You are on page 1of 15

TEHNIKO UPUTSTVO

Rotorno bregaste
pumpe

Tip: _____________
Proizvodni broj: _____________

2
SADRAJ


1. Opta uputstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2. Osnovne informacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3

3. Informacije za instalatere i operatere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

4. Postavljanje i putanje u pogon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

5. Zatita na radu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

6. Rukovanje i eksploatacioni zahtevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

7. Kontrola i praenje rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8

8. Tehniko odravanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

9. Otklanjanje neispravnosti rotorno bregastih pumpi . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

10. Tehnika pomo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

11. Tehniki zahtevi prilikom remonta i rashoda pumpe . . . . . . . . . . . . . . . .12

12. Lista rezervnih delova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12





















3
Opta uputstva. Osnovne informacije

1. OPTA UPUTSTVA

Ovo tehniko uputstvo je Va trenutni vodi, kada imate posla sa vaim SLOMAN rotorno
bregastim pumpama u razliitim situacijama. SLOMAN vam savetuje da pre montae i stavljanja u pogon
pumpe paljivo prouite od poetka do kraja ove instrukcije, koje iznad svega treba da budu korisne
onima koji instaliraju, odravaju i opsluuju pumpu. Ovo uputstvo nema znaaj ako nije na raspolaganju u
vreme kada je potrebno vaem osoblju.
Proizvod je pod garancijom 12 meseci od dana prodaje proizvoda, ali ne due od 18 meseci od
datuma proizvodnje. Garancija iskljuuje greke nastale nestrunim i nesavesnim rukovanjem koje
utvruje struna sluba proizvoaa. SLOMAN nije odgovoran za bilo kakva oteenja i kvarove opreme
prouzrokovane nesmotrenou i vlasnikovim propustom u provoenju instrukcija ovog uputstva.
Iz garancije su iskljueni potroni elementi, a za ovu pumpu to su zaptivai, O-prstenovi i radijalno
osovinski zaptivai za koje se preporuuje zasebna kupovina kao rezervnih delova preko servisne slube
proizvoaa na poseban zahtev.
Ako vi, pak, imate problema sa vaim pumpama koji je izvan okvira ovog uputstva, ne
ustruavajte se da pozovete vae SLOMAN predstavnitvo. Mi vam moemo pomoi gde god da se
nalazite.

2. OSNOVNE INFORMACIJE

Rotorno bregaste SLOMAN pumpe isporuuju se samostalno ili kao agregati u monoblok izvedbi
ili postavljeni na postolje.
Ukoliko se pumpa isporuuje sa pogonskom grupom, osnovna standardna monoblok izvedba
ukljuuje i spojnicu, adapter (zatitna ograda), AC motor sa integrisanim frekventnim pretvaraem ili
motorni prenosnik i AC motor stepena zatite IP 55, ija su tehnika uputstva sastavni deo ovog Uputstva.
Ukoliko se pumpa ne isporuuje sa pogonskom grupom, prilikom montae prenosnih elemenata
(spojnice, zupanika, lananika, itd.) na vratilo sinhronizatora, ne dozvoljava se udaranje, ve se
montiranje mora izvriti paljivo, pomou odgovarajueg pribora, odnosno predgrevanjem glavine
prenosnog elementa do 80 C. Zbog toga je izlazni r ukavac vratila sinhronizatora izveden sa
odgovarajuim sredinjim gnezdom sa navojem, prema ISO/R 775. Tolerancije i navoji sredinjih gnezda
izlaznog rukavca vratila su: 28 ISOj6, M8.
U izvedbama sa demontanim rotorima (modeli D), aksijalna uvrenja rotora postiu se
pritezanjem vijaka M6 momentom pritezanja od 12 Nm.
Moment pritezanja navrtki poklopca kuita rotora iznosi 45 Nm.
Pumpa, odnosno pumpni agregat isporuuju se pripremljeni za pogon, napunjeni sredstvom za
podmazivanje i u skladu sa eljenim oblikom ugradnje.
Pre ugradnje, pumpu treba skladititi u suvoj prostoriji sa temperaturom oko 15-25 C i vlano u
oko 70 % u poloaju slinom obliku ugradnje. Kod dueg skladitenja pumpe, preporuuje se da se sve
metalne povrine koje nisu zatiene bojom i nisu od nerajueg elika premau mau koja nema u
svom sastavu smole niti kiseline. Konzervaciju mehanikih zaptivaa, pogona i spojnice izvesti prema
uputstvima proizvoaa.
Pumpe se transportuju tako da se upakuju u najlon foliju pa se fiksiraju vijcima na drvenu paletu.
Pumpe treba uvati u originalnom pakovanju do momenta montae.
Otpremnica je privrena za robu. Molimo da se prekontroliu svi delovi prema otpremnici.
Za nabavku rezervnih delova potrebni su svi podaci sa natpisne tablice pumpe.
SLOMAN rotorno bregaste pumpe (tip) oznaene su na natpisnoj tablici, kako sledi:








4
Informacije za instalatere i operatere

MM 2-028 F V 1 C S H
Serija pumpe
Osnovni broj modela
Fiksni rotori (nema koda = demontani rotori)
Vertikalni prikljuci (nema koda = horizontalni prikljuci)
Kod zaptivaa:
nema koda = jednostruki mehaniki zaptivai
1 = osovinski zaptivni prstenovi
2 = mehaniki zaptivai sa elastomernim mehom
3 = dupli osovinski zaptivni prstenovi
4 = dvostruki mehaniki zaptivai
Prikljuci sa prirubnicama (nema oznake = prikljuci sa navojem)
Sigurnosni ventil/bypass (ako postoji)
Grejanje/hlaenje kuita rotora pumpe (ako postoji)

3. INFORMACIJE ZA INSTALATERE I OPERATERE

Smer strelice na kuitu motora i pumpi pokazuje smer protoka pumpe! Pre instalisanja, pumpu
treba osigurati tako da se zavarivaki i sekaki radovi izvravaju napolju i cevovodni sistem potpuno
ispere.
U cilju snienja opasnosti pojave kavitacionog troenja pumpe potrebno je, po mogunosti uvek,
smanjiti gubitke u usisnom cevovodu. Zbog toga duina usisnog cevovoda treba da bude minimalna.
Sigurnost rada i jednostavnost putanja u pogon u znaajnoj meri zavisi od kvaliteta izvedbe usisnog
cevovoda. Pre svega, neophodno je da usisni cevovod bude potpuno hermetian, kako se prilikom rada
ne bi u njemu stvarao dovoljno duboki vakuum i kroz nezaptivenosti spojeva uvlaio vazduh, koji ne samo
da izaziva snienje napora, ve dovodi i do spreavanja vakuuma. Oblik usisnog cevovoda mora da bude
takav da se u njemu ne mogu formirati "vazduni jastuci". Stoga, najnia taka usisnog cevovoda treba da
bude najvie 3 m. Takoe, usisni cevovod treba montirati sa min 2 % uspona prema pumpi i svi spojevi
treba da su dobro zaptiveni. Kada se projektuje pumpno postrojenje, preporuuje se da usisni cevovod
ima istu veliinu otvora kao i usisni prikljuak pumpe. Ukoliko se vri redukcija usisnog cevovoda na ulazu
u usisnu cev pumpe, konfuzor treba da ima suenje samo na svom donjem delu i to pod uglom od 5-6.
Minimalna dubina potapanja usisnog cevovoda, z
min
, prema iskustvenim podacima iznosi:
z
min
=0.1 (Q
2
/d
4
+1),
gde je z
min
, m; Q-protok pumpe, m
3
/s; d-unutranji prenik usisnog cevovoda, m. Ukoliko nivo tenosti u
rezervoaru nije miran, usisna cev se izvodi sa skretanjem od 90.
Usisni cevovod treba postaviti na udaljenosti od dna rezervoara tako da odstojanje bude jednako
najmanje polovini iznosa prenika cevi.
Ako stvarni protok zavisi od razmere gubitaka, prenik potisnog cevovoda treba izabrati tako da
srednja brzina u potisnoj cevi pumpe dostie 6-7 m/s, a da u potisnom cevovodu iznosi 2-3 m/s. Na
potisnom cevovodu, u cilju snienja gubitaka, preporuuje se postavljanje koninog difuzora sa centralnim
uglom od 10-12. Pre nik usisnog cevovoda treba izabrati tako da srednja brzina fluida iznosi max 1.5
m/s.
Izabrati instalacionu poziciju koja je pristupana za nadzor i demontau.
Unutranje povrine cevovoda po kojima se transportuje tenost, moraju da budu oiene
etkom i obrisane krpom.
Cevovodi se spajaju sa pumpom tek posle njene provere (kontrole) i privrenja na temelj. Na
temelju je neophodno obeleiti i poravnati (nivelisati) povrine za podlone ploice, pod reguliuim
vijcima postolja, debljine 12-15 mm. Odstupanje tih povrina od horizontale ne sme da bude vee od 10
mm na 1 m, a visine vrha ploice da ne odstupaju vie od 10 mm. Odstupanje zabetoniranog ankernog
vijka od vertikale po itavoj visini isturenog dela ne treba da prelazi 1.5 mm. Prilikom kontrolisanja i
utvrivanja neophodno je obezbediti podudarnost ravni ose agregata i ose temelja od 10 mm; odstupanje
projektne vrednosti visine od 10 mm; odstupanje od horizontale: 0.3 mm na 1 m.


5
Postavljanje i putanje u pogon

Temeljni vijci moraju da budu oieni od neistoe, re, ljake. Zabranjuje se pranje temeljnih
vijaka kerozinom ili mazanje mainskim uljem. Zaprljane navoje treba oistiti elinom ianom etkom,
isprati rastvaraem, obrisati suvom krpom, namazati tankim slojem konzistentne masti (npr. Gleitmo 800 ili
slino) i proterati navrtku. Posle montae pumpe, kao dobra zatita od re, preporuuje se mazanje
navoja temeljnih vijaka mazivom Esso Rustban 326 ili slino. Moment pritezanja kljua temeljnih vijaka
iznosi 12-24 Nm.
Neophodno je stalno proveravati radnu sposobnost armatura usisnog i potisnog cevovoda.
U svrhu lakeg starta, prikljuene cevovode do pumpe treba voditi tako da se po prestanku rada
pumpe ne mogu isprazniti isticanjem medija usled gravitacije.
Horizontalna udaljenost pumpe vea od 10 m od suda iz koga se vri transportovanje mase,
smanjuje usisnu mo.
Prilikom paralelnog rada rotorno bregastih pumpi, meusobno ili sa centrifugalnim pumpama,
obavezno je korienje stabilizatora na usisnom cevovodu i priguivaa na potisnom cevovodu.
Najefikasniji rad se postie pri povezivanju jednotipnih pumpi s jednakim napornim karakteristikama.
Prilikom serijskog rada pumpi, predlae se jako veliki zajedniki usisni cevovod, pojedinani usisni
cevovodi ili stabilizator na usisnom cevovodu za potpuni protok sa pojedinanim izlazima za svaku
pumpu. Pojedinane usisne cevovode treba postaviti na udaljenosti izmeu osa jednakoj najmanje
trostrukom iznosu prenika cevi. Udaljenost ose svakog cevovoda od zida rezervoara treba da bude
jednaka najmanje tri polovine iznosa prenika cevi.
Kombinovana shema spajanja primenjuje se u sistemima gde je neophodan irok opseg izmene
protoka i pritiska.
Kao mediji za grejanje/hlaenje kuita rotora pumpe koriste se: voda, para, antifriz, ulje,
rashladno sredstvo.
Voda koja se najee koristi za grejanje/hlaenje kuita rotora pumpe postavlja sledee
zahteve: karbonatna tvrdoa (vremenska) ne sme da bude vea od 2.85 mg-ekv/kg; sadraj izmerenih
materija-vei od 25 mg/kg; voda ne sme da bude zaprljana otpadnim vodama ni da sadri slobodne
mineralne kiseline, organske kiseline i mehanike primese.

4. POSTAVLJANJE I PUTANJE U POGON

Posle dopreme pumpnog agregata na mesto montae, sledi provera prisutnosti merno-
regulacione opreme i tehnike dokumentacije, provera neoteenosti usisne i potisne cevi. Zatim je
neophodno skinuti sa spoljnih povrina pumpe viak maziva.
Prilikom postavljanja pumpnog agregata neophodno je ispuniti sledee zahteve:
- obezbediti slobodan pristup agregatu za njegovo opsluivanje za vreme eksploatacije, a takoe i
mogunost njegove demontae i montae;
- postaviti na potisnom cevovodu povratni ventil (bypass) i zasun (povratni ventil rasporediti izmeu
zasuna i pumpe) i proveriti poloaje (otvoreni ili zatvoreni);
- postaviti na ulazu i izlazu pumpe instrument za merenje pritiska transportovane tenosti;
- prilikom montae pumpnog agregata sledi provera horizontalnog nivoa povrine, odstupanje ne
sme da pree 0.1 mm na 1 m duine;
- cevovode spojiti tako da se iskljui prenoenje optereenja od njih na pumpu;
- posle centriranja agregat uvrstiti;
- izvriti pripremu motora u skladu sa odgovarajuim uputstvom;
- proveriti prisutnost i nivo maziva;
- proveriti slobodno obrtanje rotora (vratila) okretanjem 1-2 obrtaja;
- ukoliko je predvien sistem za hlaenje/grejanje pumpe, proveriti temperaturu i napor vode;
- proveriti pravilnost obrtanja rotora-kratkotrajnim ukljuenjem motora.
Pumpe treba montirati na ravne podloge sa dozvoljenim nivoom vibracija prema ISO 2372,
odnosno IEC 34-14. Podeavanje svih maina agregata, osim osnovne, sastoji se u obezbeenju
propisane horizontalnosti, saosnosti njihovih osa i ortogonalnosti njihovih osa sa osnovnom mainom
prilikom centriranja vratila po poluspojnici. Paralelnost i mimosmernost osa sinhronizatora i motornog

6
Postavljanje i putanje u pogon

prenosnika (motora) ne sme da bude vea od 0.4 mm. Pumpni agregati su prilagoeni za vertikalne i
horizontalne oblike ugradnje prema IEC 34-7, ali mogu da se osposobe i za bilo koje druge oblike
ugradnje.
Ukoliko se pumpa ne isporuuje kao agregat, centriranje vratila po poluspojnici vri se sledeim
redosledom: postavljanje zadatog rastojanja meu mainama, uvrstiti na poluspojnici pribor za proveru
koaksijalnosti, zapisivati pokazivanje prilikom poetnog poloaja proveravanih vratila, zaokretati
istovremeno vratila obe maine na 90, 180, 270, 360i zapisivati vrednosti u svakom poloaju. Posl e
centriranja i sjedinjenja poluspojnica vratila, neophodno je proveriti mogunost slobodnog obrtanja rotora.
Prilikom putanja u pogon iz vijka za odzraivanje, koji se nalazi na najviem nivou na prenosniku,
treba izvui vrpcu.
Ako se zbog specifinosti okoline prenosnik oblae pokrivaem, mora da se obezbedi nesmetan
dovod i cirkulacija vazduha.
Pred prvo putanje u rad pumpe, ventili na potisnom cevovodu moraju da budu potpuno otvoreni
radi udaljavanja usisanog vazduha, a pumpa napunjena tenou.
Pred svako ukljuivanje pumpe, runim pokretanjem proveriti slobodno obrtanje rotora pumpe i
odsustvo dodirivanja rotora i kuita rotora, te ispravnost elektroinstalacije. Automatske ili poluautomatske
pumpne stanice ukljuuju se u rad po razraenoj emi. Za vreme putanja u rad takvih stanica,
neophodne su samo kontrolne operacije.
Posle ukljuenja pumpe sledi provera pritiska i visine usisavanja. Radni parametri pumpe
odreuju se prema njenoj karakteristici ili prema natpisnoj tablici.
U sluaju pogona posredstvom frekventnog regulatora, nije dozvoljena regulacija broja obrtaja
kad motor nije u pogonu. Na poetku rada, frekventni regulator treba podesiti na minimalni broj obrtaja i iz
tog poloaja izabrati eljeni kapacitet pumpe.
Svi cevovodi pumpe treba da imaju nezavisne oslonce kako bi se minimiziralo dejstvo sila na
pumpu. Te sile mogu da prouzrokuju odstupanja poloaja delova pumpe i da dovedu do preteranog
troenja rotora, leaja i vratila.
Termika irenja cevovoda mogu da prouzrokuju vrlo velike sile. Korienje termikih dilatatora
minimizira dejstvo sila na pumpu.
Fleksibilni spojevi mogu takoe da budu korieni za ogranienje prenosa mehanikih vibracija.
Neophodno je uvrstiti slobodne krajeve fleksibilnog creva u sistemu.
Na usisnoj strani treba koristiti nepovratne ventile za zadravanje fluida u usisnom prikljuku,
naroito u radu sa niskoviskoznim fluidima i u start-stop dejstvu. Pri niskom apsolutnom pritisku (vakuum)
iznad medija usisnog rezervoara treba koristiti nepovratni ventil na izlaznoj strani, ime se spreava
povrat vazduha ili fluida i olakava putanje u rad (minimiziranje diferencijalnog pritiska pumpe mora da
bude zadovoljeno poetnim protokom).
Pojedinani ventili doputaju pumpi odravanje i bezbedno uklanjanje i bez pranjenja itavog
sistema.
Za zatitu pumpe i sistema cevovoda protiv preteranog pritiska, mora da bude instalisan
sigurnosni ventil. Integralni sigurnosni ventil, projektovan sa bypass-om (optoni vod) sa povratnom
cirkulacijom od izlaza ka ulazu pumpe, ne moe da bude korien u primenama gde potis mora da bude
zatvoren vie od nekoliko minuta. Produenje dejstva pumpe sa zatvorenim potisom prouzrokovae
grejanje fluida koji cirkulie kroz sigurnosni ventil. Kada je takvo dejstvo neophodno, sigurnosni ventil e,
bez obzira da li je integralni, privren ili je montiran na cevovod, potiskivati fluid spolja kroz cevovod
spojen sa izvorom fluida, ili ako je to nepraktino, u usisni cevovod blizu izvora. Poveanje pritiska za
projektovani ventil zavisi od postavljenog ventila, protoka i viskoziteta fluida koji se pumpa. Ako pri punom
protoku pritisak bypass-a dostie maksimalno doputenu vrednost za konkretnu pumpu i sistem
cevovoda, preoptereenje sigurnosnog ventila moe ponekad da se koristi za ogranienje punog protoka
bypass pritiska na prihvatljivu vrednost.
Filteri i odvajai neistoa na usisnoj strani mogu da se koriste za spreavanje oteenja od
stranih tela. Moraju da budu paljivo odabrani, tako da spree pojavu ogranienja ulaza, kavitacije i
obustave protoka.
Uvek kada je to mogue, treba instalirati pokazivae pritiska i vakuuma kako bi se u svakom
trenutku omoguilo pokazivanje normalnog ili abnormalnog pritiska, preoptereenja, protoka, promene
uslova pumpe, sistema cevovoda i viskoznosti fluida.

7
Zatita na radu. Rukovanje i eksploatacioni zahtevi

5. ZATITA NA RADU

Postavljanje elektroinstalacije poveriti ovlaenom strunom licu i izvesti je, u zavisnosti od
elektromotora, prema priloenoj skici koja se daje uz elektromotor.
Zatita od previsokog napona dodira predvia se zatitnim uzemljenjem.
Motorna zatitna sklopka potrebna je samo kod izvedbi bez termike zatite.
Nije dozvoljeno ukljuivanje pumpe bez poklopca, zbog mogunosti ozleda.
Nije dozvoljena montaa, odravanje i demontaa pumpe sa pogonskom grupom, pod elektrinim
naponom.

6. RUKOVANJE I EKSPLOATACIONI ZAHTEVI

Prilikom transporta tenosti sklonih izmenama fizikog stanja, aglomeracije estica, obrazovanja
taloga, lepljenja i zbijanja (kristalizacija, smoloobrazovanje, otvrdnjavanje, isparenje i dr.) temperatura
mora da se razlikuje od temperature pri kojoj nastupa izmena fizikih svojstava, ne manje od 10 C ( tj.
potrebno je obezbediti uslove da se transportovani medij nalazi u tenom stanju).
Kod pumpi sa naporom 10-15 m i dugakim cevovodima preporuuje se da se neposredno iza
potisne cevi postavi nepovratni ventil, kako bi se pumpa zatitila od povratnog kretanja pri iznenadnom
iskljuenju pogona.
Rad pumpe u reimima preoptereenja (pri veim protocima) esto dovodi do pojave kavitacije.
Neophodno je izbegavati rad na suvo.
Rad na suvo dovodi do zagrevanja mehanikih zaptivaa i rotora. Kratko trajanje suvog rada ne
predstavlja opasnost za pumpu.
Kategoriki se zabranjuje regulacija rada pumpe priguivanjem na usisnoj ili dovodnoj cevi.
Prilikom instalisanja pumpe na otvorenom treba obratiti panju na neophodnost stalnog
zagrevanja pri niskim temperaturama (hladnoa), za vreme stajanja, a takoe na blagovremeno
pranjenje tenosti iz pumpe i cevovoda.
Putanje u pogon pumpe u hladnom stanju prilikom transportovanja tenosti sa razliitim
viskoznostima nedopustivo je, jer moe da dovede do oteenja pumpe.
Veina rotornih pumpi ima sigurnosni ventil za spreavanje nedoputenog povienja pritiska u
potisnom cevovodu kako bi se spreilo oteenje pumpe ili pregorevanje motora u sluaju da je potisni
vod zatvoren ili u sluaju zaepljenja. Prilikom postavljanja pumpe bez sigurnosnih ventila preporuuje se
postavljanje ventila u potisnom cevovodu, sa odvodom transportovane tenosti, po mogunosti, u
usisni rezervoar. Prilikom odvoda tenosti u pumpu neophodno je uzeti u obzir pojavu nedoputenog
zagrevanja, koje moe da izazove zaklinjavanje rotora pumpe.
U potisni vod, prema potrebi, treba ugraditi propusnu slavinu za podeavanje kritinog pritiska.
Ako se protok pumpe u procesu otvaranja zasuna ne menja, to izaziva promenljivost pokazivanja
manovakuumetra i manometra, um u pumpi i u usisnom cevovodu, a to znai zaostali vazduh u
instalaciji. U tom sluaju iz pumpe treba jo jedanput odstraniti vazduh i iznova je napuniti tenou
(startovati).
Zaptivae/radijalno osovinske zaptivae praktino ne treba opsluivati i odravati u procesu
eksploatacije. Dovoljno je povremeno vanjskim uvidom proveriti potrebnu zaptivenost vratila. Isto tako,
kod njihove eksploatacije treba se pridravati uputstva proizvoaa. Kod primene dvostrukog mehanikog
zaptivaa, fluid za ispiranje se ubacuje u zaptivni prostor obino na pritisku za 0.1-0.15 MPa viem od
usisnog pritiska pumpe i to u koliini od 4 do 8 l/h. Za odravanje neophodnog pritiska fluida za ispiranje,
njegovo hlaenje i automatsko dopunjavanje u konturu cirkulacije, slui opruno-hidrauliki akumulator
(isporuuje se zajedno sa pumpom) i postavlja se u autonomnoj konturi cirkulacije.
Transportovane tenosti, stvrdnute ili nataloene u stanju mirovanja, treba izliti iz pumpe i
cevovoda, zatim paljivo oprati pumpu i cevovode i po mogunosti odstraniti talog.
U cilju umanjenja uma i vibracija preporuuje se postavljanje pumpe na plivajui temelj, ija
masa treba da bude 3-5 puta vea od mase pumpnog agregata. Za smanjenje prenosa vibracija od
pumpe ka cevovodu i dalje prema instalaciji, ulazni i izlazni delovi cevovoda moraju da imaju elastine

8
Kontrola i praenje rada

umetke (kompenzatore, prikljuke, creva itd.). Doputena neparalelnost prikljuaka pumpe ne sme da
bude vea od 0.1 mm.
Pumpe ne mogu da se putaju u rad pri zatvorenom zasunu na potisnom cevovodu, zato to
nedopustivo poveanje pritiska moe izazvati oteenje. Zasuni na usisnom i potisnom cevovodu
ostavljaju se otvoreni. Kod pumpi sa velikom usisnom visinom preporuuje se zatvaranje zasuna na
usisnoj liniji posle zaustavljanja pumpe, da bi se spreio prazan hod pumpe pri nepotpuno zatvorenom
usisnom (prijemnom) ventilu.
Za eksplozivne i toksine fluide nije dozvoljena primena armatura od sivog liva.
U pumpama koje se zagrevaju za transportovanje visoko viskoznih tenosti, treba redovno
kontrolisati dovod i odvod tenosti za zagrevanje.

7. KONTROLA I PRAENJE RADA

U cilju sigurnosti eksploatacije pumpe, neophodno je obezbediti njenu stalnu kontrolu:
- pritisak u usisnoj cevi;
- pritisak u potisnoj cevi;
- snaga, troena elektromotorom;
- nivo maziva u sinhronizatoru;
- temperaturu maziva u sinhronizatoru.
Osim kontrole parametara pumpnog agregata neophodno je i sledee praenje rada:
- pratiti ispravnost merno-regulacione opreme;
- periodino proveravati kvalitet i koliinu maziva u sinhronizatoru;
- pratiti zaptivenost prirubnica, spojeva i curenje zaptivaa;
- pratiti poloaj rotora prema vizuelnom pokazivanju osnog pomeranja;
- pratiti periodinost zamene maziva pumpnog agregata.
Pri tome je jako vano tano se pridravati, u ovom uputstvu, datih instrukcija o tehnikom
rukovanju; obino je kontrola i praenje rada potrebno samo u prvih 3000 h rada pumpe.
Tehniko opsluivanje (TO)-osnovna i odluujua profilaktika mera, neophodna da obezbedi
siguran rad opreme izmeu remonta. Osnovnu metodu TO predstavlja osmatranje, za vreme koga se
odreuje tehniko stanje najznaajnijih elemenata postrojenja, a takoe tano odreuje obim predstojeeg
remonta.
Tehniko opsluivanje provodi se po pravilu bez zaustavljanja tehnolokog procesa.
U tehniko opsluivanje ulaze sledee aktivnosti: brisanje, ienje, redovno spoljanje
osmatranje, podmazivanje, pritezanje zaptivaa, provera stanja leaja, osmatranje stanja sastavnih
delova, spajanje i njihovo pritezanje, otklanjanje manjih defekata, delimino regulisanje, provera stanja
zatitnih ureaja u cilju obezbeenja bezopasnih uslova rada i dr.
Tehniko opsluivanje, po pravilu, mora da sadri i sledee: rezultate pregleda posmatranog
postrojenja; sve defekte, poremeaje i neispravnosti, naruavanje normalnog rada postrojenja ili sigurnosti
uslova rada; mere, preduzete za otklanjanje defekata i neispravnosti; naruena pravila tehnike
eksploatacije postrojenja tehnolokim osobljem i skup naruilaca; zabeleka o uklanjanju defekata i
neispravnosti.
Periodino tehniko opsluivanje provodi se u vremenskom intervalu od 720 h, sa periodom
zastoja od 8 h.
Za postrojenja sa neprekidnim tehnolokim procesom, periodino tehniko opsluivanje moe da
se provodi u vreme plansko-periodinog prekida rada u skladu sa zahtevima tehnolokih pravilnika.
Zadatak periodinog tehnikog opsluivanja je otklanjanje defekata, koje nije mogue otkriti ili
otkloniti u periodu rada postrojenja i sitniji remont (otklanjanje manjih defekata, zaptivnih prstenova,
podeavanje, provera uvrenosti pumpe za temelj, provera stanja spojnice i dr.; zamena rezervnih
delova tom prilikom nije predviena). Date instrukcije mogu da budu dopunjene eksploatacionim
karakteristikama u zavisnosti od konkretnih uslova i reima rada.



9
Tehniko odravanje. Otklanjanje neispravnosti rotorno bregastih pumpi

8. TEHNIKO ODRAVANJE

Odravanje, pranje i mehaniko ienje pumpe vri se "u mestu", u zavisnosti od
transportovanog medija, ispiranjem vodom, mlazom vode pod visokim pritiskom ili vodenom parom
temperature do 150 C i pritiska do 5 bara i za to nije potrebna njena demontaa, osim skidanja poklopca
glave pumpe pomou leba na njegovom vrhu.
Sinhronizatori se isporuuju u pogonski ispravnom stanju, napunjeni odgovarajuim (trajnim)
uljem (ISO 3448) kojim se podmazuju i zupanici i leaji.
Normalna temperatura eksploatacije leaja je 45-60 C, a maksimalno dozvoljena 80 C. Ako je
ona dostignuta ili premaena, pumpu je neophodno iskljuiti, leaje rasklopiti i proveriti njihovo stanje.
Temperaturu leaja treba stalno kontrolisati. Prekomerno zagrevanje leaja prouzrokovano je
nedostatkom maziva ili neodgovarajuim kvalitetom maziva. Leaji su napunjeni mau u koliini jednakoj
1/3 svog unutranjeg prostora. Novo punjenje leaja mau nije potrebno.
Zamenu ulja ne treba vriti.

9. OTKLANJANJE NEISPRAVNOSTI ROTORNO BREGASTIH PUMPI

Neispravnosti Uzroci Naini otklanjanja
Poveani zazor izmeu rotora i
kuita rotora ili izmeu rotora
Proveriti istroenost kuita rotora i rotora,
u sluaju naglaene istroenosti zameniti
elemente
Neposredno sjedinjenje usisnog i
potisnog otvora (erozija kuita
rotora)
Pumpu rasklopiti i pregledati, istroene
elemente zameniti ili odremontovati kod
proizvoaa
Podsisavanje vazduha ili
nezaptivenost u potisnom cevovodu
Proveriti zaptivenost usisnog i potisnog
cevovoda, prilikom neophodnog
zaptivanja
Nezaptivenost zaptivaa Dotegnuti ili zameniti zaptiva
Smanjena brzina obrtanja Izmeriti broj obrtaja, proveriti napon na
dovodnom vodu elektromotora
Pogrean smer obrtanja Proveriti smer obrtanja; kod elektromotora
zameniti polove
Mala viskoznost transportovanog
fluida
Poboljati hlaenje transportovanog fluida
Znaajno vii krajnji pritisak, nego
to pokazuje manometer
Osposobiti ili zameniti manometar,
proveriti potisni cevovod
Poveana viskoznost
transportovane tenosti

Povisiti temperaturu transportovane
tenosti (vodei rauna o maksimalno
doputenoj)
Nepravilno pokazivanje manometra Osposobiti ili zameniti manometar
Pumpa nepravilno napunjena

Ponoviti punjenje, obratiti panju na
briljivo otklanjanje vazduha
Zapueni usisni cevovod i korpa Proveriti i oistiti usisni cevovod i korpu
Nezaptivenost usisnog ventila ili
njegova zaprljanost
Proveriti ventil, ako je neophodno oistiti
ga
Nezaptivenost usisnog cevovoda Proveriti zaptivenost usisnog cevovoda
Nizak broj obrtaja Izmeniti broj obrtaja, proveriti napon na
dovodu elektromotora
Usisna visina via od doputene Smanjiti geometrijsku visinu usisavanja,
proveriti i oistiti usisni cevovod
Smanjenje potisnog
pritiska
Prevelika piezometrijska visina Smanjiti protivpritisak ili visinu ukupnog
pritiska

10
Otklanjanje neispravnosti rotorno bregastih pumpi

Neispravnosti Uzroci Naini otklanjanja
Poveani zazor izmeu rotora I
kuita rotora ili izmeu rotora
Proveriti istroenost kuita rotora i rotora,
u sluaju naglaene istroenosti zameniti
elemente
Neposredno sjedinjenje usisnog I
potisnog otvora (erozija korpusa)
Pumpu rasklopiti i pregledati, istroene
elemente zameniti ili odremontovati kod
proizvoaa
Podsisavanje vazduha ili
nezaptivenost u potisnom cevovodu
Proveriti zaptivenost usisnog i potisnog
cevovoda, pri neophodnom zaptivanju
Nezaptivenost zaptivaa Dotegnuti ili zameniti zaptiva
Smanjena brzina obrtanja Izmeriti broj obrtaja, proveriti napon na
dovodnom vodu elektromotora
Mala viskoznost transportovanog
fluida
Poboljati hlaenje transportovane
tenosti
Poveana viskoznost
transportovane tenosti
Povisiti temperaturu transportovane
tenosti (vodei rauna o maksimalno
doputenoj)
Zapueni usisni cevovod i korpa Proveriti i oistiti usisni cevovod i korpu
Nezaptivenost usisnog ventila ili
njegova zaprljanost
Proveriti ventil, ako je neophodno oistiti
ga
Sigurnosni ventil se otvara pri
radnom pritisku, nezaptivenost u
sedlu ventila
Zameniti ventil, proveriti zaprljanost sedla
ventila i oistiti ga
Nezaptivenost usisnog cevovoda Proveriti i zaptiti usisni cevovod
Nizak broj obrtaja

Izmeniti broj obrtaja, proveriti napon na
dovodu elektromotora
Smanjenje protoka

Usisna visina via od doputene Smanjiti geometrijsku visinu usisavanja,
proveriti i oistiti usisni cevovod
Defekti u izradi pogonskog motora Proveriti motor i njegovu snagu
Radni pritisak sabijanja znaajno
premauje manometarski
Osposobiti ili zameniti manometar,
smanjiti pritisak
Viskoznost transportovane tenosti
znaajno je via od nominalne

Povisiti temperaturu transportovane
tenosti (vodei rauna o maksimalno
doputenoj), instalirati motor vee snage
Lupanje rotora u kuitu

Pumpu rasklopiti i proveriti, oteene
elemente zameniti
Previe pritegnut mehaniki
Zaptiva
Proveriti pritegnutost zaptivaa i korigovati
je
Zasun na potisnom cevovodu nije
potpuno otvoren
Potpuno otvoriti zasun ili venti
Potrebna prevelika
snaga




Potisni cevovod je zaepljen ili
izuzetno dugaak
Prekontrolisati i obezbediti poetno stanje
cevovoda
Visina usisavanja vea od
Doputene
Postaviti poetni nivo u prijemni cevovod,
proveriti usisni cevovod i ventil na usisnom
cevovodu, ako je potrebno oistiti ih
Obrazovanje pare u pumpi Smanjiti visinu usisavanja ili poveati
pritisak u prijemnom rezervoaru
Prodiranje vazduha u pumpu kroz
usisnu liniju
Zaptiti usisnu liniju, prekontrolisati zaptiva
Izrazita istroenost obrtnih
elemenata i leaja
Pumpu rasklopiti, proveriti obrtne
elemente i leaje, i po potrebi zameniti
Nestabilan rad pumpe,
um pumpe
Jako veliki protok ili jako mali napor Ventilom regulisati reim rada pumpe do
eliminacije uma


11
Otklanjanje neispravnosti rotorno bregastih pumpi. Tehnika pomo

Neispravnosti Uzroci Naini otklanjanja
Poveano lupanje rotora Proveriti lupanje rotora
Naruen balans rotora Proveriti rotor na balansirujuem postolju
Spojnica u debalansu ili izvan ravni Podesiti ili centrirati spojnicu
Nestabilan rad pumpe,
um pumpe
Rascentriran rotor sa pogonskom
grupom
Centrirati rotore pumpe i pogonsku grupu

Defekti prilikom izrade temelja Izmeniti temelj, po potrebi izolovati temelj
plutanim ili filcanim umecima
Oscilacija cevovoda Paljivo uvrstiti cevovode
Dospevanje vazduha u pumpu Proveriti zaptivenost cevovoda
Nedovoljna uvrenost pumpe Dotegnuti temeljne vijke za temelj
Razraeni zazori za podmazivanje
u ulocima leaja
Uloke leaja zameniti, obezbediti
(osigurati) zazor za podmazivanje
Poveana vibracija
pumpe
Vibracija cevovoda Otkloniti vibraciju
Primese u transportovanoj tenosti
pred usisnim cevovodom
Oistiti cevovod
Primese u transportovanoj tenosti
pred potisom
Izvaditi rotore i oistiti ih
Abrazivne i agresivne primese Ispitati postojanost kvaliteta materijala u
transportovanoj tenosti
Napon od cevovoda predaje se
pumpi

Zameniti uvrenje cevovoda,
obezbedivi pripajanje pumpi bez
pritezanja; proveriti centriranost agregata
Suvo trenje u leajima
Rasklopiti leaj, proistiti ga i sastaviti sa
novim mazivom
Nedovoljan protok maziva,
istroenost zupanika

Zameniti mazivo i zupanike, ispustiti
mazivo, proistiti sinhronizator, usuti isto
mazivo
Pumpa se brzo troi

Povieni pritisak unutar kuita
rotora pumpe usled podlivanja pod
rotorom
Proveriti mesta zaptivenih spojeva
(sastava), ustanoviti novi gumeni prsten
(O-prsten)
Odlomljena bona strana ventila na
usisnom cevovodu
Demontirati ventil (zasun)

Zaprljani filter na usisnom cevovodu Oistiti filter
Nezaptivenost u usisnom cevovodu Proveriti spoj na sastavu usisnog
cevovoda
Visina usisavanja vea
od doputene
Ustanoviti nivo u prijemnom rezervoaru,
proveriti usisni cevovod i prijemni ventil,
ako je neophodno oistiti ih
Pri putanju pumpe u
pogon ne nastaje protok
tenosti i nema pritiska u
potisnom cevovodu
Pumpa nije napunjena Napuniti pumpu ponovo.

10. TEHNIKA POMO

Ako ni pored samostalnih pokuaja ne moe da se otkloni uzrok neispravnosti rada pumpe, treba
se obratiti SLOMAN-ovom servisu. Kod svake reklamacije potrebno je navesti detaljan opis zastoja
pumpe.
Ovo tehniko uputstvo izdaje se za svaku SLOMAN rotorno bregastu pumpu posebno i nosi
proizvodni broj pumpe na prednjoj strani.
Kada koristite uputstvo, prvo kontroliite da li je proizvodni broj pumpe na prednjoj strani
identian sa brojem na natpisnoj tablici pumpe.
U svim kontaktima sa SLOMAN-om, molimo da navedete proizvodni broj, za pravilnu identifikaciju
SLOMAN rotorno bregaste pumpe.

12
Tehniki zahtevi prilikom remonta i rashoda pumpe. Lista rezervnih delova

11. TEHNIKI ZAHTEVI PRILIKOM REMONTA I RASHODA PUMPE

U sluaju neispravnosti, zahteva se demontaa i montaa pumpe u skladu s eksploatacionom
dokumentacijom za pumpu, prenosnik i elektromotor.
Pumpa i njeni sastavni delovi (elementi) predaju se na kapitalni remont u stacionarnim uslovima
posle 25920 h rada, sa zastojem od 96 h za pumpe protoka do 10 m
3
/h, a 120 h za vee protoke. U
sluaju kada zbog tehnikog stanja nije obezbeeno doputeno eksploataciono odstupanje napora pumpe
od najvie -12 % pri nominalnom protoku ili u sluaju ispada pumpe iz pogona zbog kvara, remont se
provodi i pre ovog roka.
Otpisivanje elemenata pumpe sledi posle 100000 h rada.
Garantni rok odremontovanih pumpi iznosi 6 meseci od dana montae i putanja u rad, odnosno
12 meseci od dana isporuke. Tom prilikom, zamena zaptivaa i O-prstenova usled habanja ne predstavlja
reklamaciju odremontovane pumpe.

12. LISTA REZERVNIH DELOVA

Lista rezervnih delova ukljuuje kompletnu listu delova koji se koriste prilikom sastavljanja bilo kog
tipa rotorno bregaste pumpe. Zato se, za svaku stavku moe nai broj opcije. Na primer, rotori su na
raspolaganju u razliitim duinama, ali u vaoj pumpi se koristi samo jedna duina.
Za narudbu potrebnih rezervnih delova neophodno je prema listi rezervnih delova dostaviti
sledee:
- poziciju i naziv rezervnog dela pumpe;
- tip pumpe;
- proizvodni broj pumpe.
Dodatni rezervni delovi (pozicije) koji nisu standardni, odnosno nisu obuhvaeni listom rezervnih
delova, naruuju se specificiranim zahtevom.



























13
Lista rezervnih delova

POZICIJA BROJ
KOMADA
NAZIV DELA PRIMEDBA
1 3 Horizontalna oslona stopa
2 1 Kuite sinhronizatora
3 1 Poklopac
4 1 Kuite rotora
5 2 Nosa leaja
6 1 Vratilo due
7 1 Vratilo krae
8 2 Rotor
9 1 Poklopac sinhronizatora
10 4 Konino valjani leaj
11 2 Distantna aura
12 1 Zupanik 1
13 1 Zupanik 2
14 1 Osigura
15 1 Navrtka
16 1 Uiasti vijak za dizanje
17 6 Vijak sa estougaonom rupom
18 6 Vijak sa cilindrinom glavom
19 2 Vijak sa cilindrinom glavom
20 4 Navojni ep
21 8 estostrana kapasta navrtka
22 8 Usadni (svorni) vijak
23 2 O-prsten
24 1 Steza 1
25 1 Steza 2
26 1 Osigura
27 1 Navrtka
28 3 Klin
29 2 ivija
30 2 ivija
31 6 Vijak sa estostranom glavom
32 11 Uvrtni vijak
33 2 O-prsten
34 2 Mehan. zapt./Osov. zapt. prsten
35 2 O-prsten
36 2 Vijak sa cilindrinom glavom
37 1 O-prsten
38 2 Radijalno osovinski zaptiva
39 1 Radijalno osovinski zaptiva
40 1 Natpisna tablica
41 8 Vijak sa cilindrinom glavom
42 2 Vertikalna oslona stopa
43 2 Klin






14
Lista rezervnih delova




















































Rotorne pumpe, d.o.o., Aleja marala Tita 23, 24000 Subotica, Srbija
Tel: ++381-(0)24-530-603, Fax: ++381-(0)24-694-411
E-mail: sloman@sloman-pumps.com, Web site: sloman-pumps.com

You might also like