Sintetsko gorivo (lijevo) dobiveno od

sintetskog plina, i usporedba s klasinim

gorivom. Sintetsko gorivo je puno ie
zbog manjeg sadraja sumpora i aromatskih
ugljikovodika.
Postrojenje za rasplinjavanje drvnog plina
(vrste sintetskog plina) u Novom Gradu ili
Gssingu (Gradie, Austrija), koji koristi
drvne sjeke.
Izvor: Wikipedija
Fischer-Tropschov postupak jest industrijska metoda dobivanja
ugljikovodika iz ugljikova monoksida i vodika (sintetski plin).
Postupak, razvijen 1933. su Nijemci primijenili za dobivanje
motornih goriva u Drugom svjetskom ratu. Vodik i ugljikov
monoksid mijeaju se u omjeru 2:1 i prevode pri temperaturi od
200 C preko nikla ili kobalta kao katalizatora. Dobivena smjesa
ugljikovodika moe se razdijeliti u dizelsku i benzinsku frakciju.
Usavrenim Fischer-Tropschovim postupkom proizvodi se
sintetiki benzin u Junoafrikoj Republici, dvama postupcima,
tzv. "Sasol" i "Synthol postupcima", a sintetski plin se dobiva od
ugljena ili prirodnog plina.
[1]
Fischer-Tropschov postupak je dobio naziv po njemakom
kemiaru Franzu Fischeru (1852.-1932.) i ekom kemiaru
Hansu Tropschu (1839.-1935.), koji su otkrili taj postupak oko
1920. Nakon toga su napravljene mnoge izmjene i slini postupci,
kao npr. Fischer-Tropschova sinteza i drugi. Poeo se
primjenjivati u Njemakoj od 1936., tako da je u Drugom
svjetskom ratu bilo oko 9% zamjenskog goriva za naftu u
njihovoj vojnoj industriji. Stupanj iskoritenja tog postupka se
kree od 25% do 50%.
[2]
1 Kemija Fischer-Tropschovog postupka
1.1 Ostale kemijske reakcije
1.2 Uvjeti postupka
1.3 Raspodjela dobivenih ugljikohidrata
1.4 Katalizatori za Fischer-Tropschov postupak
2 Izvori
Fischer-Tropschov postupak ukljuuje itav niz kemijskih reakcija kojim se dobivaju ugljikovodici
(C
n
H
(2n+2)
). Korisne reakcije stvaraju alkane:
(2n+1) H
2
+ n CO C
n
H
(2n+2)
+ n H
2
O
gdje je n pozitivan broj. Stvaranje metana (n = 1) je uglavnom nepoeljno. Poeljno je stvaranje alkana koji
imaju ravni lanac, a oni su pogodni kao dizelsko gorivo. Osim alkana, dobivaju se i male koliine alkena, kao
i alkohola i ostalih ugljikohidrata s atomima kisika.
[3]
Ostale kemijske reakcije
Fischer-Tropschov postupak - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Fischer-Tropschov_postupak
1 od 3 18.8.2014. 21:24
Ruevine njemakog postrojenaj iz Drugog
svjetskog rata za dobivanje sintetskog
benzina u mjestu Police (Poljska).
Postrojenje tvrtke "Sasol" u Hamburgu, za
dobijanje sintetikog benzina.
Da bi dolo do stvaranja ugljikovodika potrebno je nekoliko
prethodnih kemijskih reakcija koje ukljuuju katalizatore. Prva
od njih bi bila odsumporavanje, budui da sumpor sprjeava
("truje") djelovanje katalizatora na stvaranje ugljikovodika
(Fischer-Tropschov postupak). Osim toga, nekoliko se kemijskih
reakcija primjenjuje da bi se dobio odgovarajui odnos vodika i
ugljikovog monoksida ili H2/CO odnos. Jedna od njih je
dobivanje vodika iz ugljikovog monoksida:
H
2
O + CO H
2
+ CO
2
Za Fischer-Tropschova postrojenja koja koriste metan kao
sirovinu, vrlo vana kemijska reakcija je parno reformiranje,
kojim se metan razlae na vodik i ugljikov monoksid:
H
2
O + CH
4
CO + 3 H
2
Da bi se iz ugljikovog monoksida CO dobili alkani, potrebna je
hidrogenacija CO, hidrogenoliza (cijepanje molekula s vodikom
H
2
) veze C-O, te stvaranje veze C-C.
Uvjeti postupka
Uglavnom, Fischer-Tropschov postupak se ostvaruje u
temperaturnom podruju od 150 C do 300 C. Vie temperature
od toga vode do brzih kemijskih reakcija, ali i do sve veeg
stvaranja metana. Zbog toga se uglavnom temperature odravaju
u niem dijelu tog podruja. Poveanje tlaka vodi do veeg
pretvaranja u ugljikohodrate i stvaranje alkana s duim lancima,
to je povoljno. Tlak je uglavnom od 1 do nekoliko bara. I vei
tlak bi bio povoljan, ali to vodi do poskupljenja opreme, a moe
doi i do prestanka djelovanja katalizatora i stvaranja koksa.
Kod Fischer-Tropschovog postupka mogu se upotrebljavati
razliiti odnosi sintetskog plina. Ako se upotrebljava kobalt kao
katalizator, onda je najbolji odnos H
2
:CO od 1,8 do 2,1. Ako se
upotrebljava eljezo kao katalizator, onda je mogue koristiti i
nii odnos H
2
:CO, to je uobiajeno za sintetski plin dobiven iz ugljena i biomase (odnos H
2
:CO je dosta
nizak, a moe biti i manji od 1).
[4]
Raspodjela dobivenih ugljikohidrata
Raspodjela dobivenih ugljikohidrata kod Fischer-Tropschovog postupka obino slijedi Anderson-Schulz-
Floryjevu raspodjelu, koja se moe izraziti kao:
W
n
/n = (1-)
2

n-1
gdje je W
n
teinski udio frakcija molekula ugljikovodika koji imaju n atoma ugljika. je vjerovatnost rasta
lanca molekule ili mogunost da e se molekula poveati kako bi napravila dui lanac. Openito, uglavnom
ovisi o katalizatoru i posebnim uvjetima postupka. Gornja jednakost otkriva da e se u postupku stvarati
jedino metan ukoliko je manje od 0,5. S druge strane ako je blii 1, onda e koliina metana biti sve
manja s obzirom na ostale ugljikovodike. To znai, poveanjem duljina lanaca ugljikohidrata e se isto
poveati. Ipak, treba naglasiti da je ugljikohidrat s vrlo velikom duljinom lanca vosak, to je nepovoljno, jer
elimo da gorivo bude tekue, pa e biti potrebno cijepanje (krekiranje) dugakih molekula. Zbog toga je
Fischer-Tropschov postupak - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Fischer-Tropschov_postupak
2 od 3 18.8.2014. 21:24
potrebno koristiti neke katalizatore, kao npr. zeolite, s kojima molekule ugljikohidrata nee biti ni preduge
(obino n < 10). Takav postupak gdje se nee stvarati metan, ali ni predugake molekule ugljikohidrata
(vosak), do sada nije jo posve uspjeno postignut.
Katalizatori za Fischer-Tropschov postupak
Za Fischer-Tropschov postupak se koriste vrlo razliiti katalizatori, ali uobiajeno su to prijelazni metali kao
kobalt, eljezo i rutenij. Nikal se isto moe koristiti, ali on poveava stvaranje metana.
[1] (http://glossary.periodni.com/glosar.php?hr=Fischer-Tropschov+postupak) "Fischer-Tropschov postupak",
Kemijski rjenik & glosar, glossary.periodni.com, 2012.
1.
[2] (http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html) "Biogoriva (biofuels)", www.izvorienergije.com, 2012. 2.
Takao Kaneko, Frank Derbyshire, Eiichiro Makino, David Gray and Masaaki Tamura: "Coal Liquefaction" in
Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2001, Wiley-VCH, Weinheim
3.
[3] (http://www.fkit.unizg.hr/_download/repository/3_Vidovic_NPP_sintezni_plin.pdf) "Sintezni plin", Fakultet
kemijskog inenjerstva i tehnologije, Sveuilite u Zagrebu, www.fkit.unizg.hr, 2012.
4.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Fischer-Tropschov_postupak&oldid=4337979"
Kategorije: Goriva Obnovljiva energija
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 19:58, 28. lipnja 2014.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Fischer-Tropschov postupak - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Fischer-Tropschov_postupak
3 od 3 18.8.2014. 21:24