PRIMJENA E-MARKETINGA U TURIZMU

Berislav Andrlit'
UDKi UDC: 004. 7:
[ 339.
138: 33U. 48
| EL: l - " .
Pregledni rad/Revierv
Pri ml j eno/Recei ved: I 1 studenog l 0U7/ November 1 I, 2007'
Pri hr.aceno za ti sak/Acepted for publ i shi ng: 22. prosi nca 2007/Dccemb er 22, 2007
Sa2etak
Niie nova tinjenica da marketinikttkoncepcija iini integralni dio turistiikogposlovania.
Novosfje ,sve va\nije mjesto koje Internet irno u turistitkoj i ugostitel.lskol djelatnosti. U ovom
radu autor pojainjava planiranje i provedbu marketinikog progr(tma tt turizmu uslijetl
suyremertih trendova na trLiltu. Posebna pozornost posveiuje se Internettt koji je u sektoru
turistitke inrlustrije, kao uostalorn i u svint drugim vrstama poslovanjo, promijenio klssitne
nati ne posl ovanj a, te se kori sti kao komuni kaci .i ski , transakci j ski i di stri buci i ski kanal . U
radu te se analizirati dosttrpni podaci o rozini koriitenja marketinlkih ntttgutnosti lnterneta
u turistitkom sektoru. Prema zadnjim istraiivcrnjima vrijednost europskog turistitkog online
trlilta rapitlno se poveiala. Slijedom toga, bit te dane i naznake o rozt'oinirn prat'cirrttr u
budutnosti .
Klj u t ne r ij e t i : tur i z am, strat egij a nt n' ke t ingo, In t er n et.
1. UVOD
N,Iarketi ng kao koncepci j a pocl razru' ni j e' "' a ori j enterci j r.r rta potroSata, razvoi
i nt egr i r anog posl ovnog pr ogr ama i usnr j er cuost pr et na ci l j evi nl a. Ut emel j en j e na
utvrdi vanj u potreba i l el j a potroi ai a, prepoznavanj tt nj i hovi h razl i ka, zadovol j avanj u
speci fi tni h potreba i Zel j a, dugorodnom procj enj i varrj u pri l i ka i pri j etnj i posl ovanj u te
t r I r . Sc. Ber i : l av Andr l i i , pr edavai , \ r el eui i l i : ; t e u [ \ r 7cgi , Ul . Pape I . Par l t I l 6, E r nr i l : bi r ncl r l i c@ r ' uP. hr
tt5
POSLOVNA IZVRSNOSI ZA6REB,6OD. I
(2007) BR. 2
Andr l i i B, ; Pr t mi ena. .
koordinirirnom odluiivaniu i kontroli. Poskx'anje u turizlnlr zbog iztrzetno protrjenljiYog i
konpleksnog okruienja sve je te2e bez djelotvornog mirrketinSkog promiSlianja i plauiranja
strategije. MarketinSka strategija preclstavlja stiibilan i konzistentan nariin odnosa turistiike
organizacije s njezinom okolinom. Usprkos nesigurnim prilikama nii pojedinim sl'jetskin-l
trl i 5ti ma, general no se predvi da da 6e svj etska drui tvena i gospodarska si tuaci j a rezul ti rati
velikim porastom turizma u slijedeiih clvadesetak godina. Pronrjenljivi gospodarski uvjeti
i ponaianje potroiaia te nove tehnologije uzrclkovat ie nastarnak novil.r ili rast postojecih
turistidkih trZiita. Potrebno
je naglasiti cla tehnoloiki napredak predstavija kljutni iirnbenik
suvremenog svjetskog turizma. Internet, kao najzr.radajniji tehnoloSki t'cr.ron:ren dar-rainjice'
pru2a turi sti i ki m subj ekti rna neke potpuno nove konkurentske nl ogucnosti , Sto ci ni i dej tr
vodilju ovog rada.
2. MARKETINSKO ODREDENJE TURIZMA
ei nj eni ca da j e turi zam sveobuhvatan, mnogoznaaan i raznol i k poj am, namece
potrebu poj ai nj enj a tog poj ma. Opi eni to gl edano, a ur.aZavaj uci AIEST (Interrtati ottttl
Associ ati .on of Sci enti fi c Experts i rt Touri sm), u teori j i se turi zamr defi ni ra kao skup
odnosa i pojava koje proizlaze iz ptito','anja i boravka posjetiteljir nekog mjesta, ako se
tim boravkom ne zasniva stalno prebivaliite i ako s tin.r boravktlrn nije
Povezana
nikakva
gospodarska dj el atnost. Turi zam, dakl e, ni j e
j ednoznadna poj ava; to j e sPl et ocl nosa
drui tvenog i ekonomskog karaktera. Postoj i ni z i i mbeni ka koj i utj ei u na formi ranj e,
ponai anj e i potroi nj u turi sti i ke potrai nj e, koj a si ' oj onl
Prl strtnoscu
u promatranom
prostoru i o<lredenom vremenu izaziva mnogobrojne meduzavisne odnose. Upravo zbog
navedenih teza uvida se potreba za primjenom marketinikih tehnika i metoda u turistiikr-r
djelatnost. Turizam se ubrajauaktivnosti temeljene na sloboclnom vremer.ru. U tom je smislu
i marketing u turizmu, pojmovno gledano, dio iire djelatnosti koia se naziva marketing
slobodnog vremena (marketing of leisure).1
Uspor edno s r azvoj em svj et skog t ur i zma, br oj donr i nant ni h i i mbeni ka u
marketi n5kom okrui enj u se povei ava. Speci fi i an odnos i zn.redu turi znra i nj egor-og
marketin5kogokuZenjapodrazumijeva
dinjenicuda
je potrebno mnogo pomnijepromiiliati
i razuinijevati utjecaj okruZenja od onog kakvoje u drugint granarna gospodarstva' Eksterno
okruZenje bilo koje gospodarske grane, a posebice turizma, sadrZi rnnoitvo medusobncr
zavi sni h i i mbeni ka koj e j e nuZno na odredeni nai i n i denti fi ci rati i kl asi l i ci rati .
| edan
od naj de$i e kori $teni h i naj obuhvatni j i h n-rodel a i straZi vanj a okru2enj a u turi zn-ru j e
SCEPI'ICAL analiza, koja uzima u obzir utjecaje okoli5a s obzirom na:'
. clruitvene timbenike
(social)
. kulturne timbenike
(cultural)
.
ekcrnomske iimbenike
(economical)
r
Irrternati onal Associ ati on of sci enti hc Experts rn' l buri sm; dostupno tl a: l l ttp:i ,i rrl tt\' .oi est.o13; (pri stup 20 0' 1
2007. )
'
Nl organ, NI., l vl arketi ryfor Lei sure and Touri sm, Prenti ce Hal l Europe, 1996 , str' -l '
r
N{ out i nho, L. , St r at ei ki menadZment ut t r r i zmu, t r l asnr edi a' Zagr eb' 2005. ' st r ' 35
posr
OVNA lz\/RsN05T zA6RtB, 600. I (2007) BR. 2 Andr l i c 8. : Pnmj cna .
. hziike iinrbenike (physical)
. tel rni i ke i i rnbeni ke
(
Lechni t:ol )
. rrredunarodne i i mbeni ke
(i nterndti onal )
. komuni kaci i ske i i nfrastrukturne ti mbeni ke
(communi cttti rttts ond
infrastructure)
. adrri ni strati vne i i nsti tuci onal ne i i mbeni ke
(adrni ni strati ye antl i nsti tuti onal )
. prirvrle i politiike dimbenike
(legal and political).
Navecl cni ti mbeni ci mogu tri ti uzrokom promj ena koj e turi sti i ki rl dj el atni ci ma
stvaraju znatajne prilike i opasnosti, te ih moraju uzeti u obzir i irnplernentirati u rnarketinike
planove.
Proi zr' od j e j edan od konsti tuci j ski h el ernenata trZi i ta te bi bez nj ega bi l o nemogui e
uspostavl j ati vezu i zmedu ponude i potraZnj e. Proi zvod, za razl i ku od usl uge, materi j al no
egzi sti ra i nakon dovrSenog procesa nj egove i zrade te svoj i m precl rnetni m obl i korn i
svojstvima zadclr.oijava odredenu vrstu druitvenih potreba. U turizmu, na turistitkom
trii5tu, prilike su potpuno drukiite. Upravo zbog toga, sve proizvocle i usluge ito ih turisti
kupuj u na odredenom podrudj u, Kobai i c i Senei i c; grupi ral i su u tri skr.rpi ne, uzi maj uci
pritom kao kriterij mjesto koje zauzimaju u politici proizvoda. Prema tirl autorima, prvu
skupinr-r iine proizvodi koje su proizvocladi namijenili tr2iStu za iirokr.r potroinju, cla bi
podmi ri l i standardne potrebe stanor.ni ka, al i i h kupuj u i posj eti tel j i tog podrui j a. U drugu
skupinu se ubrajaju proizvodi i usluge star.rdardnog proizvodnog programa koji su donekle
prilagodeni za prodaju najdeiie turistima. U tretu skupinu autori su ubrojili proizvode
namijenjene preteZno ili iskljutivo turistinra, a koji tine temeljnu osnovu proizvodnog
programa pojedinih proizvodata. Na tome se gradi teorija o turistiikorn proizvodu kao
posebnoj vrsti sloienog proizvoda.
Pol i ti ka ci j ena j e i u turi zmu j ecl an od bi tni h i ntegral ni h di j el or.a marketi ni ke
strategi j e. Ci j enu u turi zmu odrecl uj e turi sti tko trZi Ste, pri ternu j e fbkus na utj ecaj u
ti rnbeni ka potrai nj e.
Jost
Kri pendorf6 posebno j e obradi vao probl em di f-erenci ranj a ci j ene
proizvoda u turizmu i zakljuiio da na cijenu utjeiu slijedeii dimbenici: kriterij vremena,
kriterij razlititih kategorija kupaca, kritc'rij broja poslova, kriterij poloZaja u prodajnom
karralu, geografski kriterij te kriterij naiina koriitenja. Turistiika je potrainja izrazito
el asti i na u pocl rudj u ci j ena. Ci j ene su el asti i ne s obzi rom na pronrj ene u ponai anj u
potroSaia, triiinu konkurenciju, lokaciju turistiikog objekta, itd.
Proclaja i njezini kanali predstavljair-r idutu komponentu marketinikog sustava u
turi znru. T' emel j ni smi sao prodaj e j est pl asi rati robu na odredenom turi sti i koni tri i i tu.
Ukol i ko pronrntramo prodaj u u turi zrnu, nroZe se uvi dj eti da se ona rnani f' esti ra na
razl i i i ti m tr2i 5ti ma u speci fi tni m obl i ci ma.' l ' rer.rdovi u turi zrnu pokazal i su pri mj enu dva
naj dei i a obl i ka di stri buci j e proi zvoda ni i turi sti tko tri i Ste: i zravnu di stri buci i u i nei zravnu
di stri buci j u. Val j a nagl asi ti da j e proces proci aj e i di stri buci i e i ntenzi r,i ran pri ni j cnorn
i nformati i ki h tehnol ogi j a o koj i ma ce bi ti ri l ei i u nasti rvku.
t
Kobai i 6, A. , Senedi i , l . , i vl ar ket i ngut ur i znt u, Skol skakni i ga, Zagr eb, l gSg. , st r .
gl .
o
Senei i c, f , Cr r one.
l . , l vl ur ket i ngnenad| net i ul Lt r i r t l u, \ l i kr or ad, Zagr eb, 2006. , st r . 59
ti7
Andrlir B r Primjena
IO5LOVNA IZVRINOS] ZAGREB, GOD. I
(2007) BR.2
promoci j a,
kao
j edan od el enrenat a market i ni kog
' nri ksa]
t t t uri zrnu t akocl er i nra
znat t i j no nrj est o. Zbog neopi pl j i Yost i
i ocl Yoj enost i nl j est a kupr. rj e i pot rosnj e, pot rebr. ro j e
sl o/ . eni t uri st i t ki proi zvod precl st al ' i t i kraj rl j el ' rl pot roSai u' Pronl oci j ski nl se akt i r-uost i nra
ko' runi ci ra s pot enci j al ni rn
kr. rpci ma nast oj ei i i h l azl i i i t i m srecl st vi ma i n. recl i j i ma
uvj eri t i u kori Si enj e oi redenog
t uri st i t kog proi zvoda. Pront l ci j 6m se st vara pot rai nj i r
za proi zvocl om, al i se or-t a moi e i regul i rat i ' ocl nosno usnl j eravat i , ovi sno o post avl j eni nl
marketinikir.n cilievirna.
3. DOMINANTNI
ETNTBENTCI
I TRENDOVI TURISTICKOG
TRZISTA
Sr.ietski turizam cloiivljava znacajne promjene tijekom posljednjih godina' Takocler,
europsko trl ri sti i ko trZi i te pocl utj ecaj ern
j e gl obal ni h trendova. Pronl i ene na turi sti i ki m
tr2iStima mogu se promatrati dvojako' i to kiro:
. promj ene na trl i i tu turi sti i ke ponude, i
. pronl j ene na tr2i 5tu turi sti i ke potraZnl e'
U pr ot ekl om deset l j et u t r ast al i r
j e
pot puno nol ' a konkur ent ska si t uaci j a na
mecl unarodr.rom turi sti tkom trZi i tu. Brzi rttzvoj tehni ke i tehnol ogi j e donosi pron.rj ene
u strukturi trzi Sta i pri mj eni rnarketi nsa, te omogui ava proces koncentraci j e subj ekata
ponucle. Pocl pritiskom sve vece konkurencije i borbe za mjesto r-ra tr2iitu ponudaii ulaze
r.r 'ertikalne i horizontalne integriicije, ito irn daje moguinost da ktlnkuriraju i cijt'nonr
i k' al i tetom turi sti i ke usl uge. od l i nanci j ski h i tehnol oSki h i i rnbeni ka val j a i staknuti
europskr-i 'alutu Euro i Internet koji olaklai'aju usporedivost destinacija i cijena te skrircuju
vri j eme potrcbno za pri kupl j anj e i nfi rrnl aci j a te on.rogucuj u
j ecl nostai ' nost tt
Postl l pku
..r".uu.i ;" i sti h. Do$1o j e i do poj ave standardi zaci j e
na razl i ti ti nr razi tl ama ocl trosa ci i enn i
usluga, ito
je
posebno znakovito u hotelijerstvu. Atraktivnost standardiziicijc s aspekta kupca
t.n Jqi no n.i ol i ko prednosti : ui i nko' i tosti , rnogui ' osti i zraduna tr.i ko' a, usporedi ' .sti ,
predr.idivosti i kontioli.
Jos
jedna od prcirr.tjenar na strani ponude
je i sve veta konkurentnost
na gl obal nom tr2i Stu kapi tai ni h i nvesti ci j a u turi zam. Kako ti j ek kapi tal a sve vi i e prel azi
,,,o
llubolr1u
razinu, konkurencija izrnedu clestinacija na tonl polju r:rste. Presudni thktor
1e 1l ..rat
na ul oZen kapi tal , bi l o da se ternel j i na ni Zi m trodkovi nra, bl aZoj regul aci j i ,
dostupni rn poti caj i ma i i i sl i ano. Ul aganj e u podi zanj e kval i tete i sr.r.ranj enj e sezonal nosti
por.,.,ll. rezultira rastom stope povrata od investicija, te povei:rninl itlteresonl irlvestitora'
odnosno preusmj erar.anj em toka kapi tal a u pocl rui j e vi 5i h pri nosa.
Gl eti ano s motri Sta potra2l j e, takoder su i ' i cl l j i vi odrecl eni trr' ncl orri . ]i i r' l j aj u
se
kompl eksni j i paketi moti va za putov.l nj e. Uz gl avni n]oti r'
(kupanj e, cl cl ni or, kul tura),
pujovl1.,1e se not i paket nlotiva za ocllirzak na putovanje u koji spadaltt, izuredu ostaltlg'
i i ntenzi vni uzi tak, akti vnosti u pri rodi , nagl aSentr potreba za cl oZi l ' l i aj i rl i a, emoci j e,
rekreaci i a te zcl ravl i e. Turi st Zel i doi i vj eti Il oYa i skustYa koj i sej asno razl i kui u od nj egor"og
svakodnevnog okruZenj a i Zi t,otni h okol nosti . \' eca oteki i ' anj a turi sta potpomoguuta stt
P05L0VNA [VRsN0ST lA6RtB, G0t]. | (2007) BR. 2
Andrli( B : Primjena
mecl i j i ma i ni rprecl ni m tel ekomuni kaci j anra,
vecont obrazovanoi cu i pretbocl ni nl osobni m
i skustygnt. Isti i i mbel i ci utj ei u i na brZe preno5enj e i nfornl aci j a i sve vei e znai enj e
propagancl e bd usta do ustal Sti l Zi rota nocl ernog turi sta takoder se promi j eni tl . Rastonr
Zivotnog staldarcia ljudi raspola2u sa s\re viie raspoloiivog novcil, a svc' matlje sloboclnog
u..n1",-,", .lyn osnoyna preduvjeta za ukljuiivanje r,r tokove turistidke raztllje'ne. Upravo zbog
toga, to slobgdr-ro vrijeme sve vi5e cijenc.'Za rnnoge ljucle putor-anja viie ne preclstar4jaju
l uksuz, vec postaj u sastavni i opi epri hvadeni di o svakodne' u' i ce. Rezul ti rt ti h promj cna j e ste
veia popularnost kratkih i kruZnih putoviirria.E Kao odgol'or na ritam suvrelllellog ttrbanog
nadina iiyota, raste potraZnja za ekoloiki tistint podruijima. Osobrra sigurnost postaje jedan
od glaynih kriterija odluke, a sve je veii trend brige za r4astito zdravlie. Zadnji utjecajni
trend se oclnosi na diversifikaciju ciljnih skupina. Pripadnost socijalnim i demografskim
skupi nana pokazal a se u meduvremenu kao pregrubo ki asi hkaci j sko obi l j e2j e turi sti i kog
tr2iita, iako se trend demografskog starenja nc mole zanemariti. Ljudi sve kasnije ulaze tt
brak i roditeljstvo, te dolazi do rasta segrnenta samaca. Mo2e se zakljuiiti cla se trZi5te se sve
viSe raidlanjuje na podskupine koje su dehnirane Zivotnim stilom, osobnim sklonostin.rar,
Dotrebama i Zi votni m okol nosti ma danaSnj eg dru$tva.
4. POJAM I SUBJEKTI C- MARKETINGA U TURIZMU
Ut j ecaj i i nf or mat i i ki h t ehnol ogi j a vi dl j i vi su na t r adi ci onal l l i m met odama i
tehnikama marketinga, ali je takoder moguie govoriti i o potpuno novoi vrsti nrarketinga
-
elektronidkom marketingu, koji nalazi svoju iiroku primjenu u turizmu. Sukladno potonjern
razmatranju, n.roguie je i definirati elektroniiki marketing.
Jedna
od moguiih definicija
j e i ona koj u predl aZe Pani an:e
"El ektroni tki marketi ng
(e-marketi ng) nati n
j e
ostvarenj a
marketin$kih aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i telekomunikacijske
(internetske) tehnologije'l
E-marketi ng u turi zmu precl stavl j a nesumnj i vo temel j nu strateSku odredni cu
posl ovanj a poduzei a i z sektora turi zmi r. Ul azak poduzeta u marketi ni ke proj ekte na
Internetu je reiatir,no jeftin i lak pa tisuce pocluzeia i posloi'nih ljudi iz podruija turizma
svakodnevno
' l ansi raj u'
svoj e web strani ce u svi j et i nterneta. UvaZi rvaj ui i rel evantnu
l i teraturu mogui e j e na sl i j edeci nai i n kl asi ti ci rati subj ekte u e-marketi ngu u turi znl u
na: l o
.
turistiike agencije odrediSta
(Destination NIanagement Organisations)
'
ugostiteljske usluge
(Ilospitality serlices)
.
putrriike agencije (Travel Agencies)
-
Wi l l i ams, A., Iburi sm and hospi tal i ty tttarktti ttg: l antasv, l eel i ng and tun,
Contemporarl ,Hospi tal i ty Nl anagement,\' oL l 8, No. 6' 2006., str.' 182-i 195.
s
Touri sn Trends l i rr F,urope; dostupno na: l rl l p:i ,' t|r|x' t' i si teuroPe.cotl l l
(pri stup 18.
t
Pani an, 2' l nternet i nal o poduzetni i l vtr, Inforntator, Zagreb' 2000., str. 87.
rD
E-busi ness ti rr
' Iburi sm-
Practi cal Gui del i nes fbr Touri sm Desti nati ons and
Irttp:/ /wtvt.w orl d-touri sn.org; (pri stup 09. 04. 200;. )
Inttrrnti onal Journal of
0. 1. 200; . )
Busi r r ess; dost upno na:
89
P0sLOvN,\ ll\/R5N05T Zl\GREB, 60D. | (2007) BR. 2
Andrlit LrPrimiena ,
.
tLlroperatori
(Tour operato rs)
.
t r r r i st i eke r t r akci i e
( \ ' i sl l t r l Al l r , r ct i or t s) .
Nabrojali subjekti pretpostavljaju posjedovanje vlastitih n'eb stranica. Stoga sc rr'eb
site moi-e prontatrati kao nositelj e,marketing aktivnosti Ll turizmu. Na internetu postoji l.tiz
razl i di ti h pr.i stupa pa j e preci zna kategori zaci j a web strani ca oteZana. \reci ni r strani ca i ma
vi5estruke cilier.e i za njihovo se postizrrnje koristi nizom rnarkctinikih strategija. Unatoi
tomu, veci na pOsl ovni h i nternetski h strani ca u turi zmu moZe se vi Je-tnanj e preci zno sYrstati
u j ednu ot l cet i r i Si r oke skupi ne: '
'
strani ce mati i ni h i l i korporaci j ski h i denti teta
.
internetske stranice lanaca, koncesija i iianstava
'
internetske stranice pojedinairrih lokacija i objekata
.
pt l r t al i i vor t al i .
Strani ce mati tni h i l i korporaci j ski h i denti teta su takva vrsta rveb strani ca koj e
struktural l o i sadr2aj no di ne proi i rene \.erzi j e broi ura o potenci j al i mi a poduzeta. Ci l j na
skupi na koj oj su nami j enj ene su naj tei ce zaposl eni ci i ul agai i . Ci l j strani ca j e prorni canj e
trZi i ne pozi ci j e poduzeca, strategi j e, r' i zi j e i mi si j e, te ostal i h osobi na koj e i e pri vui i i
zadrLati kvalitetnu upravu i motivirane zaposlenike'
Lar . r ci , koncesi j e i dl anst ava pr ecl st avl j aj u or gani zaci j ske ci bl i ke upr avl j anj a
poduzeienr. Zajednitka im je karakteristika stvaranje trgovaikog imenir i marke u turizmu.
Takvi oblici ustrojstt a nose ime za koje postoji pretpostavka da je prepozr.ratljivo. Strategije
koje proyode uglavnom su usmjerene na 6to bolje pozicioniranje tih mrarki u svijesti krajnjih
potroiada. Stranice sadrZavajuveze prerna stranicama pojedinadnili lokacija te gotovo uvijek
imaju rnoguinost rezervacije u realnom vremenu, 5to nije sluiaj kod stranica matitnih iii
korporacij skih identiteta.
Interlctske stranice pojedinainih lokacija i objekata pruZaju kor.rkretne inforrnacije
o odredenoj lokaciji ili turistiikom objektu, te donose viSe infornracija o pojedinostima
smj e5taj a, ci j enama, pogodnosti ma i dodatni m usl ugama. Ovoj skupi ni strani ca pri padaj u
pojedinaine lokacije lanaca, koncesija i ilanstava te mnogi samostalni objekti koji nisu
integralni dio neke veie upravljaike strukture.
U svijetu lnterneta portal znaii web stranicu koja jest ili zeli biti ulaznim vratirna
u Internet, tj. glavna polaziina toika s koje korisnik kreie kad se spoji na Internet. Portal
skuplja razliiite sadr2aje i nudi ih rveb korisnicima sa svim uslugama koje mogu poZeljeti
na j edngm mj estu. Ukratko rei eno, porta| r
j e mogui e del i ni rati kao posredni ka koj i nudi
zaokruZen skup servisa za specifiino clclbro definiranu skupinu korisnika. Upravo zbog te
fl nkci j e vrl o j e i nteresantan turi sti nri r koj i se pn' i put upoznaj u s turi sti i kom ponudom na
Internetu. \rortallr je rveb stranica koja pru2a il.rformacije i izvore o oclreclenoj i specifiinoj
industriji, npr. tr.rrizam i ugostiteljstvo. Oni obitno nude vijesti, istra2ivanja, statistike, online
rr
Cox, B., Koel zer, \V., Internet marketi ng zr hotel t, restorane i turi z(tn1, NI pl us, Zagr.' i r, 1005., str. 10.
r:
Kal akota, R., E- posl ovanj e 2.0., X' l ate, Zagreb' 2(X)2 , str. 97-
rr
l Vebopedi a-Onl i ne Computer Di cti onarv fbr Computer and Internet Terms anci Dei i ni ti ons; dostupno na
http://*' wtt,.tttbLtpedi a.cotn;
(pri stup 25. 0' 1. 100; )
90
p05Lo\/NA
rZVRsN0SI ZA6Rt8, G0D. I (2007) BR. 2
Andrlit B.: Primjena ..
al ate te osti rl e usl uge. Medu pr\.i nl i naj uspj eSni j i rn vortal i ma su bi l i Iortal i s ponttdonr
turistiikih pLrtovanj a.
S,,,i nar.edeni e-marketing subjekti u turizmu u danainjern okruZenju u okviru sl'ojih
web stranica primjeniuju razliiite suvremenc marketinlke strategije i r.ljihove implikaciie na
turistiiku poi1.1.,, kao ito su'.)a Dis-irfternrctliotion,
Re-intermediation, Cttll Center Point oJ
Sale S7,stems, Bookilg Engines, Dynamic Pot:kuging, e-Ticketing' Custonter sellrservice, Bqr'
cocled boartling passes, itd. N{edutim, uvodenjern tih strategija niarketinikoj orijentaciji
nije kraj, jer je lu2no kontinuirano provocliti evaluaciju i unapredivati izgled i organizaciju
turi sti tke web strani ce.
5. ANALIZA EUROPSKIH
ISKUSTAVA STUPNJA PRIMJENE
INTERNETA KOD SUBJEKATA
PONUDE U TURIZMU
Nai oti ti i i tehnol oSki i zazov u turi zmu
j ebrzo $i renj e i ntbrr.naci j a i opi eni to
komunikacija putem Interneta. Te aktivnosti se oclvijaju na strani potraZnje, u obliku B2C
(bttsiness to cttstomer) online trgovine, irli i na strani ponude u obliku B2R (business to
business)o1li1e trgovine tj. komunikacije.
()r.a
teza podiva na medusobnoj sinergiji turizma
i Interneta.
gyjctski
i europski turizarr-r doiivliava znaiajne promjene posllednjih godina,
te se naiazi pod rastu6im utjecajem globrrlnih rnegatrendova, a lnternet je jedan od njih.
Internet je u sektoru turistidke industrije, kao uostalom i r.r svim drugim vrstama
Poslovanja,
promi j eni o ki asi i ne metode i koncepte posl ovanj a, te se kori sti kao komuni kaci j ski ,
iransakcijski i clistribucijski kanal. Turistidka industrija postaje vrlo zanirr-rljivir ako je rijei
o mogui nosti rna koj e nudi e-marketi ng. Ona j e ne samo i ndustri j a sa Si rokom pri mj enom
Interneta u danalnjem suvremenom poslovanju, r'ei i industrija sa l'elikorn tradicijon]
koriStenja informatiikih tehnologija u proilosti. Upravo zbog ovisnosti ponude i razmjene
i nformaci j a u proi zvodnom i di stri buci j skom l ancu, turi sti tka i ndustri j a se pokazal a
prikladnom z;abrzo usvajanje informatitkih tehnologija i interaktirr-rih medija. MoZe se
rei i da tradi ci onal ni nadi ni turi sti dkog posl ol ' anj a postaj u di o proi l osti , dok Internet ti ni
okosnicu marketinga u turizmu buduanosti. Dok istraZivanja o znaiaju Interneta u turizmu
i njegovu utjecaju na kvalitetu usluge i trliSnu konkurentnost u Hrvatskoj jo5 nema, ovakva
se istraiivanja vei godinama provode u europskoj i svjetskoj marketinikoj praksi.
Brzi na ti h tehnol oSki h promj ena, posebi ce zahval j uj ui i povecanom stupnj u kori 5tenj a
Interneta, teiko se rnoZe prikazati u odredenorn pro5lom razdoblju, jer gledajuii sada5nje
stanje, ti podaci su ve6 sigurno zastarjeli. Problem, dakle, predstavljaju preveliki pomaci
izmedu istra2ivanja koja bi se trebala provoditi ieSie i kontinuirano. Buduci da je razvoj
i di nami ka promj ena stupnj a kori Stenj a Interneta na strani ponude i potraZnj e u turi zmu
razl i di ta, ta i straZi t' anj a i e bi ti promatranel odvoj eno. Prema zadnj i m dostupni rn i
11
E-busi ness for Touri sm, Practi cal Gui del i nes tbr Touri sm Desti nati ons and Busi ness; dostupno ni r: http://
wr vw. u, or l d- t our i sr r . or g ( pr i st up 09. 04. 2007. )
9 t
100
90
80
70
60
50
40
30
20
' 10
0
POSLOVNA IZVR5NOS] ZAGREB, 6OD, I (2OOi) BR. 2
Andr l l i 8. : Pr i mj ena . . .
relevantnim istraZir.aniima,r: kojir su r.ezarlii uz trZiSte europske turistiike ponude i prinljenu
Interneta, ur.i dai u se i ndi kati vni pocl aci koi i i du u
Pri l og
hi potezi tl i r znai ai Interncti r tt
marketi pi kol i pl ani ranj u u turi zrnu ubrzano raste. Sektor ti l ri zt.na i ugosti tcl j str' .] tl tr2e sc
shvatiti kao preteda svih ostalih cljelatnosti gospodarstva u prinrje ni e-r.narketing strategijir.
pri rl j eri ce,
ernpi ri j ska i stra2i vanj a r.r Europskoj uni j i pokazuj u da i ak 89% turi sti i ki h
poduzeca si r l 0 i vi i e zaposi eni h i rna sr.oj u r.l asti tu rveb strani cu, ci ok i e, za usporedbu,
zastupl j enost r,veba u ostal i rn ekonon' rski rn dj el atnosti ma 619o. Ol ' a si tuaci j a j e vrl o sl i i na
u svim zel.rljama dlanicama Europske r.rnije, jer je udio pocluzeca iz sektora turizn.ra koji
inrajtr rveb stranicu bar 6o/u (npr. Svedska) r.eii od poduzeia iz ostalih grana gospoclarstva,
dok je u nekim zemljama ta razlika puno \/eca, oko 359/o (npr. Baltitke zernlje, Portugai,
Spanjolska, Cipar i Italija).
Graf l : Udi o poduzei a koj a pruzaj u mogucrrost pri stupa katal ozi n"ra i ci l enanl i r ponude putem
vlastitih rveb stranlca
83
o
N
l
u
L U N Y u r L r J a c r 4
F-
I > t f
r
t r : , ; I
a
m ( ) ^ ^ i l r U i l t I U J
- J L z
E sektor turizma D ostali gospodarski sekton
Izvor: Tourisnr and the Internet in the European Union; dostupnona:http://rttt' tt' .europa.eu.infl;(pristup
10. 04. 2007. )
Uloga rveb stranica kao ishodiine toike e-marketinga r.radilirzi svoju ulogu samo
kao marketiniki alat. Razvijenije i.veb stranice ukljuduju, uz osnovne sadrZaje kao ito su
direktan pristup katalozima i cijenama, i clodatne sadrZaje kao ito su: e ticketing, e-purses,
Globat Positioning Systems, Dynamic Ptrckoging, itd. I u ovom sluiaiu, sektor turizmrr jc tr
prednost i pred ost al i m sekt ori ma gospocl arst va. e ak 63?o od svi h t t rri st i i ki h pocl uzei a u
Europskoj uniji imaju navedene opcije, ito
je
dva puta viie nego Lt ostalirn ekononlskim
granama (sl i ka l . ). Uvai avaj ui i posl j ednj e akt ual no i st raZi vanj e, r' i dl j i vo
j e
da t r-rri st i dki
sekt or ne samo da i ma vi i e rveb st rani ca ocl ost al i h sekt ora, vec da i ma i ak dvost ruko vi 5e
rveb st rani ca od ost al i h sekt ora, koj e i nraj u mogui nost narudZbi preko I nt ernet a.
I oi
j edan
rj
Touri snr and the Internet i n the European L,ni on; dostupno na: http:."ttt\' tretl ftVLL.eu.l /l l ,; (pri stui )
r 0. 0, 1. 200; . )
Y | - L t U Y
a a )
92
POSLOVNA IZVR5NO5T IAGREB, GOD. I (2007) BR. 2
Andrlii B.: Primlena
od i i mbel i ka raz\,oj a suvremene tehnol ogi j e osi n.r i mpl ementaci i e Internettr,
j e
i stupanj
trvodenj a i ntri rneta u sustave poduzeca. l )renra i stral i vanj u El rosl tt Oonrnuni tt' ,:i ' si l l l l o
26% pocl uzeca 1tgri sti tkom sektoru i ma snstav i ntraneta, dok i e
nei to zl l rt' .l .j r1i j i tl Ll i tr tr
ostalirn gospoclarskinr granama
-
34or'.
Valja laglasiti da je situacija sliinii u gotovo svirn zemljanla tlatricirniir Europske
u1i j e, dok sl l grane cl i el atnosti u koj i nra
j e
i ntranet znai aj ni j i i potrebrl i j i npr. produTg(n
iz sektora sekundirrnih clielatnclsti, dok se iz tercijarnih istidr,r podnzcca iiia
je
tenieljr.ra
<Jj el atl ost rai unovodstvo, burzovno posl o' n' anj e, i td. Isto i straZi r.' i rni e rrtzrl tatra odntrs
posj edovanj a pri kl j ui ka na Internet, i to
j e j ecl na ocl pretpostavki e-rnarketi nga. Dok
91% poduzec:r i z osttrl i h grana ekonomi j e i rra pri stup Internetu, pokazatel j i gol ' ore da j e
taj stupanj i pak nei to vi Si u sektoru turi znra, dak 96%' te se bl i Zi saturaci j i , ti . potpunoj
pokri vel osti . Ekstrem ovog i straZi vanj a predstavl j aj u sl udal evi Sl oveni i e, Bel gi j e, Fi nske
i Vel i ke Bri tani j e, gdj e j e doi l o do potpurre saturaci j e i gdj e su sva turi stri ka poduzeca i z
uzorka istraZit'anja imaia pristup Internettt.
6. ANATIZA EUROPSKIH ISKUSTAVA STUPNJA PRIMJENE
INTERNETA KOD POTROSAEE U TURIZMU
Turi zam
j e
bez sumnj e j edna od naj j ai i h i naj brZe rastuci h i ndr.rstri j i i svi j eti r, a za
mnoge zeml j e znai aj an i zvozni proi zvocl te generator zapoi l i avanj a.' Obul -rvaca i i roki
splet poja',,a i odnosa koji nastaju za vrijeme turistiikog putovar.ria, a u srcjoj realizaciji
zadi re ne samo Lr ekonomski , vei i u ekol oi ki , soci j al ni te kul tti rr.ri aspekt Li vottr. Iz
istrai.ivanja i analize opsega turistiikog trZiita vidljivo je da je u zadnjih peclesetak godina
broj turi sti i ki h posj eta u svi j etu dramati i no porastao sa 25,3 mi i i j una Il a' 11' 1 mi l i j una, a
predvi danj a naj avl j uj u da bi tai broj 2020. gocl i ne mogao dosei i razi nu od 717 mi l i i una.r'
E-marketing preclstavlia valan dio marketinike teoriie i prakse, te iini uporabu Interneta
i drugih digitalnih tehnologija za postizanje rnarketinikih ciljeva,
Pogotovo
u turizmu kao
djelatnosti. Ukoliko se analizira broj korisnika Interneta u proteklih desetak godina, uvitla
se znaiajan rast. Tiikoder, cjelokupno svjetsko i europsko turistitko trZiite bilje2i tendenciiu
rasta, po broju ostvarenih noienja i po ostvarenim prihodir.na. Opcenito, broj korisnika
Interneta u svijetu konstantno raste, dok s','jetsko turistitko trZi5te biljeZi isti ptlzitivarl
trend. l nternetj e u sektoru putni i ke i turi sti tke i ndustri j e, kao uostal ont i u svi m drugi m
vrstanta posl ovanj a, promi j eni o kl asi i ne nai i ne i nformi ranj a, komuni ci ranj a i prontoci j e,
tako da snaga turistidkogonline poslovarrja i njegov udio na ukupnotu tr2iitu raste prenta
vrl o vel i ki m stopani a i z godi ne u godi nu. Sl i j edom toga, vri j ednost eurci pskog turi sti ckog
onl i netrl .i l tarapi dno se povei al a u razdobl i u od 1998-2006. godi ne, sa 0,2 na 31,5 mi l i j arcl i
r n
Eur ost at , Communi t v sur vev on I C' I usage i n ent er pr i ses ( 10 or r nor e per sons ent pl t i l er l ) ; dost upno na:
ht t l t : i / w* t t . e ur op u. eu. i r r t i :
( pf i st up 24. 0. 1. 100; . )
L:
( l oat hup,
D. ( 1. , Dor ni nant act or s i n i nt er nat i onal t our i sr r , I nt er nut i onal Jour ndl o. l aot t l t ' t nPor or y l l ospi t t t Li t t '
I l anagent ent , \ bl . 1 l , No. 2/ 3, 1999. , st r . 69- ; 2.
r "
[ he Eur opean t our i snt i ndust r l - - A nl ul t i sect or wi l l t cl vnani i cs, mar ket s, st r uct ur es, der el opnl ent s r nd i t r l '
portance tbr Europel s econont)' , European Conrmi ssi on; dostupno na: http:i ttv' tt' tt' .t' tc-corpornt(.org;
(pri -.tup
I l . 04, 100; . )
()-l
eura, Sto preclstavlja porast od iak 630%. lsto tako, udio prodaje putenr ltrterneta u ukupnon.t
turistiikolt prometu porastao
je sa 0,1-0lo na 12.60/o. Ukoliko se eurtlpsko tlrristiiko orlllttc
trZiite promatra s aspekta integralnog dijela europskog o nlinetrLiititttviclaju se ptlvezanosti.
Tako prerna zaclnjim dostupnim istraiiviinjima vise od 60% europske popLrlacije redovito
pri stupa Internetu ocl ku6e i l i s posl a, a predvi da se da i e taj udi o 2009. bi ti veci od 760l o,
i to i i ni znaktl ' i t rast' re
Grat 2:Rast onl rne
prometa u turi zmu
POSLOVNA IZVRSNOST ZA6REB, GOD. I (2007) BR. 2
Andr l u B. : Pl mj ena
B Prodaj a
putem
i nternel a
2000 2001 2002 2003 2004 2005
Iz' or: Nlarcussen,
(1.
H., Trends i1 European Internet Distribution
-
of Travel trnd' lburism Sen' ices;
dostupno nt: http://utww.crl.dk;
(Pristttp 20 01.2007.)
JoS
j edan od trendova u kupnj i tti ri sti dki h usl uga
j e i promj ena omj era i znrc.i u
posredni dke i di rektne prodaj e u europskom putni dkom onl i ne turi t' mu' Zabi i j ei en j e
pozitivan ponrak u korist direktne prodaje.
Gr af 3: t ) dt t os vr sl a pr odaj e u t ur i znt t t
2000
1 998
tr Direktna Prodaja
O Posrednici
Izvor: r\larcussen, C. H.,' frends in European Internet Distribution
-
of Travel and burisnl Sen' ices;
dost upno na: ht t p: / / wrw. crf . dk;
(pri st up 20. 04. 2007. )
1e
Nl ar cussen, C. H. , l ' r er . r dsi nEur opeanl nt er net Dr st r i but i on- of Tr avel andTour i snr Ser l ' i ces; dost upnona:
http: / ttt' tL.c rt. dk; (pri stup 20. 04. 2007.)
lll
20% 0%
60% 40o/o
100% 80%
31 , 50
35, 00 I
I
30. oo i
25, 00
j
I
20, 00 i
15, 00
i
10, 00 l
5. 00 l
2006
L)4
P05t0\iNA [\/RsN05T ZAGREB, 60D. I (2007) BR. 2
Andrlit B.: Primlena
Istaknute trendove potrebno je prol'natrati kroz fokus hn'irtskog turistiikog triiSta.
Hn atska j e tracl i ci onal no turi sti dki ori j enti rana zeml j a. Rast turi sti tkos
Pronl cta
posl i edni i h
godi l a potr.rduj e da j e Hn' atska na putu da turi zam
Postane
akti vrl i gcl l (ri l [t)r ri l zvoj a
gospocl arstt a.' l tri zam j e j edan od naj r.' i r2ni j i h pokretata razvoi a gospodarstvl r"r Republ i ci
Hrvatskoi . Di rektno i i ndi rektno stvara oko 22o/o domaceq bruto proi zvodl , te vi i e od
40% cj el okupnog i zyoza, Sto ga bez sumnj e star' l j a medu kl i utne konl poncttte traci otl al tl e
ekonomi j e i var.rj skotrgovi nske razmj ene. Ur.ratoi broj ni m nasl i j ecl eni rl necl ostaci nra
(sez6nal nsst, kval i teta i raspon usl uga, rri ska prosj ei na potrol ni a, neacl ekt' atan kacl ar)
te vi soki m trgi kovi ma rada i kapi tal a, poz.i ci j a Hrvatske na mecl uttarocl l trl nl turi sti dkom
trZi Stu j e stabi | .ri r i st e snai ni j a. Regi stri rani tttri sti cki pronl et u Hn .rtskoi tl
Prol l l atranonl
razdobl j u 1995
-200,1.
god. bi l j e2i znakor.i t rast, sa 2,6 mi l . posj eti tel j a na 9,-l rni l . posj eti tel j a
gocl i 5nj e. Sl i j edom toga, u promatranom r:i zdobl j u broj ostvareni h noccnj a bi l j eZi rast sa
l 3,l mi l . 1a 47,8 mi l . godi j nj e.' 0 Posl j ednj i h godi na na trZi Stu potra2nl e ri rstc preterenci j a
turi sta za speci fi tni m vrstama turi zma
(korrgresni , avanturi sti dki i sl .). Svi etska turi sti tka
organi zaci j a za [Iryatsku u razdobl j u 1 995-2020.g. predvi da naj vece godi i nj e stope porasta
broj a cl ol azaka strani h gosti j u, i ak 8,49,6. Tai vi soki rast
j e
dj el omi tno posl j ccl i ca i zrazi to
ni ske razi ne u 1995. godi ni . No, i predr.i cl eni rast broj a noi enj a r-t peri odu 2000-2010.
gocline od
'1,396
5lxylja Hrvatsku u red drlar.,a sa najbrZim rastom turistic-kog prLllllcta
na Nl edi teranu. Pokazatel j e rasta turi sti tkog trZi i ta potrebno j e promatrati r-r korel aci j i sa
broj em kori sni ka Interneta u Republ i ci Hn.atskoj . Prema podaci ma Inte rnet I{orl d Stats,:l
broj kori sni ka Interneta u Republ i ci Hrvatskoj bi o j e 1.451' 100, i to predstavl j a 32,59/o
ukupne popr.rlacije. Rast broja korisnika govori o potrebi uvaZavanja te dinienice ocl strane
turi sti tki h poduzei a, koj a bi moral a i ntenzi vi rati i mpl ementaci j u Interneta i di gi tal ni h
tehnoiogija u svoju turistiiku ponudu.
Internet j e kao marketi ni ki kanal u turi zmu postao j edan od naj ui i nkot' i ti j i h kar.ral a
kori 6teni h ocl strane potrodai a. Internet sl u2i kao komuni kaci j ski rnecl i i , kao kanal prodaj e
opipljivih proizvoda, kao kanal prodaje i distribucije digitalnih proiznrcla, te kao kanal
prociaje i pruianja usluga. PotroSati ga najteice koriste za istraiivan.ie opcija putovanja,
usporedivar.rja cijena i ugovaranja rezervaciia za odreder.re usluge, kao Sto su avionske karte,
hotel ske sobe, i znaj ml j i vanj e automobi l a i sl . Ivl eduti m, bez obzi ra na rastudu va2nost
Interneta kao intbrmacijskog izvora za turiste, postoji opieniti nedostirtak infirrmaciia na
slijedeiim iinjenicama: kako turisti koriste Internet kao informacijski kanal; rez.en'irirnje i
kuprl a turi sti dki h proi zvoda i usl uga; di mbeni ci koj i utj ctu ti a razi nu kt' ri i tenj a Ittterneta
(dob, spol , ri rzi na obrazovanj a, geografski r l okaci j a, potro5ai ke navi ke i sti l Zi vota, i td.).
Identi fi ci ranj e i razumi j evanj e nadi na por.rai anj a potroi ai a u turi zmtt ontogucuj e bol j u
forn.rul aci i u marketi ni ki h strategi j a na Intertretu. NInogi svj etski l uttrri i sti i u vai nost
Interneta u turi zrnu i uzroi no-posl j edi tnu povezanost sa prornj enj i r i nt ci mbeni ci ma
ponaianja potroSata, te se bave izudavanjem navedene problernatike. trleciutint, ovoj terr.ri
u turistiikom sektoru nije pokloniena velika painja u istraiivanjima u Republici Hrvatskoj,
usprkos oiiglednom znataju. Stoga se buduia istraZi"'anja svakako trebaiu usnijeriti u tom
pravcu.
r '
I t r r i zar n u br qkar na. \ , l i ni st ar st vo mor a. t ur i znr a- pr onl et a i r azr t t ka Republ i kc l l r r r t skt : dost t i pt t o na
h t t p ; . t r' rt rt.,rr r, t
rl ;
/l :' ; ( pri stup 1 1. 01. 2007 .\
I
Internet f.Jsage \\i rrd Stats; dostupno na: l i l l p /' \t)r\r' i tttetttttttorl tl ' srctti .corn; (pri stup l 5 {)' + 1007 )
9 i
7 . ZAKLIUCAK
Raz' oj em dru5tyeni h i ekonorr-rski h ocl nosa Si ri se i probl enrati ka tttri znl l u sl ' i l tt
t.rj egol .i rn ob1i ci 6a. Tako
j e usporedno s evol uci j om i nformati tke zti atl osti i tehnol ogi j a
doi j o ci o i ntenzi t nog razvoj a e-nl arketi nga u turi zntu. Od svi h prednosti e-posl ovanj i r koj e
se pruZaju u turizmu, svakako
je najz.naiajniiii rnoguinosl prui.trnja trenutait]og i uvijek
ot,rorerrug pristupa informacijama u cijelorn svijetu. Interuet prr-r2ar pocL'iktr nizu funkcija
i procesa u poduzei u u ci l j u razvoj a proi zvoda i pruZar.rj i r usl usi l za potrol adc.
' l akoder,
piedstavlja i]ro.u. kon-runikacijski medij kojirn se uiinkovito mogtt poYezivati subjekti
ponude i potraznj e u turi zmu. Sl i j edon.r toga, doi azi i do poj ave novi h prorni i enj eni h navi ka
,, ponoinr-,,;u potroiada-turista, koje jc prr.enstr,eno obiljeZeno kclriltenjenr h.rterneta kao
in?brmacijskog, komunikacijskog
i transiikciiskog kanala. Navedena katcgolija je, gledajuii
prospektivno, na Siroj svjetskoj razini u stirlnoj progresiji' Dosijeclnom inlplemet.rtacijom
e-marketilg strategija u turizmu osigurat ce se dugorodr.ri rast pozitivnih ct'ekata od turizma'
koj i 6e na taj nati n oj ai ati svoj u pozi ci j u znadaj nog i i mbeni ka gospocl arskog rasta, sto i e
u konai ni ci dcl vesti do rasta konkurentnosti l urtzma'
PO5LOVNA IZVR5NO5T ZACRTB, COD, I (2007) BR. 2
Andrlic B.: Primjena
TITERATURA:
l . Coathup, D. C., Domi nont actors i n i nternati onal totrri sm, Intert' rati onal
Journal
of
Contemporary Hospi tal i ty Managentent, Vol ' I 1, No' 2/3' 1999'
2. Cox,B., Koel zer, W.,Internet mttrketi ng za hotel e, restorane i turi zam, XI pl us, Zagreb,
2005.
3. E,-busirress for Tourism
-
Practicttl Guidelines
for
'Iburisnt
Dcstintttions and Business;
dostupno na: http://www.worl d-tottri sm.org;
(Pri stLrp 09 0-t' 100; )
4. Desti nati ons and Busi ness; dostupno na: http://u' rvr,.tvorl d-touri snr.org;
(pri stup 09.
04.2007.)
5. Eurostat, Community survey on ICT usage in enterprises
(10 or rnorc persons emPloyed);
dostupno na: http:i /wl vw.europa.eu' i nti ;
(pri stup 24' 04' 2007 ' )
6. International Association oJ ScienttJtc Experts in Tourism; dostupno na'. http://t|tt'tt'.
aie s t. org; (pristuP 20. 04. 2007 .)
7. InternetUsageWordStats;dostupnona:http://wh' l t' .i ntenl etttrl dstttl s.t' ortt;
(pri stup
25. 04. 2007. )
8. Kalakota, R., E- poslovanje 2.0., Nlate, Zagreb' 2002'
9. Kobai i i , A., Seneti c, J.,
Nl arketi ng u ttrri zmu, Skol ska knj i ga, Zagreb, 1989'
10. Marcussen, C. H., Trends i n European Internet Di stri buti on
-
oi
' l ' ravcl
and Touri sm
Servi ces, dostupno na: http://wwtv.crt.dk;
(pri stup 20' 04' 2007 ' )
I l. N,Iorgan, M., Marketingior LeistLre trnd Tourism, Prentice Hall Europe, 1996.
12. Nl outi nho.L., Stratei ki menadi ment u turi zntu, Nl asrnecl i a, Zagreb, 2005.
13. Pani an, 2., Internet i mal o poduzetni i tvLt,l nformator' Zagreb, 2000'
14. Seneti c, | .,
Grgona, 1.,
Marketi ng menad\ment u turi zmu,l vl i kroratl , Zagreb, 2006.
()6
POsLOVNA IZVRSNOST ZAGREB, GOD. I (2007) BR. 2
Andrlic B.: Primjena
15. The European touri sm i ndustr,v
-
A nrul ti sector wi th dvnami cs nl arkets, structures,
developmelts ancl importance tbr Europe's ecotron-tt', ELlroPean Conltnissionl dostuptlo
na: lfttp: / itt,tt'w. etc-c.orporate. org;
(pristr-rp 21. 01. 2007')
16.Tcrurisnr and the Internet in the European Utlion; dostupno na http://tt'wt\teuropa.
eu. i nt / 1{ pr i st t r | 10. 04. 200; . )
17. Tourisnr Trelcls for Europe; dostupno na'. http://wtttl.visitettrope.corl;
(pristup 18. 0'1.
2007.)
18. Turizamubrojkama, Ministarstvo mora, tLrrizn].r, prometa i razvitka Republike Hn'atske;
dostupno na: hl t p : / / ww w. rnm tpr. hr / ;(pristr-rp
1 4. 0 4' 2007'
)
19. Webopedia-Online Computer Dictionairv fbr Computer ar.rd Interr.ret Ternrs and Defi-
nitions; dostupno na: http://tuwtv.webopedia.corr;
(pristup 25' 01' 2007 ')
E-MARKETING IMPTEMENTATION
IN TOURISM
Berislav Andilii'z2
Summary
It's nol a new axiom that marketing is tlte integral part oJ tourism policy. Novelt1' is
t hat l nt er net pl aysaver yi mpor t ant r ol ei nt t l Ll al , ' st our i smandhospi t t t l i t yr nar ket i ng. I t t
this paper the author makes o connection between pltrnning and implententing a marketing
strategy in totrrism, due to contemporary business trends. Special attentiorr is dedicated to the
Internet, which has changed the classic business actit,ities in the tourist sector, as well as in
other business sectors, and is used as a comnrunicatk)n, h'ansaction and distribution channel.
This paper provides an analysis of accessible datu ubout Internet usage in tourisrn. According
to the latest survey, the amount of online tourist market in the European Union has increased.
Author also ofibrs some suggestionsforfuture develoPrnents in this sector.
Key words: tourism, marketing strategv, lnternet
r2
Beri sl av Andrl i c, i l l .Sc., Lecturer, Pol ytechni c Pol ega,
91
Ul . Papc L Pavl a l l 6, E nr ai l : bant l r l i cgr vup. hr