TEKSTIL

Petra Bara
(konzervacija-restauracija tafelajnih slika i polikromiranog drva, III. god.)
KO!K"#$% &agita 'irjam &unara
SADRAJ:
1. TO JE TO TEKSTIL
2. POVIJESNI PREGLED TEKSTILA
3. POVIJESNI PREGLED UPORABE TEKSTILA ODNOSNO PLATNA KAO
NOSITELJA SLIKE
3. VRSTE TKANJA PREMA NAINU VE!A
". TEKSTILNA VLAKNA
#. TE$NOLOGIJA KONANJA
#.1. (&"! KO)*$
#.2. +O,-!.$ KO)/$)-$
#.3. +O,-!.$ KO)*$ +!'$ )$'-!)I I (&"I &IO(I)$
#.". /(&"O0$ KO)*$
%. KAKO SE TKA TKANINA
&. METODA UTVR'IVANJA !NAAJA POJEDINI$ PARAMETARA !A TRAJNOST
TKANE PODLOGE
(. VRSTE OTE)ENJA I U!RO*I NJI$OVOG NASTANKA
1+. *ELULO!A
11. VRSTE TEKSTILNI$ PLATANA
11.1. .$)1 .$)!)O +.$")O
11.2. KO)O+.-$1 KO)O+.-I)O +.$")O
11.3. -#"$1 -#"I)O +.$")O
11.". +$'#K1 +$'#/)O +.$")O
11.,. &(I.$
11.#. O&"$.! (&"! "K$)-$ 2I.-)O3 +OI-!K.$
12. TE$NOLOKE KARAKTERISTIKE PLATNA
13. TE$NOLOGIJA BOJENJA
13.1. +O,-!.$ 2O-$
13.2. "!O!"&KO "#'$/!)-! 2O-$
13.3. 2O-!)-!
1". TEKSTIL KAO POTPORA POLE'INI SLIKE
1,. KON!ERVA*IJA I RESTAURA*IJA TEKSTILA
1#. PRIMJERI OTE)ENJA NA TKANINI -ALKARSKA NONJA.
1. TO JE TO TEKSTIL
"ekstil je tkanina, tkivo, tkanje, sukno, platno. "ekstilije su op4i naziv za sve
predivne sirovine (sirovine za predivo, op. a.), poluprera5evine i gotove
proizvode1 tekstilni materijal.
"ekstilna industrija je op4i naziv za razli6ite grane predenja, tkanja, pletenja,
vezenja, 7ojenja, itd. kojima je svrha izrada tkanina za odijevanje. "ekstilna
kemija je kemija vlaknastih tvari, oso7ito 7ojarstva. "ekstilne 7iljke su 7iljke od
kojih se do7ivaju prediva vlakna.
2. POVIJESNI PREGLED TEKSTILA
+roizvodnja tekstila, uvjetovana primarnim 6ovjekovim potre7ama da se
zatiti od hladno4e, datira od po6etka civilizacije.
+amuk, vuna, lan, svila upotre7ljavaju se u drevnom !giptu. )a ,alekom
istoku, u Kini, proizvodnja svile se spominje 8 999 godina pr.n.e. # azijskim
gro7nicama prona5eni su sagovi stari preko : 999 godina.
# tafelajno slikarstvo platno ulazi preko kineske, a kasnije i japanske
umjetnosti slikanja na svili, preko raznovrsnih dekorativnih tkanja Istoka i
;apada nazvanih tapiserijama, te narodne umjetnosti dekorativnog slikanja
na tkaninama u srednjem vijeku. +latno kao nositelj klasi6ne tafelajne slike u
europskom se slikarstvu javlja od <=. stolje4a. ,o primjene kao nositelj slike,
tekstil se koristio kao potpora slikama na drvu. ana slikana djela na
tekstilnim nosiocima pre>ivjela su do <?. stolje4a, a razvojem uljenog
slikarstva platno predstavlja glavnu podlogu u europskom slikarstvu od <@.
stolje4a.
3. POVIJESNI PREGLED UPORABE TEKSTILA ODNOSNO PLATNA KAO
NOSITELJA SLIKE
$!-!+I"$AIO& vodi porijeklo od platna kojim je Josif iz Arimateje zavio
Kristovo tijelo. # irem smislu, $! je izvezena tkanina u crkvenoj upotre7i
koja se koristila za prekrivanje. )aj6e4e se radilo o svilenom tkanju
izvezenom zlatnom i sre7renom >icom i svilenim koncem (kod nas je poznat
Ohridski aer iz <:. stolje4a). # vrijeme renesanse i 7aroka javljaju se tehni6ki
razlozi za primjenu platna u tafelajnom slikarstvu. )aime, to vrijeme dolazi
do 7itne promjene odnosa prostora i dekora, pa oltarne slike do7ivaju ve4e
dimenzije, a javlja se i potre7a za slikom koja 4e se lako transportirati jer se
koristi u pokretu (procesije, scenske pozorine slike, dekoracije). +rema
nekim podacima, prva slika naslikana na platnu 7io je portret cara )erona
(oko =B. god. n.e.). +oznata je tradicionalna slikarska tehnika Tuchleinmalerei
kasnog srednjeg vijeka C slikanje vodenim 7ojama na neprepariranom
pamu6nom ili svilenom platnu (slikarija vidljiva s o7je strane). "ehnika slikanja
7liska je tehnici koja se koristila za 7ojanje tekstila za zastave. +rema predaji,
prvi je platno upotrije7io kao samostalni nosilac klasi6ne tafelajske slike
'argaritone ,D$rezzo.
&truktura, odnosno na6in tkanja varira s epohama i kolama. &truktura je
odre5ena de7ljinom niti, gusto4om niti pri tkanju i vrstom veza. &truktura
tkanja poma>e pri datiranju i lokaliziranju slike. "ekstura tkanja je odre5ena
na6inom veza. Kroz povijesni razvoj slika na platnu, opisane su slike na finom
lanenom platnu i svili. /isto laneno tkanje fine strukture koristilo se do pojave
gustog kosog tkanja paralelnih dijagonalnih linija koje je tipi6no za
venecijansko slikarstvo <=. stolje4a, a pose7no teksturom kao riblja kost.
Izrazito neravna struktura ovih tkanja koritena je za pastozno slikanje na
o7ojenim preparacijama. ,a 7i povrina do7ila pose7nu strukturu koristili su
talijanski slikari <E. stolje4a platna istkana vrlo labavo na koja su preparaciju
nanosili slikarskom lopaticom. &truktura je zavisila od recepata ateljea kojim
se isti6e zrno koje daje prepletanje niti. Ova vrsta podloge susre4e se i u <@. i
u <F. stolje4u kod slikara na sjeveru !urope. Kod mnogih slika slikanih na
takvoj podlozi preparacija se 6esto odvaja ostavljaju4i male kvadratne rupe
koje odgovaraju prostoru izme5u niti. ,e7lji materijal su pose7no tra>ili
njema6ki ekspresionisti. Koristili su i jutu koja je po kvaliteti loiji materijal.
Finija i gua platna koriste se od sredine <@. stolje4a. # upotre7i su platna
tkana tvorni6ki. ;7og na6ina predenja, te gusto4e i zategnutosti niti pri tkanju,
preparacija na njima ne le>i u me5uprostorima izme5u niti nego samo na
vrhu, to uzrokuje propadanje slikanog sloja. # <F. stolje4u po6inje upotre7a
pamu6nog platna. # novije vrijeme koriste se platna od modernih sinteti6kih
vlakana, kao to su poliamidi i ploiakrilnonitrilna vlakna u kom7inaciji s 7iljnim
vlaknima. Odlikuju se velikom 6vrsto4om, dimenzionalnom sta7ilno4u,
otporno4u na svjetlo, kemikalije, vodu, plijesni i insekte.
". VRSTE TKANJA PREMA NAINU VE!A
"kanine se sastoje od dva sustava niti me5uso7no isprepletenih pod pravim
kutom po pravilima veza. &va platna tkana su od uzdu>nih niti ( osnove ) i
popre6nih niti ( potke ), ali je me5uso7ni preplet niti razli6it i daje platnu
karakteristi6nu povrinsku strukturu. +redenjem najmanje tri vlakanca nastaje
nit, a kon6anjem dvije ili vie niti konac ( pre5a ). +redenje je uvijanje
vlaknastih vlakana malih duljina uz istodo7no istezanje u niti vrlo velike
duljine, odre5ene 6vrsto4e, rastezljivosti, elasti6nosti, to ovisi o vrsti i
uvijenosti vlakna.
)ajgu4a tkanja do7ivaju se iz 6vrsto predenih niti 6iste i oda7rane lanene,
konopljine, a danas i pamu6ne pre5e dugih vlakanaca jednostavnim
prepletom niti potke i osnove. azlikujemo oko <?9 razli6itih vezova od kojih
izdvajamo%
Na /0121: Gesteronitna pre5a (konac).
.!3!),$% <- vlakno, :- jednonitna pre5a, 8 C
dvonitna pre5a, B C 6etveronitna pre5a, ? C
esteronitna pre5a
UKRTENI PREPLET 101 PLATNENI VE! C najstariji je i osnovni na6in veza. )ajvie
se upotre7ljava u slikarstvu. "o je tkanje iz ujedna6enih jednostrukturnih niti u
potki i osnovi koje se prepli4u pravokutno jedna preko druge. Gto su niti de7lje
i to se vie kod tkanja dodiruju, to je vie zrnata povrinska struktura platna
jednaka na licu i nali6ju platna. Ovaj na6in veza s velikim 7rojem prepleta
izvrsno prima i ve>e preparaciju i daje 6vrstu i sta7ilnu podlogu. (a>ne vrste
ovog veza su%
R13/41 101 5a6a3a 7e8
Ovaj vez nastaje prepletanjem dviju niti osnove i dviju niti potke. "akvo tkanje
daje platno s manje osjetnom povrinskom strukturom koje se rje5e koristi
kao nosilac slike, ali ga ipak susre4emo. Kao slikarski nosilac dolazi u o7zir
jedino ako su sve niti jednakog kvaliteta, jednake de7ljine i, to je najva>nije,
ujedna6eno napete prilikom tkanja. +latnu rimskog veza sli6no je tkanje od
jednostrukturnih niti potke i niti osnove koje su ispredene od dviju tijesno
povezanih niti. "aj se vez zove zrn6asti vez, a platna koja daje po kvaliteti su
puno loija od onih tkanih rimskim vezom.
Je9r:716a
+redstavlja 6vrsto i gusto platno, tkano ukrtenim prepletom, ali iz niti
ispredenih od vie vlakana (dvije do est niti u jednoj). "eoretski 7i ovo platno
tre7alo 7iti idealni nosilac za sliku jer je 6vrsto, gusto i malo rastezljivo, ali je
praksa pokazala neto sasvim drugo. "anke niti koje se nalaze u snopu tkalne
niti rijetko su jednake de7ljine, a rijetko su i predene iz jednako drugih i
jednako tankih vlakana, pa su rijetko kada de7ele i nategnute. +rilikom tkanja
stalno mijenjaju svoj polo>aj C sad su na vanjskoj, sad opet na unutranjoj
strani, a kako su me5uso7no jako gusto isprepletene, ni samo platno nije vie
odgovaraju4e elasti6no, to je velik nedostatak i jako loa karakteristika.
"akvo platno gotovo je nemogu4e jednakomjerno napeti, a ta se nejednakost
kasnije odra>ava na svim sljede4im postupcima. +oznata je lanena i
konopljina jedrovina.
!r6;a/t1 7e8
)astaje prepletanjem niti osnove koje se sastoje iz dvije niti tijesno povezane
jedna uz drugu, s nitima potke koje su sastavljene od jedne niti. 'o>e 7iti i
o7rnuto. Kod ovakvog na6ina veza platno se nejednoliko ste>e i iste>e.
P0at6: 91<a=:6a06:= 7e8a
#potre7ljavali su ga majstori <=. stolje4a ((enecija). azlikujemo 4e5er i r1>0<1
7e8. Ova platna, 6vr4eg i sta7ilnijeg tkanja, pogodna i za ve4e formate,
danas se manje upotre7ljavaju, prije svega z7og svoje specifi6ne povrinske
strukture odnosno teksture. Ona se u odre5enom smislu ponekad posti>e
specijalnim presovanjem me5u valjcima koji imaju urezan. Ovakva jako
dopadljiva tekstura naj6e4e nastaje 6im se platno navla>i. +oneto trajnija je
tekstura na tvorni6ki prepariranom platnu jer se takvo platno manje kvasi u
kasnijim fazama rada. +ostoji 7itna razlika izme5u platana proizvedenog na
starim tkala6kim strojevima i platna proizvedenog na suvremenim tkala6kim
strojevima C tzv. sitastih lanenih platana novije proizvodnje. Kod
tradicionalnog platna niti potke i osnove le>e tijesno polo>ene jedna uz drugu
uslijed 6ega su i zrna, odnosno mali jastu6i4i to ih niti tvore pri prepletu,
gu4i. ;a razliku od ovih kvaliteta, danas su platna naj6e4e DDsitastoDD tkana,
te je i 7roj niti potke u odnosu na niti osnove pri prepletu smanjen. "ako
nastaje visoko i neugodno DD6etvrtastoDD zrno, umjesto o7lih jastu6i4a to ih u
lanenom tkanju prave isklju6ivo niti osnove.
,. TEKSTILNA VLAKNA
"ekstilna vlakna mogu 7iti prirodna i kemijska%
+rirodna vlakna su%
- prirodna celulozna
- prirodna 7jelan6evinska
- mineralna
Kemijska vlakna su%
- metalna
- silikatna
- makromolekularni prirodni spojevi
- sintetski visokopolimerni spojevi
'akromolekularni prirodni spojevi su% kau6uk, morske alge, celuloza, proteini
ili 7jelan6evine.
&intetske visokopolimerne spojeve dijelimo na% polikondenzate, poliadicione
spojeve i polimere.
#. TE$NOLOGIJA KONANJA
#.1. VRSTE KON*A
Osim kon6anog prediva, tj. industrijskog kon6anog prediva, postoje i vrste
konca koji se ne upotre7ljavaju za tkaone ili za trikota>u. Od tih vrsta poznati
su%
<. iva4i konac
:. konac za ri7arske mre>e
8. tehni6ki konci
B. gumirani konac
17a1 4:6a2
#potre7ljava se u konfekciji odjevne industrije, u ko>arskoj industriji, industriji
eira, te za izradu am7ala>e. &vojstva ovog konca su ja6ina,
nejednakomjernost i rastezljivost. +rema o7radi razlikuje se gazirani, sirovi i
parifinirani.
K:621 8a r1>ar/4e 3re?e
'oraju 7iti otporni na djelovanje vode i sunca. ;ato ih se izra5uje iz
egipatskog pamuka koji, osim 6vrsto4e i fino4e vlakna, ima ve4u koli6inu
prirodnog voska. Od vlage se tite natapanjem kemikalijama.
Te@61;41 4:621
(e4inom su odvojeni, a upotre7ljavaju se za izradu tkanina koje moraju 7iti
6vr4e i ja6e, kao i za izradu gumenih plateva, autogumitd.
+ostoji pamu6ni, laneni, svileni, vuneni i umjetni konac. Kod umjetnog konca
sirovina se do7iva kao umjetno vlakno ili kao celulozno predivo.
#.2. PODJELA KONANJA
Kon6anje je mehani6ko-tehni6ki postupak gdje se strukovnoj pre5i daje
odre5eni 7roj zavoja na odre5enu du>inu. +roizvod do7iven kon6anjem
naziva se sirovi konac. Osnovna karakteristika kon6anja je da se koncu daje
kompaktnost i 6vrsto4a.
Kon6anje mo>emo podijeliti na%
<. o7i6no ili glatko
:. efektno kon6anje
O>1;6: 101 =0at4: 4:6;a6<e
Kon6anje sa dvije do tri ili vie niti koje su po svim svojim karakteristikama
iste. 3latko4a proizvoda ovisi o tome jesu li niti jednakomjerno raspore5ene
po cijeloj du>ini i o tome je li du>ina svih niti koje 6ine konstrukciju konca ista.
EAe4t6: 4:6;a6<e
+od ovim se pojmom kon6anja podrazumijevaju konci koji se kon6aju s
raznim karakteristikama, tj. razli6itom kom7inacijom du>ina, numeracijom
razli6itih zavoja i razli6itim sirovinskim sastavom.
O7i6no ili glatko kon6anje dijelimo prema namjeni i prema vrsti izrade.
#.3. PODJELE KON*A PREMA NAMJENI I VRSTI SIROVINA
+rema namjeni konce dijelimo na%
<. konce za ivanje
:. trikota>ne konce
8. efektne konce
B. konce za vezenje
?. tkala6ke konce
=. tehni6ke konce
K:621 8a B17a6<e
Ova vrst konca se upotre7ljava u tekoj i lakoj konfekciji za spajanje skrojenih
komada u odjevne predmete. O7i6no su ovi konci izra5eni iz pamu6nih
vlakana, a u manjoj mjeri izra5uju se iz prirodne i umjetne svile i sintetike.
Tr14:ta?61 4:6a2
Kod nas nosi naslov kao parafinirano ili dora5eno predivo, a slu>i za izradu
raznih trikota>nih odjevnih predmeta. Ovi konci su izra5eni iz pamuka i
o7avezno se parafiniraju.
EAe4t61 4:621
#potre7ljavaju se za izradu 6ipki i raznih efekata na prekriva6ima i
stolnjacima.
K:6a2 8a 7e8e6<e
#potre7ljava se u doma4instvu i industriji vezenja1 to je specijalno o7ra5en
konac visokog sjaja s izrazitim efektnim 7ojama.
T4a0a;41 4:6a2
#potre7ljava se za izradu osnove i potke1 mogu se izra5ivati iz svih vrsta
sirovina.
Te@61;41 4:621
Ovi se konci koriste uglavnom kao sirovine za pletenje mre>a, u>adi, u
ri7arstvu i tehnologiji izrade guma.
+rema vrsti sirovina konci se dijele na%
- konce iz prirodnih vlakana
- konce iz umjetnih vlakana
- konce iz mjeavine prirodnih i umjetnih vlakana
#.". VRSTO)A KON*A
+ove4avanjem koeficijenta uvijanja pove4ava se i 6vrsto4a konca. "o,
me5utim, vrijedi samo do odre5ene granice, tj. do kriti6nog koeficijenta
uvijanja nakon 6ega daljnjim uvijanjem 6vrsto4a naglo pada.
$ko proizvodimo konac sastavljen od dvije niti, i ako 6vrsto4a iznosi :99
grama po svakoj niti, u slu6aju kada su niti paralelno postavljene 6vrsto4a
konca se pove4ava za dva puta. Kon6anjem tih niti 6vrsto4a konca i pre5e
daje koeficijent 6vrsto4e Kc koji je jednak omjeru 6vrsto4e konca i 6vrsto4e
pre5e.
%. KAKO SE TKA TKANINA
"kanina se naj6e4e proizvodi
ispreplitanjem niti na tkala6kom stanu.
Izme5u vratila i namotnice razapnu se
osnovne niti i kroz njih se 6unkom
provla6e potke. )a taj se na6in osnova i
potke me5uso7no ispreple4u. Osnovna
nit namotana je na vratilu. )jeni krajevi
se provla6e kroz o6ice kotlaca na
>i6anim okvirima C listovima.
+rovla6enjem 6unka kroz osnovne niti
listovi se di>u i sputaju. )a taj na6in
6unak naizmjenice prolazi iznad i ispod
osnove. Kako 7i se do7ili razli6iti uzorci,
osnovne niti se podi>u i sputaju, a
raspore5ene su na razli6ite na6ine.
)amotnica vu6e niti kroz tkala6ki stan i
namata istkanu tkaninu.
"kala6ka vjetina primjenjivala se i za izradu vunenih pokriva6a i sagova od
vune, iako su najvredniji perzijski sagovi na6injeni od svile.
,o <@. stolje4a se tkalo ru6no, a tada su izumljeni strojevi koji su taj posao
o7avljali mnogo 7r>e. )akon toga je izumljen iva4i stroj kojeg je izradio !lias
HoIe <@B?. godine u &$,-u. ;a razliku od dananjih strojeva, tkanina se
dr>ala uspravno, a igla se pomicala vodoravno. 3odine <@?< $merikanac
Isaac &inger izradio je iva4i stroj kakav upotre7ljavamo danas.
Izum iva4eg stroja donio je mnoge promjene. azvila se industrija koja je
pridonijela 7r>i i laki na6in o7rade tekstila.
&. METODA UTVR'IVANJA !NAAJA POJEDINI$ PARAMETARA !A
TRAJNOST TKANE PODLOGE
&likarski rad je s tehnoloke strane jako kompleksno djelo. Osnova je jedan
od sistema koji su element likovnog rada. )ajrairenija i najupotre7ljavanija
slikarska osnova je ve4 nekoliko stolje4a sistem tkana osnovicaJpodloga.
"kanina kao mehani6ki nosioc slike i podloge, tehnoloki izra5ena na 7rojne
na6ine i iz jako razli6itih materijala, jako utje6e ne samo na trajnost, nego i na
postojanost i izgled umjetni6kog djela. "re7a ra6unati na me5uso7na
kemijska, vizualna i fizikalna djelovanja sastojaka upotre7ljenog sistema. O
me5uso7nim kemijskim utjecajima novih slikarskih materijala mo>emo
pouzdano zaklju6ivati na osnovi znanja o struci i sirovina koje ulaze u sustav,
ali tre7a uva>avati proces starenja.
'alo se zna o fizikalnim procesima koji se pri promjeni uvjeta u okolini
doga5aju u nategnutim nosiocimaJosnovicama, te o utjecajima tih procesa na
trajnost umjetni6kog djela. )epoznate su prvenstveno promjene dimenzija
nategnutih sinteti6kih tkanina pri temperaturnim promjenama koje se cikli6ki
ponavljaju, odnosno pri promjenama relativne vla>nosti, te, s tim u vezi,
nastajanje napetosti koja mo>e uzrokovati nepovratne deformacije nategnute
osnovice, te pucanje i ljutenje podloge. )isu poznate ni mogu4nosti
dimenzionalne sta7ilizacije osnove jakim napinjanjem, odnosno termi6ke
sta7ilizacije tkanine.
(. VRSTE OTE)ENJA I U!RO*I NJI$OVOG NASTANKA
&vi organski materijali, dakle i tekstilni nosioci, stare. # procesu starenja gu7e
svoju 6vrsto4u i elasti6nost i u mnogim slu6ajevima vie nisu u stanju
funkcionirati kao potpora za slikani sloj.
KOstarjeleL tekstilne podloge restauratorima predstavljaju velik pro7lem koji se
u prolosti 6esto rjeavao du7liranjem. # dananje vrijeme, me5utim, taj se
proces vie ne smatra zadovoljavaju4im. Od ranih <FE9-ih ciljanim se
istra>ivanjima pokuavalo ispitati razli6ite uzroke ote4enja i razviti nove
postupke za konzervaciju i restauraciju tekstilnih nosioca.
(e4ina ote4enja tekstilnih podloga uzrokovana su negativnim svojstvima
celuloze, nemarnim rukovanjem i vandalizmom.
*eluloza posjeduje prili6an 7roj DDnesretnihDD svojstava%
- KstariL, tj. apsorpcijom atmosferskog kisika oksidira (mi ka>emo% KizgaraL)
- apsor7ira zra6enje koje pokre4e foto-kemijske reakcije i slama niti
- napadaju je kiseline, primjerice one prisutne u atmosferi kao one6i4iva6i
- predstavlja potencijalno hranilite za mikroorganizme
- konzervatorsko-restauratorski zahvati utje6u na nju
- osjetljivo reagira na ja6a mehani6ka naprezanja
- higroskopna je
O4/19a21<a
# dodiru s atmosferskim kisikom platnoJceluloza oksidira. +roces je
nezaustavljiv, a u naj7oljem se slu6aju mo>e usporiti. +latno koje oksidira
gu7i na elasti6nosti i postaje krto, lomljivo. +roces se dalje u7rzava kontaktom
sa suivim uljima (lanenim uljem, makovim uljem, ...) koja u procesu KsuenjaL
apsor7iraju velike koli6ine kisika. &uivo oksidiraju4e ulje na platno djeluje
kao i voda1 dolazi do stezanja, ali i do tamnjenja i djelomi6ne prozirnosti.
Kada se ulje osui platno se ponovo rairi, ali ne i posvijetli C postaje
>utosme5e i gu7i prozirnost. &tarenjem jo vie potamni i prenosi tamnjenje i
na namazne 7oje. # po6etku procesa suenja masnih oksidiraju4ih ulja, ulje
upija kisik i vlagu iz zraka i pove4ava volumen, to u toj fazi uzrokuje irenje i
skra4ivanje vlakana u platnu. # slijede4oj fazi otputa vlagu i smanjuje
volumen. (lakna ostaju nejednako izdu>ena. +roces suenja mo>e trajati i
vie od <9 godina. &va masna oksidiraju4a ulja ne djeluju jednako na platno1
tetnija su ona loe o6i4ena, toplo preana i sporosue4a. )a utjecaj ulja
najotpornije je laneno platno, dok je juta, z7og ve4e koli6ine drvenastih
materijala, najneotpornija. "erpentinsko ulje 7rzo hlapi, pa ne utje6e na
stezanje i rastezanje vlakna u platnu. )ajmanje tetno djeluju na platno
alkoholni lakovi koji se zato 6esto i spominju kao zatita nali6ja slike. (lakno u
platnu sadr>i izme5u = do <:M vlage.
UVC 8ra;e6<e
&ve prirodna vlakna i neka sinteti6ka ote4uju se vidljivim i nevidljivim
zrakama elektromagnetskog spektra, naro6ito #(-zrakama. ;rake
predstavljaju energiju, a ona se prenosi na tekstilnu podlogu. (isoka
atmosferska vla>nost i pigmenti koji djeluju kao katalizatori u7rzavaju
razgradnju. #( i vidljivo svjetlo djeluju na vanjskoj povrini. Oksidacijski
utjecaj ima i elektromagnetsko zra6enje vidljivog i ultralju7i6astog dijela
spektra koji dovodi do foto-oksidacije. ;a zatitu se koriste #( filteri.
Meta01
'etali u direktnom kontaktu (izravnom doticaju) s platnom kataliziraju
oksidaciju, to je kod starih slika jasno vidljivo na ru7ovima preko kojih su
napete na podokvir (eng. stretching edges). 3dje su >eljezni 6avli u doticaju s
platnom, ono gu7i 7oju (postaje sme5e do crno) i korodira. Oker-preparacije
koje sadr>e >eljezo navodno pridonose u7rzanom propadanju tekstilnog
nosioca.
Ut<e2a< :4:01Ba
"eka industrijalizacija tako5er pridonosi procesu propadanjaJdegradacije.
$norganske kiseline, primjerice sumporna i sulfatna kiselina, koje u okoli
(atmosferu) dospijevaju u ispunim plinovima, korozivno djeluju na celulozu.
Ovisno o lokaciji i opremi, zrak u muzeju ili so7i u kojoj su slike izlo>ene ili
pohranjene sadr>i sumporni dioksid i 6estice praine. &umporna kiselina koja
nastaje od sumpornog dioksida unitava vlakna. /estice praine koje se
talo>e na nali6ju slike ili u procijepima izme5u tekstilnog nosioca i podokvira
u7rzavaju proces djeluju4i kao kompresa.
M14r::r=a61831
+lijesni i 7akterije slamaju celulozu. "ra>e visok stupanj relativne vla>nosti ili
6ak kondezaciju C uvjete koji se, sre4om, rijetko javljaju u dananjim privatnim
z7irkama ili javnim kolekcijama. Iznimke su negrijani muzeji, crkve i ladanjske
ku4e. # slu6aju slamanja celuloze djelovanjem mikroorganizama, povrinski
indikatori (pokaziva6i) na nosiocu nalik su onima koje sre4emo kod oksidacije.
+onovno, vlakna gu7e 6vrsto4u i elasti6nost, postaju krhka i s vremenom se
raspadaju. 3ljivice su jedan od mikroorganizama koji naj6e4e napadaju
platna.
$1=r:/4:56:/t
+rirodne tkanine posjeduju nevjerojatna higroskopna svojstva. (lakna
apsor7iraju vlagu iz atmosfere i 7u7re, postaju4i de7lja i kra4a. Kako relativna
vla>nost raste, de7ljina vlakna se pove4ava. 3u7ljenjem vlage vlakna se
raste>u i postaju la7ava.
N+ri relativnoj vla>nosti od :9M do F?M netretirano platno 4e se smanjiti do =,?M, dok 4e se
platno impregnirano tutkalom rairiti izme5u <.?M i ?M.
Ut<e2a< 70a=e
Kao i svaka organska tvar, i platno pod utjecajem vlage trune i raspada se.
Od svih vrsta najotpornije je pamu6no platno, ali samo u slu6aju da se stalno
nalazi u vodi, dok u suprotnom propada 6ak i 7r>e od ostalih vrsta.
)ajneotpornija na vlagu su ona platna koja sadr>e vie drvenastih materijala.
Otpornost prema vlazi pove4ava 7ri>ljivim 6i4enjem vlakana, odstranjivanjem
drvenastih sastojaka i prirodnih ljepljivih materijala. )ajvie poteko4a i
posljedica na izlo>enost vlazi na platno stvara stezanje prilikom kvaenja, te
kasnije C ve4e ili manje C istezanje prilikom suenja. +ro7lem predstavlja
uskla5ivanje pojedinih materijala koji se u istom vremenskom intervalu 6esto
ponaaju suprotno1 dok se platno ste>e, preparacija se raste>e, i o7ratno. #
preparaciji se nalaze tvari sklone 7u7renju, primjerice tutkalo, kreda, 7olus, ...,
dok se vlakna tkanja primanjem vlage ire i smanjuju du>inu. +osljedica toga
je stezanje platna. Kod tvorni6kih platana stezanje je ja6e po du>ini (u smjeru
osnove) nego po irini (u smjeru potke).
Rea421<a 6a 7:9D
$ko voda, primjerice kondenzacijom vlage, do5e u kontakt s tekstilnom
podlogom, na7u7reno glutolinsko ljepilo stvori masu sli6nu gelu koja
posjeduje samo ograni6enu mehani6ku 6vrsto4u C u jednoj je vrsti prijelaznog
stanja izme5u krutine i teku4ine. # ovom stanju suprotne sile u platnu
prevladavaju, i nosiocJpodloga se smanjuje. )astale tenzije mogu uzrokovati
odvajanje slikanog sloja od tekstilne podloge. 'okro platno osjetljivo je i na
ve4u hladno4u1 ako se mokra vlakna zalede, postaju krta. .ed, koji ima ve4u
povrinu od vode, vlakna razvla6i iz prepleta.
Na5et:/t 50at6a
)apetost platna se mjeri u njutnima po metru ()Jm). )ormalna napetost
platna je od <99-:99 )Jm ili <9-:9 kgJm. Ova KidealnaL napetost ne mo>e se
stalno odr>ati. +romjene u relativnoj vla>nosti i temperaturi uzrokuju da svaka
slika na platnu gu7i napetost i postaje la7ava (idealna klima je <@ * i ?9-=9M
relativne vlage). Ola7avljeno platno postaje podlo>no djelovanju gravitacijske
i drugih sla7ih sila koje 4e deformirati podlogu. &vaka tekstilna podloga ima
svoju idealnu napetost. +ravilna priprema platna pove4ava trajnost platna.
N+reporu6a se da platna tre7aju odle>ati do : godine prije upotre7e.
K013at/41 D7<et1
Klima djeluje i na nali6je slike. ,e7ljina ukrasnog okvira ostavlja malen zra6ni
prostor izme5u zida i slike koji posjeduje razli6itu temperaturu i vla>nost od
zraka u so7i. azlike variraju u odnosu na vrstu i polo>aj zida. # pravilu je
temperatura iza slike ni>a, a vla>nost via. Ove razlike mogu 7iti znatne ako
slika visi 7lizu zida ili je naslonjena izravno njega. Klimatski DDme5u-prostoriDD
uzrokuju difuziju vode kroz tekstilnu podlogu i sloj slike. Ovo mo>e uzrokovati
krakelire, pukotine, odvajanje slojeva i deformacije. ;akrpe na platnu, natpisi
na pole5ini i sl. pove4avaju otpor na difuziju to je jedan od mogu4ih uzroka
njihove vidljivosti na licu slike.
De5:1 1 tra6/5:rt
2rojne su tekstilne podloge 7ile ote4ene z7og neprikladnog pohranjivanja i
nestru6nog transporta.
K1/e016e 1 0D?16e
-ake kiseline razaraju sve vrste vlakna1 vlakno prvo po>uti ili postane sme5e,
zatim trune i na kraju se mrvi. ,jelovanje kiselina ja6e je kod onih platna koja
sadr>e vie drvenastih materijala. .u>ine C naro6ito vapnoJkre6 C djeluju na
platno sli6no kao i kiseline.
1+. *ELULO!A
&ve vrste 7iljnih vlakana gra5ene su od celuloze. Osim celuloze 7iljna vlakna
sadr>e i lignin u drvenastim sastojcima vlakna, vosak, kro7, e4er,
7jelan6evine. &ve primjese osim voska, negativno utje6u na trajnost platna.
+reradom i 6eljanjem i ispiranjem uklanjaju se drvenasti sastojci kao i
prirodne ljepljive materije-time se pove4ava kvaliteta platna.
-po sastavu je polisaharid (ugljikohidrat) u kojoj su molekule ,-glukoze (ostaci
molekula) povezane u lance koji 6ine molekulu celuloze. .anci su u
celuloznim vlaknima paralelno razmjeteni i povezani vodikovim vezama to
celuloznim vlaknima daje pose7nu 6vrsto4u.
11. VRSTE TEKSTILNI$ PLATANA
11.1. LANE LANENO PLATNO
.an je 7iljka iz porodice Linaceae sa sitnim li4em, malim plavkastim
cvjetovima i duguljastim tamnosme5im sjemenom.
: do 8 mm de7ela sta7ljika lana daje 89 do ?9 cm duga vlakna1 u sta7ljici ima
<? do :@M vlakana razvrstanih kru>no. (lakance lana je gra5eno od <9-:9
stanica koje imaju o7lik prizme. )iti lana su okrugle, nikada pljosnate ili
svrdlasto uvijene. *jev6ice u sredini 4elija vidljive su kao tanke, ravne crte.
&paljivanjem zapa>amo da laneno vlakno gori sla7ijim plamenom, zadr>ava
strukturu tkanja i prelazi u 7ijeli pepeo
(lakna lana sadr>e =?-F9M celuloze i vie ili manje primjesa% pektin, vosak
(koji pozitivno utje6e na otpornost vlakna na vlagu), kro7, e4er,
7jelan6evine, lignin, O
.aneno vlakno o7i6no je svjetlije 7oje, poneto zelenkastosivo. )ajfinije vrste
lanenog platna su svjetlije, sre7renasto>ute 7oje. # normalnim okolnostima
sadr>i <:M vlage. +rimanjem vlage vlakna postaju de7lja, kra4a i 6vr4a.
Otputanjem vlage iste>u se i postaju du>a.
.aneno platno predstavlja najkvalitetniju vrstu elasti6nog nosioca tafelajne
slike. +ostoji oko <99 razli6itih vrsta ove 7iljke. )ajkvalitetnija vlakna za pre5u
daje 7iljka koja raste na ja6oj zemlji na viim zemljitima, posijana gusto tako
da su sta7ljike tanje i dulje. Panje se odmah kada sta7ljika sazrije.
)ajkvalitetnija lanena pre5a proizvodi se u naim krajevima pogotovo u
planinskom podru6ju, a poznato je i laneno platno proizvedeno na
$peninskom gorju (to je 6uveno "O&K$)&KO +.$")O).
&vojstva lanenog platna%
- relativno do7ra dimenzionalna sta7ilnost
- minimalan sadr>aj drvenastih materija
- otpornost na vlagu
- fina povrinska struktura
- relativno do7ra elasti6nost i trajnost
11.2. KONOPLJAE KONOPLJINO PLATNO
,omovina konoplje je Indija i srednja $zija, a u !uropu su je donijeli &kiti.
Konoplja je dvodomna 7iljka annabis sativa. # prvo7itnoj domovini dose>e
visinu i do 8 m, a kod nas do <,? m. azlikujemo muku konoplju C 2-!.I*$
(ima samo pranike) i >ensku konoplju C *)I*$ (sadr>i sjemenske plodnice).
2jelica je 7itno kvalitetnija od crnice.
&tanice koje izgra5uju konopljino vlakno su vie kutnog o7lika, ali im uglovi
nasu otri, ve4 zao7ljeni. +od pove4alom primje4ujemo drvenastije i 6upavije
4elije1 cjev6ice u 4elijama su ire i plosnatije.
&paljivanjem zapa>amo da gori 7r>e od lanenog vlakna, sla7ije zadr>ava
strukturu tkanja, pepeo je poneto tamniji C 7ijelosive 7oje.
(lakna konoplje sadr>e celulozu s vie primjesa nego kod lanenog vlakna1
negativne primjese su lignin i 7iljna ljepila, a sadr>i i smolna ljepila i vosak.
2oja ovisi o kvaliteti1 sre7renosiva je najkvalitetnija, zeleno>uta je srednje
kvalitetna, sme5e ili tamne 7oje su najsla7ije kvalitete.
)aj7olju pre5u za slikarsko platno daje gusto sijana 7jelica koja sadr>i manje
ljepila od crnice. 'e5u najkvalitetnije vrste u7raja se talijanska konoplja iz
2ologne, svijetlosivo, mekano i >ilavo platno, te sivozeleno platno iz Aerrare.
Konopljino vlakno je tvr5e, drvenastije i 6upavije, zato se niti mnogo 7olje
me5uso7no pove>u pa se i manje ste>u i raste>u kod promjene vlage i
temperature, ali je i manje elasti6nije.
&vojstva konopljinog vlakna (odnosno zato je konopljino platno loije od
lanenog)%
- ima ve4i sadr>aj drvenastih materija
- gru7lje je povrinske strukture
- druk6ije reagira na vlagu (z7og ve4eg sadr>aja voska i smola te>e se kvasi,
ali primljenu vlagu kasnije i te>e otputa1 nakvaeno konopljino platno
prilikom stezanja se 6esto i nejednako na7ora).
11.3. JUTAE JUTINO PLATNO
,omovina jute je isto6na Indija. ;a preradu se koriste 7iljke orchorus
capsularis, kao i druge vrste iz porodice lipa Tilijaceae. ,o7iva se iz sta7ljike
7iljke jutovac koja uspijeva u tropskim krajevima.
(lakna su duga : do 8 m, vlakanca su raspore5ena sli6no kao kod konoplje i
lana. 0elije vlakanaca su u presijeku vie kutne, a imaju i irok kanal. (lakna
jute sadr>e EBM celuloze, <@-<FM lignina, te vie ili manje smolnih tvari i
voska.
&paljivanjem gori ja6im plamenom, zadr>ava strukturu tkanja i daje 7ijelosivi
pepeo.
2oja je zavisna od kvalitete, sre7renkasto platno je kvalitetnije i meke, a >uto
do sme5e znatno sla7ije jer sadr>i vie primjesa.
-uta se sije u prolje4e. /im sta7ljike po6nu cvasti, re>u se i izla>u kra4e
vrijeme, a poslije toga se gule, sue i dalje o7ra5uju. # predionicama se
omekavaju mineralnim ili ri7ljim uljima da 7i se mogla lake tkati, jer su
vlakna gru7a.
-utino platno nije elasti6no, 7rzo se istroi i raspada. "vrdo je, puno dla6ica i
hrapavo. ,jelovanjem svjetlosti juta tamni, postaje sme5e 7oje i lako se
raspada.
&vojstva jutinog platna%
- z7og gru7e strukture i vrlo velike koli6ine tetnih primjesa koje sadr>i, jutino
je platno najloije kvalitete
- nije dosta gusto tkano, tako da je teko zapuniti rupe u preparaciji
- pod utjecajem vlage i temperature platno se jako iri, odnosno ste>e
11.". PAMUKE PAMUNO PLATNO
,omovina pamuka je Indija. Iz Indije pamuk kasnije dolazi u +erziju, preko
$rapa u !gipat, pa u !uropu. +rve vrste pamuka su prirodno sme5e, crvene,
a tek kasnije 7ijele 7oje. 2iljka pamuka spada u porodicu sljezova !alvaceae.
2iljka pamuka raste u visinu ?9-E9cm.
&azrelo sjeme sadr>i 7ez7roj sitnih dla6ica-vate odnosno vlakanaca koja
rastu iz samog sjemena. 2roj vlakanaca koji izraste iz jednog sjemena je
jako razli6it od 8=99-<B999 dla6ica. ,u>ina sjemenskih dla6ica iznosi :9-?9
mm, a sastoji se samo od jedne stanice, spljotene i svrdlasto zavijene. +od
mikroskopom vidimo da je vlakno pamuka spljotena cjev6ica, spiralno
zasukanih <99-899 zavoja. +amu6no vlakno sadr>i jednu 4eliju sa tankom
stijenkom.
&paljivanjem zapa>amo da gori ja6im plamenom i ostavlja u pepelu jedva
vidljivu strukturu tkanja.
+amuk je gotovo 6ista celuloza s manjim ili ve4im postotkom voska, pektina i
masno4a. Od sjemenki pamuka do7ijaju se i ulje i mast.
2er7a pamuka ne o7avlja se istovremeno u cijelom grmu, sazrio pamuk se
u7ere, zatim se u strojevima selekcionira, vlakanca se o6iste i predu u nit.
2oja pamuka je svijetlo>u4kaste 7oje ili 7ijele. +amuk nema dovoljno
elasti6nosti, pa pamu6no platno nakon istezanja ostaje la7avo.
&vojstva pamu6nog tkanja%
- ima negativna svojstva1 ste>e se prilikom kvaenja i nanoenja preparacije,
ali se i jako raste>e kada se osui
- kratka i tanka vlakanca primanjem vlage 7u7re, pogotovo to imaju glatku
povrinu
- ako se platno nalazi stalno u vodi, trajnost mu je neto du>a od lanenog i
konopljinog, ali zato na zraku 7r>e propada.
11.,. SVILA
"o je tanko i sjajno prirodno vlakno koje se do7iva odmatanjem 6ahura
dudova svilca. azlikujemo dvije vrste prirodne svile% pravu i divlju. +rava
svila proizvodi se od spomenutih svilenih 7u7a koje se hrane li4em 7ijele
murve tj. duda. ,ivlja svila do7iva se od 7u7a koje se ne goje u tu svrhu, ve4
se jednostavno sakupljaju. Kukuljica 7u7e stavi se u vrelu vodu, zatim se
izvla6i nit duga i do <999 m.
)iti su svijetlo>ute 7oje, toliko su tanke da je potre7no upresti vie niti zajedno
da do7ijemo nit dovoljno jaku za tkanje.
+o sastavu svila je 7jelan6evina fi7roin, pa izgaranjem daje miris sli6an
zapaljenom perju.
)iti svile sadr>e E?M fi7riona, :BM sericina, <M masno4e i poneto
mineralnih soli i 7ojila. +rava i divlja svila imaju gotovo identi6an kemijski
sastav.
&vojstva svilenog tkanja%
- otpornije je na vlagu, toplinu i hladno4u od 7iljnih vlakana
- minimalno se ste>e i raste>e, jer se sastoji od tankih niti velike glatko4e koje
skoro ne upijaju vlagu
- utjecaj masnog ulja na prirodnu svilu je tako5er minimalan, ali je zato
kiseline i lu>ine znatno ote4uju.
11.#. OSTALE VRSTE TKANJA BILJNOG PORIJEKLA
M1<eBa6: 50at6:
Izra5eno je od razli6itih sirovina 7iljnog porijekla, kao nosilac slike uvijek je
loije od jednovrsnog tkanja. Iznimka je jedino platno izra5eno od lana i
konoplje u kojem su ove dvije vrste vlakana jednakomjerno pomijeane.
Ovakvo platno malo se iri i ste>e i minimalno na7ora. "akvo platno je do7re
dimenzionalne sta7ilnosti, ali je z7og zase7nog rastezanja i stezanja
pojedinog vlakna, koje mo>e uzrokovati pucanjeJraspucavanje preparacije,
nepouzdano.
12. TE$NOLOKE KARAKTERISTIKE PLATNA
Sa/ta7
*eluloza, te vie ili manje primjesa
P:r1<e40:
azlikujemo celulozna vlakna koja su porijeklom likina vlakna i sjemenske
dla6ice
Pr:2e/ 5r:187:96<e
Klasi6ni, tradicionalni na6in proizvodnje platna sigurno je 7itno kvalitetniji od
suvremenih industrijskih metoda1
DD&elja6ki na6inDD uklju6en je u preradu i proizvodnju specijalnog finog
slikarskog platna engleske i holandske proizvodnje. 'anufakturni proizvo5a6i
slikarskog platna 7irali su samo meku, kvalitetnu i dugovlaknatu pre5u iste
vrste i prije predenja do7ro je o6istili. )iti su morale 7iti jednake de7ljine,
glatke i jako zasukane (ne 6upave i pune 6vorova). +re5u su najprije kuhali u
sla7oj lu>ini te zatim dugo ispirali u teku4oj vodi. )a taj na6in su odstranjivali
prirodna smolna ljepila. +rilikom pranja namotanu su pre5u tukli na drvenim
plo6ama dok je ne 7i usitnili i time mehani6kim putem odstranili drvenaste
tvari. Kvalitet i kvantitet tkanja 7itno je ovisan ve4 o samom 6eljanju pre5e1
tako se iz kilograma temeljito o6eljane pre5e do7ije <B m platna, tzv.
KholandskogL.
"vorni6ko platno danas ni iz daleka ne nalikuje na sve spomenute kvalitete
DDholandskog platnaDD. &la7osti tvorni6kog platna ispravljaju se prokuhavanjem
u sla7oj lu>ini te kasnijim temeljitim ispiranjem, kao i natezanjem platna na
privremeni ram i 7ruenjem na mokro. )a kvalitetu utje6e i 7ijeljenje platna.
Kvalitetnije je platno od prirodno o7ijeljenih niti. $ko 7ijelimo ve4 gotovo
platno, prilikom 7ijeljenja neminovno ote4ujemo odnosno smanjujemo
6vrsto4u samog platna, te mu na taj na6in skra4ujemo vijek.
E0a/t1;6:/t
elativno do7ra, zavisi od duljine i kvaliteta likinih vlakanaca, 6isto4e samih
niti kao i na6ina proizvodnje. )a elasti6nost platna utje6u i ostali materijali s
kojima platno dolazi u dodir kao nosilac slike. Od razli6itih vrsta veziva na
platno utje6e najnegativnije utje6e ulje koji uzrokuje njegovu krtost, a u
kasnijoj fazi dovodi i do raspadanja tkanja.
13.TE$NOLOGIJE BOJENJA
13.1. PODJELA BOJA
2oje se dijele na one topive i one netopive u vodi
<. 2oje topive u vodi
- supstantivne 7oje
- 7azne 7oje
- kisele 7oje
:. 2oje ne topive u vodi
- sumporne 7oje
- 7oje koje se grade na vlaknu
- pigmentne 7oje
- 7oje za acetatnu svilu
- 7oje topive u organskim materijalima
13.2. TEORETSKO TUMAENJE BOJA
2ojenje ovisi o vrsti materijala koji se 7oja. +roces 7ojenja ovisi o karakteru
7ojenja i konstrukciji materijala namijenjenog 7ojanju. 2ojilo se mo>e
prilago5avati materijalu dodavanjem raznih sredstava i mijenjanjem
temperature. "a sredstva mogu djelovati u smislu pove4anja ili smanjivanja
koli6ine 6isto4e 7oje, odnosno u smislu 7r>eg prela>enja 7oje na vlakno.
Od tehni6kih upotre7ljivih 7oja tra>i se da imaju slijede4a svojstva%
Ra/t7:r0<17:/t
- je prevo5enje 7oje pomo4u razli6itih dodataka ili same vode u rastvorljiv
o7lik.
S5:/:>6:/t e=a0181ra6<a 1 189aB6:/t
- je o7lik 7oje da jednakomjerno prelazi na vlakno. "a je sposo7nost u nekih
7oja 7olje izra>ena ukoliko se ona 7olje otapa u vodi i polaganije prelazi na
materijal. Izdanost je odlika 7oje da to manja koli6ina 7oje o7oji to vie
tekstilnog materijala. Od svih vrsta 7oja po izdanosti na prvo mjesto dolaze
7azne 7oje, a me5u posljednim se nalaze sumporne 7oje.
17:/t t:6a 1 5:/t:<a6:/t
- je specifi6na oso7ina pojedinih grupa 7oja. Od 7oja koje primjenjujemo na
pamu6nim materijalima na prvom mjestu su neke nijanse 7oja koje grade na
vlaknu, a ne posljedicom nekih supstrativnih 7oja.
& o7zirom na 5:/t:<a6:/t >:<e 6a /7<et0:, ispitivanje se vri tako da se uzorak
izla>e djelovanju sun6eve svjetlosti. O7ojani uzorak stavlja se pokraj uzorka
o7ojenog jednom standardnom 7ojom. #zorak mora 7iti izlo>en svjetlosti
odre5eni 7roj sun6anih sati, sve dok se na njemu ne vide znatne promjene.
#zorci se prekriju do polovine katodom i anodom te se mjeri promjena nijanse
pomo4u tipiziranih uzoraka. +romjena nijanse ocjenjuje se od < - @, gdje @
predstavlja naj7olju, a < najsla7iju postojanost. ,anas postoje i precizniji
aparati kojima je postupak mjerenja 7r>i i lake izvodljiv.
& o7zirom na 5:/t:<a6:/t >:<e 6a 5ra6<e, ispitivanje se vri tako da se o7ojeni
uzorak stavi izme5u pamu6nog iskuhanog i vunenog materijala, nakon 6ega
se sve zajedno uronu u otopinu tekstilnih sapuna. +romatra se isputanje
7oje na pamuk i vunu pri temperaturi B9, =9 i <99 *. "emperatura pri kojoj se
vri ispitivanje ovisi o grupi 7oja kojom je materijal o7ojen. Kada je
eksperiment zavren, 6esto je mogu4e ustanoviti o kojoj se grupi 7oja radi.
"ako 4e, primjerice, materijal o7ojen 7azi6nom 7ojom otputati 7oju na
vunenu tkaninu, dok 4e pamu6na ostati neo7ojena. 'aterijal o7ojen
supstrativnom 7ojom ponaat 4e se sasvim suprotno.
13.3. BOJENJE
2ojenje se vri s 9,?-:M 7oje. 2oja u prahu zamijea se s neto octene
kiseline koja olakava otapanje. "a se smjesa prelije mekom vrelom vodom i
mijea1 potpuno otopljena 7oja procijedi se kroz sito i dodaje se u kupelj gdje
se nalazi do7ro ocije5en materijal. +reporu6a se 7oju dodavati u vie o7roka,
6ak i do deset puta, i to tako da se uvijek pri6eka s novim dodavanjem dok se
prethodna 7oja ne iscrpi. Kada se do7ije tra>ena nijansa, kupelj se zagrijava
na =9-E9 * i ta se temperatura neko vrijeme zadr>ava. )akon toga se
materijal temeljito ispire.
1". TEKSTIL KAO NOSIO* SLIKE F NEKI PROBLEMI U RESTAURA*IJI
;7og nedostatka alternativnih rjeenja, sve do ranog :9. stolje4a osla7ljene ili
unitene tekstilne potpore tretirale su se upotre7om zakrpa od tkanine,
dodavanjem ru7ova, namakanjem nosioca ili du7liranjem slika. ,u7liranje je
7ila univerzalna metoda za tretiranje svih vrsta ote4enja, 7ez o7zira na
njihovu veli6inu i opseg. 'e5utim, sve kriti6niji stav prema du7liranju koji se
javlja u posljednje vrijeme, uz otkri4e modernih sinteti6kih ljepila za
restauraciju slika doveo je do promjene u na6inu na koji se tekstilni nosioc
tretira.
Tret1ra6<e 5:9er:t16aG rD5a 1 5D6421<a
Op4enito 4e prostor oko poderotine ili rupe 7iti rastegnut i deformiran kao
posljedica poputanje mehani6kog naprezanja. +rije nego to se to podru6je
sta7ilizira, tre7a ga izravnati. kada se to napravi, ovisno o o mjeri do koje se
platno rastegnulo, ru7ovi pukotine prilikom spajanja 4e se preklopiti. "o
dovodi do razlike u KvisiniL (eng. level) slike. ,a 7i se to iz7jeglo, predlo>eno
je da se na mjesto ote4enja na pole5ini slike stavi glina i to tako da
rastegnuto podru6je, ovisno o stupnju deformacije, o7likuje lagano
zade7ljanje, sve dok se pokidani krajevi ponovno ne sastave. +oderotina se
tada sta7ilizira japan papirom, izravnava i dalje tretira. $ko se tekstilna
podloga previe rastegnula, preklapanje se uklanja skalpelom.
)a slikama mogu postojati poderotine kojima se ru7ovi vie ne mogu spojiti.
)akon izravnavanja izme5u dviju stranica poderotine ostaje rupaJprocijep. #
ekstremnim slu6ajevima restaurator 4e pokuati zategnuti skupljeno platno
du> poderotine pomo4u utega i vla>enjem. +roces nije u cijelosti 7ez
pro7lema jer mo>e dovesti do stvaranja finih pukotina u slikanom sloju. $ko
se rastezanje vri u tzv. Kklimatskoj omotniciL, naprezanja za sliku 7it 4e
manja. Kada su ru7ovi poderotine ponovno postavljeni zajedno, s prednje se
strane fiksiraju japan-papirom ili se zaiju na pole5ini. +oderotine i
KposjekotineL restauriraju se tako to se pokidane niti zaivaju, dok se rupe
zapunjavaju komadom tkanine. Kod velikih je ote4enja nakon tretmana
poderotiae i rupa sliku potre7no du7lirati. $ko se, primjerice, poderotine ne
tretiraju prije du7liranja, ru7ovi 4e se deformirati i sa so7om povu4i platno na
koje je slika du7lirana.
T4a616e 1 8a4r5e
&ta7iliziranje rupa i poderotina sa zakrpama postupak je koji ima dugu
prolost. )e zna se kada su zakrpe 7ile prvi put upotre7ljene. "kanine
pogodne za zakrpe su one koje strukturom odgovaraju originalnom nosiocu.
3aze i stara platna tako5er se mogu koristiti za zakrpe. ;akrpe se lijepe
glutolinskim ljepilom, smjesom od 7rana i vode, voskom, olovno 7ijelom,
sinteti6kom smolom ili votanim ljepilom.
!aB17a6<e 5:9er:t16a
Kod ivanja, koje se o7avlja nakon to je poderotina poravnana, slika se
licem prema dolje polo>i na 6vrstu podlogu. )ajlonski se konac provla6i du>
pokidanih niti te ispod popre6nih niti koje le>e na njima. Konac se na
odre5enoj udaljenosti od poderotine sve>e u 6vor, i ispod i iznad ote4enja.
/vor se provu6e popre6ne i to tako da kada se Kzaka6iL 7ude 7lago napet.
Kada je ivanje gotovo, najlonski konac se sta7ilizira tako da se novi konac
uplete u ve4 postoje4i.
MarDA0a?a
'arufla>a je izraz koji se danas koristi za spajanje tekstilne podloge na 6vrstu
podloguJplo6u. azlzi za upotre7u marufla>e 7ila su velika ote4enja tekstilnih
nosioca, neo7i6ni o7lici slika, ali i zatita od ote4enja i deformacija slikanog
sloja. Krute potpore 7olje i efektnije sta7iliziraju sliku od materijala za
du7liranje. 'aterijali za du7liranje tre7aju 7iti sta7ilni jer su izlo>eni svjetlu i
one6i4iva6ima u zraku. 'orali 7i 7iti to je mogu4e 6vr4i, posjedovati
izotropne karakteristike (jedanko se KkretatiL, tj. iriti i skupljati u svim
smjerovima), pokazivati minimalne reakcije na promjenu u vla>nosti i do7ro
se spajati sa sredstvima za lijepljenje. +latna su 7ila jedini materijali za
du7liranje i zakrpe sve do <FE9-ih. &vako platno za du7liranje mora 7iti
oprano, izravnano i ne smije imati nepravilnosti. ,a 7i ga se izravnalo, mora
7iti napeto na radni okvir koji je ve4i od originalne slike. "a platna o7i6no te>e
899-B?9 gJm
:
1,. KON!ERVA*IJA I RESTAURA*IJA TEKSTILA
# konzervaciji i restauraciji prvo i osnovno je izrada dokumentacije%
1. A6a018a te4/t106:= 5re93eta
- veli6ina (irina, du>ina, o7ujam)
- materijal
- 7oja
- tehnika veza, ukrasa (i njegove veli6ine)
- vrsta veza
- ote4enja
2. A6a018a 3ater1<a0aG 5re93eta 1 5r:/t:ra D 4:<e3 /e te4/t1061 5re93et 6a0a81
'aterijal se podvrgava analiti6kim postupcima. (ri se njegov pregled, rade
kemijsko-tehnoloke analize i utvr5uje postotakJstupanj ote4enosti vanjske i
unutarnje gra5e predmeta. Ispituje se struktura tkiva i priroda nastalih
promjena. adi se analiza prediva i uz pomo4 mikrofotografija utvr5uje stanje
predmeta. Ispituju se likovno-tehni6ki o7lici i elementi u vezivu, ukrasu i kroju.
+retra>uje se regionalizirana produkcija raznih tipova tkanina i ukrasnog
materijala, istra>uju se izmjene koje su nastupile u tkala6koj i vezila6koj
tehnici nastupaju4ih razdo7lja.
- Na817 5re93eta1 svaki odjevni predmet ima svoje ime (naziv).
- Ve01;16a 5re93eta1 izra>ena je u cm ili mm, a ozna6uje du>inu, irinu i
o7ujam predmeta.
- Mater1<a01 pamuk, lan, svila, vuna, damast, 7rokat, sukno, 6eljane tkanine,
valjane vunene tkanine, 6oja (tkanine mogu 7iti industrijski proizvod, te
proizvod manufakturne ili ku4ne radinosti)1 svilene i zlatne vrpce1 svileno,
sre7reno i zlatno predivo, pera, krzno, ko>a i metalni ukras C materijali za
vezivo i ukrase.
- B:<a1 7ijela, >uta, crvena, >arko-crvena, svijetlo modra, tamno modra do
crne, lju7i6asta, tamno sme5a, crna, sre7ro i zlato.
- Ve8 t417a1 platno, keper, oja6ani keper, atlas, krep, du7l vezovi
- O>0121 1 014:76:Ce/tet/4a :>ra9a1 motivi su vrlo skladnih odnosa i proporcija.
(e4inom su iz 7iljnog svijeta ili geometrijske.
- Te@614a1 tkala6ka, industrijsko tkanje, ru6no tkanje, vezila6ka, plosni vez,
reljefni vez u sre7ru i zlatu, aplikacija svilom i aplikacija o7licima iz
sre7renog lima i dugmadi
- U8r:21 :Btee6<a1 praina i mikroflora iz zraka, tetnici, razlijevanje 7oje
uslijed znoja, mehani6ko trenje, dotrajalost, oksidacija 7oje, djelovanje
svjetlosti nastaju centri razaranja 6ije irenje u7rzava toplina.
- Pr:/t:r -D 4:<e3 <e te4/t1061 5re93et.1 mjesto, so7e, raspored prozora.,
svjetlost, rasvjeta, grijanje, higijena predmeta i prostorija sve su va>ni
faktori koje moramo istra>iti.
- OBtee6<e 5re93eta 18ra81t1 D 5:/t:213a
- O5teree6<e te4/t106:= 3ater1<a0a (tkanina-krzno, svila, sre7ro1 ko>a-metal)
3. Ut7rH17a6<e 5:tre>a 1 5r1<e90:81 8a 8aBt1tD
"ekstilna tehnologija 7avi se%
- prou6avanjem tekstilnih sirovina
- prou6avanjem metoda njihove prerade
- predenjem, tkanjem, doradom, oplemenjivanjem gotove ro7e
- ispitivanjem tekstilnog materijala.
Te35eratDra
"re7a 7iti oko :9 *. (ie temperature dovode do smanjenja relativne
vla>nosti u prostoru i uzrokuju isuivanje materijala, dok manje zadr>avaju
vlagu.
V0a=a
elativna vla>nost zraka kod temperature od :9 * iznosi =?M. +ovienje
vlage dovodi do pojave plijesni i 7akterija.
S7<et0:
)ajrazornije djelovanje imaju #( zrake. 2ojane tkanine s vremenom iz7lijede,
a celuloza se fotoliti6ki razgra5uje.
PraB16a
+raina sa so7om nosi organske i mineralne 6estice koje se talo>e na
tkaninama. .u>nate reakcije (od pH E-F) uzrokovane prainom pogoduju
razvoju gljivi"nih oboljenja na tkanini. ;a suz7ijanje gljivi6nih o7oljenja tkanina
danas se koriste fungicidi. +redmet se mo>e na vie na6ina izlo>iti djelovanju
zatitnih kemijskih sredstva1 potapanjem u kupku ili, primjerice, prskanjem
predmeta. Osim toga, zatita se mo>e provesti grijanjem predmeta na
temperaturi od =9-E9 * u trajanju oko 89 min. ,ezinficiranje se mo>e
provesti i infra lampom. (eoma je tetno pohranjivanje tekstilnih predmeta u
plasti6ne vre4ice i vre4e u vla>nim prostorijama jer su to prava rasadita
mikroorganizama.
tet:;16e
.eptiri, kukci, krznai. # jednoj godini mo>e se izle4i :-B ili ?-= generacija
moljaca. Iz jajaca samo jedne >enke razvije se toliko moljaca da kroz vrijeme
od godinu dana pojedu B=-?9 kg vune. .i6inka se prestaje hraniti kad
temepratura padne na @ *, a 6im temperatura poraste, li6inka nastavlja s
ishranom.
Kako se tekstilni predmeti mogu zatititi protiv moljaca i kukacaQ
<. 'ehani6kom zatitom% ispraivanjem, 6etkanjem, sun6anjem
:. Otrovnim parama% kamfor, heksakloretan, paradiklor7enzen, O
8. KPderu4im otrovimaL organskog porijekla% #ulan, !itin
B. Kontaktnim otrovima% prirodna i sintetska sredstva
Izlaganjem tekstilnog predmeta direktno sun6evom svjetlu u vremenu od
jednog sata, u velikoj se mjeri unitavaju jajaca kukaca-teto4ina.
". !aBt1ta te4/t1061@ 5re93eta
+omo4u klima ure5aja tre7a osigurati adekvatne i konstantne mikro-klimatske
uvjete, tj. uvjek iste uvjete vlage i toplineJtemeprature. "emperatura tre7a
iznositi oko :9 *, a relativna vla>nost =?M. &vi prostori tre7aju 7iti prozra6ni,
do7ro provjetreni, 6isti te do7ro i pravilno osvijetljeni. Iz prostorije u kojoj se
predmeti nalaze tre7a ukloniti prainu.
+o mogu4nosti, predmeti 7i tre7ali 7iti pohranjeni u prostrane ladice. Ormari i
vitrine tre7ali 7i 7iti do7ro za7rtvljeni kako 7i se sprije6io ulazak praine, ali i
nametnikaJteto6ina(itrine 7i tre7ale 7iti staklene, s do7rom, ali ne-tetnom
rasvjetom unutarnjeg prostora, lako pristupa6ne za 6i4enje.
.utke za odje4u tre7ale 7i 7iti izra5ene prema karakteru tipa odre5enog kroja
i iz materijala koji se mo>e do7ro 6istiti. (jealice 7i tre7ale 7iti o7le, izra5ene
od laganih materijala, 7ez metalnih kuka. Kako 7i titile odje4u (odijela) od
istezanja, tre7ale 7i imati to6no odre5enu irinu prsa i ramena.
,. I:t:=raA/4e /6134e 5re93eta
+rije, tijekom i nakon restauratorsko-konzervatorskih zahvata.
#. Na2rt 4r:<a
Od svakog odjevnog predmeta potre7no je iscrtati kroj u malom mjerilu.
)a temelju do7ivenih utvr5enih podataka preporu6a se predmet zatititi te
pristupiti kemijsko-tehnolokim i likovno-tehni6kim zahvatima.
%. Re=e6er1ra6<e
Ovim postupkom materijal se oslo7a5a svih tetnih naslaga koje su
natalo>ene na njegovoj povrini ili su ule u pore tkiva i veziva. 'aterijalima
se vra4a njihov K>ivotL i oso7ine, te im se (djelomi6no) vra4aju prvo7itne
karakteristike1 7oja, sjaj, 6vrsto4a, elasti6nost, opip.
&. K:68er71ra6<e
Konzerviranje je potre7no provesti u svrhu zatite od mikroorganizama, te
produ>enja >ivota i trajnosti materijala. Koriste se sredstva pose7no
namijenjena toj svrsi.
(. Pr15re3a 8a re/taDr1ra6<e
- priprema nacrta za predris
- crtanje krojeva, o7lici
- odvajanje gaze i tehni6ke svile ispod veziva
- potpuno razdvajanje ivanih dijelova odje4e i njihova priprema za
restauriranje veziva
- odstranjivanje ote4enog tkivaJdijela tkanine, u7acivanje novog tkiva u
tkaninu
- ponovno spajanje dijelova odje4e u prvotnu cjelinu
- restauriranje ote4enih dijelova na svim vrstama materijala potre7no je
provesti prema predmetima i tehnici1 oni odre5uju izvjestan likovno-tehni6ki
zahvat. Alotiraju4e niti ni>u se u zatvorenu plonu cjelinu. +azi se na
harmoniju 7oje, plohe i tehnike. #skla5uju se niti osnove i potke u cjelinu
strukture veza tkiva.
1+. K:01;16a 3ater1<a0a 8a re4:6/trD421<D :5re3e
11. P:51/ 5:tre>6:= 3ater1<a0a 8a re4:6/trD421<D -18ra9D 4:51<a.
1#. PRIMJERI OTE)ENJA NA TKANINI -ALKARSKA NONJA.
S0. 1. +rednja strana kro$eta.
)a prsima su vidljiva velika ote4enja 7rokata. Ote4enje
od znoja se>e do ispod ruku i prostire se prema sredini
prstiju. "o podru6je na 7rokatu tamno je osjenjeno.
Ispod ruku se nalaze znatna ote4enja 7rokatne tkanine
(ona je u ve4im dijelovima potpuno nestala).
)a desnoj polovici vidljive su dvije vrlo tamne mrlje
nepoznatog porijekla.
S0. 2. ,vije 6etvrtine prednjeg dijela
kro>eta.
)a desnoj vidljiva je mrlja u smjeru osnovnih
niti, kordonet zlatno predivo i zlatna
pozamenterska vrpca, od oksidacije
potamnjele.
S0. 3. ,etalj 7rokatne tkanine ispod desne ruke.
)a uve4anom je snimku do7ro vidljivo ote4enje i dio 7rokatne tkanine
koji nedostaje, kao i o7ojenje od znoja i crvene 7oje.
S0. ". +amu6no vlakno iz potke 7rokatne
tkanine.
Karakteristike pamu6nog vlakna su zade7ljali
krajevi. &amo vlakno je u o7liku zavijene
vrpce. )a mikroskopskoj snimci vidljivo je da je
nastupila razgradnja celuloznih stanica.
S0. ,. +amu6no vlakno
iz podstave kro>eta.
)a mikroskopskoj snimci
do7ro se vidi razorena
povrina pamu6nog
vlakna.
S0. #. Aragment 7rokatne tkanine iz kro>eta.
(idljivo jako ote4enje po osnovi i potki.
S0. %. +oreme4aj u sistemu tkala6ke strukture.
Ote4enje tkanja nastalo je uslijed manjeg ili ve4eg ote4enja jednog ili
o7a sistema niti u tkanini, tj. osnove ili potke. )a slici je do7ro vidljivo
razmicanje niti po osnovi i potki i raspadanje strukture tkanine.
S0. &. Ote4enje pukotina u tkivu nije vidljivo golim okom, ve4
samo mikroskopski.
KORITENA LITERATURA
-T%# &#'T(&AT)(* (F +A)*T)*,', K)#" )I*O.$#& (prijevod)
-T&AJ*('T TKA*# +(-L(,#, A$)* *#K ( prijevod)
-T#.T)L#*, H!..!
-I;(OI )$ I)"!)!"#
-AO"O3$AI-! I; ,OK#'!)"$*I-! $.K$&KIH )OG)-I

S0. (. &re7rena
7orta snimljena s
prednje strane.
(idi se oksidacija
sre7renog prediva.