2101793

SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

DEMOGRAFSKE ODREDNICE TEDNJE U
REPUBLICI HRVATSKOJ

Mentor: Studentica:
prof. dr. sc. Marijana urak univ.bacc.oec. Lidija Jelavi-Mitrovi

Matini broj studentice: 2101793

Split, rujan 2012.

Demografske odrednice tednje u Republici Hrvatskoj
2

SADRAJ:
1. UVOD....................................................................................................................................4
1.1. Problem i predmet istraivanja.................................................................................4
1.2. Hipoteze, doprinos i ciljevi istraivanja...................................................................6
1.3. Metode istraivanja..................................................................................................8

2. TEDNJA..............................................................................................................................9
2.1. Pojam i znaenje tednje .........................................................................................9
2.2. Teorijski pristup definiranju odrednica tednje.......................................................9
2.2.1. Ekonomske odrednice...............................................................................9
2.2.1.1. Gospodarska razvijenost.............................................................9
2.2.1.2. Raspoloivi dohodak................................................................10
2.2.1.3. Zaposlenost...............................................................................14
2.2.1.4. Produktivnost rada....................................................................14
2.2.1.5. Potronja...................................................................................15
2.2.2. Izvanekonomske odrednice.....................................................................16
2.2.2.1. Demografski faktori..................................................................16
2.2.2.2. Socioloki faktori......................................................................18
2.2.2.3. Psiholoki faktori......................................................................18
2.2.3. Financijske odrednice..............................................................................19
2.2.3.1. Inflacija.....................................................................................19
2.2.3.2. Fiskalna politika........................................................................20
2.2.3.3. Kamatna stopa..........................................................................20
2.2.3.4. Potroaki kredit.......................................................................21
2.3. Vrste tednje stanovnitva .....................................................................................22
2.3.1. Imobilizirana tednja...............................................................................22
2.3.2. tednja u banci........................................................................................23
2.3.3. Obveznice i dionice.................................................................................24
2.3.4. ivotno osiguranje...................................................................................24
2.3.5. Stambena tednja.....................................................................................25
2.3.6. Ulaganje u nekretnine..............................................................................26
2.3.7. Mirovinski fondovi..................................................................................26
2.3.8. Investicijski fondovi................................................................................27
3

3. TEORIJSKI ASPEKTI DEMOGRAFSKIH IMBENIKA TEDNJE.......................28
3.1. Povezanost ekonomije i demografije.....................................................................28
3.2. Dobna struktura i tednja stanovnitva...................................................................29
3.3. Struktura kuanstva i tednja stanovnitva.............................................................30
3.4. Obrazovanje i tednja stanovnitva........................................................................31
3.5. Prebivalite i utjecaj na tednju stanovnitva.........................................................32

4. ANALIZA TEDNJE I DEMOGRAFSKIH IMBENIKA U REPUBLICI
HRVATSKOJ.........................................................................................................................34
4.1. Kretanje oblika ulaganja tednje u Republici Hrvatskoj........................................34
4.2. Usporedba odabranih oblika ulaganja tednje u Republici Hrvatskoj i drugim
zemljama...................................................................................................................................40
4.3. Kretanje demografskih faktora u Republici Hrvatskoj..........................................42

5. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE UTJECAJA DEMOGRAFSKIH IMBENIKA NA
TEDNJU................................................................................................................................51
5.1. Podaci i metodologija istraivanja ........................................................................51
5.2. Rezultati empirijskog istraivanja .........................................................................53
5.2.1. Deskriptivna statistika ............................................................................53
5.2.2. Rezultati Hi kvadrat testa .......................................................................65

ZAKLJUAK ........................................................................................................................69
SAETAK / SUMMARY......................................................................................................71
LITERATURA ......................................................................................................................72
POPIS TABLICA ..................................................................................................................76
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................77
PRILOZI ANKETNI UPITNIK ........................................................................................78

4

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraivanja
Kroz ekonomsku povijest razliiti ekonomisti tumaili su odrednice tednje pa su se
tako razvile i razliite teorije koje su se meusobno suprotstavljale jedna drugoj. Bez obzira
na njihove dokaze i zakljuke nikome nije uspjelo jasno dokazati stabilnost utjecaja ni onih
imbenika tednje koji se smatraju glavnima. Proteklih nekoliko desetljea promjene u
demografskoj strukturi uzrokovale su promjene u gospodarstvu, makroekonomskim
varijablama, a time i tednji. Taj trend nastavio se u velikom broju zemalja, a poprima sve
vee razmjere i u Hrvatskoj.
Postoje brojne empirijske studije koje su prouavale vezu izmeu demografskih
imbenika i tednje. Neki od modela tednje povezani sa dobnom skupinom poznati su od
ranijih godina. Ando i Modigliani
1
istiu da: "na poetku i na kraju ivota tednja je negativna
dok je u sredini ivota (aktivna radna dob) tednja pozitivna". Loayza, Schmidt Hebbel,
Serven prema Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A.
2
pronalaze kako: "demografske
varijable - omjer urbanizacije, omjer mladog i starog stanovnitva imaju znaajne negativne
utjecaje na stopu privatne tednje". Za ekonomije srednjeg Istoka i sjeverne Afrike, Ozcan
prema Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A.
3
pokazao je da: "omjer ovisnosti mladih
i starih kao i urbanizacija se ispostavila statistiki beznaajna". Koga, M.
4
pronaao je da:
"demografska dinaminost je bila glavni razlog pada stope tednje u Japanu, posebno u 1990-
tim godinama". Procijenio je da utjecaj svake dobne skupine ima makroekonomske posljedice
te se u obliku krivulje prikazuje kao grba, a to je u skladu sa onim to model ivotnog ciklusa
podrazumijeva. Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A. su pronali da: "meu
demografskim imbenicima samo ivotni vijek ima znaajan utjecaj na tednju u ekonomskoj

1
Ando Albert i Modigliani Franco, The Life Cycle Hipothesis of Saving: Aggregate Implications and Testes,
American Economic Review, March 1963., str. 55 84.
2
Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A., What determines saving in the economic community of West
African state (Ecowas)?, University of Ibadan, Nigeria, 2008., http://www.wami-
imao.org/ecomac/english/wamibookpdf1/vol%2010/no_2/c_what.pdf
3
Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A., op.cit.
4
Koga Maiko (2005) The Decline of Japans Saving Rate and Demographic Effects, Bank of Japan Working
Paper Series, No.05-E-10, http://www.boj.or.jp/en/research/wps_rev/wps_2005/data/wp05e10.pdf
5

zajednici od 15 zapadnoafrikih drava, ECOWAS-u". Uinak je pozitivan. Prema Ahmedova
Dildora
5
Feldstein, Kelley i Schmidt, Borsch Supan et al. i Horioka: "to je vei udio starijih
u populaciji manje su stope tednje". Takoer, prema Ahmedova Dildora
6
, Jenkins i Oksanen
donijeli su kontradiktorne rezultate za model ivotnog ciklusa. Caroline Van Rijckeghem i
Murat er
7
pokazali su da: "veliina kuanstva koja ukljuuje broj djece ima negativan
utjecaj na tednju kao i udio lanova kuanstva 10-14 i 15-19 godina, a to je u skladu sa
stavom da visok omjer ovisnosti smanjuje tednju". Takoer, pokazali su da srednje i visoko
obrazovanje po glavi kuanstva ima znaajan negativan uinak na omjer tednje. Nadalje,
Muhammad Y. Khoso, Niaz A. Bhutto, Versha K., Sonam C. i Falahuddin B.
8
u sluaju
Pakistana istiu da: "oekivano trajanje ivota negativno utjee na tednju, ali ne znaajno".
Omjer ovisnosti ima negativne utjecaje na tednju. Manja ovisnost utjee na veu tednju.
Porast broja stanovnitva u Pakistanu pozitivno utjee na utede i to dugorono.
Navedene empirijske studije iznose statistiku znaajnost utjecaja demografskih
faktora na tednju stanovnitva. Budui da u Hrvatskoj ima malo provedenih empirijskih
istraivanja o vezi izmeu demografskih faktora i tednje navedeno je utjecalo na izbor teme i
problema koji e se istraiti u ovom radu.
Iz problema istraivanja proizlazi i predmet istraivanja. U ovom radu istrait e se
utjecaj odabranih demografskih faktora na tednju u nekoliko gradova i sela u Republici
Hrvatskoj. Analizirati e se kako dobna struktura stanovnitva (u skladu sa Teorijom ivotnog
ciklusa) te kako struktura kuanstva i obrazovna struktura stanovnitva utjeu na tednju. U
istraivanju e se uzeti u obzir i druge varijable kao to je zaposlenost, dohodak, mjesto
stanovanja, posjedovanje nekretnina. Konano, analizirat e se i oblici ulaganja tednje i
njihove odrednice.

5
Ahmedova Dildora, The Impact of Population Ageing On Private Savings Rate: Empirical Evidence from the
OECD member Countries, Central European University, Department of Economics, Budapest, Hungary, 2011.,
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCUQFjAA&url=http%3A%2F
%2Fwww.etd.ceu.hu%2F2011%2Fahmedova_dildora.pdf&ei=1MKXT_SGN8PEswaEtKHeAQ&usg=AFQjCN
Ggk8_7_m25o9g3-nPiy9HwFrP4cQ&sig2=s4-ohugKhzQn2Z9JWs_6eA
6
Ahmedova Dildora, op.cit.
7
Caroline Van R., Murat er, The Evolution and Determinants of the Turkish Private Saving Rate: What
Lessons for Policy?, ERF Research Report Series No. 09-01, http://eaf.ku.edu.tr/sites/eaf.ku.edu.tr/files/rr09-
02.pdf
8
Muhammad Y. Khoso, Niaz A. Bhutto, Versha K., Sonam C. i Falahuddin B., The impact of population growth
on savings: a case of Pakistan, 2010., http://saicon2011.ciitlahore.edu.pk/Economics/1234.pdf
6

1.2. Hipoteze, doprinos i ciljevi istraivanja
Na osnovu definiranog problema i predmeta istraivanja, a prema dostupnoj literaturi
moemo postaviti sljedee hipoteze:
H1: tednja ovisi o dobnoj strukturi stanovnitva i oekivanom trajanju ivota.
Dobna struktura stanovnitva moe se podijeliti u nekoliko skupina. U okviru svake
dobne skupine pripadajue stanovnitvo ponaa se na razliite naine u pogledu tednje i
potronje.
Alberto Ando i Franco Modigliani
9
pokazali su da: "dohodak sustavno varira tijekom
ivota pojedinca, a tednja im omoguava da "preusmjeravaju" dohodak iz razdoblja kada je
visok u ona razdoblja kada je nizak". Na poetku i na kraju ivota tipini potroa troi vie
nego to zarauje, odnosno tednja je negativna. U sredini ivota (aktivna radna dob) tednja
je pozitivna. Prosjeni potroa zarauje vie nego to troi pa otplauje dugove stvorene na
poetku ivota i akumulira za mirovinu. Ukoliko se mijenja oekivano trajanje ivota
stanovnika, doi e do promjene dobnih skupina, a samim time i iznosa tednje.
H2: tednja se razlikuje ovisno o strukturi kuanstava.
Pod strukturom kuanstva podrazumijeva se broj lanova kuanstva, njihova dob, broj
lanova kuanstva koji zarauju i slino. Prema Pojatini
10
: "Sklonost tednji se poveava s
manjim brojem lanova kuanstva, te to je vea stopa ovisnosti ili vei broj uzdravanih
lanova tednja je manja".
Uzmemo li kuanstvo sa veim brojem lanova, tj. proizvoljnu brojku od 6 lanova
kuanstva meu kojima su 2 lana koji zarauju prosjene plae, 3 djece i 1 uzdravani lan
moemo utvrditi kako esto takvo kuanstvo nema mogunosti odvajati novana sredstva i
ulagati u tednju. Uglavnom e se prije odluiti za potronju tj. kupnju najpotrebitijih,
egzistencijalnih stvari, a nee se odluiti na ulaganje u tednju.

9
Pojatina, D., tednja stanovnitva, Institut drutvenih nauka, Beograd, 1981. godina

10
Pojatina, D., Teorijski aspekti formiranja novane akumulacije stanovnitva, doktorska disertacija, Beograd,
1980. godina

7

H3: Oblik ulaganja tednje se razlikuje kod mlaih i kod starijih tedia, njihovog
stupnja obrazovanja i mjesta stanovanja.
Za klasinu tednju nije potrebna dodatna informiranost dok se za ugovornu tednju te
rizine tedne oblike zahtjeva odreena razina informiranosti. Prema Kiribi, Tomi, Vehovec
i Pojatini
11
: "Razina informiranosti ovisi o dobi, stupnju obrazovanja stanovnitva, mjestu
stanovanja, ali to se moe poboljati programima edukacije o raznim oblicima ulaganja
tednje te time ostvariti i vea razina tednje".
Mlai tedie uglavnom vie preferiraju rizine oblike ulaganja tednje (dionice,
investicijski fondovi) te ugovornu tednju (ivotna osiguranja, mirovinski fondovi, stambene
tedionice) budui da su esto mlai tedie oni sa veim stupnjem obrazovanja, ive u
urbanim centrima, esto su vie informirani, a takoer sa veim stupnjem obrazovanja i
zaposlenosti imaju vee dohotke za izdvajanje u tednju. Stariji tedie su uglavnom manje
informirani, ive u prigradskim ili seoskim podrujima te su skloniji klasinoj tednji
(bankovni depoziti, gotovina, nekretnine).
H4: Zaposlenost, razina dohotka te posjedovanje nekretnina utjeu na tednju.
Bitan uvjet koji osigurava izvore prihoda pojedincu kao i sudjelovanje i ponaanje u
potronji jest njegov radni angaman. Prema Pojatini
12
: "Dva su efekta zaposlenosti". Naime,
prvi efekt je u negativnoj vezi sa tednjom te se u sluaju pada zaposlenosti smanjuje se i
raspoloivi dohodak, a samim time i tednja. Drugi efekt podrazumijeva da e se s rastom
nezaposlenosti kod zaposlenika stvoriti strah da e i sami ostati bez posla i redovitih prihoda
pa e poveati tednju, dok e smanjenje broja nezaposlenosti djelovati obratno.
Dakle, promjene nezaposlenosti pozitivno koreliraju s novanom tednjom
stanovnitva. Takoer, s poveavanjem duine rada rjeavaju se i osnovni egzistencijalni
problemi kao to su: kua, stan, automobil i slino. Vei stupanj zadovoljavanja ovih potreba,
uz porast realnih primanja, vodi ka relativnom i apsolutnom poveavanju novane tednje
stanovnitva.

11
kreblin Kirbi, I., Tomi, I., Vehovec, M., Mirovinska pismenost i tednja za treu ivotnu dob, Izvorni
znanstveni rad, Ekonomski institut Zagreb, 2011. godina http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1004
12
Pojatina, D., 1980., op. cit.
8

Ovim radom omoguit e se bolje razumijevanje utjecaja pojedinih demografskih
faktora na tednju u odabranim podrujima u Republici Hrvatskoj. Rezultati provedenog
istraivanja bi trebali predstavljati doprinos postojeoj literaturi, ali i posluiti donositeljima
ekonomskih odluka kao koristan izvor informacija.

Ciljevi istraivanja su odreeni predmetom istraivanja i postavljenim hipotezama, te
su ciljevi ovog rada sljedei:
istraiti demografske imbenike u Republici Hrvatskoj
analizirati veliinu i strukturu tednje u Republici Hrvatskoj
istraiti utjecaj demografskih imbenika na tednju stanovnitva u Republici Hrvatskoj

1.3. Metode istraivanja
Kako bi doli do postavljenih ciljeva istraivanja te dokazali ili opovrgnuli hipoteze
potrebno je primijeniti odreene metode. Tijekom izrade ovoga rada biti e koritene razliite
znanstveno istraivake metode.
U teorijskom dijelu istraivanja koristiti e se metoda deskripcije kako bi se opisale
promatrane pojave i predstavile odreene teorijske injenice i stavovi. Metoda analize koristiti
e se kako bi se ralanilo sloene pojmove, sudove i zakljuke na njihove jednostavnije
sastavne dijelove. Za podjelu sloenijih misaonih tvorevina na jednostavnije koristiti e se
metoda klasifikacije. Komparativna metoda koristiti e se za usporeivanje razliitih
podataka. Osim toga, koristiti e se metoda sinteze za spajanje elemenata u cijelinu kao i
jednostavnijih misaonih tvorevina u sloene, metoda generalizacije za isticanje najbitnijeg, te
metode indukcije i dedukcije za dobivanje kako opih tako i konkretnih odgovora.
U empirijskom dijelu rada relevantni podaci biti e prikupljeni istraivanjem na osnovu
sluajnog uzorka metodom anketiranja. Podaci e se obraivati u statistikom programu za
raunala SPSS (Statistical Package for the Social Sciences). Metode dokazivanja i
osporavanja koristiti e se za utvrivanje tonosti / netonosti pojedinih spoznaja, tj.
postavljenih hipoteza i ciljeva istraivanja. Dodatno e se koristiti tablini i grafiki prikazi.

9

2. TEDNJA

2.1. Pojam i znaenje tednje
Oscar Wilde
13
jednom je rekao: "kad sam bio mlad, vjerovao sam da je novac
najvanija stvar u ivotu. Sad kad sam ostario, to znam"! Naime, ova mudra izreka kao da nas
upozorava da se ve sad trebamo pobrinuti za budunost i to naravno tednjom. Ekonomska
teorija uvijek se zanimala vie ili manje za tednju stanovnitva. U razliitim fazama razvoja
ekonomske misli pojavile su se i razliite definicije tednje. U ovom kontekstu klasificiramo
tri skupine definicija tednje. U prve dvije skupine ubrajaju se definicije koje tednju
izjednaavaju sa kapitalom i one koje pod tednjom podrazumijevaju uzdravanje od troenja
dijela tekueg dohotka. Oba shvaanja o tednji nastala su i razvijala se u okviru klasine
politike ekonomije. Trea skupina definicije datira od pojave Keynesove Ope teorije. Prema
Keynesu
14
: " tednja znai viak dohotka nad izdatkom za potronju." Dakle, sve definicije
imaju neto zajedniko, a to je da se tednja uzima kao nepotroeni dohodak.

2.2. Teorijski pristup definiranju odrednica tednje
Prema Pojatini
15
tri su odrednice tednje:
Ekonomske
Izvanekonomske
Financijske

2.2.1. Ekonomske odrednice
2.2.1.1. Jedan od bitnih faktora za savreno funkcioniranje svake zemlje je upravo
gospodarska razvijenost. Vea gospodarska razvijenost zemlje znai vee bogatstvo neke
zemlje. Naime, gospodarsku razvijenost moemo mjeriti na razliite naine. Pritom je
potrebno istaknuti dva glavna naina mjerenja stupnja gospodarske razvijenosti. To su bruto

13
http://liderpress.hr/arhiva/45768/, (5.rujna 2012.)
14
J.M.Keynes, Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, Cekade, Zagreb, 1987., p. 106.
15
10

drutveni proizvod i nacionalni dohodak. Meutim, postoje i mnogi drugi pokazatelji. Ti
pokazatelji dijele zemlje na razvijene i nerazvijene. Razvijene zemlje imaju neke zajednike
karakteristike u ekonomskoj, politikoj i socijalnoj sferi. Neke od njih su: visoka kapitalna
opremljenost, visoka produktivnost rada, razvijen sustav financijskih institucija, demokratska
vlast, viestranaki sustav, porast stupnja obrazovanja, smanjivanje nepismenosti i drugo. Iz
navedenog proizlazi da zemlje koje su gospodarski najrazvijenije imaju i najveu tednju.
Vano je istaknuti kako u zemljama koje se sukobljavaju sa problemima privredne i kulturne
razvijenosti tednja je gotovo beznaajna. Naime, injenica je da u zemljama gdje je velik
BDP po glavi stanovnika tedi se vie, dok kod onih gdje je BDP nizak tedi se malo ili
nikako.

2.2.1.2. Raspoloivi dohodak moemo definirati kao osobni dohodak uvean za
transferna plaanja i umanjen za plaene poreze. Prema Pojatini
16
: "to je onaj dio
novostvorene vrijednosti drutava o ijoj upotrebi pojedinci potpuno samostalno i slobodno
odluuju i koji u pravilu iskljuivo slui za svrhe potronje i ulaganja u razne financijske i
materijalne oblike tednje". Svaki pojedinac tei da mu raspoloivi dohodak bude to vei te
da time ima vie sredstava za potronju, odnosno tednju. Naime, funkcija potronje
predstavlja odnos izmeu potronje i tekueg realnog raspoloivog dohotka. Ona takoer
prikazuje i iznos tednje. Nadalje, funkcija tednje prikazuje odnos izmeu razine tednje i
realnog raspoloivog dohotka. Ona je "zrcalna slika" funkcije potronje, budui da ono to se
ne potroi, utedi se.
Moemo zakljuiti kako smanjenje potronje dovodi do poveanja tednje, dok
poveanje potronje dovodi do smanjenja tednje. Meutim, ovaj zakljuak nije dovoljan,
potrebno je upoznati u kojoj mjeri promjena raspoloivog dohotka izravno djeluje na
potronju, a u kojoj mjeri na tednju.
Postoji vie teorija o upotrebi raspoloivog dohotka, a poznate su pod nazivom "teorije
potronje". Znaajnost funkcije potronje ogleda se u injenici da odluka kuanstva o tome
koliki e dio svog dohotka potroiti danas, a koliko utedjeti za budunost, dugorono utjee
na gospodarski rast. Zajedniko je svim teorijama potronje promatranje potronje kao, ceteris
paribus, funkcije raspoloivog dohotka, dok se razlikuju u definiciji egzogene varijable. U
nastavku e se ukratko prikazati tri teorije funkcije potronje.

16
Pojatina D., tednja stanovnitva, Institut drutvenih nauka, Beograd, 1981., p. 27.

11

Prva je TEORIJA APSOLUTNOG DOHOTKA koju je formulirao John M. Keynes.
Prema Keynesu
17
: "potroa odreuje dio dohotka koji troi te udio potronje u dohotku opada
s rastom dohotka". Keynes je matematiki prikazao osobnu potronju kao "funkciju
potronje", koja prikazuje ukupnu koliinu potronje u ekonomiji, a sastoji se od autonomne
potronje (), na koju ne utjee dohodak, i inducirane potronje (Y) na koju utjee dohodak.
Pritom nam autonomna potronja predstavlja potronju kada je dohodak jednak nuli te se
najee pretpostavlja da je ta potronja pozitivna. Nadalje, izraz beta (), koji mjeri stopu
promjene potronje kad se dohodak mijenja, u geometrijskom smislu predstavlja nagib
krivulje potronje te se pretpostavlja da je pozitivna. Zakljuujemo da kada dohodak raste
poveava se i potronja, ali prema Keynesu "ta dva porasta (potronje i dohotka) nisu
jednaka". Keynes smatra
18
: " kako dohodak raste, raste i potronja, ali ne u tolikoj mjeri u
kojoj raste dohodak".

Funkcija potronje je:

C= + Y (1)
gdje je:
C - ukupna potronja,
- autonomna potronja,
- granina sklonost potronji,
Y - raspoloivi dohodak,

Dakle iz nje dobijemo prosjenu sklonost potronji:

C/Y=/Y + (2)

kao i graninu sklonost potronji:

dC/dY= (3)

Iz izraza (1), (2) i (3) je vidljivo da je u kratkom roku prosjena sklonost potronji vea od
granine budui da je

17
Keynes M. John, Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca, Cekade, Zagreb, 1987., p. 106. i dalje
18
Babi, M., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2007., p. 233
12

> 0 i Y > 0 (4)

Stoga moemo zakljuiti da e s porastom dohotka opadati udio osobne potronje u dohotku,
a poveavati se udio tednje. To nam prikazuje sljedei grafikon:

GRAFIKON 1: Funkcija potronje (J. M. Keynes)

Izvor: Babi, M., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2007., p. 234.

Prema Babiu
19
: "Kut to ga zraka iz ishodita tvori s pozitivnim dijelom apcise je
prosjena sklonost potronji. Oito je da je kut to ga zatvara s apcisom pri veem dohotku
(Y2) manji. Prema tome, s porastom dohotka smanjuje se udio potronje, a poveava udio
tednje u domaem dohotku". Dakle ova teorija se naziva "teorija apsolutnog dohotka" jer
Keynes smatra da potronja ovisi samo o apsolutnoj vrijednosti tekueg dohotka i ignorira
potencijalni budui dohodak. Naime, istie se kako kamatna stopa nije bitna kod odluke o
potronji. Zakljuuje se da veliina dohotka svakog pojedinca odreuje njegovu tednju, a
kamatna stopa njezinu distribuciju. U pravilu ljudi sami odluuju koliko e i koji dio dohotka
potroiti, a ono to nee potroiti jednostavno e utediti. Kad pojedincu poraste dohodak
vjerojatno e se poveati i tednja upravo zbog smanjenog udjela potronje u dohotku.

Slijedea teorija je TEORIJA RELATIVNOG DOHOTKA koju je objasnio James
Duesenberry
20
, a prema kojem: "dio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju ovisi o

19
Babi, M., 2007., op.cit., p. 234.
20
Duesenberry S. James, Income Saving and the Theory of Consumer Behavior, Oxford University Press, New
York, 1967., p. 17. i dalje.
13

odnosu njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda to nazivamo demonstracijski efekt".
esto smo i sami uvjereni u istinitost ove teorije jer esto volimo ugledati na susjede pa i sami
elimo novo auto, novu garderobu i slino. Prema Babiu
21
: "Na temelju ove teorije istodobni,
jednaki porast dohotka svih kuanstava, koji ne mijenja relativne odnose meu dohocima
kuanstava, ne bi mijenjao udjel potronje i tednje u dohotku". Istie se da ukoliko pojedino
kuanstvo zadri svoj dohodak istim, a dok se poveavaju dohoci ostalih, tada e se relativni
poloaj prvog kuanstva pogorati. Stoga, kako bi sauvalo svoj relativni ivotni standard
istim, to kuanstvo bi trebalo poveati udio potronje u svom dohotku.

Posljednja iz ove skupine teorija je TEORIJA PERMANENTNOG DOHOTKA
koju je formulirao Milton Friedman
22
. On kao egzogenu varijablu uzima oekivani dohodak,
odnosno "permanentni dohodak". Naime, dohodak i potronja sadre permanentni dio i
tranzitorni dio. Permanentni dio je onaj koji je stalan, na kojeg se moemo osloniti sada te u
budunosti, dok je tranzitorni dio dohotka sluajni, kratkotrajni dio koji je pod utjecajem
razliitih nepredvidivih faktora te koji se esto po primitku i utedi. Da li je neki dio dohotka
permanentan ili tranzitoran ovisi upravo o tome kakvim ga smatramo. Ukoliko potroai
smatraju da je promjena dohotka tranzitorna, imat e mali ili ak nikakav uinak na potronju
pa e utjecat na poveanje tednje. Meutim, ako ga smatraju permanentnim onda e doi do
znaajnije promjene potronje.

Prema Friedmanu
23
: funkcija potronje je dana kao

C= Y (5)

gdje je konstanta koja mjeri dio permanentnog dohotka koji se troi, jer ljudi ele zadrati
konstantnim standard ivljenja. Dakle, potronja je proporcionalna permanentnom dohotku.
Vano je naglasiti Friedmanov stav o kamatnoj stopi. On smatra da je kamatna stopa vana
odrednica prosjenog odnosa tednje prema dohotku, a to se protivi prevladavajuim
miljenjima o uinku kamatne stope na tednju.

21
Babi, M., 2007., op.cit., p. 236.
22
Freidman Milton, A Theory of the Consumption Function, Princeton University Press, Princeton, 1957., p.
221.
23
Freidman Milton, 1957., op. cit., p. 222.
14

Zakljuak ove teorije je da tranzitorne promjene ne utjeu na ponaanje potroaa i
potronju u dugom roku, te da e se u sluaju nepredvienog porasta dohotka svrstati u
tednju, jer nije planiran kao izvor, pa time ni kao potronja.

2.2.1.3. Zaposlenost je stanje na tritu rada kojeg ine radnici koji svojim
kvalifikacijama i sposobnostima obavljaju pripadajue im poslove te za to dobivaju
odgovarajuu plau. Takoer, prema Pojatini
24
to je: "osnovni uvjet koji osigurava izvore
prihoda pojedincu, materijalni status, ali i sudjelovanje i ponaanje u potronji jednom
pojedincu jest njegov radni angaman". U teoriji potronje ova odrednica se svrstava kao
stalni faktor od kojeg zavisi visina i raspodjela raspoloivog dohotka izmeu tednje i
potronje. Naime, moemo zakljuiti da to je zaposlenost vea, vei je dohodak, a time i
mogunost da se vie troi odnosno tedi. Kae se da je tednja rezultat ekonomske
efikasnosti koju donosi zapoljavanje kao i da s veim radnim angamanima ljudi poveavaju
svoju radnu produktivnost pa su im i zarade vee. Za tednju je veoma vano i slijedee, a to
je da, s poveavanjem duine rada rjeavamo i osnovne egzistencijalne probleme kao to su:
kua, stan, automobil, opskrba i sl., a to su takve potrebe vie zadovoljene i nai prihodi vei,
vea e biti i naa tednja. Postoje brojni razlozi koji oteavaju utvrivanje jasne veze u
kretanju izmeu broja zaposlenih i novane tednje stanovnika.
Na novanu tednju stanovnitva utjeu broji faktori i promjene u strukturi zaposlenih
bilo po sektorima, djelatnostima ili kvalifikacijama stanovnitva. U novije vrijeme esto se
istie "hipoteza o nezaposlenosti", pa razlikujemo dva efekta zaposlenosti. Prvi efekt je u
negativnoj vezi sa tednjom. tednja pada u sluaju pada zaposlenosti jer se smanjuje i
raspoloivi dohodak, dok je drugi efekt potpuna suprotnost. U sluaju poveanja
nezaposlenosti stanovnitvo e poveati utede jer e se s rastom nezaposlenosti kod radnika
stvoriti strah da e i sami ostati bez posla i redovitih prihoda pa e vie tediti za budue dane,
dok e smanjenje broja nezaposlenosti djelovati suprotno. Prema Pojatini
25
: "promjene
nezaposlenosti pozitivno koreliraju s novanom tednjom stanovnitva".

2.2.1.4. Produktivnost rada je veoma znaajan pokazatelj uspjenosti poslovanja
nekog poduzea te je kao takav predmet konstantnog praenja te pronalaenja naina za

24
Pojatina, D., 1981., op. cit., p. 47
25
15

unapreivanje. Prema Pojatini
26
: "Produktivnost rada neovisno o tome kako se mjerila
predstavlja pojam efikasnosti. Najtonije bi bilo da se s produktivnosti poveavaju materijalna
dobra drutva, ispunjavaju osnovni uvjeti porasta realnog raspoloivog dohotka stanovnitva,
a to znai i porast novane tednje".
Ovdje je vano istaknuti znaaj hipoteze dvojne granine sklonosti tednji. Prema
Pojatini
27
: "Njezina bit je u tome to uspostavlja vezu izmeu produktivnosti rada i potronje
stanovnitva u sklopu jedne fundamentalnije procesne analize". Naime, pretpostavka je da to
je vea produktivnost rada, vei je i dohodak, pa je samim time vea i granina sklonost
potronji, dok u sluaju poveanog zapoljavanja ili nekih drugih razloga imamo manju
graninu sklonost potronji bez obzira na vei dohodak.

2.2.1.5. Potronja je sloen pojam, a prema Pojatini
28
: "Potronja i tednja dvije su
komplementarne veliine. Njihovi pravci kretanja suprotnog su smjera, tj. faktori koji
odreuju kretanje jedne, determiniraju kretanje druge u suprotnom smjeru". esto se kao
glavni razlog tednje stanovnitva istie briga za budunost odnosno osiguranje sredstava za
buduu potronju. Komplementarnost postoji izmeu dvaju osnovnih oblika tednje:
materijalne i novane. Dakle, proces zapoinje nabavom trajnih potronih dobra za relativno
due vremensko razdoblje. Nakon nabave koristimo se uslugama tih dobara, postepeno ih
troimo i na taj nain im smanjujemo vrijednost. Stoga troenje traje sve dok ta dobra mogu
posluiti svrsi. Da bi mogli kupiti nova dobra potreban nam je novac kojeg emo imati
ukoliko smo unaprijed s time raunali. Zakljuujemo kako je potrebno tediti novac tijekom
vremena, dakle prije nabave materijalnih dobara kao i za vrijeme njihove upotrebe jer se
novana tednja stanovnitva formira usporedno sa troenjem. To je vaan argument o vezi
izmeu potronje i tednje stanovnitva.
Prema Pojatini
29
: "Proizvodnja potronih dobara u velikoj mjeri ovisi o tome dali
stanovnitvo vie ili manje tedi. Naime, proizvodnja potronih dobara ovisi i o drugim
faktorima. Poveanje novane tednje smanjuje potranju i proizvodnju potronih dobara, te

26
27
28
Pojatina, D., 1981., op.cit., p. 59
29
16

putem multiplikativnih efekata djeluje u pravcu usporavanja ili smanjenja ekonomske
aktivnosti i dohotka zajednice".

2.2.2. Izvanekonomske odrednice
2.2.2.1. Demografski faktori su kvalitativno izraene karakteristike stanovnitva. To
su primjerice: starost stanovnitva, broj lanova kuanstva, zemljopisni smjetaj stanovnitva,
migracija stanovnitva, struna sprema i slino.
Prema Pojatini
30
: "Kad je rije o dobnoj strukturi stanovnitva vano je istaknuti da
se razliite dobne skupine stanovnitva ne ponaaju jednako u raspodjeli svog raspoloivog
dohotka izmeu tekue potronje i tednje". Naime, veina stanovnitva zapoinje sa
tednjom od trenutka zapoljavanja. Budui da se svi ne zapoljavamo odmah na poetku
svoje punoljetnosti zbog toga to nastavljamo daljnje kolovanje, neki pak stupaju u brak,
osnivaju obitelj, direktno se biljei utjecaj i na tednju koja se znaajnije javlja od trenutka
zapoljavanja. Dobna skupina od 18-28 godina starosti prilino malo tedi, ali se esto kae
kako je ova dobna skupina prilino nehomogena te da sklonost tednji znaajno varira. U
dobnoj skupini od 30 do 35 godina, moe se pretpostaviti da je sklonost tednji manja od
sklonosti tednji koje ostvaruju srednje starosne grupe. Razlozi tomu su najee: povean
broj uzdravanih lanova obitelji, elja za stjecanjem nekretnina, mlai ljudi su skloni
putovanjima, praenju mode, suvremenijem i slobodnijem nainu ivota itd.
Nadalje, u ivotnom razdoblju u kojem je donja granica 30-35 godina, a gornja granica
40-45 godina, manji broj pojedinaca biljei negativnu tednju, budui da su uglavnom rijeena
temeljna ivotna pitanja te se ostvaruje viak novanih sredstava koji se ulae zatim u tednju.
Meutim, u tom ivotnom razdoblju su jo uvijek prisutni znaajni izdaci za podizanje djece i
nisu sasvim zadovoljene potrebe za trajnim potronim dobrima. Tako se istie se kako se
najvea sklonost tednji javlja upravo u dobi izmeu 40-45 godina ivota, i gornje granice,
60-65 godina ivota. U toj ivotnoj dobi prihodi su u pravilu najvei budui da se smanjuju
neki kljuni ivotni trokovi. Time dolazimo do zakljuka da je ukupna sklonost tednji
najvea u ovoj dobnoj skupini. Na kraju, stupanjem u mirovinu sklonost tednji opada.
Primanja najee opadaju, a motivacija za tednju gubi na znaenju te se pojavljuju neki novi

30
Pojatina, D., 1980., op. cit. p. 114
17

trokovi. Ukoliko se mijenja oekivano trajanje ivota stanovnitva, doi e do promjene
dobnih skupina, a samim time i iznosa tednje.

Kad je rije o demografskim faktorima, ne smijemo zaboraviti TEORIJU
IVOTNOG CIKLUSA. Razvili su je Alberto Ando i Franco Modigliani. Kao i
Friedmanova teorija permanentnog dohotka, Teorija ivotnog ciklusa okrenuta je budunosti.
Vanost ove teorije proizlazi iz slijedeeg. Naime, dohodak se esto mijenja tijekom ivota
pojedinaca, bilo u razdoblju obrazovanja, zapoljavanja, umirovljenja i drugo. Upravo nam
tednja omoguava da preusmjerimo dohodak iz razdoblja kada je visok u ona razdoblja kada
je nizak. U razdoblju kolovanja i umirovljenja esto ne raspolaemo velikim dohotcima i
troimo vie nego imamo, pa stoga nemoemo ni tediti. U sredini ivota, razdoblju kada
najvie zaraujemo, tednja je pozitivna. Iz donjeg grafikona vidimo kako u sredini ivota
prosjeni potroa zarauje vie nego to troi pa otplauje dugove stvorene na poetku ivota
(prva osjenena povrina) i akumulira za mirovinu (druga osjenena povrina).

GRAFIKON 2: Teorija ivotnog ciklusa (A.Ando, F.Modigliani)

Izvor: Babi M., 2007., p. 240.

Drugi imbenik koji utjee na novanu tednju je struktura kuanstva. Pod
strukturom kuanstva se podrazumijeva broj lanova kuanstva, njihova dob, broj lanova
kuanstva koji zarauju i slino. to je manji broj lanova kuanstva vea e biti tednja i
obratno.

18

Zemljopisni smjetaj je slijedei imbenik koji utjee na stav o tednji stanovnitva.
Prema Pojatini
31
: "Razliita sklonost tednji stanovnitva koja postoji izmeu razliitih
krajeva proizlazi iz razliitih ekonomskih, povijesnih, socijalnih i kulturnih uvjeta u kojima se
razvijalo stanovnitvo pojedinih podruja a ovi uvjeti praktino su zavisili i zavise izmeu
ostalog i od prostorne pozicije i datih prirodnih resursa. Stanovnitvo nastanjeno u podrujima
s oskudnijim resursima esto formira pozitivniji stav o tednji".
Nadalje, vano je istaknuti kako postoji razlika izmeu stanovnitva koji ive u
manjim urbanim sredinama, kao i seoskog stanovnitva, u usporedbi sa stanovnitvom koje
ivi u veim urbanim centrima. esto je seosko stanovnitvo sklonije tednji bez obzira na
njihov dohodak i broj lanova kuanstva. Takvo stanovnitvo preferira tednju u materijalnom
obliku i gotovini, nego stanovnitvo koje ivi u urbanim sredinama.

2.2.2.2. Socioloki faktori ubrajaju se u demografske faktore. Naime, naglaava se
kako je ponaanje pojedinaca podlono utjecaju drutva i okoline. Prema Pojatini
32
: "Razliita
ponaanja u potronji, odnosno tednji, mogu biti pod utjecajem navika i tradicije, ali mogu
biti i pod utjecajem modernog ivota, odnosno njegovog dinaminog karaktera". Kad je rije
o dinaminom faktoru modernog ivota, moemo uzeti za primjer aktualnu financijsku krizu
koja je potakla graane da umjesto ulaganja u investicijske fondove i dionice usmjere novac u
bankovnu tednju. Tako je snaan pad vrijednosti dionica tvrtki na burzi preusmjerio tednju s
trita kapitala i vratio je u banke. Takoer, banke potiu tednju viim prosjenim kamatnim
stopama na depozite budui da su suoene sa skupljim meunarodnim izvorima novca na
temelju kojeg su financirale kreditnu ekspanziju u proteklih nekoliko godina.

2.2.2.3. Psiholoki faktori su veoma bitni u ivotu svakog pojedinca. Pojedinac
samostalno odluuje kako e raspolagati svojim novcem, odnosno kada e ga troiti i hoe li i
koliko utedjeti. Takvu odluku donosi na temelju subjektivnih stavova i sklonosti prema
tednji. Neki od subjektivnih stavova koji utjeu na odluku pojedinca o raspodjeli
raspoloivog dohotka i njegovoj tednji su: uivanje kamata i uveane vrijednosti, uivanje
osjeaja nezavisnosti, sigurnosti. Prema Pojatini
33
: "novana akumulacija stanovnitva

31
Pojatina, D., 1980., op. cit., p. 116.
32
Pojatina, D., 1980., op. cit. p. 125
33
Pojatina, D., 1980., op. cit., p. 160.
19

zavisi o stvarnih tokova i veoma je malo onog to bi mogli nazvati kao isto psiholoke
efekte".

2.2.3. Financijske odrednice
2.2.3.1. Inflacija je poveanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca.
Pojam inflacije takoer se moe definirati kao pad vrijednosti novca
34
. Inflacija djeluje
negativno na formiranje novane akumulacije stanovnitva. Naime, prema pretpostavci o
racionalnoj upotrebi dohotka od strane potroaa, zbog pada vrijednosti odnosno kupovne
snage novca, vlasnici novanih sredstava u inflaciji gube. Zbog toga, pojedinci bi trebali
promjeniti svoje ponaanje u raspodjeli dohotka izmeu potronje i tednje.
U periodima inflacije, kada su potroai uvjereni da e se porast cijena nastaviti,
mnogi e poveati svoje kupovine zbog straha od dodatnog porasta cijena u budunosti, te e
na taj nain doprinijeti smanjenju vrijednosti novca i samo jo veem produbljivanju
inflacijskog procesa. Vee stope pada vrijednosti novca utjeu na poveanje kupovine i
zaduivanje te u konanici smanjenje granine sklonosti ka tednji. Istie se kako je inflacija
sloen mehanizam te ne uzrokuje uvijek iste posljedice. Naime, ona moe biti odreena
razliitim faktorima u razliitim vremenima i prostorima, te je stanovnitvo moe razliito
prihvaati. Dakle, prema Pojatini
35
: "iste stope inflacije ne moraju u svim sluajevima
djelovati jednako na novanu tednju stanovnitva, zbog toga to te stope nisu uvijek rezultat
istih faktora".
Nadalje, kod galopirajue inflacije koja je karakteristina za velike ekonomske
poremeaje prisutno je naglo ubrzanje rasta cijena, to je obino uvod u hiperinflaciju. esto
se na osnovi iskustva istie da kad inflacija jednom prijee prag od oko 50 posto godinje,
vie nije mogue odrati tu razinu inflacije stabilnom. "Kod tako visoke inflacije potranja za
novcem se drastino smanjuje, te drava gubi mogunost da kreiranjem novca financira svoje
rashode
36
". Naime, zbog toga u kratkom periodu dolazi do sloma monetarnog sustava koji
zavrava uvoenjem nove valute. U uvjetima galopirajue inflacije, kada cijene poinju
enormno rasti i kada stanovnitvo sa sigurnou oekuje da e se takav rast cijena nastaviti

34
http://hr.wikipedia.org/wiki/Inflacija (6. rujna 2012.)
35
36
http://limun.hr/main.aspx?id=32639&Page (6. rujna 2012.)
20

dolazi do poveavanja kupovine iz straha te se opet na taj nain doprinosi da se cijene jo vie
poveavaju. Zakljuuje se kako male stope inflacije iju je granicu inae vrlo teko odrediti,
ne utjeu na ponaanje stanovnitva kod raspodjele njihovog raspoloivog dohotka izmeu
sadanje i budue potronje.

2.2.3.2. Fiskalna politika se bavi nainima prikupljanja novca u dravnu blagajnu i
njegovog troenja
37
. Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda. Naime,
posredstvom fiskalnih instrumenata drava esto moe stimulirati porast tednje i to na dva
naina. Drava moe putem raznih isplata i posebnih instrumenata utjecati na poveanje
raspoloivog dohotka stanovnitva pa samim time i na poveanje tednje. Takoer, drava
moe vriti odreene isplate stanovnitvu pod uvjetima da ono tedi u novcu, te osiguravati
druge beneficije i stimulativna sredstva za poveavanje novanih uteda. esto se pojedinci
potiu na veu tednju putem smanjivanja poreza na dohodak ili pak nagradama, premijama
ili bonusima koje drava subvencionira iz svojih fondova.
Porezna politika je jedna od mjera fiskalne politike koja je postala snaan faktor kako
porasta tako i redistribucije tednje izmeu razliitih financijskih oblika, institucija i
pojedinaca. Ostvareni prinosi iz ulaganja u odreene financijske oblike djelomino se ili
potpuno oslobaaju od poreza. Takoer drava raznim vrstama premija uveava prihode na
neke oblike namjenske privatne tednje. Neke zemlje koje zapoljavaju veliki broj stranih
osoba imaju poseban instrument za stimuliranje novane tednje tih radnika.
Nadalje, poveavanje novane tednje stanovnitva i financiranje opih drutvenih
potreba iz ovih izvora iznimno je vano i zbog deficitnog budetskog financiranja. U tom
sluaju sredstva stanovnitva ne bi bila trajno otuivana, imala bi karakter uvjetno
dobrovoljne tednje, a mogla bi se i naknadno koristiti za financiranje investicija.

2.2.3.4. Kamatna stopa je cijena upotrebe tuih novanih sredstava. Kamate se
izraavaju kao svota koju je dunik obvezan platiti u nekom vremenu, obino u godini dana
38
.
Kamatna stopa je jedan od najsloenijih ekonomskih fenomena. To je glavni razlog zbog
kojeg u teoriji postoje razliita miljenja i stavovi o prirodi i ulozi kamate u ekonomskom

37
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekonomska_politika#Fiskalna_politika (6. rujna 2012.)
38
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamatna_stopa (6. rujna 2012.)
21

ivotu. esto se kamati pridaje znaaj kao determinanti alokacije raspoloivog dohotka
stanovnitva izmeu potronje i tednje. Moemo zakljuiti da ako se kamatne stope podiu
pojedinci e biti stimulirani na poveavanje svojih novanih uteda i obratno, ako su kamatne
stope manje stanovnitvo e manifestirati svoje raspoloenje prema poveavanju tekue
potronje svojega raspoloivog prihoda. Ipak, moe se zakljuiti da uloga kamatne stope za
poveavanje novane tednje stanovnitva nije toliko bitna, moda je njezina uloga kao
faktora zatite uteevina od erozije koja proizlazi iz porasta opeg nivoa cijena neto
znaajnija.

2.2.3.5. Potroaki kredit je vrlo vaan instrument ekonomske politike. Gospodarsko
mu je znaenje u tome da nam omoguava potronju iznad trenutano raspoloivih sredstava
stanovnitva, to s druge strane omoguava bru i veu prodaju robe te time podrava
privrednu aktivnost. Predmet potroakog kreditiranja su tzv. trajna potrona dobra vee
vrijednosti, kao to su: namjetaj, automobil, bijela tehnika i slino. Odnosno, u pravilu roba
za iju je kupovinu potrebno tedjeti due vrijeme. Kredit omoguava kupovinu takve robe
bez uteevine, s tim da otplaujui kredit graanin naknadno i prisilno tedi.
Bankarski potroaki krediti odobravaju se u novcu, s tim da se mogu koristiti za
kupovinu tono odreene robe, dakle, namjenski su. Trgovake kue ili proizvoai
odobravaju ih prodajom robe na otplatu u mjesenim obrocima otplata kroz vrijeme. Rokovi
ovih kredita su od uobiajenih 2 do 5 godina.
Vano je istaknuti da potroaki kredit djeluje direktno na formiranje novane i
ukupne tednje stanovnitva. S druge strane promjene u nivou i strukturi tednje stanovnitva
utjeu na obujam potroakih kredita. Potroaki kredit destimulira porast novane tednje
stanovnitva zbog toga jer potroai nabavljaju odreena potrona dobra koja ne mogu
financirati iz tekueg dohotka zbog relativno visokih cijena. Negativna strana potroakog
kredita jest da kada postoji mogunost za doivanja, slabi jedan motiv za tednju to se
negativno odraava na formiranje ukupne novane tednje stanovnitva. Meutim, postoje i
odreeni stavovi i injenice koje umanjuju vrijednost pretpostavke o negativnoj ulozi
potroakog kredita u determiniranju novane tednje stanovnitva.

22

2.3. Vrste tednje i ulaganja stanovnitva
esto smo svjesni injenice da nam za dostojan ivot esto prosjena plaa nee biti
dovoljna te da trebamo dodatnu financijsku sigurnost. Na tritu je zato pregrt dugoronih
tednih mogunosti kao to su: tednja kod kue, tednja u banci, mirovinskim i
investicijskim fondovima, ivotnom osiguranju, stambenoj tednji i drugo. Naime, ve smo
zakljuili kako je sa tednjom potrebno zapoeti to ranije, odnosno ve sada, te ukoliko
redovno izdvajanje odreene svote novca koju si moemo priutiti pretvorimo u naviku, bit
emo na pravom putu da u svakom trenutku imamo mogunost sebi priutiti eljene stvari ili
da se u trenutcima nude i neplaniranih izdataka ne zaduujemo. Takoer, na taj nain
moemo imati sredstva za budue investiranje. Zbog velikog znaenja tednje za drutvo
svaka zemlja vodi brigu o njoj i mogunostima ulaganja tednje, osniva za to posebne
ustanove te razliitim mjerama potie stanovnitvo da tedi i brine se da utede budu
racionalno iskoritene.

2.3.1. Imobilizirana tednja
Ovo je naei nain tednje. Kao i svaki sljedei i ovaj nain tednje ima svoje vrline
i mane. Ukoliko drimo novac u kui, on moe nestati u nekim ekstremnim uvjetima poput
krae, poara i slino, ali daleko ei uzrok nestanka novca smo mi sami. Ako znamo da
novac imamo u kui, esto emo umjesto odlaska u banku, zaviriti u "arapu" i uzeti neto
novca. Na taj nain bi naa uteevina malo po malo mogla nestati. Takoer, moe se desiti
da novac potroimo na stvari koje nam nisu bile neophodne. U takvim trenutcima vjerojatno
emo sebi rei kako emo to nadoknaditi premda i sami znamo da to najee nije sluaj.
Pozitivna strana ovog oblika tednje je da e nam novac biti pri ruci ukoliko nam hitno
zatreba i to kada nismo u prilici da ga podignemo iz banke, ali loa strana je to tada gubimo i
kamatu ili druge pogodnosti koje bismo ostvarili tednjom u banci.

2.3.2. tednja u banci
tednja u banci je pouzdan oblik tednje. Kod ovog oblika tednje ne moramo brinuti
o tome da e netko saznati da drimo novac u kui i iskoristiti tu priliku za krau i sline
nedoline radnje. Naime, "tednja u banci omoguuje nam da novac oploujemo tj. da
23

zaraujemo kroz kamatu.
39
" Prvi nain za ovo je da tedimo tako to emo novac ostavljati na
tekuem raunu. Ovakav oblik tednje znai da svoja novana sredstva u kunama ili devizama
moemo ostaviti na tekuem raunu koji posjedujemo i troiti ih kada smatramo da nam je
potrebno. Takoer, ovaj oblik tednje nam nee donijeti dodatni novac jer ne podlijee
davanju kamate, ali zato nam je novac na sigurnom mjestu i dostupan je kada god nam
zatreba.
Naime, postoji i tednja na tednom raunu u banci te nam ovakav oblik tednje
omoguava odvajanje odreene svote novca koju si moemo priutiti, a koja se zatim oroava.
Transakcija novca esto se vri preko trajnog naloga, tako da se svakog mjeseca od naih
prihoda oduzme i oroi dogovorena svota novca. Kod ovog oblika tednje esto moemo
podignuti odreenu svotu po potrebi, ali nam se tad u veini sluajeva obraunavaju manje
kamate te e nam iznos tednje biti manji. Naime, glavnica naeg uloga uveava se svakog
mjeseca, a kod oroene tednje je unaprijed odreena i uplaena svota novca koja se ne
dopunjuje na bilo koji nain osim kamatom.
Slijedei nain tednje u banci jest oroena tednja. Naime, ukoliko imamo odreenu
svotu novca koju elimo ostaviti po strani i neemo ju koristiti u odreenom periodu, tada
oroavamo novac uz obavezu da ga ne podiemo u tom periodu oroenja. Zauzvrat od banke
primamo odreenu kamatu koja se isplauje na kraju perioda oroavanja i ija visina zavisi od
valute, iznosa novca koji smo oroili, od duine oroenja, ali i od uvjeta koje sama banka
nudi. Ukoliko elimo podii novac dok je on jo oroen to moemo uiniti, ali ostajemo bez
kamate koju bi inae dobili, premda kod nekih banaka moemo dobiti mogunost i da
odreeni postotak oroenog novca podignemo i bez raskida oroenja (ne postoji ope pravilo,
uvjeti se mogu razlikovati od banke do banke). Moemo tediti u domaoj valuti ili devizama
ovisno kako nam odgovara, a pozitivna strana ovakve tednje je prije svega sigurnost novca (i
od nepredvienih situacija i od nas samih).
Osim navedenih postoje i drugi oblici tednje koji su kombinacija navedenih. Razlike
postoje u zavisnosti od paketa koje odreena banka nudi i koji se mogu razlikovati u visini
kamatne stope, vremenu na koji je novac oroen, da li postoji mogunost da se novac podie
prije ugovorenog vremena i slino.

39
www.stednja.blogspot.com, (31. lipnja 2012.)
24

2.3.3. Obveznice i dionice
Razlikujemo primarna i sekundarna trita koja ralanjujemo na trita obveznica i
trita dionica. Prema Pojatini
40
: "Trita obveznica imaju znaajna obiljeja trgovine na
veliko gdje se upliu profesionalni skupljai zajmova za poduzea i dravu. Nasuprot tome
trita dionica su tjesnije vezana za burze kojima su vie svojstvene operacije trgovine na
malo." Dakle, ulaganje u dionice i obveznice je jo jedan nain tednje, premda rizian i
manje atraktivan oblik ulaganja posljednjih godina, naroito zbog svjetske financijske krize.
Naime, dionice su glavni i najei oblik pojave kapitala na tritu. Dakle, ona je
pismena izjava ili potvrda o sredstvima trajno uloenim u temeljni kapital ili glavnicu
poduzea
41
. Dionicama stjeemo i ostvarujemo trajno pravo vlasnitva nad poduzeima, moe
glasiti na ime ili na donosioca, a i prenosiva je. Vrijednost dionice ili nominalna cijena osnova
je za obraun dobiti. Pri tom se dobit vlasnika dionica naziva dividenda, a isplauje se u
godinjim iznosima koji se obraunavaju kao novani ili postotni iznos na vrijednost ili
nominalnu cijenu dionica. Dividenda se isplauje iz dobiti dioniarskog drutva te iznosi 2-
5% godinje na nominalnu cijenu dionica kod dobrih i stabilnih dioniarskih drutava.
Uz dionice drugi glavni oblik vrijednosnih papira su obveznice. Obveznice su
vjerovnike ili kreditne vrijednosnice. Mogu ih izdavati drave, nie politike zajednice poput
upanija, poduzea, banke, osiguravajuih drutava. Dakle, obveznica je pismena isprava
kojom se njen izdavalac obvezuje da e vlasniku isplatiti iznos koji je naveden na obveznici u
roku i uz kamatu koja je napisana na obveznici. Ona ima rok dospijea te pripadajuu kamatu
i moe glasiti na ime ili donosioca i takoer je prenosiva. Smatraju se dugoronim kreditnim
sredstvom, te ujedno i nisko rizinim vrijednosnicama. Kupoprodajom obveznica i dionica
bave se posebni odjeli u bankama, investicijski sektori, brokerska poduzea.

2.3.4. ivotno osiguranje
ivotno osiguranje je dugorona tednja, uz istovremeno osiguranje za nepredviene
sluajeve rizike, bilo da se radi o iznenadnoj bolesti, nesposobnosti za rad ili smrti

40
Pojatina, D., Trite kapitala, Ekonomski fakultet Split, 2000., p. 76
41
http://rgn.hr/~dkarasal/NIDS/EKONOMIKA%20NAFTNOG%20RUDARSTVA/Ekonomika-5.pdf (6. rujna
2012.)
25

osiguranika. Prema Andrijaeviu
42
: "tedna funkcija ivotnog osiguranja jest da novac koji
se ulae u premiju osiguranja se oplouje uz danu kamatnu stopu." Ugovorom o ivotnom
osiguranju rizik prerane smrti poveava se prema isteku roka na koji je sklopljen. Takoer,
prema urak
43
: "rizik za osiguratelja nije sadran u dvojbi hoe li osiguranik umrijeti nego
kada e se to dogoditi."
Ulaganje u ivotno osiguranje jedno je od sigurnijih oblika tednje, a ipak nosi
dovoljnu dobit. ak i u sluaju da osiguravajue drutvo ode u steaj, naa imovina je sigurna.
Kamatna stopa u prosjeku je oko 5%. Premija police ivotnog osiguranja je porezna olakica
koja dodatno poveava dobit. Njena prednost je i u tome to znai financijsku sigurnost
najbliih u sluaju smrti osigurane osobe. ivotno osiguranje zbog toga je dobar izbor ukoliko
elimo osigurati druge u sluaju svoje smrti, a to se najee odnosi na djecu ili branog
partnera. Takoer, ako je policom pokriven rizik od bolesti, u sluaju iste pokrivat e se
trokovi lijeenja. Prije nego sklopimo policu ivotnog osiguranja vano je razmisliti to je
na cilj koji s njom elimo ostvariti. Budui da se radi o osiguranju i tednji na dui rok vano
je unaprijed uzeti sve opcije u obzir i razmisliti koja nam najbolje odgovara.

2.3.5. Stambena tednja
Stambena tednja se smatra jednim od najisplativijih oblika tednje. Svakim danom
postaje jednim od najpopularnijih naina rjeavanja najznaajnije ivotne investicije, a to je
kupnja i ureenje stambenog prostora.
Danas stambene tedionice prikupljaju tedne uloge tedia, te im iz prikupljenih
fondova odobravaju stambene kredite uz najpovoljnije uvjete na tritu kredita. tedjeti se
mogu i mali iznosi tako da je stambena tednja dostupna svima pa i onima koji misle da nisu u
mogunosti tedjeti niti podii stambeni kredit. Pravovremenim planiranjem i dugoronom
tednjom mogue je ostvariti znaajnu uteevinu zahvaljujui visokim prinosima na tednju
te dravnim poticajima na stambenu tednju. Svatko moe pronai tednju po svojoj mjeri.

42
Andrijaevi S., Petranovi V., Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, 1999., p. 117. 118.
43
urak, M., Jakovevi, D., Osiguranje i rizici, RRIF plus, Zagreb, 2007., p. 147.
26

2.3.6. Ulaganje u nekretnine
U naem je drutvu postalo "normalno" potroiti sve to zaradimo. Primjerice
poevi od svojih blinjih veina ivi od plae do plae i troi sve to ima. esto mnogi idu i
preko toga pa troe novac koji jo nisu niti zaradili. Time se pretplauju na ivot prepun
stresa, nesigurnosti i strahova za budunost. Stoga je potrebno na vrijeme poeti tediti te
ulagati sredstva u nekretnine budui da su njihove vrijednosti sve vie i vie. Na taj nain
imali bi na neki nain zagarantiranu novanu sigurnost, oslonac za budunost. Uvijek bi mogli
utediti od prihoda od najma ili primjerice prodaje nekretnine kad joj poraste vrijednost.
Primjerice, bogati svoja sredstva esto ulau u nekretnine i druge investicije kojima na
duge staze uvijek raste vrijednost te tako postaju sve bogatiji. Naime, "klju je uspjeha brzo
eliminiranje duga kojim se kupuje iskljuivo ono to nam je potrebno i koje svakim danom
vrijedi sve vie i vie, a to su iskljuivo nekretnine, tj. financijsko investiranje
44
."

2.3.7. Mirovinski fondovi
tednja kroz dobrovoljne mirovinske fondove predstavlja noviji oblik tednje na
naem podruju. Funkcionira slino oroavanju, ali sa razlikom da se od nas oekuje da
uplaujemo redovne mjesene (kvartalne, polugodinje ili godinje) iznose. Za razliku od
osiguranja (oblik tednje na koji takoer podsjea), ovdje ne postoji isplata ukoliko se dogodi
nesretan sluaj i rata koja se uplauje je neto nia. Svota koju uplaujemo je namijenjena za
nau starost kao mirovinski dohodak. U meuvremenu, dok ne doemo do mirovine naa
uplaena sredstva se investiraju, a dio ostvarene dobiti od toga nam se redovno uplauje.
Posebno je vano naglasiti razliku izmeu obveznog i dobrovoljnog mirovinskog
fonda
45
. Obvezni mirovinski fond znai tednju u drugom mirovinskom stupu u Republici
Hrvatskoj na nain da se za osobnu mirovinsku tednju izdvaja 5% bruto plae. To mogu
osobe do 50 godina, s time da je za zaposlene do 40 godina izdvajanje u drugi mirovinski stup
obveza, a za osobe od 40 do 50 godina u vrijeme provoenja mirovinske reforme izbor.
Odabir fonda, kojem e povjeriti upravljanje svojom osobnom mirovinskom tednjom u II.

44
http://realestatecroatia.bloger.hr/post/investiranje-u-nekretnine-u-kriznim-vremenima-osigurava-dugorocnu-
mirnu-financijsku-situaciju/1066947.aspx (6. rujna 2012.)
45
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/stednjaiulaganja/dobrovoljni+mirovi
nski+fondovi/ (6.rujna 2012.)
27

mirovinskom stupu, osobni je izbor za sve koji imaju obvezu i pravo ulaganja. Kod
dobrovoljnog mirovinskog fonda tedimo u treem stupu mirovinskog osiguranja to nam
daje mogunost da sami preuzmemo odgovornost za vlastita mirovinska primanja i standard u
zrelim godinama. Dobrovoljna mirovinska tednja je financijski proizvod koji donosi dravna
poticajna sredstva i prinos fonda

2.3.8. Investicijski fondovi
Investicijski fondovi su financijske organizacije ili institucionalni investitori koji
prikupljaju sredstva od svojih ulagaa te ih plasiraju u kratkorone i dugorone investicije,
odnosno u razliite financijske oblike
46
. Dakle, putem javne ponude institucionalni ulagatelji
prikupljaju naa novana sredstva koje zajedno sa ostalim prikupljenim financijskim
sredstvima ulau na financijskom tritu, odnosno tamo gdje je nama malim investitorima
nedostupno. Pritom uvaavaju naela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika.
Investicijski fondovi su prvenstveno namijenjeni ljudima koji ele tedjeti novac, ali ih
zanimaju vei prinosi nego kod oroene tednje u bankama (4-7% godinje), te koji nemaju
vremena, kapitala i znanja za npr. samostalno kupovanje dionica.
Nitko ne moe sa sigurnou predvidjeti uspjeh fondova u budunosti. Sam rast fonda
iskljuivo ovisi o njegovoj ulagakoj strukturi u razliite vrijednosne papire i neposrednom
rastu njihove vrijednosti na tritu u odreenom vremenskom razdoblju. Iznos koji je razumno
investirati u pojedini investicijski fond ponajprije ovisi o osobnim preferencijama i
mogunostima svakog ulagaa. Stoga se prije ulaganja u investicijske fondove potencijalnim
ulagaima preporuuje sagledati cjelokupnu osobnu imovinu, trenutne i budue potrebe za
novanim sredstvima te sklonost preuzimanju rizika povezanih s odreenom vrstom ulaganja.
Pritom je vano svoju imovinu diverzificirati kako ne bi bila izloena riziku ulaganja u samo
jednu vrstu vrijednosnog papira, imovine, odnosno investicijskog fonda. Najznaajnije
prednosti ulaganja u investicijske fondove su smanjenje rizika ulaganjem u diverzificirani
portfelj vrijednosnica, smanjeni trokovi, profesionalno upravljanje fondom, automatsko
reinvestiranje dobiti, trenutna likvidnost, oekivani atraktivan prinos primjeren preuzetom
riziku.

46
http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicijski_fondovi (5. rujna 2012.)
28

3. TEORIJSKI ASPEKTI DEMOGRAFSKIH IMBENIKA
TEDNJE

3.1. Povezanost ekonomije i demografije
Pojam "ekonomija" moemo definirati na razne naine. Meutim, u slobodnom bi
prijevodu znaila "skup pravila i vjetina upravljanja domainstvom; gospodarstvo; razumna
uporaba novca ili kakvog drugog sredstva radi postignua najvee koristi uz najmanju rtvu.
Znanost koja prouava ekonomske djelatnosti uope ili zasebna gospodarska podruja,
poduzea i slino
47
".
Postoje mnoge druge definicije ekonomije, ali prema amerikom nobelovcu
Samuelsonu ekonomija je: "znanost koja prouava kako drutva koriste oskudne resurse da bi
proizvodili dobra i usluge kako bi to bolje zadovoljili svoje potrebe". Takoer, trebamo
razlikovati pojmove ekonomija i gospodarstvo i u ovom sluaju ekonomija je iri pojam, jer je
to drutvena znanost, dok je gospodarstvo skup raznih ekonomskih aktivnosti na nekom
zemljopisnom prostoru (najee dravi).
Demografija je irok pojam, ali je moemo objasniti kao znanost koja istrauje i
prouava stanovnitvo, sva njegova kretanja kroz vrijeme kao i odnose kretanja stanovnitva
sa drugim drutvenim i gospodarskim pojavama. Nadalje, stanovnitvo, odnosno skup
populacije na odreenom zemljopisnom prostoru definira se kao kljuan nositelj
gospodarskog razvoja jer pokree te omoguava ostvarenje osnovnih gospodarskih procesa i
aktivnosti u drutvu i prostoru. Upravo razumijevanje gospodarskih procesa kao i predvianje
buduih nisu mogui bez promatranja stanovnitva, odnosno, bez vrednovanja demografskih
aspekata. Navedeno istie povezanost ekonomije i demografije kao i brojnih drugih
znanstvenih disciplina. Moemo rei da svako drutvo tei zadrati optimalan broj stanovnika
uz najoptimalnije ekonomske uvjete kako bi im na taj nain osigurali kvalitetan i lagodan
ivot. Time su im otvorene mogunosti za tednju koja je veoma bitna u ekonomiji budui da
osigurava sredstva za financiranje ulaganja u bilo koja podruja drutvenog i gospodarskog
ivota. Samim time tednja je i kljuna odrednica gospodarskog rasta.

47
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekonomija, (30. lipnja 2012.)
29

3.2. Dobna struktura i tednja stanovnitva
Jedna od najosnovnijih i najvanijh struktura stanovnitva jest ona prema dobi ili
starosna struktura stanovnitva kako ju jo nazivamo. Ona nam otkriva broj stanovnika u
pojedinim dobnim skupinama, ali je prije svega odlian pokazatelj povijesnog razvoja
stanovnitva tijekom dueg razdoblja. U njoj se odraava zajedniko djelovanje svih
imbenika koji odreuju ukupno kretanje stanovnitva. Potrebno je istaknuti i odrednice
dobne strukture, a to su: natalitet, mortalitet, migracije i vanjski imbenici (gospodarska kriza,
rat, prirodne katastrofe i dr.). to je jo vanije, budue promjene u kretanju stanovnitva
ovise u velikoj mjeri o dobnoj strukturi stanovnitva jer ona odreuje natalitet, mortalitet i
stopu rasta stanovnitva.
esto se istie vanost procesa prikupljanja, obrade te objavljivanja demografskih,
ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka kojeg provodi svaka zemlja u odreenim
vremenskim razdobljima, a kojeg nazivamo popis stanovnitva. Naime, kada se provodi popis
stanovnitva, dob ili starost se definira prema navrenim godinama ivota prije samog popisa.
Starenje stanovnitva je proces poveavanja udjela stanovnitva starog 60 i vie ili 65 i vie
godina u ukupnom stanovnitvu. Uzroci starenja su sniavanje nataliteta i sniavanje
mortaliteta. Takoer, proces starenja stanovnitva izuzetno je aktualan za Hrvatsku.
Intenzivno starenje uzrokovano je, uz smanjenje nataliteta i poveanje mortaliteta,
emigracijom i ratnim gubicima u I. i II. svjetskom ratu te Domovinskom ratu. Ovome treba
dodati i nepostojanje populacijske politike. Zbog sve manjeg udjela mladog stanovnitva
moemo oekivati daljnje smanjenje stope rasta stanovnitva. Prema upanc
48
: "u Hrvatskoj
e do 2015. godine doi do dodatnog pojaanja priljeva stanovnitva u staraku dob i do
daljnjeg rasta broja umirovljenika kao posljedice poveanja nataliteta jo izmeu 1946. i
1954. godine." Sve navedeno ima utjecaj na ekonomske procese pa time i na tednju.
Nadalje, veoma je bitno istaknuti da se razliite dobne skupine stanovnitva ne
ponaaju jednako u raspodjeli svog raspoloivog dohotka izmeu tekue potronje i tednje.
Prema Pojatini
49
u Teoriji ivotnog ciklusa koju su razvili Alberto Ando i Franco
Modigliani: "dohodak sustavno varira tijekom ivota pojedinca, a tednja im omoguava da
preusmjeravaju dohodak iz razdoblja kada je visok u ona razdoblja kada je nizak." Naime,

48
upanc, I., Stanovnitvo Hrvatske stari, 2004. godina, http://www.geografija.hr/clanci/235/stanovnistvo-
hrvatske-stari, (31.lipnja 2012.)
49
30

esto postoji mnogo razloga za to, a posebno se istiu zaposlenje, brani status, povean broj
uzdravanih lanova obitelji, elja za stjecanjem nekretnina, mlai ljudi su skloni
putovanjima, praenju mode, suvremenijem i slobodnijem nainu ivota, umirovljenje i
slino.
Budui da se svi ne zapoljavamo odmah na poetku svoje punoljetnosti zbog toga to
nastavljamo daljnje kolovanje, neki pak stupaju u brak, osnivaju obitelj, stvara se direktan
utjecaj i na tednju koja se znaajnije javlja od trenutka zapoljavanja. U ivotnom razdoblju,
u kojem je donja granica 30-35, a gornja granica 40-45 godina, manji broj pojedinaca biljei
negativnu tednju, budui da su uglavnom rijeena temeljna ivotna pitanja te se ostvaruje
viak novanih sredstava koji se ulae zatim u tednju. Meutim, u tom ivotnom razdoblju su
jo uvijek prisutni znaajni izdaci za podizanje djece i nisu sasvim zadovoljene potrebe za
trajnim potronim dobrima. Tako se istie se kako se najvea sklonost tednji javlja upravo u
dobi izmeu 40-45 godina ivota, i gornje granice, 60-65 godina ivota. U toj ivotnoj dobi
prihodi su u pravilu najvei budui da se smanjuju neki kljuni ivotni trokovi. Time
dolazimo do zakljuka da je ukupna sklonost tednji najvea u ovoj dobnoj skupini. Na kraju,
stupanjem u mirovinu sklonost tednji opada. Primanja najee opadaju, a motivacija za
tednju gubi na znaenju te se pojavljuju neki novi trokovi. Ukoliko se mijenja oekivano
trajanje ivota stanovnitva, doi e do promjene dobnih skupina, a samim time i iznosa
tednje.

3.3. Struktura kuanstva i tednja
Kuanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i
zajedniki troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, hrana i
drugo). Tako navedena zajednica moe biti vie ili manje brojna, ovisno o dobi, branom
statusu, broju djece, kao i mnogim drugim imbenicima, a to ima direktan utjecaj na njihove
izdatke za potronju, pa time i tednju. S manjim brojem lanova kuanstva trebalo bi se
raspolagati sa vie novanih sredstava, a time i vie sredstava za tednju. esto se javljaju
izvanredni trokovi u kuanstvima (ulaganja u dugotrajnu imovinu, otplate kredita, tednja,
sveanosti i sl.), a koji zatim utjeu negativno na tednju.
31

Prema Pojatini
50
: "sklonost tednji se poveava s manjim brojem lanova kuanstva, te
to je vea stopa ovisnosti ili vei broj uzdravanih lanova tednja je manja". Uzmemo li
kuanstvo sa veim brojem lanova, tj. proizvoljnu brojku od 6 lanova kuanstva meu
kojima su 2 lana koji zarauju prosjene plae, 3 djece i 1 uzdravani lan moemo utvrditi
kako esto takvo kuanstvo nema mogunosti odvajati novana sredstva i ulagati u tednju.
Uglavnom e se prije odluiti za potronju tj. kupnju najpotrebitijih, egzistencijalnih stvari, a
nee se odluiti na ulaganje u tednju.

3.4. Obrazovanje i tednja stanovnitva
Obrazovanje kao pojam ima viestruko znaenje. Dakle, pod obrazovanjem se
podrazumijeva institucija, proces, sadraj i rezultat organiziranog i/ili sluajnog uenja s
ciljem razvijanja razliitih sposobnosti te stjecanja znjanja, umijea i navika. Istie se kako u
obrazovanje ima veliku motivacijsku snagu na ljudsko ponaanje i djelovanje.
Obrazovanje ljudi obino se dijeli na formalno - u kolama, i neformalno - izvan kole. U
Hrvatskoj se formalna naobrazba dijeli u 6 stupnjeva
51
:
1. predkolsko obrazovanje
2. osnovnokolsko obrazovanje
3. srednjokolsko obrazovanje
4. dodiplomsko obrazovanje
5. diplomsko obrazovanje
6. postdiplomsko obrazovanje
S obzirom da se posljednjih godina zbog duljeg vremenskog perioda obrazovanja
pomakla granica kada zapoinjemo sa radom, ujedno je to utjecalo na mogunosti novane
tednje, posebno mladih stanovnika. esto se postojee uteevine roditelja iskoritavaju za
ulaganje u obrazovanje djece, plaanje kolarina te se dakle po zavretku njihova
obrazovanja, zapoljavanja, rjeavanja egzistencijalnih pitanja zapoinje sa tednjom u
financijskim institucijama ili drugim oblicima ulaganja tednje. Opet se naglaava kako su ta
razdoblja zapoinjanja sa tednjom uglavnom srednje godine ivota stanovnitva.

50
51
http://hr.wikipedia.org/wiki/Obrazovanje (30. lipnja 2012.)
32

Nadalje, s veom razinom obrazovanja, veom razinom informiranosti vie se tedi.
Prema kreblin Kirbi, Tomi, Vehovec
52
i Pojatina
53
"za klasinu tednju i nije potrebna
dodatna informiranost dok se za ugovornu tednju te rizine tedne oblike zahtjeva odreena
razina informiranosti." Naime, razina informiranosti ovisi o dobi, stupnju obrazovanja
stanovnitva, mjestu stanovanja, ali to se moe poboljati programima edukacije o raznim
oblicima ulaganja tednje te samim time moe se ostvariti i vea razina tednje.
Kad je rije o dobnim skupinama, mlai tedie (18-35 godina) uglavnom vie
preferiraju rizine oblike ulaganja tednje (dionice, investicijski fondovi) te ugovornu tednju
(ivotna osiguranja, mirovinski fondovi, stambene tedionice) budui da su esto mlai
tedie oni sa veim stupnjem obrazovanja, ive u urbanim centrima, esto su vie
informirani, a takoer sa veim stupnjem obrazovanja i zaposlenosti imaju vee dohotke za
izdvajanje u tednju. Stariji tedie (iznad 55 godina) su uglavnom manje informirani, ive u
prigradskim ili seoskim podrujima te su skloniji klasinoj tednji (bankovni depoziti,
gotovina, nekretnine).

3.5. Prebivalite i utjecaj na tednju stanovnitva
Prebivalite, stalno boravite, je naziv za mjesto gdje se osobe nastane s namjerom da
tu stalno prebivaju, te time ujedno slui kao osnova za odreivanje mjesne nadlenosti suda,
odnosno tijela dravne i javne vlasti. Istie se kako na stav o tednji stanovnitva utjee i
njihov zemljopisni smjetaj. Prema Pojatini
54
: Razliita sklonost tednji stanovnitva koja
postoji izmeu razliitih krajeva proizlazi iz razliitih ekonomskih, povijesnih, socijalnih i
kulturnih uvjeta u kojima se razvijalo stanovnitvo pojedinih podruja, a ovi uvjeti praktino
su zavisili i zavise izmeu ostalog i od prostorne pozicije i datih prirodnih resursa.

Moemo zakljuiti kako stanovnitvo nastanjeno u podrujima s oskudnijim resursima
formira pozitivniji stav o tednji. Takoer, postoji razlika izmeu stanovnitva u manjim
urbanim sredinama, kao i seoskog stanovnitva, u usporedbi sa stanovnitvom nastanjenim u
veim urbanim centrima. Poljoprivredno stanovnitvo formira vee zalihe namirnica od

52
kreblin Kirbi, I., Tomi, I., Vehovec, M., Mirovinska pismenost i tednja za treu ivotnu dob, Izvorni
znanstveni rad, Ekonomski institut Zagreb, 2011., http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1004
53
Pojatina, D., 1980., op.cit, p. 116.
54
Pojatina, D., 1980., op.cit, p. 117.
33

nepoljoprivrednog stanovnitva, budui da veliki dio prehrambenih dobara ne nabavljaju ve
ih proizvode sami. Takoer, takvo stanovnitvo manje koristi usluge ugostitelja, pekara,
mesara, a ni trgovina nema na svakom koraku pa formiraju vee zalihe hrane i drugih
dobara. Dakle, osim to tede materijalna dobra, poljoprivredno stanovnitvo esto tedi i
novac. Veina njih uva novac "u arapama", odnosno gotovini, te ga ne povjerava
financijskim institucijama.

S druge strane, istie se kako nepoljoprivredna kuanstva u pravilu troe vie na
stanovanje, promet, pokustvo, razonodu od poljoprivrednih kuanstava. Mnogo je razloga
zbog kojih moemo zakljuiti kako je gradsko stanovnitvo sklonije potronji, odnosno manje
sklono tednji. Gradsko stanovnitvo koje je ne ovisi o poljoprivrednim djelatnostima,
vremenskim nepogodama te ima sigurne, redovite dohotke moe lake realizirati svoje
planove. Oni su esto zbog toga optimistiniji nego poljoprivredno stanovnitvo. Stoga je kod
poljoprivrednog stanovnitva zbog psiholokog stanja kojeg ne karakterizira sigurnost i
optimizam, tednja vea, a to je u skladu sa teorijom funkcije potronje kod koje sigurnost i
optimizam esto dovode do poveane potronje. Takoer, vei izdaci u gradskim centrima
mogu se objasniti efektima demonstracije kao to su odijevanje, kulturne potrebe i slino.

Zakljuak je da na istom nivou raspoloivog dohotka i broja lanova obitelji,
stanovnitvo nastanjeno u neurbanim sredinama je sklonije tednji, ali vie preferira tednju u
materijalnom obliku i gotovini, nego stanovnitvo u urbanim sredinama.

34

4. ANALIZA TEDNJE I DEMOGRAFSKIH IMBENIKA U
REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1. Kretanje oblika ulaganja tednje u Republici Hrvatskoj
tednja oduvijek ima posebnu vanost i tradiciju u Hrvatskoj te ovisi prvenstveno o
primanjima stanovnitva iz kojih se formira potencijal tednje, ali i o atraktivnosti kamata u
odnosu na alternativna ulaganja. Svi koji ulau u bankarske depozite, prije svega nastoje
poveati sigurnost ulaganja, a zapostavljaju prinose. Takoer, potrebno je naglasiti da se u
nestabilnim trinim uvjetima poveava ulaganje u bankarski depozit, a istodobno opada ono
u neke druge oblike financijske imovine kao to su nekretnine, dionice, investicijske fondove,
ivotno osiguranje, mirovinske fondove, stambenu tednju kao i imobiliziranu tednju.
Naime, nastanak hrvatske kune kao nacionalne valute biljei se od 30. svibnja 1994.
godine, odnosno, Dana dravnosti
55
. Tijekom godina hrvatska ekonomija i drutvo se
razvijalo te se uoilo da uz sve promjene s kojima se Republika Hrvatska suoila, poevi od
privatizacije banaka do propadanja nekolicine loih (npr. Glumina banka, Rijeka banka),
hrvatski graani nisu izgubili povjerenje u bankarski sustav.

Tako je u Hrvatskoj u posljednjih 18 godina od vremena hrvatskoga stabilizacijskog
programa te uvoenja kune ukupno procijenjena bruto financijska imovina graana porasla
6,2 puta odnosno sa 47 milijardi kuna sa kraja 1993. na 291 milijardu do kolovoza 2011. Od
toga je ukupna tednja graana u bankama poveana s poetnih 4,8 milijardi kuna na 161,3
milijarde kuna u kolovozu 2011., to govori o opredjeljenju graana prema ulaganju u
budunost, ali i na koji su nain osiguravali financijsku zatitu za sebe i svoju obitelj. Rezultat
je to posebnog istraivanja koje su proveli analitiari Zagrebake banke usporeujui kretanje
svih oblika financijske imovine graana, a koja su prikazana u slijedeim grafikonima
56
.

55
http://www.hnb.hr/novcan/povijest/h-nastavak-5.htm (30. lipnja 2012.)

56
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/press/objave/aktualno/4326cb8048c2a34f8d1a
bdfdba424cab (30. lipnja 2012)
35

GRAFIKON 3 - Najei oblici tednje stanovnitva u 1993. godini

IZVOR: Autorova izrada na temelju podataka iz lanka, a prema HNB, SKDD, HANFA,
Makroekonomske analize, te analize Zagrebake banke d.d.

Dakle, iz gornjeg grafikona moemo uoiti kako je u 1993. godini gotovina najei
oblik tednje stanovnitva i to sa 31,6%, dok zatim redom slijede: stara devizna tednja
28,6%, depoziti u inozemstvu 25%, bankovni depoziti 10,2%, obveznice i dionice,
investicijski fondovi sa 1,7%, te ivotno osiguranje sa 1,2 %.


Makroekonomske analize te analize Zagrebake banke d.d.
36

Grafikon 4 pokazuje kako je pak u 1998. godini postojao malo drugaiji trend kod
odabira oblika ulaganja pa su bankovni depoziti bili najei oblik tednje i to sa 50,6%, dok
je u 1993. to bila gotovina. Dakle, graani su pokazali vee povjerenje prema bankama i vie
su tedili u takvom obliku, nego u 1993. godini. Slijedei najei oblik tednje je gotovina sa
27,2% pa depoziti u inozemstvu sa 11%. Nadalje, to su: stara devizna tednja 4,4%,
investicijski fondovi 3,3%, obveznice i dionice 2,2%, te ivotno osiguranje sa 1,3%, to je
slino ulaganju kao i u 1993. godini.



U 2007. godini bankovni depoziti su i dalje ostali najei oblik tednje, ali sa malo
manjim postotkom u odnosu na 1998. godinu, odnosno 2,8% manje. Poraslo je ulaganje u
obveznice i dionice i ono iznosi 17,7%, kao i u investicijske fondove gdje ulaganje sad iznosi
10,5%. Dakle, stanovnitvo je vie ulagalo u rizinije oblike tednje. U ovom periodu
drugaije su se ponaali prema gotovini pa je manje njih tedilo u tom obliku u odnosu na
1998. godinu. Dakle u 2007. samo 11% stanovnitva tedi u gotovini. ivotna osiguranja te
depoziti u inozemstvu zastupljena su sa samo oko 2%.

37



Kako se kretala tednja u kolovozu u 2011. godini vidimo iz gornjeg grafikona.
Moemo uoiti kako su kao i u 2007. najvie zastupljeni bankovni depoziti, ali sada za 9,7%
vie u odnosu na 2007. godinu. Zatim se najvie ulagalo u mirovinske fondove i to 14,4% to
je za gotovo pola vie nego u 2007. godini. Nadalje, ulagalo se u gotovinu 11,8%, obveznice i
dionice 6,8%, ivotna osiguranja 4,3%, investicijske fondove 3,7% te depozite u inozemstvu
1,6%. Dakle, vidimo da su se dogodile neke promjene u odnosu na 2007. godinu te se ovdje
malo ulagalo u rizinije, a vie u sigurne oblike tednje.
Zakljuujemo kako je financijska imovina graana u promatranom razdoblju u
posljednjih 18. godina u prosjeku godinje rasla 10,9%. Dakle, na poetku razdoblja koje je
jednim dijelom obuhvaalo i ratne godine - krajem 1993. - veina procijenjene imovine
graana bila je u obliku gotovine (preteno u stranim valutama), stare devizne tednje i
bankovnih depozita u inozemstvu (s ukupnim udjelom tih triju oblika financijske imovine od
gotovo 87%). Pritom je tednja u domaim bankama od 1993. - 1998. godine rasla 52,5%
godinje sve do pojave bankovne i ekonomske krize koja svoj vrhunac doivljava 1999., a do
tada je njezin udio u financijskoj imovini s 10,2% porastao na 50,6%. Do 2007. nastavlja rasti
i dostie 124,5 milijardi kuna i to unato pojavi krize bankovnog sustava i gospodarstva
praene steajevima pojedinih banaka i pojavi konkurentnih, ali i rizinijih oblika tednje.
38

U 2007. pozitivno stanje na tritu kapitala, visoki prinosi i stalan priljev novih
ulaganja u dionice i otvorene investicijske fondove poveava udio ostalih ulaganja na 39,1%
(na kraju 1998. iznosio 6,8%). No nakon svjetske financijske krize i poetnog smanjenja zbog
povlaenja dijela depozita, ponovno se nastavlja bri rast tednje, prosjeno 7,3% godinje.

GRAFIKON 7 tednja graana u hrvatskim banakama od 1993. 2011. godine

IZVOR: Autorova izrada na temelju podataka lanka, a prema HNB, SKDD, HANFA,

Dakle, u promatranom razdoblju (prosinac 1993. kolovoz 2011.) tednja graana u
bankama poveana za vie od 33 puta. Urauna li se u poetno stanje bankovnih depozita u
1993. i tzv. stara devizna tednja (koja je bila blokirana i postupno isplaivana graanima do
2005. godine), prosjeni godinji porast ukupne bankovne tednje u cijelom razdoblju iznosi
13,2%. Uz pribrajanje i namjenske tednje u stambenim tedionicama ukupan iznos depozita
u kolovozu 2011. je dosegnuo 166,9 milijardi kuna, to danas ini 57,4% ukupne procijenjene
financijske imovine graana.

39

GRAFIKON 8 Najei oblici tednje u 2012. godini (oujak)

IZVOR: Autorova izrada na temelju podataka lanka, prema istraivanju GFK.

Prema posljednjim dostupnim podacima utvreno je da oko 44% stanovnitva tedi na
neki nain. Iz gornjeg grafikona moemo uoiti da graani koji tede to prvenstveno ine u
bankama i to sa 21%, zatim njih 17% uplauje u ivotno osiguranje, dok oko 9% njih se
odluuje za tednju kod kue ili kako je mnogi nazivaju tednja u "arapi".
Naime, prema istraivanju GFK
57
tednja putem ivotnog osiguranja je u porastu te
gotovo svi ispitanici (89 posto) namjeravaju i dalje ulagati. Istie se kako je udio tedia u
bankama porastao je sa 17% u rujnu 2011. godine na 21% u oujku 2012. godine. Takoer, u
istom je razdoblju povean i broj onih koji tede kod kue i to sa 6% na 9%.
Zbog postojeeg gospodarskog stanja, tedie brine neizvjesna stabilnost domae
valute te nepoznata sudbina eura. Raste i ope nepovjerenje u financijske institucije i to sa
20%. Posljednjih godina pod utjecajem financijske krize pao je ugled financija te e ga bez
obzira na stabilnost bankarskog i financijskog sustava biti teko vratiti u prijanje stanje.
Takoer, potencijalni ulagai postavljaju pitanje dali se isplati bilo kakvo ulaganje i
kratkorono i dugorono i to posebno na tritu kapitala. Prema tome, tednja putem
nekretninama, dionica i obveznica, mirovinskih i investicijskih fondova ipak je manje
atraktivna zbog nepovoljnih gospodarskih trendova. Od svih prethodno navedenih oblika
ulaganja tednje, nekretnine su najei oblik ulaganja jer im je u posljednje vrijeme pala

57
http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009123/index.hr.html , Istraivanje provedeno na
uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina. (6. rujna 2012.)
40

cijena pa su dostupnije, te se nazire rast ulaganja u takav oblik tednje. Meutim, najava
poreza na nekretnine mnoge je sprijeila u kupnji ekstra imovine.

4.2. Usporedba odabranih oblika ulaganja tednje u Republici Hrvatskoj i
drugim zemljama
GRAFIKON 9 Iznos bankovnih depozita po stanovniku na kraju 2009. godine u eurima

Makroekonomske analize te analize Zagrebake banke d.d. (UNICREDIT CEE STATEGIC
ANALYSIS)

GRAFIKON 10 Iznos bankovnih depozita graana po stanovniku u eurima u 2009. i 2010.
godini

ANALYSIS)
41

Graani Hrvatske zahvaljujui brzom rastu tednje u bankama u usporedbi s
graanima ostalih tranzicijskih zemalja raspolau sa znatno veim iznosima bankovnih
depozita po stanovniku. Samo graani eke raspolau veim bankovnim depozitima po glavi
stanovnika (per capita).

GRAFIKON 11 Prosjene godinje stope rasta bankovnih depozita i financijske imovine
graana 1995 2009 godine (izraeno u %)

ANALYSIS)

GRAFIKON 12 Prosjene godinje stope rasta bankovnih depozita i financijske imovine
graana 2000-2010 (izraeno u %)

ANALYSIS)
42

Iz grafikona 12 moemo uoiti kako bankovni depoziti graana razvijenih
zapadnoeuropskih drava (Italije, Njemake, Francuske i u neto manjoj mjeri panjolske) jo
uvijek viestruko nadmauju razinu tednje po stanovniku u Hrvatskoj. Meutim, razlike se
ipak postupno smanjuju, budui da je prosjena godinja stopa rasta bankovnih depozita
izraenih u eurima u razdoblju 1995. - 2009. od 13,5% bila znatno via od ostvarenih u
spomenutim zemljama (kree se od 3% u Njemakoj i Italiji do oko 7,3% u panjolskoj
grafikon 11).

Nadalje, rast ukupne financijske imovine graana Republike Hrvatske takoer je u
posljednjih 15-ak godina znatno bri od rasta koji je ostvarila financijska imovina graana
razvijenih zemalja tu su razlike samo neznatno manje od razlika u brzini rasta bankovnih
depozita. Taj e trend povjerenja u tednju prema analitiarima Zagrebake banke biti
dodatno potican veom razinom zakonskog okvira zatite u sklopu Europske unije budui je
ove 2012. godine Europski parlament izglasovao preporueno poveanje razine osiguranja
tednje do 100.000 EUR s rokom primjene za sve lanice do 2026. godine.

4.3. Kretanje demografskih faktora u Republici Hrvatskoj
Demografski i drutveno-gospodarski razvoj Hrvatske nalaze se u sloenoj i
interaktivnoj meusobnoj uzrono-posljedinoj povezanosti i proetosti, te se istie kako se
stanovnitvo neke zemlje razvija i mijenja svoja obiljeja (strukture) pod direktnim ili
indirektnim utjecajem brojnih imbenika koji se umnogome mogu svesti pod pojam
drutveno-gospodarskog razvoja. Promjene u razvoju stanovnitva, koje nastaju povezano s
procesom drutveno-gospodarskog razvoja, i same povratno djeluju na taj razvoj, bilo da ga
stimuliraju ili usporavaju, ovisno o specifinim obiljejima pojedine zemlje
58
.
U nastavku ovog rada biti e prikazani statistiki podaci preuzeti iz Statistikog
ljetopisa 2011. godine kao i drugih sadraja Dravnog zavoda za statistiku, a koji su vezani uz
kretanje demografskih faktora u Republici Hrvatskoj kroz pojedina vremenska razdoblja.
Dakle prikazat e se grafikoni o kretanju stanovnitva u Hrvatskoj, zatim podjeli prema spolu,

58
ivi, D. (2003.), Demografske odrednice i posljedice starenja stanovnitva Hrvatske, Institut drutvenih
znanosti Ivo Pilar, Zagreb, asopis p. 307, http://hrcak.srce.hr/30163
43

po dobi, branom statusu, zanimanju, postignutoj strunoj spremi, broju lanova kuanstva,
broju djece i slino.

TABLICA 1 Stanovnitvo i broj naselja prema popisima 2001. godine

Stanovnitvo

Indeksi

Prosjene
godinje
stope rasta
izmeu
dvaju
popisa %

Gustoa
stanovnitva
na 1km
2

Naselja (stanje na dan
popisa)

1857.=100

Verini
indeksi

Broj

Prosjean
broj
stanovnika
1857. 2 181 499 100,0 - - 38,6 5 444 401
1869. 2 398 292 109,9 109,9 0,87 42,4 5 214 460
1880. 2 506 228 114,9 104,5 0,37 44,3 5 974 420
1890. 2 854 558 130,9 113,9 1,31 50,5 6 311 452
1900. 3 161 456 144,9 110,8 1,03 55,9 6 402 494
1910. 3 460 584 158,7 109,5 0,91 61,2 6 397 541
1921. 3 443 375 157,8 99,5 -0,05 60,9 5 757 598
1931. 3 785 455 173,5 109,9 0,95 67,0 5 900 642
1948. 3 779 858 173,2 99,9 -0,01 66,9 6 639 569
1953. 3 936 022 180,4 104,1 0,81 69,6 6 672 590
1961. 4 159 696 190,7 105,7 0,69 73,6 6 677 623
1971. 4 426 221 203,0 106,4 0,62 78,3 6 666 664
1981. 4 601 469 210,9 104,0 0,39 81,4 6 567 701
1991. 4 784 265 219,3 104,0 0,39 84,6 6 694 715
2001.(I) 4 492 049 205,9 93,9 -0,63 79,4 6 759 665
2001.(II) 4 437 460 - - - 78,4 6759 657
IZVOR: Autorova izrada prema DZS Statistiki ljetopis 2011. godina

U tablici broj 1 prikazani su podaci popisa stanovnitva iz 2011. godine na podruju
Republike Hrvatske. Tablica sadri pregled broja stanovnika od 1857. godine do 2001.godine.
Broj stanovnika je najvie rastao u periodu prije Domovinskog rata nakon ega se biljee
negativne promjene u broju stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno, negativan prirodni
prirast. U 2011. prema posljednjem popisu Hrvatska ima 4,29 milijuna stanovnika to je 150
tisua manje nego 2001. godine, meutim istie se kako je to zbog razliitih metodologija
popisa te kad bi se na popis iz 2001. primjenila prologodinja metodologija popisa razlike bi
bile znaajno manje. Navedeno je prikazano jer stanovnitvo kao kljuan faktor direktno
utjee na ekonomske procese a time i tednju.

44

TABLICA 2 Stanovnitvo i kuanstva prema popisima 2001. godine

POPISI

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

Stanovnitvo

3 936 022

4 159 696

4 426 221

4 601 469

4 784 265

4 437 460
Prosjena
starost
stanovnitva

Mukarci

ene

29,34

30,53

32,44

35,48

33,80

37,14

35,37

38,71

37,5

41,0

31,91

33,26
Oekivano
trajanje ivota
pri roenju

Mukarci

ene

59,05

63,20

64,28

69,02

65,65

72,33

66,64

74,15

68,59

75,95

71,1

78,1

Broj kuanstva

1 031 910

1 167 586

1 289 325

1 423 862

1 544 250

1 477 377
Prosjean broj
lanova
kuanstva

3,81

3,56

3,43

3,23

3,10

2,99

Kuanstva prema broju lanova, %

Ukupno

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00

100,00
Samaka
kuanstva
2 lana
3 lana
4 lana
5 lanova
6 lanova
7 i vie lanova

14,1
16,7
18,8
18,0
13,3
8,5
10,6

16,0
17,7
19,4
19,1
12,9
7,5
7,4

15,5
18,6
21,1
20,8
12,1
6,5
5,4

16,0
21,1
21,5
22,6
10,1
5,2
3,5

17,8
22,5
20,2
23,5
9,2
4,4
2,4

20,8
23,6
19,0
20,6
9,2
4,3
2,5

Iz tablice broj 2 vidimo podatke o prosjenoj starosti stanovnitva mukaraca i ena,
oekivanom trajanju ivota pri roenju, broju kuanstava te prosjenom broju lanova u
kuanstvu. Moemo primjetiti kako se prosjena starost stanovnitva poveava od 1953. do
danas, tj. demografske statistike pokazuju da u posljednja tri desetljea ljudi ive sve dulje,
dok je novoroene djece sve manje.
Takoer, broj kuanstava je rastao i u 1991. godini doivio vrhunac da bi zatim kao
posljedica ratnih zbivanja opao. Prema zadnjem popisu iz 2011. godine, broj kuanstava
preao je 1,5 milijuna to je dakle vie nego li prema popisu iz 2001. godine. Od tono
45

1.535.635 koliko ih je popisano tek 1.487 odnosi se na institucije poput starakih domova, a
ostatak su privatna kuanstva. Prosjean broj lanova kuanstva imao je isti trend rasta, a u
2001. godini najvei je broj kuanstava sa 2 lana. Poznato nam je da to je vei broj lanova
kuanstava vei su ivotni trokovi pa su time smanjeni izgledi za bilo koji oblik novane
tednje.

TABLICA 3 Stanovnitvo prema starosti i spolu, procjena sredinom 2010.

Starost

Ukupno

ene

%

Mukarci

%

Spolna raspodjela (%)

ene

Mukarci

Ukupno
0 4
5 9
10 14
15 19
20 24
25 29
30 34
35 39
40 44
45 49
50 54
55 59
60 64
65 69
70 74
75 79
80 84
85+

4 417 781
213 818
207 692
249 781
255 871
278 647
311 985
310 735
296 443
304 922
318 219
330 075
316 747
260 556
212 430
231 987
174 886
104 422
56 565

2 285 969
103 933
100 945
121 995
124 952
136 718
152 909
153 340
147 067
152 753
160 381
167 481
161 242
137 491
118 316
124 778
109 215
70 177
42 276

100,0
4,5
4,4
5,3
5,5
6,0
6,7
6,7
6,4
6,7
7,0
7,3
7,1
6,0
5,2
5,5
4,8
3,1
1,8

2 131 812
109 885
106 747
127 786
130 919
141 929
159 076
157 395
149 376
152 838
157 838
162 594
155 505
123 065
94 114
89 209
65 671
34 245
14 289

100,0
5,1
5,0
6,0
6,1
6,7
7,5
7,4
7,0
7,1
7,4
7,6
7,3
5,8
4,4
4,2
3,1
1,6
0,7

51,7
48,6
48,6
48,8
48,8
49,1
49,0
49,3
49,6
50,1
50,4
50,7
50,9
52,8
55,7
58,3
62,4
67,2
74,7

48,3
51,4
51,4
51,2
51,2
50,9
51,0
50,7
50,4
49,9
49,6
49,3
49,1
47,2
44,3
41,7
37,6
32,8
25,3


Tablica 3 prikazuje ukupan broj mukaraca i ena u 2012. godini po detaljnijim
dobnim skupinama
59
pa moemo primjetiti kako ima vie ena nego li mukaraca. Zanimljivo
je kako esto manji postotak ena temu financija doivljavaju kao ensku temu te svaka druga
ena sama donosi odluke o novcu i financijama. Iako uglavnom na raspolaganju imaju manje
prihoda od mukaraca te novac troe za potrebe kuanstva, djece i drugih razloga, za tednju
im pritom ostaje manje nego mukarcima. Mukarci koji su informirani esto ulau novac u

59
Podaci prema starosti iskazuju se prema navrenim godinama ivota. Svaka starosna skupina obuhvaa osobe
koje su navrile godine ivota unutar granica intervala. Tako su, npr. u skupini 15 19 godina obuhvaene osobe
koje imaju 15 i vie godina, ali jo nisu navrile 20 godina ivota.
46

neki od oblika tednje, pa se esto i u teoriji kae da mukarci vie tede, ali navedeno emo
saznati u empirijskom istraivanju ovog rada.
Takoer iz gornje tablice moe se primjetiti kako je najvie stanovnika od 50-54
godine, zatim 45-49, 25-29, 55-59, 40-44, 30-34 godine, a iz ega moemo donijeti zakljuak
kako u Hrvatskoj u 2011. godini prevladava stanovnitvo srednje starosne skupine a za koji se
u teoriji i tvrdi da najvie tedi. Zakljuujemo kako raste postotak starijeg stanovnitva, onog
iznad 65 godina, to ima negativne ekonomske implikacije, a to moemo primjetiti i iz
grafikona broj 11, koja projicira 2051. godinu i pokazuje nastavak negativnog trenda starenja
stanovnitva, a time i potencijalnog udara na ekonomiju.

GRAFIKON 13 Stanovnitvo prema starosti i spolu, popis 1990., 1953., 2010. i projekcija
2051. godine

IZVOR: DZS - Statistiki ljetopis 2012. godina

47

Takoer zakljuujemo kako je nuno prilagoditi se demografskim promjenama kako
se ne bismo susreli s raznim negativnim uincima na gospodarski rast i standard. Posljedice
pak mogu biti fiskalne, ekonomske i politiko-ekonomske. Kada je rije o fiskalnim,
vjerojatno e se morati poveati izdaci za zdravstvo jer stariji ljudi vie troe na zdravstvene
usluge. Takoer, postoji opasnost od smanjenja prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje,
a mogli bi se smanjiti i izdaci za obrazovanje te pojedine vrste transfera kao to su djeji
doplaci i porodiljne naknade.

GRAFIKON 14 Prosjena starost nevjeste i enika pri sklapanju prvog braka od 1970.
2010. godine

IZVOR: Autorova izrada prema DZS ene i mukarci u Hrvatskoj, 2012. godina
Dakle, na grafikonu 14 vidljivo je kako se prosjena starost pri sklapanju prvog braka
poveava. Dok je 1988. godine prosjena dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23
godine, a enika oko 26 godina, 2010. prosjena starost nevjeste iznosila je oko 27 godina, a
enika 30 godina. Pomicanje dobne granice za sklapanje braka je dakle sve blie tridesetim
godinama budui da mladi stanovnici ekaju na posao nakon godina fakultetskog
obrazovanja, eljni su putovanja, provoda. esto se eka da se stekne i nekretnina ili barem
siguran posao kao temelj za budunost. Sve se to odraava i na niz slijedeih faktora koji
pokreu gospodarstvo, ekonomiju i ujedno i tednju koja je u tim godinama mala.

48

GRAFIKON 15 Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema razini obrazovanja, popis 2001.

Ovaj grafikon nam jasno prikazuje kako prema popisu iz 2001. godine 11,2% ena i
12,8% mukaraca je steklo vie i visoko obrazovanje, 40,5% ena te 55% mukaraca srednje
obrazovanje te 48,3% ena i 32,3% mukaraca vie i visoko obrazovanje. Moda navedene
razlike u obrazovanju kod mukaraca i ena imaju veze sa navikama i razliitim ponaanjem
prema novcu i tednji. Tako je u nekim istraivanjima utvreno kako meu vrstama tednje
dominiraju klasini oblici: 65% svih ena ima tedni raun, a za njim slijede tedni raun u
stambenoj tedionici (60%) i ivotno osiguranje (46%). Samo 16% ena ima rizinije
investicije kao to su dionice, obveznice i fondovi. Oba spola se za savjet o novanim i
financijskim pitanjima obraaju prvo osobnim bankarima (45%), a potom lanovima obitelji
(28%). enama su njihovi partneri na treem mjestu prilikom odluivanja kome se obratiti za
financijske savjete (26%), a mukarcima su ene tek na etvrtom mjestu
60
.

60
www.economy.com, (31. lipnja 2012.)

49

TABLICA 4 Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema aktivnosti u 2010. godini

UKUPNO

ENE

MUKARCI

SPOLNA RASPODJELA (%)

ENE

MUKARCI

UKUPNO

AKTIVNO
STANOVNITVO
Zaposleni
Nezaposleni

NEAKTIVNO
STANOVNITVO

STOPA AKTIVNOSTI

STOPA
ZAPOSLENOSTI

STOPA
NEZAPOSLENOSTI

3 752

1 747
1 541
206

2 005

46,6

41,1

11,8

1 996

810
711
99

1 186

40,6

35,6

12,2

1 756

937
830
107

819

53,3

47,3

11,4

53,2

46,4
46,1
48,1

59,1

-

-

-

46,8

53,6
53,9
51,9

40,9

-

-

-

Tablica 4 pokazuje kako od ukupno 1747 milijuna aktivnih stanovnika (starijeg od 15
godina), 1541 milijuna stanovnika je zaposleno, a 206 milijuna nezaposleno. Neaktivnog
stanovnitva je oko 2 milijuna to je dosta, pa moemo zakljuiti kako su meu njima
umirovljenici dakle osobe starijih dobnih skupina (koji su u Hrvatskoj sve brojniji zbog
negativnog prirodnog prirasta) kao i druge neaktivne osobe koje zbog toga ne pridonose
svojim radom niti gospodarstvu niti ekonomiji.

GRAFIKON 16 Stope aktivnosti prema starosti u 2010. godini

50

IZVOR: DZS ene i mukarci u Hrvatskoj, 2012. godina
Dakle, kad je rije o tritu rada i tritu kapitala sve vei broj osoba u starijoj dobi sve
manje tedi ili ima negativnu tednju. Troe ono to su utedjeli dok su radili. To na tritu
kapitala moe dovesti do smanjenja nacionalne tednje. Uz to, stariji ljudi imaju veu sklonost
prema manje rizinim oblicima imovine. U negativne ekonomske posljedice demografskih
promjena ubraja se i trite nekretnina, jer starije osobe imaju manju tednju i mogunost
kupnje nekretnina.

GRAFIKON 17 - Stope zaposlenosti stanovnitva prema dobi i spolu u 2010. godini

IZVOR: Autorova izrada prema DZS, Statistiki ljetopis 2011. godina
Grafikon 14 prikazuje stope aktivnosti zaposlenosti prema starosti u 2010. godini, a
iz kojeg opet moemo potvrditi kako su mukarci neto vie aktivni od ena u istom ivotnom
periodu tj. od 25 godina pa do 49 godina (a to je vidljivo i iz grafikona 15). Nakon 49 godina
stopa aktivnosti i mukaraca i ena opada i pritom kod ena bre nego li kod mukaraca
budui da oni uglavnom odlaze kasnije u mirovinu. Kao to je poznato, osnovni uvjet koji
osigurava izvore prihoda stanovnitvu jest zaposlenost. Kada je zaposlenost vea, vei su
dohoci, pa se time otvara i vea mogunost da se tedi. Vano je naglastiti kako bez obzira na
broj zaposlenih razvoj gospodarstva, ekonomije u cjelini pa i tednje ovisi o ekonomskoj
efikasnosti samog zapoljavanja. Takoer, u 2009. i u 2010. godini stopa nezaposlenosti je
bila najvia u dobnoj skupini od 15- 24, odnosno u periodu obrazovanja i pripreme za trite
rada. Vie je nazaposlenih ena negoli mukaraca u svim ivotnim razdobljima raunavi od
15. godine ivota.
51

5. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE UTJECAJA
DEMOGRAFSKIH IMBENIKA NA TEDNJU
5.1. Podaci i metodologija istraivanja
Cilj ovog istraivanja jest istraiti utjecaj odabranih demografskih imbenika na
tednju stanovnitva u Republici Hrvatskoj. Da bi se ostvario taj cilj provedeno je empirijsko
istraivanje na temelju sluajnog uzorka metodom anketnog upitnika. Metoda anketiranja je
postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istrauju i prikupljaju podaci, informacije,
stavovi i miljenja o predmetu istraivanja.
Anketa je poseban oblik neeksperimentalnog istraivanja koje kao osnovni izvor
podataka koristi osobni iskaz o miljenjima, uvjerenjima, stavovima i ponaanju, pribavljen
odgovarajuim nizom standardiziranih pitanja
61
.
Na temelju anketnog upitnika, koji je u prilogu diplomskog rada, prikupili su se i
istraili podaci, informacije, stavovi i miljenja ispitanika o tednji odnosno o utjecaju
odabranih demografskih imbenika na tednju. U odnosu na zavisnu varijablu - tednju u
istraivanju su promatrane sljedee nezavisne demografske varijable:
spol
dob
brani status
prebivalite
trenutano zanimanje
postignuta struna sprema
mjesto stanovanja
broj lanova kuanstva
broj djece
broj uzdravanih lanova
broj lanova kuanstva koji zarauju

61
http://infoz.ffzg.hr/Afric/VjekoBZ/CITABAZU.asp?kljuc=2007012 (1.srpnja 2012.)

52

Osim demografskih varijabli istraio se i utjecaj pojedinih nedemografskih varijabli kao
to su:
vrsta tednje u koju ulau tedie odnosno, ako nisu dosada - u to bi tednju najradije
ulagali
banka u kojoj tede / ili bi bili spremni tediti
iznos tednje na mjesenoj razini
utjecaj tednje na mjesena primanja
razlog tednje
Anketni upitnik sastavljen je od osamnaest pitanja koja su se odnosila na hipotezu, te
problem i predmet istraivanja. Vrsta pitanja u anketnom upitniku su zatvorena pitanja s
ponuenim odgovorima nabrajanja. Naime, osim metode anketiranja koritena je i metoda
uzorka, te su putem anketnog upitnika ispitana 4 skupa ispitanika. Prvi skup odnosi se na
populaciju od 15 25 godina, drugi na populaciju od 26 43 godina, trei od 44 65 godina
te posljednji, etvrti skup na populaciju koja ima vie od 65 godina, a koji su na temelju
sluajnog odabira izabrani u uzorak. Veliina uzorka je 80 ispitanika.
U ovom poglavlju e se koristiti razni grafiki i tablini prikazi prikupljenih podataka
obraenih u statistikom programu za raunala - SPSS (Statistical Package for the Social
Sciences). Pomou metode dokazivanja i osporavanja utvrdit e se tonosti / netonosti
pojedinih spoznaja, tj. postavljenih hipoteza i ciljeva istraivanja.

53

5.2. Rezultati empirijskog istraivanja
Kao to je navedeno u prethodnom tekstu, analizirat e se utjecaj odabranih
demografskih imbenika na tednju u Republici Hrvatskoj. Prvo e se prikazati rezultati
deskriptivne statistike, tj. analize odabranih demografskih imbenika i tednje, a nakon toga i
rezultati provedene analize na osnovu kojih emo potvrditi ili odbaciti postavljene hipoteze.

5.2.1. Deskriptivna statistika

Tablica 5: tednja po spolu
SPOL
UKUPNO
muki enski
tedite li?
Ne 12 17 29
Da 30 21 51
UKUPNO 42 38 80
Izvor: Autorovi izrauni na temelju podataka iz anketnog upitnika
Iz gornje tablice vidljivo je kako je anketa provedena na uzorku od 80 ispitanika od
kojih je 42 mukaraca i 38 ena. Od oba spola njih 29 ne tedi uope dok 51 ispitanik tedi.

Tablica 6: tednja po dobnim skupinama
DOB
UKUPNO
15-25 26-43 44-65 vie od 65
tedite li?
Ne 4 11 10 4 29
Da 7 10 31 3 51
UKUPNO 11 21 41 7 80
Naime, metodom sluajnog uzorka dobiveni su rezultati da: 31 ispitanik u dobi od 44
65 godina tedi, zatim u dobi od 26 43 godine 10 ispitanika tedi, od 15 25 godina 7
ispitanika tedi, te u dobi od vie od 65 godina samo 3 ispitanika tede. Dakle, vidimo da je u
dobi od 44 65 godina najvie ispitanika koji tede.

54

Tablica 7: tednja i brani status
BRANI STATUS
UKUPNO
oenjen/udata neoenjen/neudata
tedite li?
Ne 23 6 29
Da 38 13 51
UKUPNO 61 19 80
Od ukupnog broja ispitanika, dakle njih 80, u tablici 3 moemo uoiti kako je u braku
njih 61, a njih 19 nije u braku. Od toga 38 osoba koje su u braku tedi, a 13 koji nisu u braku
takoer tedi, dok ostali ne tede.

Tablica 8: tednja prema mjestu prebivalita
STALNO
BORAVITE/PREBIVALITE

UKUPNO
grad selo
tedite li?
Ne 23 6 29
Da 33 18 51
UKUPNO: 56 24 80
Iz gornje tablice moemo uoiti da od ukupnog broja ispitanika, njih 56 ivi u gradu,
24 na selu. Od toga je vie njih koji tede a ive u gradu 33 ispitanika, a 18 njih koji tede a
ive na selu. Od ukupno ispitanih koji ne tede vie je onih koji ive u gradu njih 23, dok je
na selu od njih 24 ukupno, samo 6 onih koji ne tede uope.

Tablica 9: tednja i trenutano zanimanje
IME SE TRENUTANO BAVITE?
UKUPNO
kola/studij studiram i
radim
zaposlen/a nezaposlen/a
tedite li?
Ne 1 5 15 8 29
Da 4 4 35 8 51
UKUPNO 5 9 50 16 80
Tablica 9 pokazuje ime se trenutano bave svi ispitanici ovog istraivanja. Od
ukupno njih 80, 5 ih je jo uvijek u koli ili na studiju, 9 ih studira i istovremeno radi, 50 njih
55

je zaposleno a 16 nezaposleno. Od toga vidljivo je da najvie tede oni koji su zaposleni, njih
35 od ukupno 51 koliko ih tedi.

Tablica 10: tednja s obzirom na postignutu strunu spremu
POSTIGNUTA STRUNA SPREMA
UKUPNO
nia struna
sprema
srednja struna
sprema
via struna
sprema
visoka struna
sprema
tedite li?
Ne 1 16 4 8 29
Da 3 25 9 14 51
UKUPNO 4 41 13 22 80

Kad je rije o postignutoj strunoj spremi, od 80 ispitanika najvie je onih sa srednjom
strunom spremom, njih 41, te potom sa visokom strunom spremom, njih 22. Od toga
najvie tede ispitanici sa srednjom strunom spremom njih 25, zatim sa visokom strunom
spremom njih 14, viom strunom spremom njih 9, a najmanje oni ispitanici sa niom
strunom spremom. Ostali ispitanici su se izjasnili kako ne tede uope.

Tablica 11: tednja s obzirom na mjesto stanovanja
Iz tablice 11 moemo uoiti kako od ukupnog broja ispitanika njih 27 ivi u vlastitoj
kui, 24 u vlastitom stanu, 14 u podstanarstvu, 13 u odijeljenom stanu u obiteljskoj kui (a
pritom dijeli reije), te 2 ispitanika ive sa roditeljima. Kako se navedeni ispitanici ponaaju
prema tednji? Naime, 21 ispitanik tedi te pritom ivi u vlastitoj kui, 13 ispitanika tedi i
ivi u svom vlastitom stanu, 11 ih tedi i ivi u odijeljenom stanu u obiteljskoj kui i pritom
dijeli reije, 6 koji tede ive u podstanarstvu. Nijedan ispitanik ne ivi sa roditeljima. Dakle,
zakljuujemo kako najvie tede oni koji imaju svoje nekretnine.

IVITE U:

UKUPNO
vlastitom
stanu
vlastitoj
kui
sa
roditeljima
odijeljenom stanu u
obiteljskoj kui
(dijelimo reije)
u podstanarstvu
tedite
li?
Ne 11 6 2 2 8 29
Da 13 21 0 11 6 51
UKUPNO 24 27 2 13 14 80
56

Tablica 12: tednja ovisno o broju lanova kuanstva


Gornja tablica pokazuje u provedenom istraivanju najvie ispitanika ima 2 lana
kuanstva njih 26, od koji 18 tedi, zatim je najvie ispitanika sa 3 lana kuanstva njih
20, od kojih 14 tedi. Zanimljivo je kako kuanstva sa 4 lana te 5 i vie lanova tede vie od
kuanstava sa 1 lanom.

Tablica 13: tednja ovisno o broju djece

BROJ DJECE
UKUPNO
1 2 3 i vie nemam djece
tedite li?
Ne 10 8 5 6 29
Da 16 16 6 13 51
UKUPNO 26 24 11 19 80
Tablica 13 pokazuje da najvie ispitanika ima jedno dijete 26, te njih 24 dvoje djece,
s tim da kuanstva sa jednim i dva djeteta tede u jednakom broju, njih 16. Pokazalo se da
vie tede kuanstva koja nemaju djece njih 13 od onih sa troje i vie djece njih 6.
Ostali ispitanici ne tede uope.

Tablica 14: tednja ovisno o broju uzdravanih lanova
BROJ UZDRAVANIH LANOVA
UKUPNO
1 2 3 i vie nemam uzdravanih
lanova
tedite li?
Ne 5 6 2 16 29
Da 11 8 3 29 51
UKUPNO 16 14 5 45 80
BROJ LANOVA KUANSTVA
UKUPNO
1 2 3 4 5 i
vie
tedite
li?
Ne 3 8 6 8 4 29
Da 4 18 14 8 7 51
UKUPNO 7 26 20 16 11 80
57

Tablica 14 pokazuje da od ukupnog broja ispitanika najvie je onih koji nemaju
uzdravanih lanova njih 45, pa takva kuanstva najvie i tede njih 29. Redom slijede
kuanstva sa jednim uzdravanim lanom, dva te tri i vie uzdravanih lanova a
istraivanjem se pokazalo da takvim redoslijedom slijedi i njihova tednja.

Tablica 15: tednja i broj lanova kuanstva koji zarauju
BROJ LANOVA KUANSTVA KOJI ZARAUJU

UKUPNO
1 2 3 i vie nitko od
lanova ne
radi
tedite li?
Ne 12 14 0 3 29
Da 17 27 4 3 51
UKUPNO 29 41 4 6 80
Tablica 15 pokazuje kako je od ukupno 80 ispitanika najvie kuanstava gdje 2 lana
zarauju njih 41, od ega njih 27 tedi. Zatim je najvie kuanstava gdje 1 lan zarauje te
oni slijedei najvie tede od njih 29 17 ih tedi. U istraivanju je utvreno kako najmanje
tede kuanstva gdje zarauju 3 i vie lanova ili nitko ne radi, odnosno valja uzeti u obzir
kako je u istraivanju bilo najmanje ispitanika kod kojih 3 i vie lanova zarauje ili nitko ne
radi.

Tablica 16: tednja i iznos ukupnih mjesenih primanja kuanstva
U tablici 16 imamo prikazan iznos ukupnih mjesenih primanja kuanstava i njihovu
odluku o tednji od ukupno 80 ispitanika. Stoga, iz tablice proizlazi kako je meu ispitanicima
najvie onih sa primanjima od 5001 7000 kn njih 32, te onih sa primanjima viim od 7000
kn njih 25. U oba sluaja ispostavilo se da 21 ispitanik tedi, dok u slijedeim sluajevima
skala sa iznosom mjesenih primanja pomie se prema dolje, te 10 ispitanika tj. njihovih
IZNOS UKUPNIH MJESENIH PRIMANJA KUANSTVA
UKUPNO
do 1000
kn
1001-3000
kn
3001-5000
kn
5001-7000 kn vie od 7000
kn
tedite
li?
Ne 5 4 5 11 4 29
Da 0 4 5 21 21 51
UKUPNO 5 8 10 32 25 80
58

kuanstava mjeseno zarauje od 3001 5000kn i pritom tedi njih 5, od 1001 3000 kn
mjeseno zarauje njih 8 od koji pola tedi, a sa primanjima do 1000 kn postoji 5 ispitanika i
oni ne tede uope.

Tablica 17: tednja i vrsta tednje
VRSTA TEDNJE / ILI / U TO BISTE TEDNJU NAJRADIJE ULAGALI?
UKUPNO
dionice ivotno
osiguranje
mirovinski
fond
stambenu
tedionicu
bankovni
depozit
gotovina
kod kue
nekretnine
tedite li?
Ne 2 5 1 3 5 6 7 29
Da 2 3 3 6 13 15 9 51
UKUPNO 4 8 4 9 18 21 16 80
Odgovor na pitanje gdje bi ispitanici najradije ulagali svoju tednju dobili smo iz
gornje tablice. Naime, najvie ispitanika odgovorilo je da bi je spremili kod kue njih 15
koji tede bi to uradilo, dok bi njih 13 koji tede poloilo tednju na banku. Takoer, 9
ispitanika tednju ulae u nekretnine, 6 ispitanika u stambenu tedionicu, u mirovinski fond i
ivotno osiguranje njih 3, te dionice samo 2 ispitanika. Iz gornje tablice vidimo kako su
ispitanici koji ne tede odgovorili gdje bi uloili tednju. Nekretnine, gotovina kod kue,
bankovni depozit, ivotno osiguranje, stambena tedionica, dionice, mirovinski fond je njihov
izbor.

Tablica 18: tednja i banke
U KOJOJ BANCI TEDITE / ILI BISTE BILI SPREMNI TEDITI?
UKUPNO
Zagrebaka
banka
Splitska
banka
Privredna
banka
Zagreb
Hypo Alpe
Adria
banka
Erste &
Steiermarkische
banka
neka
druga
tedite li?
Ne 10 3 6 3 1 6 29
Da 26 8 6 2 3 6 51
UKUPNO 36 11 12 5 4 12 80
U gornjoj tablici moemo uoiti u kojoj banci ispitanici tede ili ako ne tede u kojoj
bi bili spremni tediti. Od ukupnog broja ispitanika najvee povjerenje iskazali su prema
Zagrebakoj banci njih 36. Kad je rije o ostalim bankama proizlazi ovakav redoslijed:
nakon Zagrebake najvee povjerenje poklanja se ili bi se poklonilo Privrednoj banci Zagreb
59

ili nekoj drugoj osim navedenih, pa Splitskoj banci Societe Generale Group, Hypo Alpe
Adria banci te Erste & Steiermarkische banci.

Tablica 19: tednja i mjesena razina tednje
KOLIKO TEDITE MJESENO?
UKUPNO
od 201-500 kn ne tedim od 501-1000 kn do 200 kn vie od 1000 kn
tedite li?
Ne 0 29 0 0 0 29
Da 7 0 26 8 10 51
UKUPNO 7 29 26 8 10 80
Gornja tablica pokazuje kako ispitanici znaajan dio novca izdvajaju u tednju i to njih
26 je odgovorilo da tedi mjeseno od 501 - 1000 kn, dok za ostale iznose slijedi da njih 10
tedi vie od 1000 kn, 8 ih tedi do 200 kn, te njih 7 od 201 500 kn, a sve to na mjesenoj
razini.

Tablica 20: tednja i utjecaj tednje na mjesena primanja
KOLIKO TEDNJA UTJEE NA VAA MJESENA PRIMANJA?

UKUPNO nije lako, ali
odredio/la sam si
prioritete
ne
osjetim
ju
naili su novi trokovi i
planiram prekinuti
tednju
ne tedim
tedite li?
Ne 0 0 0 29 29
Da 26 7 18 0 51
UKUPNO 26 7 18 29 80
Zanimljivo pitanje o tome koliko tednja utjee na mjesena primanja ispitanika
pokazuje tablica 20. Dakle, njih 26 je odgovorilo kako nije lako, ali su odredili sebi prioritete.
Zatim, 18 je odgovorilo kako planiraju prekinuti tednju jer su im iskrsli novi trokovi, a to
bi mogli pribrojiti utjecaju svjetske financijske krize. Nadalje, 7 ispitanika e vjerojatno i
dalje tediti jer ona ne utjee na njihova mjesena primanja.

60

Tablica 21: tednja i razlog tednje
ZATO TEDITE? UKUPNO
za
obrazovanje
moje djece
za svaki sluaj
jer su vremena
nesigurna
za neko vee
privatno ulaganje
u budunosti
tek toliko da ne
troim novac na
nepotrebne stvari
neki
drugi
razlog
ne
tedim

tedite li?
Ne 0 0 0 0 0 29 29
Da 6 26 9 4 6 0 51
UKUPNO 6 26 9 4 6 29 80
Tablica 21 takoer nam prikazuje zanimljive odgovore kad je rije o razlogu tednje.
Naime, 26 ispitanika je odgovorilo kako tede za svaki sluaj jer su vremena nesigurna, a to
je vjerojatno prouzrokovano strahom od svjetske financijske krize koja traje ve nekoliko
godina. Zatim, od 80 ispitanika, njih 9 tedi za neko vee privatno ulaganje u budunosti, 6
ispitanika za obrazovanje svoje djece, 6 njih iz nekog drugog razloga, te 4 ispitanika tedi tek
toliko da ne troi novac na nepotrebne stvari.

Tablica 22: Razlozi za tednju i dob
DOB
UKUPNO
15-25 26-43 44-65 vie od
65
ZATO
TEDITE?
za obrazovanje moje djece 1 2 3 0 6
za svaki sluaj jer su
vremena nesigurna
3 5 17 1 26
za neko vee privatno
ulaganje u budunosti
3 0 5 1 9
tek toliko da ne troim
novac na nepotrebne
stvari
0 2 1 1 4
neki drugi razlog 0 1 5 0 6
ne tedim 4 11 10 4 29
UKUPNO: 11 21 41 7 80
Ova tablica nam pokazuje razloge tednje po dobnim skupinama. Ve smo zakljuili
kako najvie tede ispitanici u dobi od 44 65 godina. Stoga emo iz ove tablice promatrati tu
skupinu ispitanika. Vidimo kako ih 17 tedi za svaki sluaj jer su vremena nesigurna, 5 za
neko vee privatno ulaganje u budunosti, 3 za obrazovanje svoje djece te 1 tek toliko da ne
troi novac na nepotrebne stvari. Vrlo slino su se postavili ispitanici ostalih dobnih skupina.
61

Tablica 23: Vrsta tednje tj. oblik ulaganje tednje i dob
DOB
UKUPNO
15-25 26-43 44-65 vie od 65
VRSTA TEDNJE / ILI /
U TO BISTE TEDNJU
NAJRADIJE ULAGALI?
dionice 1 2 1 0 4
ivotno osiguranje 0 2 6 0 8
mirovinski fond 0 2 2 0 4
stambenu tedionicu 1 6 2 0 9
bankovni depozit 3 2 10 3 18
gotovina kod kue 2 2 13 4 21
nekretnine 4 5 7 0 16
UKUPNO 11 21 41 7 80
Iz gornje tablice vidimo u to nai ispitanici iz razliitih dobnih skupina ulau ili bi
ulagali svoju tednju. Ispitanici koji najvie tede su oni u dobnoj skupini od 44 65 godina, a
oni su izrazili svoje stavove ovako: 13-ero ostavlja gotovinu kod kue, 10 bi ih povjerilo
banci, 7 bi ih uloilo u nekretnine, 6 u ivotno osiguranje, po 2 u mirovinski fond i stambenu
tedionicu, te 1 ispitanik u dionice. Dobna skupina od 26 43 godine ivota se iskazala na
ovaj nain: 6 ispitanika tede u stambenoj tedionici, 5 je uloilo tednju u nekretnine, po
dvoje u dionice, ivotno osiguranje, mirovinski fond, bankovni depozit, gotovina kod kue.
Skupina od 15 25 godina, dakle skupina mladih tede ili ulau tednju u nekretnine,
bankovne depozite, dio ih tedi kod kue te po 1 u dionice i stambenu tednju. Najstariji
ispitanici naradije tede kod kue ili povjere svoju tednju banci. Dakle, zakljuujemo kako se
najvie ulae ili bi se ulagalo u tednju gotovinu kod kue, bankovni depozit te nekretnine.

Tablica 24: Iznos mjesene tednje i dob
DOB
UKUPNO
15-25 26-43 44-65 vie
od 65
KOLIKO TEDITE
MJESENO?
od 201-500 kn 1 1 3 2 7
ne tedim 4 11 10 4 29
od 501-1000 kn 3 7 15 1 26
do 200 kn 2 2 4 0 8
vie od 1000 kn 1 0 9 0 10
UKUPNO 11 21 41 7 80
62

Iz ove tablice moemo utvrditi kako 29 ispitanika uope ne tedi, od toga najvie
odnosno 11 ispitanika u dobnoj skupini od 26 43 godine. 26 ispitanika tedi od 501 1000
kn i to najvie njih 15 u dobnoj skupini od 44 -65 godina. Vie od 1000 kn tedi 10
ispitanika i to 9 njih u skupini od 44 65 godina, 8 ispitanika tedi do 200 kn i to opet iz
skupine od 44 65 godina njih 4. Po dvoje ispitanika iz skupine 15 25 godina i 26 43
godine tedi isto do 200 kn. Od 201 500 kn tedi 7 ispitanika i to, 3 u skupini od 44 65
godina, 2 u skupini vioj od 65 godina, te po 1 u prve dvije skupine.

Tablica 25: Vrsta tednje tj. oblika ulaganja tednje s obzirom na postignutu strunu spremu
UKUPNO
nia
struna
sprema
srednja
struna
sprema
via
struna
sprema
visoka
struna
sprema
VRSTA TEDNJE / ILI / U
TO BISTE TEDNJU
NAJRADIJE ULAGALI?
dionice 0 1 1 2 4
ivotno osiguranje 0 3 3 2 8
mirovinski fond 0 0 2 2 4
stambenu
tedionicu
0 5 0 4 9
bankovni depozit 1 9 3 5 18
gotovina kod kue 3 13 3 2 21
nekretnine 0 10 1 5 16
UKUPNO 4 41 13 22 80
Na temelju podataka iz gornje tablice vidimo kako najvie ispitanika tedi u gotovini
kod kue i to od njih 21, 13 ih je sa srednjom strunom spremom, 3 njih sa niom i viom
strunom spremom i 2 sa visokom strunom spremom. U bankovnim depozitima tedi 18
ispitanika i opet najvie njih 9 sa srednjom strunom spremom, 5 sa visokom strunom
spremom, 3 sa viom i 1 sa niom strunom spremom. Nadalje, u nekretine bi ulagalo 16
ispitanika i to 10 njih koji imaju srednju strunu spremu, 5 sa visokom strunom spremom, 1
sa viom te nijedan ispitanik sa niskom strunom spremom. 9 ispitanika bi ulagalo u
stambenu tedionicu, od ega je njih 5 sa srednjom strunom spremom te 4 sa visokom
strunom spremom. U ivotno osiguranje bi ulagalo 8 ispitanika, 3 sa srednjom i viom
strunom spremom i 2 sa visokom strunom spremom. Samo 4 ispitanika bi ulagala u dionice
od kojih je 2 visoke strune spreme i po 1 ispitanik sa srednjom i viom strunom spremom.

63

Tablica 26: Vrste tednje odnosno oblika ulaganja tednje s obzirom na stalno
prebivalite
STALNO
BORAVITE/
PREBIVALITE

UKUPNO
grad selo
VRSTA TEDNJE / ILI /
U TO BISTE TEDNJU
NAJRADIJE ULAGALI?
dionice 3 1 4
ivotno osiguranje 6 2 8
mirovinski fond 1 3 4
stambenu tedionicu 7 2 9
bankovni depozit 15 3 18
gotovina kod kue 12 9 21
nekretnine 12 4 16
UKUPNO 56 24 80
Iz gornje tablice moemo uoiti kako najvie ispitanika voli uvati gotovinu kod kue
njih 21, od toga 12 ispitanika ivi u gradu, a 9 na selu. Sljedee u to ispitanici vole ulagati
tednju jest u bankovni depozit njih 18, od toga ih 15 ivi u gradu a 3 na selu. Nadalje, 16
ispitanika voli ulagati u nekretnine, 12 koji su se tako izjasnili ive u gradu, a 4 na selu. Od
ostalih vrsta tednje ispitanici bi ulagali u stambenu tedionicu, ivotno osiguranje te po 4 njih
u mirovinski fond i dionice.

Tablica 27: Razlozi tednje prema spolu
SPOL
UKUPNO
muki enski
ZATO
TEDITE
za obrazovanje moje djece 4 2 6
vremena nesigurna
16 10 26
4 5 9
novac na nepotrebne
stvari
3 1 4
neki drugi razlog 3 3 6
ne tedim 12 17 29
UKUPNO 42 38 80
64

Tablica 27 pokazuje kako su ispitanici razliitog spola odgovorili na pitanje o razlogu
tednje. Zakljuujemo kako veina ispitanika tedi za svaki sluaj jer su vremena nesigurna
to je potvrdilo 16 mukih ispitanika i 10 enskih. Nadalje, 9 ispitanika se izjasnilo kako tedi
za neko vee privatno ulaganje u budunosti i to su izjasnila 4 mukarca i 5 ena. Takoer, 6
ispitanika se izjasnilo da tedi za obrazovanje svoje djece te iz nekog drugog razloga, te 4 tek
toliko da ne troi novac na nepotrebne stvari od ega je 3 mukarca to odgovorilo.

Tablica 28: Razlozi tednje s obzirom na brani status
BRANI STATUS
UKUPNO
oenjen/
udata
neoenjen/
neudata
ZATO
TEDITE
za obrazovanje moje djece 1 5 6
vremena nesigurna
21 5 26
6 3 9
novac na nepotrebne
stvari
4 0 4
neki drugi razlog 6 0 6
ne tedim 23 6 29
UKUPNO 61 19 80
U gornjoj tablici dobili smo rezultate o tome zato osobe razliitog branog statusa
tede. Ispostavilo se kako 26 ispitanika tedi za svaki sluaj jer su vremena nesigurna od ega
je to potvrdilo svojim odgovorom 21 osoba u braku te 5 koji nisu u braku. Nadalje, 6
ispitanika tedi za obrazovanje svoje djece od ega je zanimljivo je 1 osoba u braku, a 5
koji su tako odgovorili nisu u braku. Za neko vee privatno ulaganje u budunosti tedi 9
osoba, od kojih je 6 u braku, te 3 izvan branog odnosa. Samo 4 osobe su odgovorile kako
tede kako novac ne bi troili na nepotrebne stvari i to su odgovorile osobe koje su u braku.

65

Tablica 29: Iznos mjesene tednje s obzirom na postignutu strunu spremu
UKUPNO
nia
struna
sprema
srednja
struna
sprema
via
struna
sprema
visoka
struna
sprema
KOLIKO TEDITE
MJESENO
od 201-500 kn 1 2 1 3 7
ne tedim 1 16 4 8 29
od 501-1000 kn 1 13 6 6 26
do 200 kn 0 6 0 2 8
vie od 1000 kn 1 4 2 3 10
UKUPNO 4 41 13 22 80
Iz gornje tablice moemo vidjeti koliko ispitanici mjeseno tede s obzirom na
postignutu strunu spremu. Naime, 29 ispitanika ne tedi uope, dok 26 ispitanika tedi od
501 1000 kn i najvie ih je sa srednjom strunom spremom njih 13, te po 6 sa viom i
visokom strunom spremom. 1 ispitanik sa niom strunom spremom tedi od 501 1000 kn.
Dalje, 10 ispitanika tedi vie od 1000kn mjeseno od ega je 4 njih sa srednjom strunom
spremom, 3 sa visokom, 2 sa viom i 1 ispitanik sa niom strunom spremom. Takoer, 8
ispitanika tedi do 200 kn mjeseno, njih 6 sa srednjom strunom spremom te 2 sa visokom
strunom spremom. Sedam ispitanika od kojih je 3 ispitanika sa visokom strunom spremom,
2 sa srednjom, te po 1 sa niom i viom strunom spremom tedi od 201 500 kn mjeseno.

5.2.2. Rezultati Hi Kvadrat testa
Nakon deskriptivne analize i donesenih zakljuaka slijedi analiza podataka takoer
dobivenih u statistikom programu za raunala - SPSS (Statistical Package for the Social
Sciences), a kojima emo potvrditi ili odbaciti postavljene hipoteze istraivanja o utjecaju
demografskih imbenika na tednju u Republici Hrvatskoj.
H1: tednja ovisi o dobnoj strukturi stanovnitva i oekivanom trajanju ivota.
Postavljamo poetne hipoteze:
H0
Ako je * < 5% postoji ovisnost izmeu tednje i dobnih skupina stanovnitva
66

H1
Ako je * > 5% ne postoji ovisnost izmeu tednje i dobnih skupina stanovnitva

Zakljuak o prihvaanju nulte ili odbacivanju iste hipoteze donosimo na principu
granine signifikantnosti modela. Rezultat istraivanja provedenog na uzorku od 80 ispitanika
je sljedei: 10,3% > 5% , pa utvrujemo da je odbaena nulta hipoteza te da ne postoji
ovisnost izmeu tednje i dobnih skupina stanovnitva. Navedeni rezultat ne odgovara
teorijskim postavkama niti nekim dosadanjim istraivanjima prema kojima je tednja
razliita u razliitim dobnim skupinama tj. na poetku i na kraju ivota negativna, a u sredini
ivota pozitivna, premda je dobivenim rezultatima utvreno kako se ipak najvie tedi u treoj
dobnoj skupini to je u skladu sa teorijskim postavkama.
H2: tednja se razlikuje ovisno o strukturi kuanstava.
H0
Ako je * < 5% postoji ovisnost izmeu tednje i promatrane demografske odrednice
H1
Ako je * > 5% ne postoji ovisnost izmeu tednje i promatrane demografske
odrednice

Zakljuak o prihvaanju nulte ili odbacivanju iste hipoteze opet donosimo na principu
granine signifikantnosti modela. Kad je rije o utjecaju branog statusa na tednju, dobili
smo sljedei rezultat: 6,28% > 5% pa bi zakljuili da ne postoji ovisnost izmeu tednje i
promatrane demografske odrednice, a to nije u skladu sa teorijskim postavkama.

Takoer, kada je rije o broju lanova kuanstva i tednji, ispostavilo se da je 2,69% <
5% pa je prihvaena nulta hipoteza i utvreno je da postoji ovisnost izmeu tednje i broja
lanova kuanstva, to je u skladu sa teorijskim postavkama i prijanjim istraivanjima gdje
se navodi kako se sklonost tednji poveava s manjim brojem lanova kuanstva, te to je
vea stopa ovisnosti ili vei broj uzdravanih lanova tednja je manja.

Je li postoji ovisnost izmeu tednje i broja djece razjasnit e se u nastavku. Naime,
rezultat istraivanja je da je 8,67% > 5% pa odbacujemo nultu hipotezu i utvrujemo da ne
67

postoji ovisnost izmeu tednje i broja djece. Naime, u teorijskim postavkama i prijanjim
istraivanjima istie se da veliina kuanstva koja ukljuuje broj djece ima negativan utjecaj
na tednju.
Nadalje, zakljuak o prihvaanju nulte ili odbacivanju iste hipoteze opet donosimo na
principu granine signifikantnosti modela. Kad je rije o uzdravanim lanovima i tednji
ispostavilo se kako ne postoji ovisnost izmeu broja uzdravanih lanova i tednje 9,24% >
5% pa se odbacuje nulta hipoteza. Broj lanova kuanstva koji zarauju i tednja su ovisni,
3,66% < 5% stoga prihvaamo nultu hipotezu i utvrujemo da postoji ovisnost izmeu
promatranih obiljeja.
H3: Oblik ulaganja tednje se razlikuje kod mlaih i kod starijih tedia, njihovog
stupnja obrazovanja i mjesta stanovanja.
H0
Ako je * < 5% - postoji ovisnost izmeu tednje i promatrane demografske
odrednice
H1
Ako je * > 5% - ne postoji ovisnost izmeu tednje i promatrane demografske
odrednice

Naime, na temelju principa granine signifikantnosti utvreno je da je 9,5% > 5% pa
se odbacuje nulta hipoteza i utvruje da ne postoji ovisnost izmeu dobi i oblika ulaganja
tednje. Takoer, 2,25% < 5% pa se prihvaa nulta hipoteza i postoji ovisnost izmeu stupnja
obrazovanja i oblika ulaganja tednje. Nadalje, na isti princip utvrdilo se da postoji ovisnost
izmeu mjesta stanovanja i oblika ulaganja tednje budui da je 2,67% < 5%. Dobiveni
rezultati i pripadajui zakljuci su u skladu sa teorijskim postavkama.
H4: Zaposlenost, razina dohotka te posjedovanje nekretnina utjeu na tednju.
H0
Ako je * < 5% - postoji ovisnost izmeu tednje i promatrane demografske
odrednice
68

H1
Ako je * > 5% - ne postoji ovisnost izmeu tednje i promatrane demografske
odrednice

Naime, rezultat istraivanja je da je 1,8% < 5% pa je prihvaena nulta hipoteza i
utvreno je da postoji ovisnost izmeu posjedovanja nekretnina tj. pitanja gdje ive ispitanici
i tednje. Takoer, razina dohotka kuanstva utjee na tednju budui da je rezultat
istraivanja pokazao da je 0,05% < 5% stoga je prihvaena nulta hipoteza. Na kraju,
istraivanjem je utvreno kako je prihvaena nulta hipoteza jer je 2,43% < 5%, odnosno
zanimanje ispitanika utjee na tednju. Navedeno je u skladu sa teorijskim postavkama.

Ovim istraivanjem smo utvrdili kako je prva hipoteza odbaena te ne postoji ovisnost
izmeu tednje i dobnih skupina ispitanika. Druga hipoteza je djelomino prihvaena te je
istraivanjem utvreno da postoji ovisnost izmeu tednje i broja lanova kuanstva te broja
lanova kuanstva koji zarauju, dok ne postoji ovisnost izmeu tednje i promatranih
demografskih varijabli: brani status, broj djece, broj uzdravanih lanova. Trea hipoteza je
takoer djelomino potvrena, odnosno, ne postoji ovisnost izmeu dobi i oblika ulaganja
tednje, dok ovisnost postoji izmeu tednje i stupnja obrazovanja kao i mjesta stanovanja.
etvrta hipoteza je u cijelosti prihvaena i utvreno je da zaposlenost odnosno trenutno
zanimanje naih ispitanika, razina dohotka te posjedovanje nekretnina mjesta gdje ispitanici
ive utjeu na tednju.

69

ZAKLJUAK
Postoje brojni radovi o odrednicama tednje koji su obuhvatili razvijene i nerazvijene
zemlje kao i raznovrsne imbenike tednje, meutim, malo je empirijskih istraivanja o
utjecaju demografskih imbenika na tednju koja su provedena u Republici Hrvatskoj. Stoga
je to predmet ovog istraivanja.
Glavni cilj ovog rada bio je istraiti utjecaj odabranih demografskih imbenika na
tednju stanovnitva u Republici Hrvatskoj. Takoer, ciljevi ovog rada su analiziranje veliine
i strukture tednje u Republici Hrvatskoj te istraivanje demografskih imbenika u Republici
Hrvatskoj.
Analiziranjem prikupljenih podataka utvreno je da je tednja u Hrvatskoj u porastu.
Hrvati su ak i u krizi nastavili poveavati tednju. Naime, financijska imovina stanovnitva u
Hrvatskoj je u protekle etiri godine porasla za 16,5 milijardi kuna. Navedeno znai da je
svaki graanin u tom razdoblju u prosjeku utedio vie od 3800 kuna. Unato stagnaciji
gospodarstva i nepovoljnim kretanjima na tritu rada, tijekom 2011. godine procijenjena je
financijska imovina stanovnitva poveana za 2,9 posto. Moemo zakljuiti kako je
stanovnitvo u krizi sklonije tednji iako je moda rije o odricanjima, a ne o pravoj tednji.
Ljudi su u kriznim vremenima manje skloni troiti, a novac radije stavljaju na stranu za crne
dane. Kada je rije samo o financijskoj imovini, njezina struktura pokazuje da su Hrvati
konzervativni pri izboru oblika tednje. Naime, samo bankovni depoziti krajem 2011. godine
inili su gotovo tri petine ukupne financijske imovine stanovnitva. Meutim, oni su u
usporedbi sa 2007. ostvarili rast u ukupnoj financijskoj imovini stanovnitva sa 47,8 na 58,1
posto. esto strunjaci to objanjavaju averzijom graana prema riziku koje nosi ulaganje u
dionice i druge rizine oblike ulaganja tednje. Naime, klasina tednja u bankama siguran je
oblik tednje upravo stoga to je osigurava i drava.
Za razliku od bankovnih depozita, dranje gotovine je ostalo na slinoj razini kao i
2007. godine. Veliki udio gotovine u financijskoj imovini graana (manje od 12% financijske
imovine), esto se objanjava velikom ulogom sive ekonomije u Hrvatskoj. S druge strane,
kriza je znatno utjecala na pad vrijednosti dionica koje graani dre, smanjila se i potranja za
njima, to se vidi iz stanja koje vlada na tritu kapitala. Naime, ostali oblici ulaganja tednje
kao to su investicijski fondovi, mirovinski fondovi, stambena tednja te ivotno osiguranje su
manje atraktivni oblici tednje.
70

Nadalje, empirijskim istraivanjem demografskih odrednica tednje, na osnovu
podataka prikupljenih anketnim upitnikom prva hipoteza je odbaena te se utvrdilo kako ne
postoji ovisnost izmeu tednje i dobnih skupina ispitanika. Druga hipoteza je djelomino
prihvaena te je istraivanjem utvreno da postoji ovisnost izmeu tednje i broja lanova
kuanstva te broja lanova kuanstva koji zarauju, dok ne postoji ovisnost izmeu tednje i
promatranih demografskih varijabli: brani status, broj djece, broj uzdravanih lanova. Trea
hipoteza je takoer djelomino potvrena, odnosno, ne postoji ovisnost izmeu dobi i oblika
ulaganja tednje, dok ovisnost postoji izmeu tednje i stupnja obrazovanja kao i mjesta
stanovanja. etvrta hipoteza je u cijelosti prihvaena i utvreno je da zaposlenost odnosno
trenutno zanimanje ispitanika, razina dohotka te posjedovanje nekretnina mjesta gdje
ispitanici ive utjeu na tednju.

71

SAETAK
U ovom diplomskom radu provedeno je istraivanje o demografskim odrednicama
tednje u Republici Hrvatskoj. Istraivanje je provedeno na osnovu anketnog upitnika, na
uzorku od 80 ispitanika, te su dobiveni slijedei rezultati uz razinu signifikantnosti od 5%. Ne
postoji ovisnost izmeu dobnih skupina, branog statusa, broja djece, broja uzdravanih
lanova, oblika ulaganja i tednje. Utvreno je da postoji ovisnost izmeu broja lanova
kuanstva, broja lanova kuanstva koji zarauju, stupnja obrazovanja, mjesta stanovanja,
posjedovanja nekretnina, razine dohotka, zanimanja ispitanika i tednje.

SUMMARY
In this thesis research was conducted on demographic determinants of savings in the
Republic of Croatia. The study was conducted on the basis of a questionnaire on a sample of
80 respondents, and obtained the following results with a significance level of 5%. There is no
correlation between the age groups, marital status, number of children, number of dependents,
types of investments and savings. It was found that there is a correlation between the number
of household members, number of household members who earn, education level, place of
residence, ownership of property, income level, occupations of respondents and savings.

72

LITERATURA
Knjige:
1. Akrap, A., initelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj: znanstveno-istraivaki
projekt, Zagreb, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, 2003.
2. Andrijaevi S., Petranovi V., Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb, 1999.
3. Babi, M., Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2007.
4. urak, M., Jakovevi, D., Osiguranje i rizici, RRIF plus, Zagreb, 2007.
5. Gelo, J., Akrap, A., ipin, I., Temeljne znaajke demografskog razvoja Hrvatske, Zagreb,
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, 2006.
6. Nejami, I., Stanovnitvo Hrvatske: demografske studije i analize, Zagreb, Hrvatsko
geografsko drutvo, 2008.
7. Pivac, S., Statistike metode, Ekonomski fakultet Split, 2009.
8. Pojatina, D., Trite kapitala, Ekonomski fakultet Split, 2000.
9. Pojatina, D., tednja stanovnitva, Institut drutvenih nauka, Beograd, 1981.
10. Pojatina, D., Teorijski aspekti formiranja novane akumulacije stanovnitva, doktorska
disertacija, Beograd, 1980.
11. Wertheimer-Baleti, A.,Stanovnitvo i razvoj, MATE d.o.o., Zagreb, 1999.

lanci i studije:
9. Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A., What determines saving in the economic
community of West African state (Ecowas)?, University of Ibadan, Nigeria, 2008.,
http://www.wami-imao.org/ecomac/english/wamibookpdf1/vol%2010/no_2/c_what.pdf
10. Ahmedova Dildora, The Impact of Population Ageing On Private Savings Rate: Empirical
Evidence from the OECD member Countries, Central European University, Department of
Economics, Budapest, Hungary, 2011.,
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCUQFjAA&
url=http%3A%2F%2Fwww.etd.ceu.hu%2F2011%2Fahmedova_dildora.pdf&ei=1MKXT_SG
N8PEswaEtKHeAQ&usg=AFQjCNGgk8_7_m25o9g3-nPiy9HwFrP4cQ&sig2=s4-
ohugKhzQn2Z9JWs_6eA
11. Caroline Van R., Murat er, The Evolution and Determinants of the Turkish Private
Saving Rate: What Lessons for Policy?, ERF Research Report Series No. 09-01, 2009.,
http://eaf.ku.edu.tr/sites/eaf.ku.edu.tr/files/rr09-02.pdf
73

12. Jurman, A., Financijski potencijal hrvatskih banaka, obiljeja i projekcija rasta,
Ekonomska istraivanja, Vol.22 No.1, 2009., http://hrcak.srce.hr/38198
13. Koga, M., The Decline of Japans Saving Rate and Demographic Effects, Bank of Japan
Working Paper Series, No.05-E-10, 2005.
http://www.boj.or.jp/en/research/wps_rev/wps_2005/wp05e10.htm/
14. Miles, D., Modelling the Impact of Demographic Change upon the Economy, The
Economic Journal, Vol. 109, No. 452 ( Jan., 1999), 1-36, 1999.,
http://www.aw.at/vid/download/fuernkranz/miles.pdf
15. Min Zhan and Michal Grinstein-Weiss, Educational Status and Savings Performance in
Individual Development Accounts, Center for Social Development, Washington, 2005.,
http://csd.wustl.edu/Publications/Documents/WP05-30.pdf
16. Muhammad Y. Khoso, Niaz A. Bhutto, Versha K., Sonam C. i Falahuddin B., The impact
of population growth on savings: a case of Pakistan, 2010.,
http://saicon2011.ciitlahore.edu.pk/Economics/1234.pdf
17. Nesti, D., Radi, A., kreblin Kiribi, I., valjek, S., Tomi, I., Starenje stanovnitva i
odravanje primjerenog ivotnog standarda u treoj ivotnoj dobi, Ekonomski institut Zagreb,
Zagreb, 2010., http://www.eizg.hr/starenje-stanovnistva-i-odrzavanje-primjerenog-zivotnog-
standarda-u-trecoj-zivotnoj-dobi-hr-HR/599.aspx
18. Obadi, A. , Smoli, ., Analiza radnog kontingenta i ekonomska aktivnost stanovnitva
Hrvatske, Ekonomski fakultet Zagreb, 2007., http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2007-
11.pdf
19. Ozcan, prema Adeolu O. A., Abiodun S. B. i Damilola F. A., What determines saving in
the economic community of West African state (Ecowas)?, University of Ibadan, Nigeria,
2008., http://www.wami-
imao.org/ecomac/english/wamibookpdf1/vol%2010/no_2/c_what.pdf
20. Robert L. Clark, Madeleine B. dAmbrosio, Ann A. McDermed, Kshama Sawant,
Financial Education And Retirement Savings, Washington, 2003.,
http://www.federalreserve.gov/communityaffairs/national/CA_Conf_SusCommDev/pdf/clark
robert.pdf
21. Rutger van der Ven, Jeroen Smits, The demographic window of opportunity: age structure
and sub-national economic growth in developing countries, Nijmegen Center for Economics
(NiCE), Institute for Management Research, Radboud University Nijmegen, 2011.,
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCMQFjAA&
url=http%3A%2F%2Fwww.ru.nl%2Fpublish%2Fpages%2F516298%2Fnice_11102.pdf&ei=t
74

rqXT7jFDc_ltQa0oPG3AQ&usg=AFQjCNGxaV0ouhmxxVq3C2HsjbslCqy_HQ&sig2=lqTB
0KtP98qDzPhwUj0eUQ
22. kreblin Kirbi, I., Tomi, I., Vehovec, M., Mirovinska pismenost i tednja za treu
ivotnu dob, Izvorni znanstveni rad, Ekonomski institut Zagreb, 2011.,
http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1004
23. valjek, S., Fiskalne posljedice starenja stanovnitva u Hrvatskoj, Ekonomski institut
Zagreb, 2005., http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/revija/10-11/3-23.pdf
24. T. Paul Schultz, Demographic Determinants of Savings: Estimating and
Interpreting the Aggregate Association in Asia, Economic Growth Center, Yale University,
Center discussion paper no. 901, 2004., http://aida.econ.yale.edu/~pschultz/cdp901.pdf
25. Vladui, Panti, tednja stanovnitva i porast povjerenja u bankarski sektor u BiH,
Centralna banka BiH, 2007.,
http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/STI_05_bs.pdf
26. tednja u posljednjih 18 godina porasla s 4,8 na 161 milijardu kuna, Zagrebaka banka,
20.10.2011.,http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/press/objave/akt
ualno/4326cb8048c2a34f8d1abdfdba424cab
27. ivi, D., Demografske odrednice i posljedice starenja stanovnitva Hrvatske, Institut
drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2003., http://hrcak.srce.hr/30163

Internet izvori:
28. www.hnb.hr
29. www.dzs.hr
30. www.poslovni.hr
31. www.kamatica.com
32. http://www.poslovnipuls.com/2012/05/02/nezaposlenost-eurozona-mladi
33. http://liderpress.hr/poslovna-znanja/inovativna-stednja/
34. www.stednja.blogspot.com
35. http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/009978/index.hr.html
36. http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1004
37. http://www.geografija.hr/clanci/235/stanovnistvo-hrvatske-stari
38. www.wikipedia.com
39. www.economy.com
75

40. www.vjesnik.hr
41. www.poduzetnitvo.org
42. www.hgk.hr
43. www.savjetnica.com
44.http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/stednjaiulaganja/
dobrovoljni+mirovinski+fondovi/
45. http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicijski_fondovi

76

POPIS TABLICA

Tablica 1 Stanovnitvo i broj naselja prema popisima 2001. godine ...................................43
Tablica 2 Stanovnitvo i kuanstva prema popisima 2001. godine ......................................44
Tablica 3 Stanovnitvo prema starosti i spolu, procjena sredinom 2010. godine .................45
Tablica 4 Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema aktivnosti u 2010. godini ..................49
Tablica 5 tednja po spolu ....................................................................................................52
Tablica 6 tednja po dobnim skupinama ..............................................................................52
Tablica 7 tednja i brani status ...........................................................................................53
Tablica 8 tednja prema mjestu prebivalita ........................................................................53
Tablica 9 tednja i trenutano zanimanje .............................................................................53
Tablica 10 tednja s obzirom na postignutu strunu spremu ...............................................54
Tablica 11 tednja s obzirom na mjesto stanovanja .............................................................54
Tablica 12 tednja ovisno o broju lanova kuanstva ..........................................................55
Tablica 13 tednja ovisno o broju djece ...............................................................................55
Tablica 14 tednja ovisno o broju uzdravanih lanova ......................................................55
Tablica 15 tednja i broj lanova kuanstva koji zarauju ...................................................56
Tablica 16 tednja i iznos ukupnih mjesenih primanja kuanstva .....................................56
Tablica 17 tednja i vrsta tednje odnosno oblika ulaganja tednje .....................................57
Tablica 18 tednja i banke ....................................................................................................57
Tablica 19 tednja i mjesena razina tednje ........................................................................58
Tablica 20 tednja i utjecaj tednje na mjesena primanja ...................................................58
Tablica 21 tednja i razlog tednje .......................................................................................59
Tablica 22 Razlozi za tednju i dob ......................................................................................59
Tablica 23 Vrsta tednje tj. oblik ulaganje tednje i dob ......................................................60
Tablica 24 Iznos mjesene tednje i dob ...............................................................................60
Tablica 25 Vrsta tednje tj. oblika ulaganja tednje s obzirom na postignutu strunu spremu
...................................................................................................................................................61
Tablica 26 Vrsta tednje odnosno oblika ulaganja tednje s obzirom na stalno prebivalite
...................................................................................................................................................62
Tablica 27 Razlozi tednje prema spolu ...............................................................................62
Tablica 28 Razlozi tednje s obzirom na brani status .........................................................63
Tablica 29 Iznos mjesene tednje s obzirom na postignutu strunu spremu .......................64

77

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Funkcija potronje (J.M.Keynes) .......................................................................14
Grafikon 2 Teorija ivotnog ciklusa (A.Ando, F.Modigliani) ..............................................18
Grafikon 3 Najei oblici tednje stanovnitva u 1993. godini. ..........................................36
Grafikon 5 Najei oblici tednje stanovnitva u 1998. godini ...........................................36
Grafikon 6 Najei oblici tednje stanovnitva u 2007. godini............................................37
Grafikon 7 Najei oblici tednje stanovnitva u 2011. godini ...........................................38
Grafikon 8 tednja graana u hrvatskim banakama od 1993. 2011. godine ......................39
Grafikon 9 Iznos bankovnih depozita po stanovniku na kraju 2009. godine u eurima
...................................................................................................................................................40
Grafikon 10 Iznos bankovnih depozita graana po stanovniku u eurima .............................40
Grafikon 11 Prosjene godinje stope rasta bankovnih depozita i financijske imovine
graana 1995 2009 godine (izraeno u %) ........................................................................... 41
Grafikon 12 Prosjene godinje stope rasta bankovnih depozita i financijske imovine
graana 2000-2010 (izraeno u %) ..........................................................................................41
Grafikon 13 Stanovnitvo prema starosti i spolu, popis 1990., 1953., 2010. i projekcija
2051. godine .............................................................................................................................46
Grafikon 14 Prosjena starost nevjeste i enika pri sklapanju prvog braka od 1970. 2010.
godine .......................................................................................................................................47
Grafikon 15 Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema razini obrazovanja, popis 2001. ....48
Grafikon 16 Stope aktivnosti prema starosti u 2010. godini
...................................................................................................................................................49
Grafikon 17 Stope zaposlenosti stanovnitva prema dobi i spolu u 2010. godini
...................................................................................................................................................50

78

PRILOZI

1. ANKETNI UPITNIK
Potovani,
provodim istraivanje na temu UTJECAJA DEMOGRAFSKIH ODREDNICA NA
TEDNJU U REPUBLICI HRVATSKOJ, te Vas pozivam da odgovorite na sljedea pitanja
jer smatram Va doprinos znaajnim.
Ova anketa je anonimna i slui za potrebe diplomskog rada studentice Ekonomskog
fakulteta u Splitu.
Napomena: Molim zaokruite jedan od ponuenih odgovora na svako od pitanja. Odnosno
ukoliko ispunjavate anketu preko raunala, otvorite je, odgovorite na pitanja tako da obojite,
podcrtate, nakosite redak u kojem se nalazi odgovor na ponueno pitanje te sve snimite tako
ispunjeno i poaljite natrag.

1. SPOL:
a) muki
b) enski

2. DOB:
a) 15-25
b) 26-43
c) 44-65
d) vie od 65

79

3. BRANI STATUS
a) oenjen/udana
b) neoenjen/neudana

4. GDJE JE VAE STALNO BORAVITE/PREBIVALITE?
a) grad
b) selo

5. IME SE TRENUTANO BAVITE?
a) kola/studij
b) studiram i radim
c) zaposlen/a
d) nezaposlen/a
e) umirovljenik/ca

6. KOJA JE VAA POSTIGNUTA STRUNA SPREMA?
a) nia struna sprema
b) srednja struna sprema
c) via struna sprema
d) visoka struna sprema
80

7. IVITE U:
a) vlastitom stanu
b) vlastitoj kui
c) sa roditeljima
d) odijeljenom stanu u obiteljskoj kui (dijelimo reije)
e) u podstanarstvu

8. BROJ LANOVA KUANSTVA:
a) 1
b) 2
c) 3
d) 4
e) 5 i vie

9. BROJ DJECE:
a) 1
b) 2
c) 3 i vie
d) nemam djece

81

10. BROJ UZDRAVANIH LANOVA:
a) 1
b) 2
c) 3 i vie
d) nemam uzdravanih lanova

11. BROJ LANOVA KUANSTVA KOJI ZARAUJU:
a) 1
b) 2
c) 3 i vie
d) nitko od lanova ne radi

12. KOLIKO IZNOSE UKUPNA PRIMANJA VAEG KUANSTVA, UKLJUUJUI
STIPENDIJE, HONORARE I SVE OSTALE VRSTE PRIHODA?
a) do 1000 kn
b) 1001 3000 kn
c) 3001 5000 kn
d) 5001 7000 kn
e) vie od 7000 kn

82

13. TEDITE LI (misli se na tednju u gotovini kod kue, u banci, ili neki riziniji oblik
tednje):
a) Ne (preskoiti 16.,17.,18. pitanje)
b) Da

14. O KAKVOJ VRSTI TEDNJE JE RIJE / ILI / AKO NISTE DOSADA - U TO BISTE
TEDNJU NAJRADIJE ULAGALI?
a) dionice
b) investicijske fondove
c) ivotno osiguranje
d) mirovinski fond
e) stambenu tedionicu
f) bankovni depozit
g) gotovina kod kue
h) nekretnine

15. U KOJOJ BANCI TEDITE / ILI BISTE BILI SPREMNI TEDITI (ako ih je vie
zaokruiti onu u kojoj su najvea sredstva)?
a) Zagrebaka banka
b) Splitska banka
c) Privredna banka Zagreb
83

d) Hypo Alpe Adria banka
e) Erste & Steiermarkische banka
f) neka druga

16. KOLIKO TEDITE MJESENO?
a) od 201 do 500 kn
b) ne tedim
c) od 501 do 1000 kn
d) do 200 kn
f) vie od 1000 kn

17. KOLIKO TEDNJA UTJEE NA VAA MJESENA PRIMANJA?
a) nije lako, ali odredio/la sam si prioritete
b) ne osjetim ju
c) naili su novi trokovi i planiram prekinuti tednju
d) ne tedim

18. ZATO TEDITE?
a) za obrazovanje moje djece
b) za svaki sluaj jer su vremena nesigurna
84

c) za neko vee privatno ulaganje u budunosti
d) tek toliko da ne troim novac na nepotrebne stvari
e) za mirovinu
f) neki drugi razlog
g) ne tedim

2101793

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2101793

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

You might also like