M.

oli: Uvod u znanstveni rad

III. Znanstveno istraivanje i
pisanje znanstvenog rada
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Kako napraviti znanstveno istraivanje, napisati i
objaviti znanstveni rad, te kako prezentirati rad?
Znanstveno istraivanje
Pripreme za istraivanje
Izbor teme istraivanja
Prikupljanje informacija (prouavanje literature)
itanje znanstvenih radova
Pravljenje biljeaka
Istraivanje
Kako zapoeti istraivanje
Istraivanje (opaanja, mjerenja, eksperimenti)
Biljeenje i organizacija podataka
Prikazivanje rezultata
Pisanje znanstvenog rada
Dijelovi rada
Postupak pisanja
Stil pisanja
Objavljivanje znanstvenog rada
Prezentacija rada
Usmena prezentacija
Poster
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Pripreme za istraivanje
Izbor teme istraivanja
Izbor topika (teme znastvenog istraivanja)
Vama zanimljiva, znanstveno zanimljiva, aktualna
(asopisi, TV), odobrava je va nastavnik, izvediva,
moete je realizirati samostalno, nije opasna
Suzite temu (Fitoplankton Sezonske oscilacije Da li
se sastav fitoplanktona bitno mijenja na sezonskoj skali)
Dogovorite rokove i potreban materijal
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Pripreme za istraivanje
Prikupljanje informacija (prouavanje
literature)
Razlika izmeu primarnih i sekundarnih izvora podataka
Prouavanje literature zaponite pregledom opih
referenci, a potom preite na specijalizirane reference
Nauite se koristiti znanstvenim Abstractima i Indexima
(npr. ASFA; CC; SCI itd.)
Koristite popis literature u relevantnim primarnim
resursima za nalaenje novih referenci
Kako doi do radova koje nemate u vaoj biblioteci
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Pripreme za istraivanje
itanje znanstvenih radova
Upoznaj se s backgroundom
Prvo proitajte saetak (apstrakt)
Uvod prua korisne informacije
Ne gubite u poetku previe vremena na Materijal i
Metode
Paljivo proitajte Rezultate, fokusirajui se na glavne
toke
Poglavlju Diskusija posvetite osobitu panju
Radove koje smatrate najvanijim proitajte ponovo, ako
treba i vie puta
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Pripreme za istraivanje
Pravljenje biljeaka
Literaturne kartice
Budite selektivni
Napravite listu konzultiranih referenci
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Istraivanje
Kako zapoeti istraivanje
Postavite pitanja (definirajte problem)
Formulirajte kako se vaa planirana istraivanja uklapaju u
iri kontekst (iru problematiku)
Odredite kljune parametre koje ete istraivati, tako da
moete planirati metode koje ete koristiti u obradi
uzoraka i analizi podataka
Odluite koje ete varijable drati konstantnim ili
kontrolnim, a koje e biti eksperimentalne
Nastojte da sakupljanje podataka (uzimanje uzoraka) bude
obavljeno po principu sluajnosti (npr. svaki organizam ima
jednaku ansu da bude uzorkovan)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Istraivanje
Oblikovanje eksperimenta
Mjere sigurnosti tijekom eksperimenta
Bioloke kulture, toksine tvari, elektrini aparati,
radijacija, itd.
Biljeenje i organizacija rezultata (podataka)
Oblikujte prikladne formulare za upis podataka
Analiza podataka
Koristite na primjeren nain statistiku obradu podataka
Provjerite da li vai podaci udovoljavaju pretpostavkama
statistikog testa kojeg koristite
Istraite koji su statistiki paketi na raspolaganju u
ustanovi u kojoj radite, te se obuite u koritenju tih
paketa (npr. EXCEL, STATISTIKA, GRAPHER, SYSTAT
itd.)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Istraivanje
Prikazivanje rezultata
A) TABLICE
Tablice koristite da biste prikazali mnogobrojne brojane
podatke ili da biste sumarno prikazali neke tekstualne
podatke
Tablica nije uvijek nuna
Tablice moraju biti numerirane
Tablica mora imati naslov
Koristite logian format tablice
Sadraj tablice mora biti saet
Provjerite jesu li podaci u tablici konzistentni s tekstom
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Slini elementi trebaju biti prikazani u stupcima,
a ne u redovima
Vrsta Vrsta 1 Vrsta 2 Vrsta 3 Vrsta 4
Broj jedinki
Suha teina
49.3
25.6
78.8
2.4
21.2
3.2
1.5
23.8
Vrsta Broj jedinki Suha teina
Vrsta 1
Vrsta 2
Vrsta 3
Vrsta 4
49.3
78.8
21.2
1.5
25.6
2.4
3.2
23.8
Obje tablice prikazuju iste podatke, ali donja ima
loginiji oblik i lake ju je itati
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Tablica nije uvijek nuna
Tab.1. Nalaz biljne vrste x na 5 istraivanih lokacija
Lokacija Prisutna (+) ili
odsutna (-)
Lokacija 1
Lokacija 2
Lokacija 3
Lokacija 4
Lokacija 5
+
+
-
-
+
Gornja je tablica nepotrebna jer se njen sadraj mogao
jednostavnije i krae izraziti tekstualno na sljedei nain:
Vrsta x je naena na 3 od 5 istraivanih lokacija
B) GRAFOVI
Grafove koristite da biste pokazali vane obrasce, trendove ili
meusobne odnose izmeu varijabli
Tipovi grafova
Linijski graf
Graf sa stupiima
Histogram
Kruni graf (pita)
Grafovi moraju biti numerirani
Grafovi moraju biti razumljivi
Grafovi moraju biti precizni, jasni i ekonomini
Graf ne smije biti zatrpan informacijama
Poeljno je da na grafu bude prikazana mjera varijabilnosti
rezultata
Podaci prikazani grafiki moraju biti konzistentni s vaom
hipotezom
Treba li toke na grafu uvijek spojiti linijom?
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Prikazivanje rezultata
M. oli: Uvod u znanstveni rad
LINIJSKI GRAF
0
0,5
1
1,5
2
2,5
I
I
I
I
V
V
I
I
I
X
X
I
Mjesec
B
r
o
j

b
a
k
t
e
r
i
j
a

x

1
0
6

m
l
-
1
S CATTER
0
10
20
30
0 10 20 30 40
Proizvodnja (ugC/ l/ d)
GRAF SA STUPIIMA
0
1
2
3
Z1 Z1 2 S2 KZ VB P2 D2 V
Postaja
B
a
k
t
e
r
i
j
e

X

1
0
6

m
l
-
1
HISTOGRAM
0
5
10
15
20
25
0-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12 12-14 14-16 16-18 18-20 20-22
Udaljenost od roditeljske biljke (cm)
F
r
e
k
v
e
n
c
i
j
a

s
a
d
n
i
c
a
KRUNI GRAF
(PITA)
22%
14%
5%
2%
50%
7%
Vrsta A
Vrsta B
Vrsta C
Vrsta D
Vrsta E
Vrsta F
Vrste grafova
PISANJE ZNANSTVENOG RADA
Znanstveni rad je pisani izvjetaj o napravljenom istraivanju
koji je organiziran u nekoliko dijelova (poglavlja)
Dijelovi znanstvenog rada (lanka)
Naslov rada
Ime(na) autora i adrese
Saetak (apstrak)
Kljune rijei
Uvod
Materijal i metode
Rezultati
Diskusija
Zakljuak
Zahvale
Literatura
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Smislite informativan i odreen naslov
Neodreen naslov: Ekoloka studija nekih estuarija
Odreen naslov: Sezonske oscilacije alga u tri estuarija na
podruju srednjeg Jadrana
Naslov rada treba biti saet (koncizan)
Nepotrebno opiran: Studija o reproduktivnoj biologiji Drosophile,
ukljuujui prijenos sperme, pohranu sperme i koritenje sperme
Saet: Prijenos, pohrana i koritenje sperme kod Drosophile
Naslov mora ukljuivati taksonomske informacije
Neodreeno: Uestalost parenja kod leptira
Neodreeno: Uestalost parenja kod Papilio
Odreeno: Uestalost parenja kod leptira iz roda Papilio
Izbjegavajte specijaliziranu terminologiju, kovanice i
skreenice u naslovu (osim ope poznatih kao to su npr. DNK,
RNK, ATP itd.)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Naslov rada
Saetak u najvanijim crtama sumira glavne elemente rada:
svrhu rada, metode, glavne rezultate i zakljuke
Saetak mora initi cjelinu koja je razumljiva bez uvida u rad
Saetak je, pored naslova, prvo to znanstvenik proita pri
pregledu literature
Kljune rijei
Vaan je odabir kljunih rijei, budui da se preko njih vri
pretraivanje radova
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Saetak
Uvod sumira literaturna saznanja o problematici
koju tretira rad (prua background za danu
problematiku)
U uvodu se jasno iznosi svrha i glavni ciljevi
istraivanja
U uvodu se moe iznijeti hipoteza i na njoj
temeljena prognoza
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Uvod
Materijal:
Potpune taksonomske informacije
Ako su predmet istraivanja ljudi, potrebno je navesti dob, spol i
druge znaajke bitne za istraivanje
Opis aparata, instrumenata, alata, uzorkivaa i druge opreme
Sastav, receptura i proizvoa kemijskih spojeva, hranjivih
podloga, standardnih otopina i sl.
Metode:
Detaljan opis eksperimentalne procedure (dizajn eksperimenta,
kako su izvrena mjerenja, to je bila kontrola itd.)
Kod terenskih istraivanja treba navesti mjesto i vrijeme
istraivanja (poeljno je priloiti geografske karte, mape ili
fotografije)
Navesti statistike metode koje su koritene u obradi rezultata.
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Materijal i metode
Koristite jasan i informativan jezik
Neodreeno: Promatrana je jedna grupa majmuna u velikim
ograenim prostorima na otvorenom i druga grupa u malim
individualnim kavezima u zatvorenom prostoru.
Odreeno: Promatrano je 13 majmuna u ograenim prostorima na
otvorenom, veliine 10 x 8 x 12 m, te 12 majmuna u individualnim
kavezima veliine 1 x 2 x 1 m.
Izbjegavajte nepotrebne informacije
Loe: Nakon to smo razmotrili razliite tehnike za odreivanje
eera u nektaru, odluili smo upotrijebiti metodu koju je razvio
Johnson (1955), zato to se ona ini vrlo dobrom i jednostavnom
za nekoga tko ba nije dobar s matematikom
Dobro: Sadraj eera u nektaru analiziran je metodom koju je
razvio Johnson (1955)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Materijal i metode
Osnovna svrha ovog poglavlja je ispriati i pokazati itatelju
to je dobiveno tijekom istraivanja
Ne interpretirajte rezultate i ne donosite zakljuke!
Integrirajte kvantitativne podatke u tekst (poeljno je
dobivene rezultate prikazati grafiki ili tablino, jer to
olakava njihovo razumijevanje)
Kod iznoenja srednjih vrijednosti poeljno je da su one
popraene mjerom varijabilnosti (standardnom devijacijom
ili standardnom pogrekom)
Prosjena duina iznosila je 140.42 mm (SD = 7.45)
Prosjena duina iznosila je 140.427.45
Izbjegavajte nepotrebne detalje
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Rezultati
Diskusija je poglavlje u kojem se interpretiraju i
komentiraju dobiveni rezultati (to rezultati znae,
podravaju li hipotezu, jesu li rezultati konzistentni s
rezultatima drugih autora, koja pitanja ostaju otvorena)
Ne iznosite svako mogue objanjenje
Vano je prepoznati vanost negativnih rezultata
Budite sigurni i autoritativni
Organizirajte poglavlje na suvisao i logian nain:
1. Glavni rezultati
2. Mogua objanjenja
3. Rezultati drugih autora
4. Interpretacije i zakljuci
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Diskusija
Kratki prikaz glavnih zakljuaka (ponekad taksativno
navedeni)
Zahvale
Zahvala svima koji su na bilo koji nain pomogli
tijekom istraivanja i pisanja rada
Prije zahvale konzultirajte ljude kojima se kanite
zahvaliti
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Zakljuci
Ovo poglavlje predstavlja popis svih referenci (citata)
navedenih (citiranih) u tekstu
Zapamtimo: Svi citati u tekstu rada moraju biti navedeni u
Literaturi (popisu na kraju rada) i obrnuto, svi citati u popisu
literature moraju biti citirani u tekstu rada.
Literaturni navod (referenca) se sastoji od sljedeih
elemenata:
Prezime i inicijali autora
Godina publiciranja rada
Naslov rada
Ime asopisa (puno ime ili slubena kratica)
Volumen i broj (broj nije uvijek obavezan)
Stranice
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Literatura
1. Ime-godina sistem
Utvreno je da je utjecaj predacije na bakterije bio najvei u
rujnu (oli, 1995)
oli (1995) je utvrdio da je utjecaj predacije na bakterije bio
najvei u rujnu
2. Numeriki sistem
Svaka se referenca citira pomou broja (u zagradama ili superscript)
Utvreno je da je utjecaj predacije na bakterije bio najvei u
rujnu (5)
Utvreno je da je utjecaj predacije na bakterije bio najvei u
rujnu
5
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Literatura: sistemi citiranja
Kada su dva autora
(oli i Krstulovi, 1995); (Smith and Clark, 1988); (Smith & Clark, 1988)
Kada su tri ili vie autora
(oli i sur., 1999) to znai i suradnici
(oli et al., 1999) to znai et alia (i drugi na latinskom)
Kada citiramo dva ili vie radova istog autora
(oli, 1994, 1997, 2001)
Kada citiramo dva ili vie radova istog autora publicirana u istoj godini
(oli, 1994a, 1994b) ili (oli, 1994a, b)
Kada citiramo dva ili vie radova razliitih autora
(Watson, 1977; Kim, 1988; Smith, 1988; Cox, 1992)
Kada citiramo vie autora s istim prezimenom i istom godinom
publikacije rada
(Johnson M, 1990; Johnson WA, 1990)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Literatura: primjeri citiranja
Kada citiramo rad iji je autor neka organizacija
(UNEP, 1990); (WHO, 1993); (ICPO, 1998)
Kada citiramo rad iji je autor nepoznat
(Anonymus, 1986)
Kada citiramo pojedini dio rada
(oli, 1997, Tablica 4); (oli, 1999, Slika 2); (oli, 2001, str7)
Kada citiramo nepublicirani materijal
(oli, usmeno priopenje); (oli, personal communication)
(oli, nepublicirano); (oli, unpublished)
(oli, u tisku); (oli, in press) ili (oli, forthcoming)
Kada citiramo reference koje nismo izravno konzultirali, ve smo ih
pronali citirane u nekom drugom radu
(Smith, 1954, citirano u Wilson, 1985)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Literatura: primjeri citiranja
Opraivanje biljke Linaria vulgaris istraivano je u prirodi i u
laboratoriju (Arnold, 1962; Howard, 1979).
PROBLEM: Nije jasno da li su oba autora istraivala i u prirodi i u laboratoriju,
ili je prvi istraivao u prirodi, a drugi u laboratoriju
Ukoliko je prvi istraivao u prirodi, a drugi u laboratoriju, onda bi to trebalo
napisati ovako:
Opraivanje biljke Linaria vulgaris istraivano je u prirodi (Arnold,
1962) i u laboratoriju (Howard, 1979).
Ukoliko su oba autora istraivala i u prirodi i u laboratoriju, onda to treba
napisati ovako:
Arnold (1962) i Howard (1979) su istraivali opraivanje biljke Linaria
vulgaris u prirodnim i laboratorijskim uvjetima
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Literatura: gdje umetnuti citat u
tekst?
Ope poznate stvari ne treba citirati (npr.
Organizmi se sastoje od stanica)!
Nemojte za jednu tvrdnju navesti bezbroj citata,
odluite se za nekoliko najvanijih!
Nemojte nepotrebno ponavljati citate kada je
kontekst jasan!
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Literatura: jo poneki savjet
U procesu nastajanja rada moe se
razlikovati vie faza:
Nacrt rada
Kalendar ili vremenski plan pisanja rada
Redosljed pisanja rada
Draft verzije rada
Konana verzija rada
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Postupak pisanja rada
Naslov nacrta
I. Glavno poglavlje
A) Vano potpoglavlje
B) Vano potpoglavlje
1. Detalj
a) poddetalj
b) poddetalj
c) poddetalj
2. Detalj
3. Detalj
a) poddetalj
b) poddetalj
II. Glavno poglavlje
Itd...
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Nacrt rada
Okvirni vremenski plan pisanja rada u kojem
definiramo rokove do kojih odreene faze u
procesu nastajanja rada treba dovriti
Kalendar je vrlo koristan kada rad mora biti
zavren do odreenog roka (npr. diplomski,
magistarski ili doktorski rad)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Kalendar
Redosljed pisanja rada je individualna stvar
svakog autora, a ovisi i o problematici i vrsti
rada
Ipak, najbolje je zapoeti s poglavljem koje se
ini najlakim. Za mnoge je to Materijal i
metode, dok drugi najvie vole zapoeti s
Rezultatima. Diskusiju i Saetak je obino
najlake napisati na kraju
Literaturu je najbolje raditi postepeno,
paralelno s pisanjem ostalih poglavlja
(literaturne kartice ovdje pomau!)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Redosljed pisanja rada
Dobro napisan rad uvijek je rezultat paljivog i
strpljivog poboljavanja prethodnih privremenih
verzija (draftova) rada
U prvom se draftu koncentrirajte na glavnu
ideju rada, a ne na detalje
Shvatite draft kao grubu verziju rada na kojoj
uvjebavate i isprobavate razliite naine kako
da iznesete svoju ideju
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Draft verzija rada
Krajnji ishod poboljavanja draft verzija
Svi detalji moraju biti dovedeni do najbolje
mogue forme
Rad mora biti pripremljen prema uputstvima
asopisa
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Konana (finalna) verzija rada
Piite jasne i precizne reenice
Izbjegavajte nepotreban viak rijei:
Loe: U dva navrata uspio sam promatrati par slonova dok su
se parili i to tijekom itavog razdoblja kopulacije
Dobro: Promatrao sam dva para slonova tijekom kopulacije
Loe: Danas imamo metodu koju je razvio Jones (1973), a
koja slui za analizu rasta populacije rotifera.
Dobro: Jones (1973) je razvio metodu za analizu rasta
populacije rotifera.
Loe: Jaja su bila plave boje i bila su prekrivena s velikm
brojem crnih toaka.
Dobro: Jaja su bila plava s puno crnih toaka.
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Stil pisanja
Izbjegavajte ponavljanje
Loe: U Smithovoj studiji iz 1977, fluktuacije temperature
nisu bile uzete u obzir (Smith, 1977)
Dobro: Smith (1972) nije uzeo u obzir fluktuacije
temperature
Treba li preferirati pasiv?
Lice
Pisanje u prvom licu mnoine kao nepisano pravilo
Danas je prvo lice jednine sve ee (osobnost autora)
Glagolsko vrijeme
Prolo vrijeme kada govorimo o svojim rezultatima
(Saetak, Materijal i metode, Rezultati)
Sadanje vrijeme kada se diskutiraju rezultati drugih
autora (Uvod, Diskusija)
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Stil pisanja
Upotreba kratica i simbola
Za pisanje kratica i simbola postoje slubeni prirunici
esto i sami asopisi daju popis dozvoljenih simbola i
kratica
Pisanje latinskih naziva organizama
Prvo spominjanje: Canis lupus
Sljedea spominjanja: C. Lupus
Uobiajeno je da se kod prvog spominjanja vrste iza
latinskog naziva u zagradama navede ime autora koji je tu
vrstu prvi odredio ili opisao, a esto i godina kada je to
napravio:
Scomber scombrus (L.) skua
Sardina pilchardus (WALB.) - srdela
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Stil pisanja
Usmena prezentacija:
Napravite pisani koncept (plan) izlaganja
Kako organizirati izlaganje?
Nikada ne itajte zabiljeke i ne uite ih napamet!
Vodite rauna o raspoloivom vremenu
Kako govoriti?
Ne optereujte sluatelje detaljima
Koristite tehnika pomagala
Budite spremni na pitanja
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Prezentacija (izlaganje) rada
Poster:
Omoguava prezentaciju velikog broja radova u relativno
malo vremena.
Neformalniji nain komunikacije
Savjeti:
Paljivo prouite i sljedite uputstva organizatora
Poster organizirajte jednostavno i logino
Imajte na umu prednosti i mane vizualnog oblika
prezentacije
Pripremite se za pitanja
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Prezentacija (izlaganje) rada
Vrste radova:
Originalni znanstveni rad
Pregledni rad
Struni rad
Popularni rad
Procedura objavljivanja rada
asopis, editor, recenzent, recenzija
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Objavljivanje rada
Broj razliitih hipoteza koje objanjavaju neki bioloki fenomen
obrnuto je proporcionalan raspoloivom znanju
Pod najrigoroznije kontroliranim uvjetima temperature, vlanosti i
svih ostalih varijabli, organizam e se ponaati kako mu se svidi
Nakon temeljite i paljive analite uzorka, uvijek vam se kae da je to
krivi uzorak i da se ne odnosi na problem
Kada radi na rjeenju nekog problema, uvijek pomae ako zna
odgovor
Nikad ne ponavljaj uspjean eksperiment (nijedan eksperiment nije
ponovljiv)
Znanstvenici su tako udubljeni u svoja vlastita uska pregnua da ni
sluajno ne mogu sagledati cjelokupnu sliku bilo ega ukljuujui i
njihova vlastita istraivanja (DODATAK: Voditelj istraivanja bi
trebao to manje znati o predmetu istraivanja kojim rukovodi)
Ako u eksperimentu postoji bilo to to moe krenuti krivo, krenut
e krivo
M. oli: Uvod u znanstveni rad
Murphyjevi zakoni