ANGIOLOGIA

(Nauka o krvnim
sudovima)
Autor
Prof. dr Ljiljana Vasovi
UVOD U KARDIOVASKULARNI SISTEM
Re cardio-
vasculare"
potie of grke
rei kardia (cor
- srce) i latinske
rei vasculum
(vas - sud).
SYSTEMA
CARDIO-
VASCULARE
PRIMARNE
KOMPONENTE
Srce (cor)
Arterije (arteriae)
Vene (venae)
Kapilari (vasa
capillaria)
SEKUNDARNE
KOMPONENTE
Slezina (splen)
Limfni sudovi (vasa
lymphatica)
SRCE (C O R)
Srce je osnovni organ
kardiovaskularnog sistema
Kod oveka, srce pumpa
krv u krupne arterije,
putem kojih krv ispunjava
manje arterije, arteriole i
kapilare.
Iz kapilara krv ulazi u
venule, manje i vee vene
i ponovo se vraa u srce.
UVOD
Cirkulatorni sistem je glavni sistem
za rashladjivanje i glavni
transportni sistem tela oveka.
Cirkuliu hranljive materije i
respiratorni gasovi.
Oko 5 litara krvi stalno protie kroz
cirkulatorni sistem. Oksidovana i
redukovana krv se ne meaju.
Omoguena je dovoljna koliina
oksidovane krvi svim organima u
telu oveka.
U cirkulatornom sistemu - srce,
plua i krvni sudovi imaju
zajedniki zadatak.
Cirkulatorni sistem ima 3 razliita
dela: pulmonalnu, koronarnu i
sistemsku cirkulaciju.
U okviru sistemske cirkulacije kod
oveka postoji hepatini portalni
sistem, kao transportni sistem
izmeu creva, slezine, jetre i srca.
Renalni portalni sistem postoji kod
kimenjaka izuzev kod sisara.
VRSTE KRVNIH SUDOVA
Krupna
vena
Vena srednje
veliine
Fenestriran kapilar
Elastina arterija
Miina arterija
Kontinuiran kapilar
ARTERIA
Arterije su elastino-miini sudovi koji nose
krv od srca ka tkivima i organima.
Arterijski sistem je deo cirkulatornog sistema u
kome vlada visok pritisak - sistolni (za vreme
srane kontrakcije) i dijastolni pritisak (izmeu
dve kontrakcije). Varijacije pritiska produkuju
puls, odnosno reflektuju sranu aktivnost.
Arteria
Tunica
intima
Membrana
elastica
interna
Tunica
media
Membrana
elastica
externa
Tunica
adventitia
Lumen
shape
Prisutna
(debela)
Endotelne
elije
Debela sa
glatkim miiem
Prisutna
Tanka
Kruan
ARTERIOLA
Arteriola je
najmanja prava
arterija koja
pomae u
regulaciji krvnog
pritiska i oslobaa
krv u kapilare.
Arteriole imaju
zbirno najvei
uticaj na lokalni i
opti krvotok, a
samim tim i na
pritisak.
Kapilarno korito
1. Arteriole dilatirane 2. Arteriole kontrahovane
Razlike izmeu
male arterije i arteriole
Postoji oko 8 slojeva glatkog miia
Postoje 1-2 sloja glatkog miia
Membrana elastica interna je
prisutna
Membrana elastica interna ne
postoji
Tunica adventitia je tanka Tunica adventitia je tanka
Vena
Tunica intima
Membrana
elastica
interna
Tunica media
Membrana
elastica
externa
Tunica
adventitia
Lumen
glatke endotelijalne
elije
ne
tanka
ne
tanka
komprimovan
VENA
Vena vodi krv ka
srcu.
Ima tanke
valvule, koje
spreavaju
vraanje krvi.
Nema pulsa.
Povrne vene su
vidljive na koi.
Svojim
proirenjem
(vazodilatacijom),
vena regulie
termoregulaciju.
Bazalna membrana
Glatki mii
Vezivno tkivo
Valvula
VRSTE VENA
Povrna vena
Duboka vena
(spojnina vena)
Odnos p Odnos povr ovr n nih ih i dubok i dubokih ih
ven vena a
Komparacija izmeu arterije i vene
(endotelne elije)
(glatki mii)
(rastresito vezivno
tkivo)
(epitelne elije)
VARIKOZITETI VENA
Neke vene, uglavnom u ekstremitetima imaju valvule
koje spreavaju vraanje krvi, koje bi nastalo pod
dejstvom Zemljine tee, da nema njih. Ukoliko su
valvule oteene, vene postaju proirene, varikozne.
Varices
Komparacija arteriole i venule
Arteriola Venula
Glatke miine elije Tanki zid
"Patent" (prohodan)
lumen
Kolapsni lumen
Nema valvule Ima valvule
Arterija
Vena
Kapilari
Tkivo
VAS
CAPILLARE
Razlikuju se arterijski i venski
kapilari.
Ovi sudovi nemaju glatka
miina vlakna i imaju
dijametar (5 m) manji nego
Eritrociti (7 m), tako da se
prvo moraju razgraditi da bi
proli kroz kapilare.
Mali dijametar kapilara
obezbeuje relativno krupnu
povrinu za razmenu gasova i
hranljivih materija.
ta rade kapilari?
U pluima, CO
2
biva zamenjen sa
O
2
.
U tkivima: O
2
, CO
2
, nutriensi i
otpadne materije se menjaju.
U bubrezima: pomau da se
eliminiu strane materije.
U crevima: preuzimaju nutriense,
eliminiu strane materije.
Razmena materija izmeu
intersticijelnog fluida i krvi,
primarno se vri putem difuzije.
VELIKI ILI
SISTEMSKI I
MALI ILI
PLUNI
KRVOTOK
(circulus
arteriosus
major /
minor)
Vv.
pulmonales
PLUNI KRVOTOK
Aa. pulmonales
Atrium
sin.
Ventriculus
sin.
COR
Atrium /
Ventriculus
dex.
SISTEMSKI KRVOTOK
U kapilarnom
koritu tkiva
deava se
izmena
gasova
U kapilarnom koritu
plua deava se
izmena gasova
Oksidovana krv
Redukovana krv
TIPOVI ARTERIJA
Plune (funkcionalne)
arterije
Sistemske arterije
Aorta je koren
sistemskih arterija
KRVNI SUDOVI NA BAZI SRCA
Figure 19.8
SRCE
SRCE
V. cava
inferior
Truncus
brachiocephalicus
Aorta ascendens
Arcus aortae
Truncus pulmonalis
V. cava superior
AORTA
Pars ascendens Arcus Pars descendens
A. CORONARIA SINISTRA /
DEXTRA
(Grane bulbus-a aortae)
PARS THORACICA
AORTAE
GRANE:
Rr. bronchiales
Rr.
oesophageales
Rr. pericardiaci
Rr.
mediastinales
Aa. phrenicae
superiores
Aa. intercostales
posteriores (8-9
pari)
Aorta abdominalis
Figure 19.11
Tr. coeliacus
Aa. lumbales
A. phrenica inf.
A. suprarenalis
media
A. renalis
A. mesenterica
sup.
A. testicularis
vel. ovarica
A. mesenterica
inf.
A. iliaca
communis
A. sacralis
mediana
Truncus coeliacus
Figure 19.12
Tr.
coeliacus
A. hepatica
propria
A. hepatica
communis
Aorta
A. splenica
A. gastrica
sinistra
A. MESENTERICA SUPERIOR
(Desne grane)
A. colica media A. colica dextra A. ileocolica
A. MESENTERICA SUP.
(Leve grane - Aa. jejunales / ileales)
A. MESENTERICA INFERIOR
A. colica sinistra Aa. sigmoideae A. rectalis superior
(bona grana) (bone grane) (zavrna grana)
AORTA ABDOMINALIS
(Zavrne grane)
A. iliaca communis dextra et sinistra
TRUNCUS BRACHIOCEPHALICUS
A. carotis communis
A. subclavia
A. carotis externa
A. carotis interna
Truncus brachiocephalicus
A. CAROTIS
EXTERNA
(bone
i
zavrne
grane
A. thyroidea sup.
A. lingualis
A. facialis
A. maxillaris
A. temporalis
superficialis
A. occipitalis
A. CAROTIS INTERNA
Poetak
Unutranja karotidna arterija se
odvaja od zajednike karotidne
arterije, najee u nivou gornje
ivice titne hrskavice
grkljana (nivo C4 prljena).
Topografski segmenti:
- Pars cervicalis (C1)
- Pars petrosa (C2)
- Pars cavernosa (C3)
- Pars cerebralis (C4)
1
2
4
3
TOK
1) Pars prevertebralis
(V1)
2) Pars. transversaria
s. cervicalis (V2)
3) Pars atlantica (V3)
4) Pars intracranialis
(V4)
V1
V2
V3
V4
A. VERTEBRALIS
Circulus arteriosus cerebri
A. communicans ant.
A. cerebri ant.
A. carotis int.
A. communicans post.
A. cerebri post.
CAC
A. basilaris
Glavna
anastomoza
izmeu
karotidnog i
vertebro-
bazilarnog
sistema.
A. SUBCLAVIA
(Bone i zavrna grana)
A. axillaris
(zavrna
grana)
Transverse scapular
A. axillaris
A. brachialis
A. radialis
A. ulnaris
Arcus palmaris profundus
Arcus palmaris superficialis
ARTERIJE
GORNJEG
EKSTREMITETA
A. iliaca communis
A. iliaca externa
A. femoralis
A. poplitea
A. tibialis ant.
A. tibialis post.
A. dorsalis pedis
A. fibularis
ARTERIJE
DONJEG
EKSTREMITETA
VENE GLAVE I VRATA VENE GLAVE I VRATA
V. retromandibularis
V. jugularis externa
V. subclavia
V. facialis
V. jugularis interna
V. JUGULARIS INTERNA
vein
Internal jugular vein
External jugular vein
VENE VRATA
V. jugularis interna
V. jugularis externa
V. jugularis anterior
V. jugularis int.
A. et V.
subclavia
Vv. brachiocephalicae
V. CAVA SUP.
V. CAVA
SUPERIOR
(uliva se u desnu
pretkomoru srca)
V. cava sup.
V. azygos
Vv. intercostales post.
sinistrae
V. hemiazygos accessoria
V. hemiazygos
Vv. lumbales
V.
cava
inf.
SISTEM VENA
AZIGOS
V. CAVA
INFERIOR
POETAK
Spoj leve i desne
zajednike ilijane vene*
TOK
Nalazi se desno od aorte,
vena prolazi kroz
retroperitonealni prostor,
prima veliki broj pritoka, i
uliva se u desnu
pretkomoru srca.
*
Parijetalne pritoke
Visceralne pritoke
V. phrenica inf.
sin. / dex. Vv. hepaticae
dex. / sin. /
intermedia
V. suprarenalis
dextra
V. testicularis
vel ovari ca dex.
V. iliaca communi s
dextra
Vv. renales
V. iliaca
communi s sin.
Vv. lumbales
V. CAVA INFERIOR
V. suprarenalis
sin.
V. testicularis
vel ovarica sin.
Vene
ruke
V.
axillaris
V. subclavia
V. jugularis
externa
V. brachiocephalica sin.
V. vertebralis
Sinus
durae matris
V. jugularis
interna
Slian obrazac
na desnoj strani
V. brachiocephalica dex.
V. CAVA SUP. V. azygos
Atrium dex.
Diaphragma
V. CAVA INF.
Vv. hepaticae
Vv. renales
Vv. lumbales
V. suprarenalis
dex.
V. testicularis
vel ovarica
dex.
V. iliaca comm.
sin.
V. iliaca comm.
dex.
Vene
leve noge
Vene
desne noge
Parne
pritoke
Neparne
pritoke
POVRNE VENE RUKE
1. V. cephalica
2. V. basilica
3. V. mediana s.
obliqua cubiti
MANUS
Neke
duboke
vene ruke
V. subclavia
V. axillaris
Vv. brachiales
V.
cephalica
V. basilica
VENE DONJEG
EKSTREMITETA
V. iliaca externa
V. femoralis
V. saphena magna
Vv. tibiales ant.
Vv. fibulares
V. poplitea
V. PORTAE
(Funkcionalni
krvni sud
jetre)
Venska udesna mrea
(rete mirabile):
Preterminalni i
terminalni ogranci
portne vene direktno
prelaze u terminalne
grane hepatine
vene.
V. PORTAE
POETNE PRITOKE:
1. V. MESENTERICA
SUPERIOR
2. V. SPLENICA
2.1. V. MESENTERICA
INFERIOR
LIMFNI ORGANI
Primarni organi
Kotana sr (medulla ossium)
= svi limfociti vode poreklo.
Grudna lezda (thymus) =
T limfociti maturiraju nadalje, B
limfociti naputaju kostnu sr
kao maturirane elije.
Sekundarni organi
Slezina (splen), limfni vorovi
(lymphonodi), krajnici
(tonsillae), crvuljak
(appendix), Payer-ove ploe*
Anatomija i fiziologija
limfnog sistema
Limfni sistem je deo imunog
sistema i deluje kao sekundarni
(akcesorni) cirkulatorni sistem.
Sadri dva polunezavisna dela:
1) mreu vijugavih limfnih
sudova, i
2) limfno tkivo i organe, rasejane
po telu.
Fluid u ovom sistemu zove se
limfa.
ema
limfnog
sistema
Limfni kanali omoguavaju drenau blizu 10%
intersticijelnog fluida, dok ostatak od 90% biva
dreniran putem venskog sistema. Limf stalno cirkulie
putem limfnih sudova koji prolaze kroz seriju limfnih nodusa.
To je jednosmerni sistem, tkiva srce.
SYSTEMA
LYMPHOIDEUM
Limfni sudovi
preuzimaju limfu iz
kapilara.
Limfni sudovi, kao i
vene, poseduju valvule
koje spreavaju
vraanje limfe.
Pomou levog i desnog
grudnog kanala limfa
utie u vensku
cirkulaciju i srce.
Limfni kanali
Limfna stabla
Limfni vor
Limfni,
valvularni
sudovi
Limfni
kapilar
Limfa
Krvni
kapilari
Rastresito vezivno
tkivo oko kapilara
Venski
sistem
Arterijski
sistem
DUCTUS
THORACICUS
Drenira limfu iz
celog
potpreanog i
leve polovine
natpreanog
dela tela.
DUCTUS
LYMPHATICUS
DEXTER
Drenira limfu iz
desne polovine
natpreanog
dela tela.
Ductus
lymphaticus
dexter
Thoracic duct
Right lymphatic duct
Jugular trunk
R L
DUCTUS
THORACICUS
DUCTUS
LYMPHATICUS
DEXTER
Angulus venosus
(spoj v. jugularis interna
1
i v. subclavia
2
)
DRENIRANJE
LIMFE
U VENSKI SISTEM
1
2
KLINIKI ZNAAJ
NEKIH MIINIH
REGIJA
(npr. sternokleido-
mastoidna regija
pokriva jugularnu
venu, karotidu i
vagusni nerv.
Poloaj neurovaskularnih sudova
u rebarnom lebu
Spolja od
one duplje
Ispod
preponske
veze
Pozadi
kolena
Distalna
polovina
ruja
Iznad
poleine
stopala
Donja vilica na
liniji sa uglom usta
Spolja od
grkljana
Medijalna strana
dvoglavog miia
nadlakta
A. TEMPORALIS SUPERFICIALIS
A. FACIALIS
A. CAROTIS COMMUNIS
A. BRACHIALIS
A. FEMORALIS
A. POPLITEA
A. RADIALIS
A. DORSALIS PEDIS
PALPACIJA
PULSA