvor izvodi Ala- od izraza *al-
(http://www.bartleby.com/61/roots/IE10.html), "s one strane", esto u smislu "drugi", iz ega se takoer izvodi
grki allos "drugi, strani" i starovisokonjemaki Eliszzo " (Elsaz ili Alsace (http://www.etymonline.com
/index.php?l=a&p=10)): "zemlja s one strane Rajne". Manje vjerojatna izvedenica od Alemani je Alan-Manni.
Razlog je taj da Alemanima, kolikogod to moe biti odreeno od poetnih kontakata, ime nije bilo
samoodreeno. Dodue, Alani nikad nisu bili u toj regiji, originalno nisu govorili germanski i nisu imali utjecaj
na germanska plemena zapadno od Vistule, te takoer nisu bili pod utjecajem Atile koji je proao tom regijom,
niti Ostrogota iz Panonije nakon Atile.
6.
Ptolomejev opis ima neke granice. Gornja i Donja Germanija su bile spomenute poimenice, ali samo kao
posebni distrikti Galije Belgice (2.8), a granica im je bila neidentificirana rijeka Obruncus. Regija se ponovno
spominje pod Germanijom, ali sada on ne iznosi rimske granice. Germania Superior, Agri Decumates i limes
nisu tu pronaeni, ak i da su sigurno postojali u to vrijeme. "Germania Magna" se nalazi unutar Rajne, Dunava,
Vistule i obala mora zvano "Oceanus Germanicus". Veina plemena nedostaje ili su ispisani bez imena. Majne
nema niti jezera Constance. Dunav tee iz Alpa. Rajna ne zavija u blizini vabije. Ptolomejeva Germania lii
kao loa kopija same sebe, tono samo ako se prate odreene poznate crte, ali sve u svemu je iskrivljena.
7.
The Agri Decumates (http://members.tripod.com/~Linus_Gemvik/decumates.html)
The Alamanni (http://www.hp.uab.edu/image_archive/ujg/ujgd.html)
The Alamanni, WHKMLA (http://www.zum.de/whkmla/region/germany/alamanni.html)
The Military Orientation of the Roman Emperors Septimius Severus to Gallienus(146-268 C.E.)
(http://www.anistor.co.hol.gr/english/enback/e022.htm)
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alemani&oldid=4283957"
Kategorije: Potreban prijevod s engleskog jezika Germani Stari narodi i civilizacije
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 11:46, 24. oujka 2014.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Alemani - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Alemani
9 od 9 18.8.2014. 21:35