- 1 -

1. UVOD:


U svakodnevnom ivotu susreemo se s trokovima i oni utjeu na na ivot. U
poduzetnitvu trokovi utjeu na ivot tvrtke. Da bi tvrtka opstala, poduzetnik treba poznavati
osnove teorije trokova i kako trokovi utjeu na poslovanje. Smatram da bi svatko trebao biti
upoznat s tom temom jer su trokovi sastavni dio ivota, a za poduzetnika to je obvezno
gradivo koje treba savladati prije nego pokrene vlastiti biznis. Trokovi izravno utjeu na
dobit, a niti jedan poduzetnik ne ulazi u biznis bez cilja da to vie zaradi.
Teorija trokova poduzetniku omoguuje upoznati prirodu trokova, njihovo
nastajanje, obiljeja i ponaanje u radnom procesu, kako bi mogao poslovno odluivati i
politiku trokova usklaivati s politikom prihoda radi osiguranja zadovoljavajueg poslovanja
i ostvarivanja to vee dobiti. Uinkovitost poduzetnika bit e vea to je s manje trokova
ostvario vei profit.
U ovom radu u opisati neke od osnovnih vrsta trokova i njihove podjele te posebnu
vrstu trokova, a to je oportunitetni troak. Takoer, ponudit u naine za smanjivanje
trokove te automatski ostvarivanje vee dobiti i o tumaenju kritinih toaka u poslovanju
tvrtke.
Ovu temu sam izabrala za maturalnu radnju iz razloga to su mi trokovi
najzanimljivije podruje ekonomije, a koristit e mi u samostalnom ivotu u koji veina
maturanata (pa tako i ja) sada kreemo.




























- 2 -

2. TROKOVI I NJIHOV UTJECAJ NA
POSLOVANJE



Za svakog poduzetnika je posebno vano prikupljati razne informacije vezane uz
njegovo poslovanje, preraivati ih na odreeni nain i prouavati, tj. analizirati ih. Svaka
njegova poslovna odluka mora biti to blia sigurnoom oekivanom ishodu jer se jedino na taj
nain uklanja neizvjesnost poslovnih prilika. Praenjem trokova i predvianjem njihovih
vrijednosti u budunosti moe se usmjeravati svaka poslovna aktivnost. Poznavanje osnova
teorije trokova mu u tome moe uvelike pomoi. Teorija trokova je onaj dio
mikroekonomske teorije koji prouava nastanak, obiljeja i ponaanje trokova u poslovnim
procesima. Trokove se definira kao utroak razliitih dobara potrebnih za nastanak nekog
proizvoda ili usluge koje e se realizirati prodajom na tritu. Trokovi su vrijednosno
izraeni utroci initelja procesa stvaranja (proizvodnje) uinaka, koji su nastali ili su
uvjetovani poslovnom aktivnou poduzetnika. Poznavanje teorije omoguuje poduzetniku
upoznati prirodu trokova, njihovo nastajanje, obiljeja i ponaanje u radnom procesu i
politiku trokova uskladiti s politikom prihoda radi osiguranja zadovoljavajueg poslovanja i
ostvarivanja to vee dobiti. Zato se trokovi nikad ne promatraju odvojeno od ostalih
kategorija vanih za poslovanje, kao to su na primjer: prihodi, cijene, obujam proizvodnje,
obujema prodaje i slino.
Evidencija i nadzor nad trokovima, koju obavlja knjigovodstvo, ima tri glavne
zadae:
- utvrditi razliku izmeu trokova i prihoda, tj. gubitak ili dobit u poslovanju
- izmjeriti uinkovitost poduzea u odnosu na ostale konkurente (trokovna efikasnost)
- osigurati informacijsku podlogu za odluivanje (menadersko raunovodstvo)















Budui da je primjena trokova u ralambama koje prethode poslovnom
odluivanju vrlo raznolika, u teoriji su definirane brojne vrste trokova. Njihova primjena u
ralambi omoguuje detaljniji nadzor, preciznije planiranje i tonije mjerenje odstupanja.
- 3 -
2. 1. POJAM I VRSTE TROKOVA

Trokovi su definirani poslovni rashodi, tj. onaj dio utroka materijalnih dobara,
vremena i novca koji se moe ukalkulirati u cijenu nastalog uinka (proizvoda ili usluge).
Zato se trokove jo naziva i ukalkulirani poslovni rashodi. Za potpunije razumijevanje pojma
trokova nuno ih je pojmovno razlikovati od pojma utroka, rashoda i izdataka.
Utroak je uobiajen izraz koji pokazuje koliko je utroeno pojedinih initelja u
procesu stvaranja uinaka (primjerice, koliina utroenih sirovina i materijala, sati rada i sl.).
Rashodi su trokovi sadrani u prodanim uincima (primjer: nabavna vrijednost
prodane trgovake robe ili trokovi proizvodnje prodanih proizvoda i usluga). Kada rashod
nastaje kao uvjet ili posljedica obavljanja radnog procesa, tada je identian pojmu troa, pa su
takvi rashodi zapravo trokovi poslovanja. Meutim, pojam rashoda iri je od pojma troka, i
on obuhvaa svako troenje novanih i materijalnih vrijednosti koje su vezane z aobavljanje
gospodarskih djelatnosti, ali mogu nastati i mimo njih, poput izdataka vezanih za financiranje
i izdataka koji nisu uvjetovani ostvarivanjem poslovnog uinka.
I zdatak je svako izdavanje materijala, proizvoda ili robe iz skladita, kao i smanjenje
novca u blagajni ili na raunu u banci. Izdaci mogu biti ekonomski povezani uz trokove ali i
ne moraju. Kada su izdaci i trokovi meusobno povezani, vremenski se mogu, ali ne moraju
preklapati. Izdatak moe nastati prije troka (primjer: izdatak novca za nabavu sirovina
prethodi troku sirovina), moe nastati istodobno s trokom (primjer: plaanje neke usluge),
ali i nakon troka (primjer: plaanje rauna za prethodno potroenu elektrinu energiju). Kada
izdaci i trokovi nisu ekonomski meusobno povezani, izdatak moe nastati a da troka uope
nema (primjer: posudba sirovine koja e biti vraena ili kupnja vrijednosnih papira za novac)
ili pak da postoji troak a da nema izdatka (primjer: troenje poklonjene opreme).

S obzirom na brojne kriterije kojima se trokovi mjere i prouavaju, postoje razliite
vrste trokova. (vidi tablicu)

Kriterij za podjelu Vrste trokova
Vrijeme nastanka
planski (budui, oekivani)
stvarni (povijesni)
Mjesto nastanka
pogon (proizvodnja)
administracija (uprava i prodaja)
Prirodne vrste (podrijetlo)
sirovina i materijala
usluga
rezerviranja za trokove i rizike
amortizacije
vrijednosnog usklaivanja
osoblja
financiranja
Poslovne funkcije
nabave
proizvodnje
prodaje
financiranja
uprave (menadmenta)
Nain uraunavanja u cijenu gotovih
proizvoda
izravni (direktni)
opi (indirektni, neizravni, reijski)
Stupanj zaposlenosti (iskoritenja) fiksni (stalni)
- 4 -
Kapaciteta varijabilni (promjenjivi)
Broj proizvoda
po jedinici (prosjeni)
u masi
MRS 2
proizvoda
obraunskog razdoblja

Iz tablice je vidljivo da se trokove moe promatrati na razliite naine, ovisno o
potrebama ralambe u kojoj se te trokove promatra. Za pdouzetnika je najvanije da
njegovo knjigovodstvno evidentira sve stvarno nastale trokove u jednom obraunskom
razdoblju i sauva podatke o tomu, a on e sam prosuditi kako e donositi poslovne odluke
temeljem dostupnih podataka. Zato je nuno da poduzetnik dobro razumije barem najvanije
dijelove teorije trokova u njihovoj osvisnosti o prihodima i poslovnom rezultatu.
Postoji takoer jo jedna vrsta trokova, a to je oportunitetni troak. Oportunitetni
troak je vrijednost dobara i usluga koje nismo koristili, a mogli smo. Primjer: Hoemo li ii
u kino ili proitati knjigu? Hoemo li nakon zavretka srednje kole odmah poeti raditi ili
studirati? U svakom od ovih sluajeva, donoenje odluke, za jednu alternativu(mogunost),
ima za posljedicu rtvovanje druge mogunosti. S ogranienim resursima, odluku da imamo
vie jedne stvari, automatsko znai imati manje druge stvari. Dobra je definicija da je to
"troak proputene anse", dakle, gubitak zarade od neke aktivnosti, jer smo odabrali drugu.


2. 1. 1. Trokovi prema vremenu nastanka

Podjela trokova po vremenu njihova nastanka ima vanost za poduzetnika u voenju
poslovne politike zato to omoguuje razlikovanje ve nastlih trokova od onih koji e se tek
dogoditi. To je nuno zato to se planiranje buduih trokova mora temeljiti na analizi ve
ostvarenih trokova. Prema tom kriteriju razlikujemo stvarne (povijesne) i planske (budue)
trokove.
Stvarni trokovi, nastali u prolom obraunskom razdoblju, pokrit e se prihodima iz
tog razdoblja ili prihodima u sljedeim razdobljima. U stvarne trokove ubrajamo sve one to
ih je knjigovodstvena sluba evidentirala u minulom obraunskom razdoblju, a nastaju kao
posljedica troenja materijalnih vrijednosti i drugih sastavnica radnog procesa radi postizanja
korisnih uinaka. Na njih se vie ne moe utjecati, ali njihovo poznavanje moe utjecati na
poslovne odluke u sadanjosti i u budunosti. Treba nastojati sa to manje trokova ostvariti
to bolji rezultat poslovanja, odnosno to veu dobit. Dobit se moe poveati smanjivanjem
trokova ili pak poveanjem prihoda uz zadravanje trokova na istoj razini. Zato je vanost
stvarnih trokova velika, kako za evidencju tako i za analizu, temeljem koje e se donositi
nove poslovne odluke.
Planski trokovi nisu jo nastali, poduzetnik ih tek predvia temeljem ralambe
podataka iz prolosti i temeljem oekivanja poslovnih dogaaja u budunosti. Trokovi koje
poduzetnik oekuje u budunosti vani su za njegovo planiranje jer predvianje visine
trokova, zajedno s predvianjem visine prihoda, omoguuje poduzetniku sastavljanje
planskog rauna dobiti i gubitka. Ako planske veliine pokazuju da nema dobiti za
poduzetnika to znai da mora preispitati svoju poslovnu politiku i odluku o zapoinjanju
procesa u novom obraunskom razdoblju.




- 5 -
2. 1. 2. Trokovi prema mjestu nastanka

Poznavanje mjesta nastanka pojedinog troka za poduzetnika je vrlo vano jer tada
moe lake tedjeti i nadzirati trokove, a osim toga i lake izvriti usporedbe s
konkurencijom.
Proizvodni (pogonski) trokovi nastaju u onim dijelovima poduzea u kojima se
odvija proizvodnja. Ovi trokovi obuhvaaju sve trokove vezane uz materijal, proces
proizvodnje, nadzor nad kvalitetom i montau proizvoda (ako je predviena tehnolokim
procesom). Tu su osnovni i pomoni materijal te drugi trokovi proizvodnje. U ovu skupinu
idu svi trokovi koje namee tehnologija, zatim odravanje strojeva i oprme, tu su plae
proizvodnim radnicima (nadglednicima) u pogonu, zatim trokovi energije, grijanja, ienja i
odravanja; dakle sve ono bez ega ne bi mogao nastati gotov proizvod koji e tvrtka ponuditi
tritu.
Trokove koji obuhvaaju ope trokove izrade i plae izrade naziva se jednim
imenom trokovima konverzije.
Trokovi administracije, uprave i prodaje nastaju kao opi ili reijski trokovi izvan
proizvodnog pogona i obuhvaaju trokove tzv. potpornih funkcija bez kojih se proizvod ne bi
mogao oblikovati (u razvojnom odjelu), ni ponuditi kupcima (bez istraivanja trita,
promocije i slino). Odvajanje ovih trokova ima smisla jer poduzetnik uvijek mora znati
koliko mu pojedina faza poslovanja optereuje jedinicu outputa, budui da se pokrivaju na
teret obraunskog razdoblja.
Osim toga, postoje sluajevi kad neki poduzetnik preuzima samo proizvodnju i njezinu
organizaciju, a naruitelj e mu osigurati dizajn proizvoda, dopremu materijala i distribuciju
proizvoda na tritu. Ove tzv. lohn poslove poistovjeuje se s prodajom iskljuivo
proizvodnog rada i nisu nita drugo nego najnii oblik sudjelovanja poduzetnika u tuem
poslovnom lancu. Takvi su poslovi tipini za nerazvijene drave u kojima je nia cijena rada
jedini imbenik koji stimulira poduzetnike iz razvijenih drava da preputaju jedan dio
tehnolokog procesa drugima, a sve ostalo izravno nadziru. To su ujedno i vrlo plaeni
poslovi kod kojih se najee ugovara samo satnica za proizvodne radnike te minimalna
naknata poduzetniku za organizaciju posla. Ipak, u Hrvatskoj su mnoge tvrtke nastale i
preivjele zahvaljujui lohn poslovima. Ako poduzetnik stekne potrebno iskustvo na tim
poslovima i osigura potreban kapital, moi e samostalno ponuditi tritu svoj gotov proizvod
i ostvariti veu zaradu.


2. 1. 3. Trokovi po nainu uraunavanja u cijenu proizvoda

Za poduzetnika je vrlo vano kako e nastale trokove uraunati u cijenu svojih
proizvoda ili usluga. Za neke je trokove to vrlo lako uiniti, a kod drugih trokova postoje
razliite mogunosti kojima se nastoji postii to bolje rjeenje. Poduzetnik mora odluiti koje
mu je rjeenje povoljnije i potom takav nain uraunavanja mora dosljedno primjenjivati.
Izravni ili direktni trokovi jesu svi oni koje se moe neposredno uraunati u
novonastali proizvod. Ako se cipelu izrauje od koe, a stolicu od drva, tada se trokove
materijala izrade, u naem sluaju koe i drva, moe neposredno ugraditi u cijenu
proizvoda/proizvodnje putem normativa utroka. Slino se u pekarstvu moe utvrditi koliki je
troak brana u svakom komadu proizvedenog kruha. Jednako kao direktni materijal i direktni
se rad uz primjenu normativa utroka moe unijeti u cijenu proizvodnje gotovog proizvoda.
Tako e biti vrlo jednostavno utvrditi koliko minuta rada jednog pekara ulazi u proizvodnju
komada kruha ili koliko sati rada stolara treba za izradu stolice, odnosno koliko sati rada
postolara ulazi u par proizvedenih cipela.
- 6 -
Ope trokove, neizravne ili reijske trokove se ne moe izravno ukljuiti u cijenu
proizvodnje/proizvoda. Takve se trokove evidentira po mjestima nastanka (proizvodnja,
pogon, administracija, prodajna sluba i uprava), a zatim se prenose na gotove proizvode
posredno, pomou razliitih tipova kalkulacija. Svrha je kalkulacije da se sve trokove
rasporedi po nositeljima (proizvodima ili uslugama) doljednom primjenom najpovoljnijih
kriterija (na primjer: kao postotak po norma satima izravnih radnika ili po utroku izravnog
materijala).


2. 1. 4. Trokovi prema iskoritenju kapaciteta

Jedno od najvanijih pitanja u organiziranju proizvodnje za poduzetnika je iskoritenje
kapaciteta s kojima raspolae. Jednom kupljena i instalirana oprema izaziva odreene
trokove, bez obzira na to jesu li strojevi ukljueni ili stoje zbog kvara. Ako je za planiranu
poslovnu djelatnost zaposleno desetak radnika, a onda je dolo do zastoja koji ne ovise o
njihovoj volji, poduzetnik im mora isplatiti plau i za one sate kad su oni prisilno bili bez
posla, a uz to mora podmiriti svoje obveze prema dravi. Dakle, trokovi nastaju prema
dinamici tijekom odreenog vremenskog razdoblja pa se pojavljuju kao stalni i promjenjivi.
Fiksni trokovi su svi trokovi koji postoje, bez obzira na stupanj iskoritenja
kapaciteta (koliko je uinaka ostvareno). Oznaavaju se sa FT. Trokovi opreme i zgrada,
veina opih trokova poput najamnina, telefonske pretplate, registracije slubenih vozila,
zatim trokovi reijskog osoblja i financiranja postoje u poduzeu neovisno o tomu koliko je
nastalo gotovih proizvoda ili koliko je usluga prueno. Ove trokove poduzetnik mora
naroito dobro poznavati jer ih mora podmiriti, bez obzira na sve ostale imbenike u
poslovanju. Veliina fisknih trokova najvei je teret za poduzetnika. Njegova politika prema
toj vrsti trokova moe biti usmjerena jedino na njihovo relativno smanjivanje. Fiskne se
trokove moe zorno prikazati na koordinatnom sustavu.


Slika 1. Fiksni trokovi u masi

Na slici se vidi da u prikazanom sluaju visina fiksnih trokova iznosi 350.000,00
kuna. Be z obzira na to hoe li tvrtka proizvoditi 1000 ili 5000 komada svog proizvoda, visina
fisknih trokova u masi nee se promjeniti. Stalnost tih trokova na grafikonu je vidljiva po
pravcu koji je paralelan s osi x (broj komada), a sijee os y u toki koja pokazuje vrijednost
- 7 -
od 350.000,00 kuna. Kad bi u zamiljenom poduzeu fiksni trokovi iznosili 200.000,00 kn,
tada bi pravaca paralelan s osi x sjekao os y u toki koj pokazuje 200.000,00 kuna.
Dobar primjer fiksnih trokova moe se nai kod automobila. Godinji trokovi
registracije i osiguranja vozila stalni su, bez obzira na to stoji li auto u garai ili godinje
prijee 10 000 ili 50 000 kilometara.

Varijabilni trokovi su promjenjivi i ovise o broju proizvedenih komada nekog
proizvoda. To znai da se pojavljuju s realizacijom uinaka. Zato su to trokova za nabavljeni
materijal, potroenu energiju pri stvaranju outputa, plae zaposlenicima koji su sudjelovali u
njihovu stvaranju (mogu se poveavati ako su plaeni po ostvarenom uinku) i sl. Oznaava
ih se sa VT.
Zamiljeni automobil potroit e vie godriva i ulja ako godinje vozi vei broj
kilometara. Ako stoji u garai godinu dana, tada e potronja benzina i ulja iznositi 0 litara.
Sve direktne, izravne trokove moe se poistovjetiti s varijabilnim trokovima jer oni ovise o
iskoritenju kapaciteta i poveavaju se usporedo s poveanjem broja proizvedenih proizvoda.
Ako se na primjer po normativu utroka, za jedan par cipela potroi 0,30m
2
onda e se za 10
000 pari cipela utroiti 3 000 m
2
koe, a to znai da e visina takvog troka rasit
proporcionalno s porastom iskoritenja kapaciteta. Porast izravnih trokova, u odnosu na
porast kapaciteta (stvaranje uinaka) moe biti proporcionalan, degresivan ili progresivan to
se moe dobro promatrati kod prosjenog iznosa trokova po jedini proizvoda.
(Proporcionalan je ako raste istim intenzitetom kao poveanje uinaka, degresivan je ako raste
sporijim intenzitetom nego se stvaraju uinci, a progresivni porast trokova postoji ako je
njihov rad bri od porasta broja uinaka.) Ako se openito promatra kretanje varijabilnih
trokova u masi u odnasu na poveanje uinaka, moe se uoiti da je ono relativno
konstantno; u poetku njihova je promjena degresivna, a kasnije je progresivna. Kako e se
ponaati, ovisi o tomu zato su nastali.


Slika 2. Varijabilni trokovi u masi

Na slici se vidi kako varijabilni trokovi rastu zajedno s poveanjem iskoritenja
kapaciteta. Iz krafikona se vrlo lako moe utvrditi sljedee:
o ako se uope ne proizvodi, tada nema varijabilnih trokova i oni iznose 0 kuna
o ako se proizvede 1000 komada proizvoda, tada varijabilnih trokovi iznose 100.000,00
kuna
- 8 -
o ako se proizvede 2000 komada proizvoda, tada varijabilni trokovi iznose 200.000,00
kuna
o ako se proizvede 3000 komada proizvoda, tada varijabilni trokovi iznose 300.000,00
kuna itd.
Poduzetnik prati kretanje varijabilnih trokova nastojei ih zadrati u granicama
tehniko-tehnolokih normativa. Ako se ovi trokovi nesrazmjerno poveaju, odmah se mora
utvrditi uzro. Slino kao kod automobila, ako je oekivana potronja 8 litara na 100
kilometara, tada je potronja od 10 litara normalna, uz otriju vonju, ali potronja od 12 litara
na 100 kilometara bi natjerala svakog vlasnika da potrai pomo u servisu za odravanje
vozila.
Sve uloeno u nekom poduzetnikom pothvatu u ukupnom iznosu predstavlja
trokove poslovanja. Prikazuje ih se kao zbroj fiksnih i varijabilnih trokova; tada ih se
naziva ukupnim trokovima.


Slika 3. Ukupni trokovi


2. 1. 5. Trokovi po koliini proizvedenih proizvoda

Podjela trokova po broju proizvedenih proizvoda izuzetno je vana za poduzetnika jer
on nastoji postii to niu cijenu u proizvodnji svojih proizvoda. Zato se i fiksne i varijabilne
trokove moe promatrati u masi (za zadanu koliinu proizvoda pa se naziva ukupnim
fiksnim ili ukupnim varijabilnim trokovima) ili pojedinano, po jednom proizvedenom
komadu (tada se nazivaju prosjenim fiksnim ili prosjenim varijabilnim trokovima).
Prosjeni su oni trokovi koji otpadaju na pojedini proizvod. I fiksne i varijabilne
trokove moe se promatrati po jedinici proizvoda, bez obzira na to to su jedni povezani s
poveanjem proizvodnje, a drugi nisu. Oznaava ih se s malim slovima: fiksni sa ft i
varijabilnis sa vt.
Pokuajmo zamisliti fiksne trokove sa slike 1 (fiksni trokovi, 1). Oni iznose
350.000,00 kuna godinje i uope se ne mijenjaju u odnosu na promjenu iskoritenja
- 9 -
kapaciteta. Ako poduzetnik uope ne proizvodi, on mora podmiriti spomenute trokove,
jednako kao i u sluaju da proizvodi odreen broj komada.

Tablica 1: Raspored ukupnih fiksnih trokova po broju proizvedenih komada proizvoda
Godinji iznos fiksnih
trokova
(u kunama bez lipa)
Broj proizvedenih komada
proizvoda
Visina fiksnih trokova po
jednom proizvodu
(u kunama)
350.000 0 350.000,00*
350.000 1000 350,00
350.000 2000 175,00
350.000 3000 116,67
350.000 4000 87,50

*Matematiki bi se dijeljenjem s nulom dobilo (neizmjerno), ali u ovom sluaju poduzetnik
mora podmiriti iznos stvarno nastalih trokova.

Ove vrijednosti iz tablice 1 mogu se prikazati i grafiki:


Slika 4. Fiksni trokovi po jedinici proizvedenih proizvoda

Na grafikonu se vidi kako visina fiksnih trokova po jedinici proizvoda opada s
poveanjem iskoritenja kapaciteta (veom koliinom proizvedenih-prodanih proizvoda ili
usluga). Ta se spoznaja moe iskoristiti pri politici sniavanja cijena odreene proizvodnje jer
e udio fiksnih trokova po jedinici proizvoda/usluga biti sve manji im se poveava broj
uinaka. To je logika koja je pokrenula industrijsku (masovnu) proizvodnju jer se velik iznos
fiksnih trokova rasporeuje na vei broj komada proizvoda pa se onda moe raunati i na
smanjivanje cijene tako proizvedenih proizvoda. U tako voenoj proizvodnji poinje nakon
odreenog vremena i dodatnih ulaganja inputa djelovati zakon rastuih prinosa
(GOSPODARSTVO) pa se esto naziva ekonomija razmjera ili ekonomija opsega.
Ovu pojavu poduzetnik moe iskoristiti za snienje cijene proizvodnje svojih
proizvoda, ako mu trite moe prihvatiti veu koliinu ponuenih proizvoda. Isto tako, samo
smanjivanje fiksnih trokova jo uvijek ne znai da e ostali trokovi ostati u zadanim
okvirima.
- 10 -
Na primjeru automobila, fiksni e trokovi biti manji po prijeenom kilometru ako se
godinje prijee po 50 000 kilometara, a ne 10 000 kilometara, ali e poveana kilometraa
izazvati dodatne trokove servisa, a moda i vee kvarove na vozilu.
Jednako kao i fiksne trokove, poduzetnik mora promatrati i varijabilne trokove po
jedinici proizvoda. Kao to je vidljivo na slici 2(varijabilni trokovi slika 2) varijabilni se
trokovi poveavaju s iskoritenjem kapaciteta. Njihov raspored po broju proizvedenih
komada prikazan je u tablici 2.

Tablica 2: Raspored ukupnih varijabilnih trokova po broju proizvedenih komad proizvoda
Godinji iznos varijabilnih
trokova
(u kunama bez lipa)
Broj proizvedenih komada
proizvoda
Visina varijabilnih trokova po
jednom proizvodu
(u kunama)
0 0 0
100.000 1000 100
200.000 2000 100
300.000 3000 100
400.000 4000 100

Ove vrijednosti iz tablice 2 mogu se prikazati i grafiki:


Slika 5. Varijabilni trokovi po jedinici proizvedenih proizvoda

Slika pokazuje da su varijabilni trokovi po jedinici proizvoda stalni, to je sasvim
razumljivo, budui da su u prikazanom sluaju varijabilni trokovi u masi proporcionalni s
poveanjem iskoritenja kapaciteta.
U primjeru automobila, njegova propisana potronja od 8 litara na 100 kilometara bit
e uvijek 8 litara, uz nepromijenjeni reim vonje. Ako se povea udio gradske voenje ili se
povea prosjena brzina, tada e i potronja goriva progresivno rasit. Ako se pak u ukupnoj
prijeenoj kilometrai povea broj kilometara na otvorenoj autocesti i ako voza odlui
primijeniti tedljivu varijantu vonje, tada e prosjena potronja biti izmeu 6 i 7 litara po
prijeenom kilometru, dakle bit e degresivna u odnosu na standardnu potronuju.
Poduzetnika zanima koliko e ga stajati stvaranje dodatne jedinice outputa. S obzirom
da prosjeni varijabilni trokovi pokazuju koliko je prosjeno potrebno za proizvodnju
- 11 -
jedinice outputa, to e saznati prikazom graninih (marginalnih) trokova gt. To su
prosjeni varijabilni trokovi zadnjeg sloja, tj. zadnjeg uloga, perioda ulaganja da bismo
dobili novu jedinicu outputa. Prema tomu poduzetnik takoer moe procijeniti isplati li mu se
dodatno ulagati ili ne.
Kao to se prikazuje prosjene fiksne i prosjene varijabilne trokove, tako se moe
prikazati i prosjeene ukupne trokove, oznaene s ut (koliki su minimalni trokovi
poslovanja po jedinici proizvedenog proizvoda).


3. ODNOS TROKOVA I UINAKA



Poduzetnik oekuje da e kao rezultat poslovnog procesa, nakon nunih trokova koje
stalno nadzire, nastati i odreeni uinci. Ti e se uinci pojaviti u obliku proizvoda ili usluga
namijenjenih tritu. Njihovom realizacijom ili prodajom poduzetnik ostvaruje prihode koji su
dovoljno veliki da pokriju sve nastale trokove i jo osiguraju neku dobit za poduzetnika. Cilj
je minimizirati trokove, a maksimizirati uinke.
Budui da se poslovanje odvija neprekinuto, obraunska razdoblja obuhvaaju
odreene vremenske odsjeke (godinu dana, polugodite, tromjeseje, mjesec, tjedan i sl.)
mogue je da nastanak trokova, uinaka koji su proizvedeni zahvaljujui tim trokovima te
naplata prihoda, ostvarenog prodajom uinaka, vremenski ne podudaraju. Poduzetnik mora
voditi rauna o toj vremenskoj neusklaenosti i nastojati da u svakom trenutku ima dovoljno
kapitala na raspolaganju, za neprekinuto poslovanje.
Da bi se osiguralo ravnomjerno tereenje proizvodnih uinaka visokim trokovima
ulaganja u dugotrajnu imovinu (zemljite, zgrade, strojevi, oprema, patenti, licencije i slino)
koji nastaju u odreenom trenutku, u raunovodstvu se primjenjuje postupak razgranienja tih
trokova ulaganja. Razgranienje omoguuje da se trokove dugotrajne imovine prenosi na
nositelje, tj. uinke proizvode i usluge, tijekom nekoliko godina, putem amortizacije.
Prvo usklaivanje trokova i uinaka te prihoda koje se oekuje, poduzetnik postie
izradom godinjih planova i prorauna poslovanja. Nakon zavrenog obraunskog razdoblja,
moe se usporediti stvarne (povijesne) trokove s nastalim prihodima u istom razdoblju te
izraunati razlika koja se pokazuje kao dobiti ili gubitak u poslovanju. Tako nastale rezultate
u ralambi se usporeuje s proraunskim veliinama, a poduzetnik donosi ocjenu o visini
odstupanja i priprema nove poslovne odluke kojima e usmjeravati poslovni proces u
sljedeem planskom razdoblju.












- 12 -
4. TOKA POKRIA



Poduzetnik koji brine o trokovima i prihodima iz redovitog poslovanja moe
iskoristiti razliite metode njihova planiranja, evidentiranja, nadziranja, ralanjivanja i
ocjenjivanja. Za to veu poslovnu uspjenost bitno je poznavati i kritine toke u
poslovanju, kao poseban dio teorije trokova. Jedna od vrlo praktinih metoda sastoji se od
grafikog prikazivanja tih toaka.
Kritine toke su karakteristina sjecita krivulja trokova, prihoda i financijskog
rezultata. Ima ih sedam:
1. prag rentabilnosti (profitabilnosti)
2. granica rentabilnosti
3. poslovni minimum
4. poslovni maksimum
5. optimum trokova
6. maksimum pozitivnog financijskog rezultat
7. maksimum negativnog financijskog rezultata

Prag rentabilnosti (profitabilnosti) naziva se tokom pokria. To je ono mjesto na
grafikonu u kojem se sijeku pravci (ili krivulje) prihoda i trokova te je financijski rezultat
jednak nuli.
Toka pokria je prijelomna toka u poslovanju jer oznaava koliinu proizvodnje kod
koje poduzee ostvarenim prihodima pokriva nastale ukupne trokove. Znai da se u
poslovanju po prvi put ne ostvaruje gubitak, ali nema ni dobitka. Dakle, poznavanje te toke
je neophodno za lake utvrivanje koliine proizvodnje (iskoritenja kapaciteta) pri kojoj su
svi trokovi pokriveni, to je posebno vano pri planiranju novog poduzetnikog pothvata. Za
pretpostaviti je da e se u sljedeem poslovnom ciklusu (novom ulaganju) ostvarivati dobit, tj.
pozitivan financijski rezultat. Ovu se toku esto naziva donjom tokom pokria ili pragom
rentabilnosti (profitabilnosti).

U toki pokria moe se utvrditi i visina ukupnih trokova po jednom uinku/outputu,
a to znai da se dolazi do cijene koja pokriva samo trokove, bez dobiti i bez plaanja poreza.
Na temelju poznavanja te cijene poduzetnik moe formirati svoju veleprodajnu cijenu koja e
njemu omoguiti ostvarivanje dobiti. Naravno, tako utvrena cijena mora biti prihvaena na
tritu. Ako je trina cijena nia od utvrene, poduzetnik mora odustati od proizvodnje jer e
imati gubitak ili mora sniziti neke trokove, a da ipak ne ugrozi kvalitetu proizvodnje i
sigurnost poslovanja.

Ako se proizvodnja odvija uz uvjete koji su prikazani na prethodnim grafikonima i u
prethodnim tablicama, onda e se za proizvodnju odreene koliine proizvoda pojaviti
trokovi, kao to je to prikazano u sljedeoj tablici.







- 13 -
Tablica 3: Utvrivanje ukupnih trokova potrebnih za proizvodnju odreenih proizvoda
Godinja svota
fiksnih trokova
(u kunama bez
lipa)
Godinja svota
varijabilnih
trokova (u
kunama bez
lipa)
Godinja svota
ukupnih
trokova (1+2)
(u kunama bez
lipa)
Broj
proizvedenih
komada
proizvoda
Visina ukupnih
trokova po
jednom
proizvodu (3:4)
(u kunama)
1 2 3 4 5
350.000 0 350.000 0 350.000,00
350.000 100.000 450.000 1000 450,00
350.000 200.000 550.000 2000 275,00
350.000 300.000 650.000 3000 216,67
350.000 400.000 750.000 4000 187,50

Ako poduzetnik planira proizvesti i prodati 4 000 komada proizvoda po cijeni od
220,00 kuna, tada se njegovi planirani prihodi ostvaruju, ovisno o broju prodanih proizvoda,
na nain koji je prikazan u sljedeoj tablici.

Tablica 4: Utvrivanje planiranih prihoda uz prodaju odreene koliine proizvoda
Broj prodanih
komada
proizvoda
Planirana cijena
po jednom
proizvodu (u
kunama bez
lipa)
Godinji iznos
ukupnih prihoda
(1x2) ( u
kunama bez
lipa)
Godinji iznos
ukupnih
trokova (u
kunama bez
lipa)
Financijski
rezultat (3-4) (u
kunama bez lipa
1 2 3 4 5
0 220 0 350.000 -350.000
1000 220 220.000 450.000 -230.000
2000 220 440.000 550.000 -110.000
3000 220 660.000 650.000 10.000
4000 220 880.000 750.000 130.000

Planirana proizvodnja (ujedno i prodaja) od 4 000 komada proizvoda izaziva ukupne
trokove od 750.000,00 kuna, a to znai da su prosjeni trokovi po jedinici 187,50 kuna, to
je vidljivo u tablicama 3 i 4. Na temelju tih podataka moe se izraunati toka pokria. Kao
to je ve utvreno, toka pokria je ono mjesto na grafikonu ili ona koliina proizvoda kad su
ukupni prihodi, uz stalnu prodajnu cijenu, jednaki ukupnim trokovima, a financijski rezultat
jednak nuli. Oznake:

- koliina proizvoda q
- fiksni trokovi (u masi) FT
- varijabilni trokovi VT
- ukupni trokovi (u masi) = FT+VT = vt x q UT
- varijabilni (prosjeni) trokovi po jedinici = VT/q vt
- prodajna cijena proizvoda pc
- ukupni prihod = q x pc UP
- financijski rezultat = UP UT FR

Financijski rezultat nastaje kao razlika ukupno ostvarenih prihoda i ukupnih trokova.
U promatranom sluaju za bilo koju koliinu proizvoda moe se utvrditi financijski rezultat
po formuli:
- 14 -

FR = q x pc (FT + vt x q)

Za izraunavanje toke pokria mora se utvrditi ona koliina proizvoda u kojoj je
financijski rezultat jednak nuli, a to e se prema gornjoj formuli izraunati kako slijedi:

FR = q x pc (FT + vt x q); ako je FR = 0
q x pc (FT + vt x q) = 0
(q x pc) (q x vt) = FT

(q x 220) (q x 100) = 350.000,00
220q 100q = 350.000,00
120q = 350.000,00
q = 350.000,00 : 120
q = 2.916,67

Provjera ovog rauna pokazuje sljedee:


*Izraun je napravljen u tablici 2.

Izraunane vrijednosti trokova i ukupnih prihoda priblino su jednake (uz zanemarivo
odstupanje zbog decimalnog broja), tako da njihovo oduzimanje daje vrijednost financijskog
rezultata koji je jednak nuli.
Moe se dakle utvrditi da uz sve zadane elemente poduzetnik mora prodati najmanje
2916 proizvoda da bi podmirio sve trokove i da pritom nema nikakvu dobit. Uz stalne
varijabilne trokove po jedinici (prosjene) i sve ostale zadrane elemente u proraunu, svaki
proizvod koji se proda u koliini veoj od 2916 komada donosi dobit.
Budui da je poduzetniku podatak o toki pokria vrlo vaan, on ga moe utvrditi i
primjenom grafikog postupka, koji e biti bri, priblino jednako toan, a dat e zornu sliku
kretanja ukupnih prihoda, ukupnih trokova i financijskog rezultata.
Na grafikonu se moe jednostavno prikazati ukupne trokove (UT) zajedno s
oekivanim ukupnim prihodima (UP). Na temelju takvog prikaza financijski rezultat se kao
njihova meusobna razlika. Na grafikonu se lako uoavaju neka kljuna mjesta, bez ikakvih
prorauna:
o kad uope nema proizvodnje ukupni su trokovi jednaki fisknim trokovima i iznose
350.000,00, a istodobno je financijski negativan za isti iznos
o u toki pokria (TP, pragu profitabilnosti) ukupni su trokovi jednaki ukupnim
prihodima (pravci se sijeku u toki koja je odreena proizvodnjom neto ispod 3000
komada (x) i prihodima/trokovima (y) oko 650.000,00 kuna), a financijski rezultat
sijee os x, to znai da je jednak nuli.

- koliina proizvoda q 2.916,00
- prodajna cijena proizvoda pc 220,00
- varijabilni (prosjeni) trokovi po jedinici vt* 100,00
- fiksni trokovi (u masi) FT 350.000,00
- ukupni prihod = q x pc UP = q x pc 641.520,00
- varijabilni trokovi VT = q x vt 291.600,00
- ukupni trokovi (u masi) = FT+VT = vt x q UT = FT + VT 641.600,00
- 15 -

Slika 6. Ukupni trokovi, ukupni prihodi, financijski rezultat i toka pokria

Ovakvo prikazivanje trokova i prihoda omoguuje poduzetniku donoenje istih
odluka kao i prije izvreni prorauni. Ako se zbog nepreciznosti na crteu neke vrijednosti
samo priblino zaokruuju, odstupanja nisu toliko bitna da bi donoenje odluke ugrozilo
rezultate poslovanja. U sljedeoj tablici su prikazana ta odstupanja:

Tablica 5: Odstupanja pojedinih vrijednosti na grafikonu u odnosu na izraun

Koliina proizvoda u
toki pokria
Ukupni prihod u
toki pokria (u
kunama)
Ukupni trokovi u
toki pokria (u
kunama)
Priblina vrijednost
na grafikonu
3 000 650.000,00 650.000,00
Izraunata vrijednost 2916 641.520.00 641.600,00
Odstupanje u % 2,88 1,32 1,31

Ako se po drugi put sijeku krivulje trokova i prihoda, a financijski rezultat je jednak
nuli, tu emo kritinu toku nazvati granicom profitabilnosti (rentabilnosti) ili gornjom
tokom pokria. To je takoer prijelomni trenutak u poslovanju nakon ega bi poduzee
moglo zbog poveanih ulaganja (koje ima jer oekuje veu zaradu) ui u zonu gubitka. Nakon
odreenog stupnja iskoritenja kapaciteta (tj. odnosa ulaganja i uinaka) poinje djelovanje
zakona opadajuih prinosa pa e uinci biti manji nego to se oekuje od dodatnih ulaganja.
- 16 -
Ako se promatraju ovi sluajevi na grafikom prikazu, lako je zakljuiti da se izmeu praga i
granice profitabilnosti ostvaruje pozitivan financijski rezultat, tj. poslovanje je uspjeno.
Toka poslovnog minimuma pokazuje koliinu outputa kada poduzee ostvarenim
prihodima pokriva ukupne varijabilne trokove koji su zbog te proizvodnje nastali. Kapacitet
poslovanjaje s ekonomskog stajalita minimalana i ova kritina toka upozorava da je bolje
smanjiti koliinu outputa. Ako se po drugi puta izjednae vrijednosti ostvarenih prihoda i
ukupnih varijabilnih trokova znai da je poduzee na toki poslovnog maksimuma. Ona
pokazuje da je s ekonomskog stajalita kapacitet poslovanja maksimalan pa je bolje smanjiti
koliinu outputa. Novo bi poveanje moglo poveati trokove poslovanja koje se nee moi
pokriti pa e biti nuno sniavanje cijene proizvoda/usluge. U suprotnom, poduzee e ui u
zonu gubitka.
Optimum trokova pokazuje toku u kojoj poduzee stvara koliinu uinaka uz
najnie prosjene ukupne trokove pri maksimalnoj unutarnjoj djelotvornosti poslovanja. Zato
je mogue tritu ponuditi outpute s viim cijenama. Ta je toka izmeu praga i granice
profitabilnosti i tada se postie maksimalni financijski rezultat.
Maksimmum pozitivnog financijskog rezultata ili financijski optimumje takoer
izmeu praga i granice profitabilnosti, pokazuje najpovoljniji financijski rezultat pri
odreenoj koliini uinaka. Nakon te kritine toke poduzee e ostvarivati nii financijski
rezultat (uz uvjet da ne mijenja uvjete poslovanja i koliinu outputa kao do tada). Maksimum
negativnog financijskog rezultata ili maksimum gubitka pokazuje da poduzee uz odreenu
koliinu outputa postie najnepovoljniji (najloiji) financijski rezultat jer su ukupni trokovi
poslovanja maksimalni.
Uz poznavanje kritinih toaka u poslovanju vano je znati da se plan poslovanja
stvara za neko budue razdoblje i nije mogua brza prilagodba trinim promjenama. Radi
potrebe za maksimalno uspjenim poslovanjem poduzetnik mora odabrati najpovoljniju
kombinaciju inputa da postigne najbolje mogue rezultate. Na njegove odluke u tom smislu
utjee postojea tehnologija koja donosi odreena tehnika ogranienja. U kratkom roku je
nemogue mijenjati neke inpute koji optereuju trokove (npr. oprema zgrade i sl.) ve se
moe prilagoditi rad, materijal i drugo to odreuje visinu varijabilnih trokova. U duljem
roku (2 do 10 godina) je mogue promijeniti inpute ako se eli poveati koliina uinaka te
uvesti nove i djelotvornije metode poslovanja, izgraditi nove objekte, nabaviti dodatnu
opremu, dodatno obrazovati zaposlenike i sl.


















- 17 -
5. ZAKLJUAK:


Sada znamo kako smanjiti trokove koje moramo imati te eliminirati trokove koji
nam nisu potrebni. Neke od osnovnih podjela trokova su trokovi prema vremenu nastanka
(stvarni i planski), prema mjestu nastanka (proizvodni trokovi, trokovi konverzije i trokovi
administracije uprave i prodaje), prema nainu uraunavanja u cijenu (izravni ili direktni
trokovi i opi trokovi, neizravni ili reijski trokovi) te prema iskoritenju kapaciteta (fiskni
i varijabilni dijelimo ih na trokove u masi i po jedinici proizvedenog proizvoda).
Moemo zakljuiti da fiksne trokove po jedinici proizvedenih proizvoda smanjujemo
proizvodnjom veeg broja proizvoda, da varijabilni trokovi rastu s poveanjem broja
proizvoda, a to moe biti progresivan, degresivan ili proporcionalan rast. Isto tako znamo da
je donja toka pokria kad je po prvi put u poslovanju financijski rezultat jednak nuli i da je
gornja toka pokria kad se po drugi put u poslovanju sijeku krivulje dobiti i gubitka. Uz ove
osnove utjecaja trokova na poslovanje tvrtke, moemo pratiti u budunosti poslovanje
vlastite tvtke s razumijevanjem te donositi pozitivne poslovne odluke.

































- 18 -

6. LITERATURA:


Marijan Cingula, Gordana Zoreti, Ondina izmek Vujnovi / Poduzetnitvo 4: udbenik za
4. razrede enomskih srednjih kola Varadin: Vadea, 2006.

INTERNET:
http://magister2.org/hr/sto-je-oportunitivni-trosak/