OIE Sunce

ENERGIJA SUNCA
ENERGIJA SUNCA
Doc.dr.sc. Zdenko imi
Fakultet elektrotehnike i raunarstva Zagreb,
Zavod za visoki napon i energetiku
zdenko.simic@fer.hr
Energijske tehnologije
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce 2 2009. 2
Sadraj
Sadraj

Uvod

Sunevo zraenje na horizontalnu i poloenu
plohu

Koritenje energije zraenja Sunca za grijanje

Koritenje energije zraenja Sunca za
proizvodnju elektrine energije

Ukratko
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
2009.
Uvod:
Povijest koritenja energije Sunca

Uvod:
Povijest koritenja energije Sunca

ivot na zemlji

vjerovanja

prvi pokuaji koritenja
krajem 19. st.

1954. prva fotonaponska

elija

najrazvijenije koritenje za
grijanje

komercijalno razvijene
termoelektrane koje koriste
toplinu proizvedenu
sunevim zraenjem

cijena u opadaju
Le bagnanti,
Pablo Picasso, 1918
Taperet praying to the sun
Solarni

parni strojevi: Pariz 1878 i Pasadena

CA 1901
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Prosje Prosje na snaga ( na snaga (ozra ozra enje enje) u 24 h. ) u 24 h.
G G

0 0

= 1370 W/ m = 1370 W/ m
2 2

na rubu atmosfere na rubu atmosfere
i pola Zemlje. i pola Zemlje.
4
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Snaga i energija sa Sunca
Snaga i energija sa Sunca
1. Solarna

energija godinje dozraena

na Zemlju
2. Trenutno koritena solarna

energija
3. Rezerve prirodnog plina
4. Rezerve ugljena
5. Rezerve nafte
6. Rezerve urana
7. Godinja svjetska potronje energije
G G

0 0

= 1370 W/ m = 1370 W/ m
2 2

- -

na rubu atmosfere pola Zemlje na rubu atmosfere pola Zemlje

- -

solarna solarna

konstanta srednja vrijednost konstanta srednja vrijednost ( ( 3,5%) 3,5%)
G = G = K K

t t

G G

0 0
- -

na tlu ovisi o atmosferi na tlu ovisi o atmosferi
K K

t t

indeks prozra indeks prozra nosti nosti
2009. 5
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Prividno gibanje Sunca kroz godinu i dan
Prividno gibanje Sunca kroz godinu i dan
2009. 6
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Kolektor:

najbolji nagib kolektora za Sunce
u najvioj toki
o

:

=0
o
, okomito na
suneve zrake:
o

=90
o
-

sc

satni kut za fiksni kolektor
Energija

i snaga Suneva zraenja na Zemlji
Energija

i snaga Suneva zraenja na Zemlji
Ozraenje

gustoa snage

G [W/m
2
]

(iradijancija)
Ozraenost

gustoa energije H

[Ws/m
2
]
Zemljopisna irina
Deklinacija Sunca - kut izmeu ravnine
ekvatora i spojnice sredita Zemlje i Sunca
Satni kut Sunca

-

vrijeme izraeno pomou
kuta (1h15
o
, 0
o

za Sunce u najviem poloaju,
negativno prije podne: npr. 10h Sun. vremena
odgovara sat. kutu =-30
o;

s

satni kut
izlaska/zalaska: =0
o
/180
o

u formuli
Visina Sunca - kut izmeu horizonta i
Sunca
Azimut Sunca - kut na ravnini horizonta
Izmeu pravca prema jugu i pravca
projekcije sunevih zraka na
horizont (0
o

za Sunce u najviem
poloaju, negativno prije podne)

=
365
81
360 sin 45 , 23
n
o o
cos cos cos sin sin sin + =

cos
cos cos
sin =
2009. 7
Mjerenje ozraenosti (Suneva energija)
Mjerenje ozraenosti (Suneva energija)

Piranometri:

termiki ili

poluvodiki

Zraenje na ravnoj
plohi:

globalno (ukupno),

direktno i

difuzno (raspreno)

Vaan je iznos i trajanje
dnevne ozraenosti (insolacije)

Najee se mjeri samo
globalna (ukupna) ozraenost

tada je potrebno izraunavati
udio direktne i rasprene
komponente

Rezultati mjerenja su dostupni
kao ozraenost na ravnu plohu
za prosjeni dan u mjesecu:
[Wh/m
2

ili

J /m
2
]

Za sve primjene nuno je
razluiti direktni i raspreni dio
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
H
2009. 8
Mjerenja i proraun
Mjerenja i proraun
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Ukupna godinja ozraenost na:
horizontalnu plohu i na

plohu pod optimalnim fiksnim
nagibom.
9
Grijanje

pasivno

aktivno
Koritenje

Suneve energija
Koritenje

Suneve energija
Elektrina energija

direktno

u elektranama
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
10
Pasivno

Solarno

grijanje
Pasivno

Solarno

grijanje
Potencijali:

Zadovoljenje desetine
postotaka potreba za
grijanjem

Od jednostavnih rjeenja do
sofisticiranih izvedbi

Svjetlo po danu, upravljivi
pokrovi, vakumirano staklo

EU 2010: pasivno solarno

grijanje tedi

10% potreba za
grijanjem prostora
Zahtjevi:

Velika juna povrina za prihvat
suneva zraenja.

Konstrukcija s velikom termalnom
masom (npr. gusti beton ili cigle).
Ovo sprema toplinsku energiju za
dana i zadrava preko noi.

Dobra izolacija na vanjskim
strukturama za odravanje topline

Izbjegavanje zasjenjivanja
objekata.
2009. 11 Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Aktivno solarno

grijanje
Aktivno solarno

grijanje

Nisko-temperaturni

kolektori:

Bez pokrova za grijanje npr

bazena.

Perforirane ploe za predgrijavanje

zraka.

Srednje-temperaturni

kolektori:

Izolirani kolektori s pokrovom.

Visoko-temperaturni

kolektori:

Vakumirane cijevi.

Koncentrirajui
Solarni

toplinski kolektori preuzimaju energiju svjetlosnog
zraenja i griju vodu. Solarni

toplinski kolektori

se mogu
kategorizirati prema temperaturi na koju griju vodu.
2009. 12
Obnovljivi

izvori

i NTPE 13
Primjene solarnog

grijanja vode

Primjene solarnog

grijanja vode

Grijanje vode u domainstvima

Grijanje bazena i kupatila

Grijanje procesne vode

Dogrijavanje

za kondicioniranje

zraka
www.re www.re- -solutions.org solutions.org
(NREL)
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Efikasnost kolektora odreuje
konstrukcija i razlika temperature
2009.
u
-
z
Temperatura iznad okoline

K _
G Solarno

ozraenje

W/m
2
Efikasnost = % iskoritenog Solarnog

ozraenja
Bez pokrova najbolji za
~ do 10 C iznad okoline
najbolji za
~10 do 50 C iznad okoline
najbolji za
vie

od 50 C iznad
okoline
k

koef. ukupnih gubitaka
k

=
14
Obnovljivi

izvori

i NTPE 15
Primjeri isplativih solarnih

toplinskih
primjena

Primjeri isplativih solarnih

toplinskih
primjena

Niske

temperature:

bazeni, jezera za uzgajalita

predgrijavanje

za ventilaciju

pranje auta i sl.; otapanje
snijega

Visoke

temperature:

industrijski

procesi

proizv. el. energije

zagrijavanje vode i prostora
Srednje

temperature:

stambena i komercijalna
topla voda
kafeterije, praonice

zagrijavanje prostora

(povrina koja zrai)
zatvori, rekreacioni centri
javne ustanove (vrtii i sl.)
Obnovljivi

izvori

i NTPE 16
Solarni krov pansko, Zagreb
solarni

kolektori

10

m
2
spremnik

750 l
solarni

moduli 7,14

kW
p
3 izmjenjivaa dc/ac
40 mjernih osjetnika
200 parametara
Sunevo ozraenje

na kolektor u horizontalnom
poloaju, pod nagibom i u pokretu
zora
suton vrijeme tijekom dana
Wm
-2
1000
500
Pokretni kolektor
slanted
Promjena poloaja
-u jednoj osi tijekom dana 25% do
30% vie energije
-u dvije osi tijekom daje 30% do
40% vie energije
- sunanije lokacije imaju vie koristi
Promjena poloaja
-poskupljuje instalaciju (duplo)
-oteava odravanje
-vea masa
-mijenjanje poloaja u nekoliko
navrata (npr. 4x godinje) ne daje
znaajno poveanje
2009. 17 Koritenje

Suneve

energije
Obnovljivi

izvori

i NTPE 18
primjena za zgrade
Energetski tornjevi
Koncentrirani tanjuri
Paraboline

protone elektrane
Koncentrirana
Koncentrirana
solarna
solarna

energija
energija
Solarna

elektrana

parabolina protona
Solarna

elektrana

parabolina protona

kao i sve druge koncentrirane teh.
koristi samo direktno zraenje

najrazvijenija tehnologija

instalirano vie stotina MWe

koncentracija sunca 75x

temperature do 500
o
C

godinja efikasnost (sunce
u el. en.) do 14%

obino prati sunce I-Z

Rankine ciklus direktno ili
posredno

cijena blizu konkurentne
drugim izvorima

optimalna snaga 200 MWe

unapreenja na cijevima i
spremanju topline
(otopljena sol)
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
30 MWe, Kramer

J unction, California
19
Sunce

toplinski
Solarna

elektrana

solarni

toranj

Solarna

elektrana

solarni

toranj

manje razvijenija tehnologija u odnosu
na paraboline protone

instalirano probno vie desetaka MWe

koncentracija sunca 800x

temperature do 560
o
C

procjena godinje efikasnosti do 18%

radni mediji: voda, org. kapljevine
soli natrij nitrata ili zrak

Rankine ciklus posredno ili direktno

optimalna snaga 100-ne MWe

unapreenja na cijevima i spremanju
topline (otopljena sol)
2009.
Solar

II 10 MWe, California,
skoro 2000 ogledala, 100m toranj, 40 M$
11 11 MWe MWe, , Spain Spain, 600 ogledala , 600 ogledala
20
Solarna

elektrana

parabolini tanjur
Solarna

elektrana

parabolini tanjur

najmanje razvijen sustav

instalirano probno vie MWe

koncentracija sunca vie od 3000x

temperature preko 750
o
C

i godinja efikasnost od 22%

svaka jedinica ima 10 do 25 kWe

i moe raditi
samostalno -

modularnost

Stirlingov

toplinski stroj
t

preko 40 %

visoka gustoa snage ~55kW/L

problem pouzdanost i cijena koncentratora

Braytonov

topl. stroj i mikroturbine
se takoer testiraju

planovi za stotine MWe
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
21
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Direktna pretvorba
Suneve u elektrinu energiju

Direktna pretvorba
Suneve u elektrinu energiju

fotoefekt

otkrio Becquerel

1839.

Einstein

objasnio fotoefekt

1905.

direktna konverzija solarnog

zraenja u el.
energiju

prva moderna FN elija napravljena

1954. u
Bell

Labs

kristal silicija (ili drugi poluvodi) apsorbira
svjetlost

odgovarajue zraenje oslobaa
elektron

slobodni elektron znai elektricitet
2009. 22
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Kako radi FN elija
Kako radi FN elija

Kristali silicija dopirani

atomima
razliitog broja valentnih elektrona

Silicij

4,

Fosfor

5

i Bor

3

Fosforom dopirani

silicij postaje
n-sloj, sa slobodnim elektronima

Borom dopirani

silicij postane
p-sloj, sa upljinama
1.

Elektroni idu od n-sloja prema
p-sloju
2.

Inicijalno neutralni p-n spoj ima
elektrino polje napon izmeu
p-sloja i n-sloja
3.

Fotoni oslobaaju elektrone u
p-n spoju koje elektrino polje
usmjerava u n-sloj
4.

Nagomilani elektroni struje kroz
prikljueni teret

elektrina
energija
23
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Sunevo zraenje i FN elija
Sunevo zraenje i FN elija
Samo je dio zraenja u UV podruju, a
ostalo priblino podijeljeno u vidljivom
(0,38-0,78 m)

i IC.
2009.
Omjer mase zraka =AM
AM0 na vrhu atmosfere
Za = 48 deg

AM=1.5
24
Koritenje

Suneve

energije
Temeljni parametri FN elija
2009.
Amorfni
Si
5% 2007.
Monokristalni
Si
42% 2007.
Polikristalni
Si
45% 2007.
Stupanj djelovanja je definiran kao omjer upadnog ozraenja

i elektrine snage.
Vei stupanj djelovanja od
teorijskog se postie
kombinacijom poluvodikih
materijala, kvantnim
tokama i fokusiranjem
suneva zraenja.
25
Vrsta elije U
ok

V J
ks

/ (mA

cm
-2
)

%
Proizvodnja
Monokristalina-Si
Polikristalina-Si
Amorfna-Si
Amorfna-Si, 2 sloja, tanki film
Cd

S / Cu
2

S
Cd

S / Cd

Te
Ga In

PAs

/ Ga As
0,65
0,60
0,85
0,5
0,7
1
30
26
15
20
15
25
14-

18
~14
8
8,8
12
10,7
21
masovna
masovna
masovna
manje koliine
manje koliine
manje koliine
manje koliine
Osnovne karakteristike FN elija
Osnovne karakteristike FN elija
26
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
I-U karakteristika i maksimalna snaga
I-U karakteristika i maksimalna snaga
2009.
Unutranji otpori FN elije odreuju I-U karakteristiku s tokom maksimalne snage.
Za maksimalnu snagu P
m
karakteristine su struja I
m
i napon U
m
U
OC

napon otvorenog kruga (open circuit, ili U
OK
ili samo U
O
)
Omjer maksimalne snage i produkta I
KS
sa naponom U
o
se naziva faktor punjenja F.
I
m
U
oc
Toka maksimalne snage, P
m
I
sc

-struja kratkog spoja
(short circuit, ili I
KS

)
0.5
1
1.5
2
2.5
3
0.7
U, Napon

(V)
U
m
0
U I
U I
F
KS
m m
=
27
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Snaga, solarno

zraenje i temperatura
Snaga, solarno

zraenje i temperatura
I-U

karakteristika

monokristalne

FN

elije pri

ozraenjima

od 200, 600 i 1000W/m
2
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6
U, Napon

(V)
I
,

S
t
r
u
j
a
(
A
)
200 W / m
2
600 W / m
2
1000 W / m
2
2009.
I-U

karakteristika

modula sa monokristalnim

FN

elijama pri

tri razliite temperature.
28
Solarni

modul i panel
Solarni

modul i panel
Temperirano
staklo
Prozirni
laminat
Prozirni
laminat
Solarna
elija
Plastika
Aluminijski

okvir
Razvodna
kutija
2009. 29 Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
U-Ikarakteristika

spoja FN elija
U-Ikarakteristika

spoja FN elija
Obnovljivi

izvori

i NTPE 2006. 30
Energijske

tehnologije: Energija

sunca 31
Optimiranje globalnog i lokalnog optimuma
ozraenosti FN panela

poloajem

Optimiranje globalnog i lokalnog optimuma
ozraenosti FN panela

poloajem
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
FN primjene
FN primjene
2009.
Porast kapaciteta oko 30% godinje.
Golem porast (preko 1GW/god) dovodi u
pitanje raspoloivost Si.
Ekonominost jo

uglavnom nedostina
Preko 10 GW ukupno inst. do kraja 2008.
Instalirano 2002.
Ovisi o
potpori
Ekono-

mino
10 i 6,3 MWe

Njemaka
32
Koritenje

Suneve

energije
Direktni
S baterijama
Hibridni
Samostalni

FN

sistemi

Samostalni

FN

sistemi
2009.
Fleksibilnost i optimalni
rad se postie
primjenom elektronike
snage za ispravljanje,
konverziju i rad u toki
maksimalne snage
33
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Elektrifikacija udaljenih i nerazvijenih
krajeva

Elektrifikacija udaljenih i nerazvijenih
krajeva
Pokazatelji: cijena na sat i cijena po litri dobavljene vode
2009. 34
Koritenje

Suneve

energije
FN na
mrei

FN na
mrei
Pokazatelji: estetika,
cijena po povrini i
cijena po energiji
2009.
Podudarnost FN proizvodnje
i potreba u poslovnoj zgradi
potencijal za ekonominost.
35
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
2009.
Do kraja 2009. bi se trebala dovriti FN
(tanki film) elektrana od 40 MWe

u
Njemakoj:
130 M, 3250 /kW, 400000 m
2
36
Zakljuno
Zakljuno

Grijanje najvei i
najisplativiji potencijal

pasivno

aktivno

Posredna pretvorba u el.
en. vrlo razvijena

komercijalno za paraboline
protone elektrane

veliki broj prototipnih
postrojenja za solarne

tornjeve

u razvoju za solarne

tanjure

uz spremanje topline ima veliki
potencijal

FN pretvorba predstavlja istu i
pouzdanu tehnologiju

Proizvodnja uloene energije za

1

do

4

godina

Silicij dominira, tanki film dolazi

Znaajnih FN

resursa ima i

u
zemljama na sjeveru

FN

primjena isplativa

samo u posebnim aplikacijama

poticaji nuni

Masovna proizvodnja i
inovacije e vjerojatno spustiti
cijenu znaajno na dui rok:

750 to 1500 kWh/kW

za 2010. 2-3

/Wp

za 2020. 2

/Wp

i 9

ct/kWh
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
2009. 37
DODATNO
DODATNO
Slajdovi koji nisu stali u prezentaciju, a zanimljivi su.
2009. Obnovljivi

izvori

energije: Sunce 38
2009.
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Efikasnost ravnih kolektora
Efikasnost ravnih kolektora
Efikasnost

= Korisna toplina

/ Solarno

zraenje
= Q
.
k

/ (G A)=Q
k
/(H A)
Korisna toplina

= Primljeno

-

Gubitci
Q
k

= F A [aG - k T]t
Q
k
= F A [aH - k T t]
Efikasnost = F [a-

k T T /G]
Propusnost stakla prema
valnoj duljini svjetlosti
G
A
k
k
T
T
F
F
A
A
Q
.
k
A

= povrina kolektora

(m
2
)
G = globalno

(ukupno) ozraenje

(W/m
2
)
F = faktor prijenosa topline iz apsorbera

na medij
(vodu)
Q
.
k

= korisna toplinska snaga

(W)
k = koeficijent ukupnih topl. gubitaka

(W/m
2
K)
T = T =
u u
- -
z z

u
= ulazna temperatura medija

z
= vanjska temperatura

zraka
a = efektivni produkt

= transmitivnost

pokrova

= apsorptivnost

apsorbera
G
A
39
Obnovljivi

izvori

energije: Sunce
Od

izmjerenoga

do potrebnoga
Od

izmjerenoga

do potrebnoga

esto su dostupne samo vrijednosti kao u tablici
iznad

za veinu primjena potrebno je odrediti ukupnu
ozraenost na plohu pod nekim nagibom

koja se
sastoji od tri dijela:

direktni dio (b) se odreuje preko produkta
direktne ozraenosti na ravnu povrinu i
faktora proporcionalnosti R
b

raspreni dio (d) se odreuje preko rasprene
ozraenosti na ravnu plohu i prostornog kuta
pod kojim se 'vidi' nebo s plohe uz
pretpostavku o izotropnosti

neba

rasprena ozraenost na ravnu plohu se
odreuje primjenom korelacije (Kulii) s
ukupnom ozraenosti H i indeksom prozranosti
K
t

indeks prozranosti odreuje omjer ukupne
ozraenosti i ozraenosti na ulazu u atmosferu
H
0

reflektirani dio se rauna preko produkta
faktora refleksije , ukupne ozraenosti na
ravnu plohu i proporcionalnosti s dijelom
okoline koja odbija svjetlost na plohu

za ravnu plohu nema reflektirane komponente

opisani postupak odreuje dnevne prosjeke
ozraenosti za plohu pod nagibom te je
potrebno koristiti dnevne prosjeke

za H
0

i R
b
H [MJ/m
2
] sije. velj. ou. trav. svib. lip. srp. kol. ruj. list. stud. pros. kWh/god.
Split 6,5 9,8 14,3 18,6 23,3 25,9 25,4 22,4 17,4 12,7 7,4 5,7 1600
Zagreb 3,7 6,5 9,7 14,8 19,3 20,6 21,3 18,7 14,0 8,3 3,6 2,7 1200
Mjesene prosjene dnevne ozraenosti na horizontalnu plohu
( )
sin sin sin sin sin

365
360
cos 033 , 0 1
24
0 0
s s
n
G H +

+ =
b b b R H H =
( )
3 2
86 , 2 29 , 5 17 , 4 60 , 1 t t t d K K K H H + =
0 H
H
Kt =
d b H H H =

sin sin sin cos cos

sin ) sin( sin cos ) cos(
s s
sc sc
b
b
b
H
H
R
+
+
= =
r d b
H H H H + + =
2
cos 1
+
= d d H H
2
cos 1

= H Hr
( ) tg tg
s
= arccos
[ ] { } tg tg
s sc
) ( arccos , min =
b

beam(direktni) dio
2009. 40
Obnovljivi

izvori

i NTPE 41
Solarni toranj
Solarni toranj
Sandia

Lab.

eksperiment

u

solarnoj

termalnoj
proizvodnji elektrine energije u

NM.
Financirano od USA DOE.
Obnovljivi

izvori

i NTPE 42
Solarna

termalna elektrana -

izvedba
Solarna

termalna elektrana -

izvedba
Uinkovitost FN elije
Uinkovitost FN elije

77% Suneva spektra iskoristivo:

Oko

43% apsorbiranog zraenja
samo grije kristal.

Teorijski

maksimum:

na

0
o
C efikasnost

= 28%

Efikasnost

opada brzo s
porastom temperature

na

100
o
C efikasnost

= 14%
Teorijski maksimum efikasnosti za
neke vrste FN elija pri standardnim
uvjetima ovisno o vrsti elije i
energiji zabranjenog pojasa E
g

.
Bakar

Indium

Selenid

(CuInSe)
Galij

Arsenid, CadmijTelur
2009.
Za izbijanje elektrona foton mora imati veu
energiju od E
g

.
Energija fotona vea od E
g

se ne iskoristi.
elije s manjim E
g

imaju i manji napon.
43
44

U idealnoj fotonaponskoj

eliji R
S

=0 (nema serijskog gubitka), i
R
SH

=

(nema rasipanja prema zemlji).

U visoko kvalitetnoj silicijevoj eliji veliine jednog kvadratnog ina
R
S

= 0.05 do 0.10

i R
SH

= 200 do 300 .

Uinkovitost fotonaponske

elije je osjetljiva na male promjene R
S

,
ali nije osjetljiva na promjene R
SH

. Malo poveanje u serijskom
otporu R
S

moe znaajno smanjiti izlazne karakteristike

Napon praznog hoda V
PH

elije odreuje se kada je elija
neoptereena (struja potroaa I = 0), prema izrazu: V
PH

= V+IR
SH

Struja diode je dana izrazom:
= 1
AKT
QV
I I
PH
D d
I
D

= struja zasienja diode
Q = 1.6

10
-19

C
A = prilagoavanje krivulje konstante
K = Boltzmannova

konstanta = 1.38

10
-23

J /K
T = temperatura u K
Nadomjesna shema
FN elije

Nadomjesna shema
FN elije
Izlazna struja I jednaka je struji koju proizvodi
suneva svjetlost. Serijski otpor R
S

predstavlja
unutarnji otpor i ovisi o dubini p-n spoja, neistoama i otporu spoja.

OIE Sunce

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OIE Sunce

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ENERGIJA SUNCA

cos cos cos sin sin sin + =

sin sin sin sin sin

sin sin sin cos cos

You might also like