KALENDARI I BIBLIJA

Petrovi Branko
e-mail: bpshalom@yahoo.co.uk
OSNOVNI VREMENSKI PERIODI
Uvod
Slaganje kalendara nije nimalo jednostavan problem, to potvr!uje i "injenica
da su svi narodi vie puta tokom svoje istorije mijenjali tip kalendara prema kojem
su ra"unali dane, mjesece i godine. #ako je do danas registrovan jedan ogroman
broj ra$nora$nih kalendara, no svi oni su direktno ili indirekno ve$ani $a nebeska
tijela koja %kru&e% oko 'emlje (vidjeti i )*+,+-.P)/,0 B1,#0*,+0, uvod u temu
%+alendar%2.
0li, da ne bismo bili u dilemi stvorenoj %3avilonom% svih moguih kalendara,
4ospod je u svojoj rije"i dao jednostavna i prakti"na uputstva $a ra"unanje
vremena, koje ina"e ima, istina ne odlu"ujuu, ali $ato kao to e se vidjeti, sigurno
$na"ajnu ulogu u programiranju Bo&jeg djelovanja na 'emlji kao i na nebu. /a
vrijeme igra $na"ajnu ulogu govori nam Bo&ja rije" ve na samom po"etku, u
i$vjetaju o stvaranju &ivota na 'emlji. 5itav jedan dan sedmice stvaranja &ivota na
'emlji bio je posveen stvaranju $nakova vremena:
"Potom ree Bog: neka budu vidjela na svodu nebeskom, da dijele dan i no,
da budu znaci vremenima i danima i godinama;
I neka svijetle na svodu nebeskom, da obasjavaju zemlju. I bi tako.
I stvori Bog dva vidjela velika: vidjelo vee da upravlja danom, i vidjelo manje
da upravlja nou, i zvijezde.
I postavi i Bog na svodu nebeskom da obasjavaju zemlju.
I da upravljaju danom i nou, i da dijele svjetlost od tame. I vidje Bog da je
dobro.
I bi vee i bi jutro, dan etvrti." !".#oj.":"$% "&'
/akle, osnovna uloga nebeskih tijela sa 'emaljske perspektive jeste da prema
njima ra"unamo vrijeme, ta"nije vremenske periode (cikluse2, pored uloge
%obasjavanja%, tj. modernijim rje"nikom re"eno, $ra"enja energije toliko potrebne
biljnom i &ivotinjskom svijetu na 'emlji. 1a"unanje dnevnih perioda (ili prosto, dana2
je najo"iglednije i najjednostavnije, mjese"nih perioda malo komplikovanije, jer
uklju"uje u sebi i dane, a godina najkomplikovanije jer uklju"uje i dane i mjesece.
6ao to se vidi, u periode de7inisane nebeskim vidjelima nije uklju"ena sedmica, i
$ato ona $au$ima posebno mjesto i njeno porijeklo, $na"aj i uloga e biti obra!eni u
posebnom djelu knjige.
.pte je po$nato da su osnovni vremenski periodi, na kalendarskom nivou,
dan, sedmica, mjesec i godina. 8e!utim, malo je, ili bolje rei nimalo nije po$nato
da su granice ovih perioda u Bibliji odre!ene sledeim ta"kama:
6ako i $ato se tako ra"una, kao i $ato danas postoje sva ova druga
ra"unanja, kao i $ato je ovo prirodno, biblijsko ra"unanje dobilo pe&orativan
pri$vuk, shvatiemo kad prou"imo ovaj dio knjige, a jo potpunije, tek nakon malo
2
dan - $alaskom sunca
sedmica - abatom
mjesec - mladinom
godina - ravnodnevnicom
dubljeg ra$umijevanja Bo&jeg vremena i pra$nika, tj. nakon prou"ene cijele tematike
ove knjige.
Dan
Period od jednog dana je, $ahvaljujui njenom kru&nom obliku, odre!en
'emljinom rotacijom oko svoje ose, pri "emu mali uticaj ima i revolucija oko Sunca.
Postoje dvije prirodne ta"ke koje bi se mogle u$eti kao granice $a ra"unanje dana,
to su i$la$ak i $ala$ak sunca. *a osnovu biblijske tradicije, kao i tradicije naroda
Bliskog istoka (najstariji podaci se mogu nai "ak u i$vjetajima vavilonskih
astronoma pisanim klinastim pismom na glinenim plo"ama2 $a granice se u$imaju
u$astopni $alasci sunca. 6ao glavni dio dana u Bibliji se smatra, naravno, obdanica,
dok no predstavlja pasivni dio, re$ervisan $a odmor.
,nteresantno je da u Bibliji ne postoji stih koji eksplicitno de7inie granice dana.
Postoje samo indirektni stihovi, kao to je 9 8oj. :9::; u paru sa < 8oj. 9<:= koji
govore o pra$novanju pra$nika prijesnih hljebova:
"Prvoga mjeseca etrnaesti dan uvee ponite jesti prijesne ljebove pa do
dvadeset i prvoga dana istoga mjeseca uvee." !( #oj. "(:")'
"* petnaestoga dana istoga mjeseca praznik je prijesnije ljebova +ospodu;
sedam dana jedite ljebove prijesne." !, #oj. (,:-'
>sput budi re"eno, radi se o tipi"nom primjeru prividnog neslaganja biblijskih
stihova, odnosno tipi"nom biblijskom stilu kojim se ista stvar, doga!aj ili li"nost
opisuje sa ra$li"itih uglova gledanja (i $a )van!elja bismo mogli rei da pripadaju toj
kategoriji2, a to omoguuje njihovu dublju i svestraniju spo$naju. .vdje je o"ito da
stih i$ druge 8ojsijeve u stvari samo preci$nije de7inie vrijeme pra$novanja ovog
pra$nika, jer i$gleda da svi ,$railjci tada nijesu ba bili sigurni od kad do kad da
ra"unaju svaki pojedini dan. Sledei primjer tako!e paralelnih stihova daje isti
re$ultat. 1adi se isto o pra$niku, ovaj put, danu o"ienja:
"* deseti je dan toga mjeseca sedmoga dan oi.enja; sabor sveti neka vam
je, i muite du.e svoje.../ taj dan nemojte raditi nijednoga posla..." !, #oj.
(,:(0.()'
"1ubota poivanja neka vam bude, i muite du.e svoje; devetoga dana istoga
mjeseca kad bude vee, od veera do veera praznujte poinak svoj." !, #oj.
(,:,('
'aklju"ak je jo jasniji, deseti dan u stvari po"inje devetog dana nave"e, a
$avrava naredne ve"eri. 8u"enje sopstvenih dua i po"inak (tj. obustava rada2 su
dodatna potvrda da se $aista radi o istom danu. *o da ne bi bilo dileme potrudio se
*ovi 'avjet. 1adi se o opisu raspea i vaskrsenja 4ospodnjeg. .vdje treba biti
pa&ljiv jer se koristi gr"ka rije" .PS,0 koju je 3uk svugdje preveo sa %uve"e% i
sli"no, a "ije je $na"enje prema Sencovom rje"niku %ve"e, u ?evreja od = sati uve"e
do po"etka noi, u irem smislu vrijeme popodne od < do = sati% (S. Senc,
4r"ko-hrvatski rje"nik, 'agreb, reprint :@;; i$danja i$ :@:A.g.2. /akle, radi se o
vremenu prije iBili poslije $alaska sunca, a o "emu se ta"no radi u konkretnom
slu"aju treba pogledati u kontekst. *aveemo prvo djelove stihova ve$ane $a
vrijeme skidanje tijela 4ospodnjeg sa krsta i polaganja u grob:
"* kad bi uvee, do2e ovjek bogat iz *rimateje... zamoli za tijelo Isusovo... i
metnu ga u novi svoj grob..." !#at.(0:30%-4'
3
"I kad bi uvee !jer bija.e petak to jest uoi subote', do2e 5osi6 iz *rimateje...i
zaiska za tijelo Isusovo... a Pilat se zaudi da je ve umro... i metnu ga u
grob..." !#k."3:$(%$-'
"I gle, ovjek, po imenu 5osi6... iz *rimateje... zaiska tijelo Isusovo... i metnu
ga u grob... i dan bija.e petak, i subota osvita.e." !7k.(,:34% 3$'
"* potom 5osi6 iz *rimateje... i 8ikodim... uze.e tijelo Isusovo... ondje dakle
petka radi 5evrejskoga, jer blizu bija.e grob, metnu.e Isusa." !5ovan
"&:,)%$('
,$ navedenih stihova je o"ito kao prvo da je dan sahrane bio petak uve"e (tj.
uo"i iBili odmah nakon $alaska sunca2, a s druge strane uo"i samog po"etka subote
(koja teoretski, $a sad, mo&e po"eti ili sa $alaskom sunca ili sa i$laskom sunca2.
/akle sla&e se jedino uve"e uo"i $alaska sunca (ovdje je primjenjeno
7ormalno-logi"ko pravilo (0 ili B2 C (0 ili +2 D 02. Sada se vidi i $na"enje $bunjujuih
rije"i: .PS,0S - ovdje $na"i kasno popodne uo"i $alaska sunca, a %osvitanje%
subote predstavlja meta7oru kojom se usled nedostatka odgovarajueg termina
i$ra&ava nastupanje subote.
Sli"nu situaciju imamo kod opisa &ena mironosnica:
"* po veeru subotnom na osvitak prvog dana nedjelje do2e #arija #agdalina
i druga #arija da ogledaju grob." !#at. ():"'
"I po.to pro2e subota, #arija #agdalina i #arija 5akovljeva i 1olomija kupi.e
mirisa da do2u i poma9u Isusa. I vrlo rano u prvi dan nedjeljni do2o.e na grob
oko sunanoga ro2aja." !#k. "-:".('
"* 9ene koje bijau do.le sa Isusom iz +alileje... a u prvi dan nedjeljni do2o.e
vrlo rano na grob, i doneso.e mirise .to pripravi.e..." !7k. (,:33, ($:"'
"* u prvi dan nedjelje do2e #arija #agdalina na grob rano, jo. dok se ne
bje.e rasvanulo..." !5ovan (4:"'
,$ ovih stihova se mo&e $aklju"iti kao prvo da su navedene &ene dole na grob
u prvi dan nedjelje, pri "emu jo nije bilo svanulo. /akle prvi dan nedjelje je po"eo
prije svanua. 0 i$ 8arkovog evan!elja se vidi da su &ene kupile mirisa nakon
subote. ."ito, da se nijesu budile prije svanua, ve su po dananjoj praksi
svetkovanja subote (%. kako br$o ("itaj, naj$ad2 subota je prola...%2 otr"ale odmah
po $alasku sunca da kupe mirise, a ujutro rano u $oru pole na grob.
'na"enje dana u svijetlu sedmice stvaranja je posebno ra$motreno u djelu
#,P.-.4,?0 S)/8,+).
Dan = godina i sl.
6ada se u$me 'emljina kugla u globalu dola$i se do nekih "udnih situacija, koje
kao da opovrgavaju valjanost gore navedene de7inicije dana. #e kriti"ne ta"ke su
"asovna granica i polarne oblasti. *aime, $ala$ak sunca, a time i po"etak dana se
postepeno pomjera kako se ide od istoka prema $apadu ('emlja se obre
suprotno2, tako da jedan dan na "itavoj 'emljinoj kugli traje u stvari E; "asova. 'a
granicu na kojoj po"inje i $avrava dan je napravljena t$v. "asovna granica, koja
predstavlja jedan i$lomljeni meridijan i prote&e se od Beringovog moreu$a na
sjeveru preko siunih ostrva .keanije do ju&nog pola. -ijevo i desno od te granice
ra$lika u vremenu u svakom trenutku i$nosi cijeli jedan dan (pa se mo&e desiti da
putnici koji danas putuju i$ #okija stignu na Favaje ju"e. >nutar polarih krugova
imamo sasvim druga"iji problem. .vdje se bukvalno ispunjavaju rije"i:
"... na svaki dan po godinu..." !$ #oj. "$:,$' i
4
"... po jedan dan dajem ti za godinu." !5ez. $:-',
jer $bog $akrivljenosti ekvatorijalne ravni prema ravni ekliptike, od proljene
ravnodnevnice do jesenje ravnodnevnice na sjevernoj polarnoj oblasti imamo dan, a na
ju&noj no, i obratno tokom $imskog perioda.
1a$log $a oba ova 7enomena mislim da treba tra&iti u Potopu, kao i doga!aju i$
vremena Galeka, sina )verovog kada se %... ra$dijeli $emlja...% (: 8oj. :A:9H2.
*aime, i i$ Biblije i i$ geologije, da se $aklju"iti da je prije potopa i neposredno
nakon njega postojalo samo jedno kopno, tj. prakontinent, koji se mo&da nala$io u
oblasti oko ekvatora koncentrisan oko dananjeg Blisko-isto"nog regiona. 0 i dan
danas su polarne oblasti prakti"no nenaseljene, a oblast oko "asovne $one
sa"injavaju rijetka siuna Paci7i"ka ostrva, to po meni nije slu"ajno.
4lavni dio dana svakako predstavlja obdanica, dok je no namijenjena
prvenstveno $a po"inak. /ananje, opte prihvaeno ra"unanje dana od ponoi do
ponoi su uveli 1imljani.
Dan na Novoj Zemlji
S ob$irom na stihove i$ .tkrivenja:
:I noi tamo nee biti vi.e, i nee im trebati svjetlost lampe ni svjetlost sunca,
jer +ospod Bog e i obasjavati i oni e carovati u vjeke vjekova.
I ree mi ;<ve rijei su vjerne i istinite. I +ospod Bog duova proroki posla
an2ela svojeg da objasni .ta mora da se desi uskoro.=> !<tkr. ((: 3%-'
postavlja se pitanje, koja je uloga dana i kalendara uopte na *ovoj 'emlji.
8ogue rjeenje ovog problema je u t$v. velikim sedmicama (vidi #,P.-.4,?0
S)/8,+)2, tj. 7raktalnom karakteru Bo&anskog vremena.
Sedmica
Po$nato je da su danas dani podijeljeni na sedmice. Po Bibliji sedmi dan je
subota (na jevrejskom I0B0# D odmor, prestanak rada2 i uveden je po u$oru na
sedmicu stvaranja u kojoj je 4ospod $a est dana stvorio nebo i $emlju, a %po"inu u
sedmi dan od svijeh djela svojih, koja u"ini% (: 8oj. 9:92. Subota je "ak uvrtena u
deset Bo&ijh $apovjesti, gdje se opet ponavlja:
"5er je za .est dana stvorio +ospod nebo i zemlju, more i .to je god u njima; a
u sedmi dan poinu; ?*@< je blagoslovio +ospod dan od odmora !lit. dan
.abat' i posvetio ga." ( #oj. (4:""'
*o, danas smo svjedoci da preovla!uju sedmice kod kojih je dan odmora, a
time i 7akti"ki sedmi dan *)/?)-?0 ili P)#06. *edjelju (dan sunca2 kao dan
odmora su uveli 1imljani. 0rapi su petak uveli kao dan molitve, to se danas
pretvorilo u neradni dan.
4rupisanje dana u sedmice nala$imo jo kod starih 3avilonjana, dok na$ivi $a
dane u indoevropskim je$icima imaju astroloko porijeklo. Svaki dan je bio ve$an $a
neko od tada po$natih nebeskih tijela. #ako imamo:
5
*a sli"an na"in je svaki sat u danu bio posveen nekoj planeti, s tom ra$likom
da ovdje imamo druga"iji raspored, tako da na kraju ispada da svaki dan $apo"inje
sa odgovarajuim satom. *a primjer prvih sedam sati ponedjeljnika su posveeni
redom: 8jesecu, Saturnu, ?upiteru, 8arsu, Suncu, 3eneri i 8erkuru. /vadeset
"etvrti sat je posveen onda ?upiteru, a prvi sat sledeeg dana je posveen 8arsu,
dakle taj dan je 8arsov dan, itd. .ve na$ive $a dane danas sreemo kod evropskih
naroda i to je interesantno u ,ndiji.
Mjesec
Period od jednog mjeseca je kao to to samo ime ka&e uslovljen revolucijom
8jeseca oko 'emlje i opet sa Suncem kao ne$aobila$nom re7erencom. 8jesec
obasjava 'emlju svjetlou koju on prima od Sunca. 6ada se 8jesec nala$i ta"no
i$me!u Sunca i 'emlje (mijena, astronomski mlad mjesec2, sva svjetlost se
prakti"no vraa ka Suncu, pa se osim toga i $bog njihove prividne bliskosti, ne mo&e
primjetiti golim okom (osim u slu"aju pomra"enja sunca2, a to je mogue tek kad se
malo odmakne od Sunca i to samo neposredno nakon Sun"evog $alaska. .vaj
trenutak se u Bibliji na$iva mlad mjesec ili 8-0/,*0. 3a&no je upamtiti da je
mladina vidljiva neposredno *06.* '0-0S60 S>*+0 u vidu srpa u obliku
$atvorene $agrade ) (na $apadu svakako2, dok je srp u obliku slova + vidljiv samo
rano ujutro prije mijene (i to na isto"noj strani neba2.
/an (ra"unat sa $alaskom sunca2 u kome je golim okom uo"ena mladina
predstavlja prvi dan u mjesecu, i u starom ,$raelu se posebno obilje&avao.
*e$godna strana ovakvog uo"avanja mladine predstavlja "injenica to se golim
okom srp mladog mjeseca mo&e uo"iti najvjerovatnije tek 9= "asova nakon stvarne
astronomske mijene, i to pri vedrom nebu (?oachim 8ayer, :@9J. .S80*,S+F)
'),#1)+F*>*4)*, -eip$ig, str. E, u "lanku 8uhameda 6antard&ia,
F,/K1)#S6, 60-)*/01...2, to je u ovoj knji$i prihvaeno kao re7erenca $a
prora"un po"etka prirodnog mjeseca. Sam 8uhamed 6antard&i, me!utim, navodi
na osnovu teoretskih prora"una, da se otrim okom srp mladine mo&e primijetiti oko
:=.H "asova nakon astronomske mijene, umjereno otrim okom 9<.H "asa nakon
mijene, a normalnim okom EA.H "asova nakon mijene, svakako po vedrom vremenu.
8jesec se obrne oko 'emlje u prosjeku $a 9J.<9:== dana, dok period od
jednog mladog mjeseca (astronomskog2 do prvog sledeeg traje prema veoma
preci$nim podacima u prosjeku 9@.H<AH;; dana (9@ dana :9 "asova EE minuta i 9.;
sekundi2, dok realno mo&e da odstupa i po sedam "asova u plusu ili minusu.
1a$lika od skoro dva dana i$me!u perioda i$me!u dvije mladine i revolucije
8jeseca oko 'emlje, nastupa $bog kru&enja cijelog sistema 'emlja - 8jesec oko
Sunca. 8e!utim, to je $a nas bitno, period od mjesec dana, ra"unat prema
>.5)*,8 mladinama mo&e trajati samo ili punih 9@ ili <A dana. 6ada se 'emlja
6
Sun"ev dan D nedjelja
8jese"ev dan D ponedjeljak
8arsov dan D utorak
8erkurov dan D srijeda
?upiterov dan D "etvrtak
3enerin dan D petak
Saturnov dan D abat
nala$i i$me!u Sunca i 8jeseca ovaj je vidljiv nou kao svijetli krug i na$iva se puni
mjesec. ,nteresantno je uo"iti da puni mjesec pada uvijek na polovini mjeseca, a to
je oko petnaestog u mjesecu. 6ada bi se ravan 8jese"eve putanje nala$ila potpuno
u istoj ravni kao 'emlja, imali bismo svakog mjeseca jedno pomra"enje Sunca ($a
vrijeme mladog mjeseca2 i jedno pomra"enje mjeseca ($a vrijeme punog mjeseca2,
a ovako se to deava u manjoj ili veoj mjeri samo po par puta godinje. ,$me!u ove
dvije ta"ke nala$e se prva i $adnja "etvrt. Prva "etvrt i$la$i sa $alaskom sunca, dok
$adnja "etvrt $ala$i sa i$laskom sunca.
3eina starih naroda je ra"unala mjesec na ovaj na"in (Semiti, 4rci, 1imljani,
stari Sloveni, ,ndijci, 6ine$i itd.2. >tvr!eno je da je "ak i t$v. preistorijski "ovjek i$
6amenog doba (po evolucionoj teoriji, prije oko :AA,AAA godina LM2 bilje&io
mjese"eve mijene(LM2 (8arshak, 0., %)Nploring the 8ind o7 ,ce 0ge man%,
*0#,.*0- 4).410G,+, 3ol.:EJ, ?an. :@JH, str. =E-;@2. /anas mjesec na ovaj
na"in ra"unaju samo ?evreji, muslimani i t$v. primitivna plemena do kojih nije doprla
%civili$acija% (kao to je ju&no-ameri"ko pleme indijanaca opisano u
romanu-autobiogra7iji %-eptir% od 0nri Iarijera B+hariere Fenri, P0P,--.*B2.
Saros i Metonov ciklus
?o je 3avilonskim astronomima bilo po$nato $a period, po$nat pod na$ivom
S01.S (D %ponavljanje% na staro-egipatskom2. *aime, pomra"enja Sunca i 8jeseca
se ponavljaju svakih =H;H.<<<< dana, a skoro istu tu du&inu imaju 99< sinodalna
mjeseca (=H;H.<9: dana D :@ godina manje dva mjeseca2. #ako je "uveni gr"ki
7ilo$o7 #ales i$ 8ileta, po$navajui S01.S, predvidio potpuno pomra"enje Sunca
koje se desilo u 8aloj 0$iji, kako su prora"unali astronomi, 9;. maja H;H g. pne.
*o, $a nas je mnogo interesantniji jedan drugi ciklus, koji i$nosi ta"no :@
godina. *aime, kada se u ovom periodu lunarnoj godini od :9 lunarnih mjeseci doda
trinaesti (ba ne$godno $a sujevjerne2 interkalarni mjesec dola$i se prakti"no do
istog dana, ra"unatog prema ravnodnevnici. 1a"unajmo:
:@ godina D :@ N <=H.9E99 D =@<@.=A:; dana, a
(:@ N :9 O J2 mjeseci D 9<H mjeseci D 9<H N 9@.H<AH;; D =@<@.=;;:; dana.
/akle, poslije :@ godina, $aista se dola$i do istog dana, a ra$lika i$nosi A.A;=9
dana (9 sata i E minuta2. .vaj ciklus je prvi uo"io 4r"ki astronom 8eton, E<9. g.
pne. (mada je mogue da su $a ovaj ciklus $nali jo ranije 3avilonjani2, i po njemu je
na$van 8etonov ciklus, a predstavlja osnovu $a sve kasnije predvidljive
lunarno-solarne kalendare.
8e!utim, sli"no julijanskom kalendaru, ova greka nije uo"ena sve do srednjeg
vijeka, tako da nakon 99A Bta"nije (: B A.A;=E2 N :@ D 9:@.;@2 godina datum ra"unat
po 8etonovom ciklusu se pomjera $a jedan dan una$ad, dok se po"etak mladine
ra"unate prema gregorijanskom kalendaru pomjera $a dan unaprijed.
Zlatni brojevi
6ako je u stara vremena smatrano da sun"na godina traje ta"no <=H i kvarat
dana, i da je 8etonov ciklus be$ mane, nastaje haos po$natiji pod na$ivom %$latni
brojevi%. 'latni brojevi, naime, predstavljaju tabelu u kojoj su prika$ani po"eci
lunarnih mjeseci u toku :@-to godinjeg 8etonovog ciklusa, u okviru mjeseci
julijanskog kalendara. /a bismo imali pregled o greci koja se nakupi tokom vjekova
opet moramo da ra"unamo:
7
:@ julijanskih godina D :@ N 9=H.9H D =@<@.JH dana
:@ lunarnih godina D 9<H mjeseci D 9<H N 9@.H<AH;; D =@<@.=;;:; dana.
1a$lika i$nosi A.A=:; dana (: sat i 9@ minuta2 na :@ godina, odnosno : dan na
<AJ.E godine.
/rugim rije"ima, pretpostavimo da je 9:. marta jedne godine $apo"eo 8etonov
ciklus, gregorijanska i julijanska era. Poslije <AE godine (:= 8etonovih punih
ciklusa2 po julijanskom kalendaru stvarna mladina pada 9A marta, dok po
gregorijanskom i$me!u 99. i 9<. marta, dok na osnovu $latnih brojeva na 9:. mart
tekue julijanske, odnosno :@ mart gregorijanske godine.
*akon =AA godina, stvarna mladina pada :@. marta julijanske, odnosno 9E.
marta gregorijanske, dok prema $latnim brojevima 9:. marta julijanske i 9=. marta
gregorijanske godine.
(.naj ko je u potpunosti ra$umio ovaj odjeljak mo&e da bude siguran da
posjeduje vie nego natprosje"nu inteligenciju.2
Mladina u Izrailju
,nteresantno je $nati kako se odre!ivala mladina u starom ,$railju. Po tradiciji bi
svetenici u Framu o"ekivali svjedoke u vremenu u kome se o"ekuje mladina i ako
bi se i$vjetaji dva svjedoka ("itaj H 8oj. :@::H2, ispitanih $asebno, poklapali, u
?erusalimu bi se "ulo trubljenje truba (E 8oj. :A::A2, a na 8aslinskoj gori bi se
upalila vatra, kao signal, koji bi se ubr$o na isti na"in rairio po "itavom ,$railju. 8alo
je po$nato da su ti vjesnici mladine imali pravo da prekre "uveno ograni"enje hoda
subotom na 9AAA koraka, i da se deavalo da su na abat prela$ili desetine, pa "ak
i stotine kilometara (?ack Ginegan, F0*/B..6 .G B,B-,+0- +F1.*.-.4P2.
#ako je bilo $apravo sve do raseljenja :A plemena, kada su se naselili t$v.
Samarjani koji su i$ $abave $nali da upale i la&ne signale. .d tada se mladina
objavljivala preko glasnika, i to sve dok i to (pod QblagimR pritiskom QhrianaR koji su
bili $avidni to $avise od ?evreja kod odre!ivanja pra$nika vaskrsenja 4ospodnjeg2
nije bilo $abranjeno od strane rimskog prokuratora u ?udeji u ,3 vijeku nove ere.
#ada se poka$alo da su svetenici u stvari ve odavna imali tajnu 7ormulu $a
prora"unavanje kalendara (to u sebe uklju"uje i predvi!anje mladina2, jer su
odmah po"eli da se i$daju unaprijed prora"unati kalendari $a narednu godinu (otuda
vode porijeklo i dananji crkveni kalendari2. .vaj postupak $a prora"un ovog
kalendara, koji je i $a dananje prilike dosta komplikovan, je u osnovi otkrio <H@
god. patrijarh Filel ,,, da bi sa"uvao jedinstvo tadanjeg ,$raela. 6od ovakvog
ra"unanja, mjeseci naj"ee imaju nai$mjeni"no 9@ i <A dana, s tim to se deava i
da dva mjeseca u$astopno imaju po <A dana. Pod 1.I FF./)I-om se
podra$umijeva prvi dan u mjesecu, ali i <A-ti dan prethodnog mjeseca.
> Bibliji se ne spominju svi mjeseci, a i ovi koji se navode imaju dva na$iva,
jedan od prije, a drugi nakon 3avilonskog ropstva. ,mena mjeseci i$
pred-vavilonskog doba odgovaraju naj"ee nekom prirodnom 7enomenu koji se
deavao u to doba godine (sli"no staro-srpskom ili moderno-hrvatskom lipanj -
cvjetanje lipe, sije"anj - najpogodnije vrijeme $a sje"u ume, travanj, srpanj itd.2. 'a
nas je najinteresantnije da $namo da 03,3 $na"i $relo &ito (jer je u to vrijeme
sa$rijevao je"am $a &etvu2, a otuda $na"i i proljee u modernom jevrejskom.
8jeseci od trideset dana se smatraju P.#P>*,8 a oni od 9@, 61*?,8 mjesecima.
8
Mladina kod hri!ana
6od hriana danas, mladine se spominju samo nausput u crkvenim
kalendarima, ali je $ato jo manje po$nato da se u po$adini %hrianskih% "isto
solarnih kalendara kriju lunarno-solarni kalendari, a najvie $bog odre!ivanja
datuma 3askrsa (odnosno pra$nika vaskrsenja Fristovog2. *aime, i pored otpada i
prelaska na rimski solarni kalendar, hriani su se trudili da $a ovu priliku $adr&e
i$vorno biblijsko ra"unanje vremena. 3a&nu ulogu u tome je i$gleda odigrao *ikejski
sabor.
Pored ostalih goruih problema i$ tog vremena, ovaj sabor se dotakao i
problema pra$novanja vaskrsa jer je veina hriana na istoku pra$novala 3askrs
kad i ?udeji svoju %staro$avjetnu% Pashu. .vaj sabor je donio samo na"elnu odluku
da svi hriani treba da proslavljaju Pashu u isto vrijeme i osudio one hriane koji
su slavili Pashu kad i ?udeji. 6asnije, je me!utim uvedeno predanje po kome se
3askrskrs morao pra$novati strogo poslije proljene ravnodnevnice, i to prve
nedjelje poslije punog mjeseca i poslije :E-tog dana jevrejskog mjeseca nisana
(1adomir 3. Popovi, ./0B10*0 /.6>8)*#0 30S,-?)*S6,F S0B.102.
Problem oko vaskrsa nije doao toliko do i$ra&aja $bog navedene odluke, koliko
$bog "injenice da su hriani mladinu mjeseca nisana i odgovarajui puni mjesec
ra"unali na osnovu sistema $latnih brojeva koji se ba$iraju na 8etonovom ciklusu i
julijanskoj godini, dok se ravnodnevnica i$jedna"ava sa 9:. martom julijanskog
kalendara. #ako danas, skoro :JAA godina nakon sabora u *ikeji, t$v. nikejski $latni
brojevi padaju vie od pet dana nakon stvarne mladine, dok %ravnodnevnica% pada
"ak :< dana nakon stvarne.
8alo je po$nato da je sa re7ormom julijanskog kalendara, 1imska crkva i$vela i
re7ormu lunarno-solarnog kalendara. >mjesto sistema $latnih brojeva, matemati"ar
(i ljekarLM2 0loj$ -ili je i$mislio sistem t$v. )P06#,, koji se i danas primjenjuje u ovu
svrhu na $apadu. > ovoj emi, koja po 7ormi jako podsjea na sistem $latnih
brojeva, 7igurie ciklus od <A godina, pri "emu se dobija i$vanredna ta"nost.
8e!utim, sada se $bog danas narasle greke judejskog matemati"kog kalendara,
deava da se %kri% odluka nikejskog sabora, po kome 3askrs ne smije pasti na dan
ili prije judejske Pashe (.tac 3icko #omai, :;@;, P.3,)S# ?)31)?S6.40,
?>-,?)30 , 414>1.30 60-)*/010, ob$irom na svetkovanje va$menog
blagdana, Br$otiskom %6atoli"ke hrvatske tiskarne%, 'adar.
*a osnovu tipolokog ra$matranja, koji je i$lo&en u djelu #,P.-.4,?0
P10'*,60, pra$nik 3askrsa se i$jedna"ava sa staro$avjetnim pra$nikom %obrtnih
snopova% koji su najvjerovatnije padali u prvu nedjelju nakon Pashe.
"imski nazivi mjeseci
8jeseci u rimskom kalendaru (gregorijanskom i julijanskom podjednako2
nemaju ve$e sa $emljinim satelitom 8jesecom, a na$ivi su isti kao i$ doba 1imljana:
januar, po bogu ?anusu, 7ebruar po latinskoj rije"i %7ebruarius% to $na"i o"ienje,
jer se svake godine :H. 7ebruara vrio obred o"ienja, mart po bogu 8arsu (ovo je
ina"e po najstarijem rimskom kalendaru bio prvi mjesec2, april po latinskoj rije"i
%aperire% D pojaviti se, jer se u to doba javljaju pupoljci po drveu, maj po 8aji, majci
boga Fermesa (8erkura2, jun po boginji ?unoni (?upiterovoj &eni2, jul po ?uliju
+e$aru, avgust po .ktavijanu 0vgustu, a ostali po rednom broju (po"ev od marta2,
septembar D sedmi, oktobar D osmi, novembar D deveti i decembar D deseti. 8jesec
9
avgust je u po"etku imao <A dana, pa mu je naknadno dodat jo jedan, da ne bi
ispalo da je 0vgust po ne"emu ni&i od ?ulija +e$ara.
#odina
Period od jedne godine je uslovljen revolucijom 'emlje oko Sunca. 6ao
re7erenca $a ra"unanje godine u$ima se trenutak u kome 'emlja $au$ima neki
karakteristi"an polo&aj u odnosu na Sunce, a koji se mo&e uo"iti sa 'emlje. 'a taj
momenat se obi"no u$ima proljena ravnodnevnica, a godina, tj. period i$me!u
dvije proljene ravnodnevnice traje u prosjeku <=H.9E99 dana (<=H dana H "asova
EH minuta <= sekundi OB- <A min.2. 6ao to je ve navedeno, na osnovu knjige o
?ovu se da $aklju"iti (?ov <;,<92 da su stari narodi $a re7erentni momenat koristili
redovno javljanje neke ju&ne $vije$de. 'a stare )gipane je to bio Sirius, koji je
pored toga svakog juna najavljivao skoro i$livanje rijeke *il. 4ospod je me!utim
svom narodu dao jedan nai$gled nepreci$an, ali $ato sigurno jednostavniji i svima
dostupan na"in:
"<vaj mjesec da vam je poetak mjesecima, da vam je prvi mjesec u godini."
!(.#oj."(,('
"Aanas izlazite, mjeseca aviva." !( #oj. ",:$., vidi i $ #oj. ():""."$, "4:"4'
/rugim rije"ima, po"etak godine je odre!ivan $relou je"ma, 7enomenom
posredno $avisnim od polo&aja 'emlje prema Suncu. 8o&e se $aklju"iti da, bar to
se vremena ti"e, 4ospod nije neka cjepidlaka.
Fesiod (oko ;AA god. pne2 navodi i ra$ne druge primjere koji su se koristili u
8editeranu: dola$ak roda koje su poka$ivale vrijeme oranja i sijanja, vrijeme
penjanja pu&eva u$ drvo kao $nak da treba prestati sa kopanjem u vinogradima itd.
$alendarska godina
'a kalendarsko ra"unanje godine postavlja se vie problema:
:2 6ako odabrati re7erentnu ta"ku, prema kojoj bi se ra"unao ovaj periodM
92 6ako uskladiti da godina ima puni broj mjeseciM
<2 6ako uskladiti da mjesec ima puni broj danaM
E2 Predvidljivost i uni7ormnostM
6ao to je ve navedeno, jedan mjesec ra"unat astronomski traje u prosjeku
9@.H<AH@ dana, a godina, s druge strane, traje u srednjem <=H.9E99 dana, to
daleko od toga da je u skladu sa cijelim brojem i dana i mjeseci ( dvanaest mjeseci
traje <HE.<=JA; dana, a trinaest <;<.;@J=J dana2.
>pravo u $avisnosti od pristupa i na"ina kako su uskla!eni dani, mjeseci i
godine imamo tokom istorije "itav spektar tipova kalendara.
10
TIPOVI KALENDARA
Uvod
> $avisnosti od na"ina uskla!ivanja dana, mjeseci i godina, dobijamo ra$ne
tipove kalendara, koji se mogu podijeliti u tri glavne grupe:
:. -unarno - solarni kalendar. > ovom slu"aju mjesec je uskla!en u cio broj
dana, uo"avanjem mladog mjeseca, tako da mo&e trajati 9@ ili <A dana. 4odina je
uskla!ena u cijeli broj mjeseci do odre!enog re7erentnog trenutka u sun"evoj godini
(ravnodnevnica i sl.2, pa mo&e trajati :9 ili :< mjeseci.
9. Solarni kalendar. 4odina je uskla!ena u cijeli broj dana, ne vodei ra"una o
mladinama, pa mo&e trajati <=H ili <== dana.
<. -unarni kalendar. 8jesec je uskla!en na dane po mladinama (9@ ili <A dana2,
dok se ne vodi ra"una o polo&aju sunca. #akva godina ima uvijek dvanaest mjeseci,
odnosno <HE ili <HH dana.
%unarno&solarni kalendar
6ao to je ve re"eno kod lunarnog kalendara, mjesec se ra"una po mjesecu, a
godina po suncu. 1anije je to vreno posmatranjem nebeskih i $emaljskih prirodnih
7enomena. 6asnije su uo"ene neke $akonitosti, pa su nastali predvidljivi lunarno -
solarni kalendari (ovdje na$vani matemati"kim2, koji ipak mogu da odstupaju u dan,
dva od prirodnog.
'rirodni kalendar
8jesec se kod ovog kalendara ra"una na osnovu uo"enih mladina, kao to je
opisano u istoimenom odlomku. 4odina se ra"una uskla!ivanjem cijelog broja
mjeseci sa trenutkom odre!enim nekim prirodnim (obi"no poljoprivrednim2
7enomenom, koji je s druge strane de7inisan polo&ajem 'emlje prema Suncu. Stari
,$railjci su po tradiciji to uskla!ivanje vrili preko prvog mjeseca aviva. *aime, ako bi
bilo primjeeno da nakon dvanaest mjeseci tekue godine je"am jo nije bio $reo $a
&etvu, dodali bi interkalarni (dodatni2 trinaesti mjesec. *akon vavilonskog ropstva
ovaj mjesec dobija na$iv 3)0/01, po dvanaestom mjesecu adaru i bukvalno
prevedeno $na"i %i adar%, tj. jo jedan adar. > protivnom godina bi imala dvanaest
mjeseci. ,nteresantan je dosta citirani $apis i$ #almuda u kome rabin 4amliel pie:
"Naoj bra i koja su u Vavilonu, Mediji i svim iseljenicima Izraela, da moete
dovijeka uivati veliki mir! Obavjetavamo vas da su golubovi jo slabunjavi,
jagnjad jo mrava i da vrijeme prolje a jo nije dolo; tako da se nama i
naim saradnicima ini da je bolje da se teku oj godini doda trideset dana".
.vaj problem i dan danas, ?ami ribari sa ostrva Botel-#obago bli$u #ajvana
rjeavaju na sli"an na"in. *aime, tamo se ta"no u odre!eno vrijeme solarne godine
javlja jedna vrsta ribe selice. , u odre!eno vrijeme po svom lunarnom kalendaru, oni
bi brodicama poli u lov, i ako ribe ne bi bilo, oni bi se odmah vratiliS u lov bi poli
11
narednog mjeseca, a tekuoj godini bi dodali interkalarni trinaesti mjesec. >
protivnom, godina bi imala normalno, dvanaest mjeseci ()ncicloepedia Britanica,
pogl. +0-)*/012.
Prakti"no svi narodi su u jednom periodu svoje istorije koristili ovakav kalendar.
.vakav kalendar se koristio i u drevnom 3avilonu. ,nteresantno je navesti imena
vavilonskih mjeseci: *,S0*>, 0,1>, S,30*>, />>'>, 0B>, >->->, #0I1,#>,
010FS08*>, 6,S-,3>, #F0B,#>, I0B0F#> i 0/01>. 0 ve$ano $a interkalarni
trinaesti mjesec, nala$imo u jednom od uka$a "uvenog vavilonskog cara i
$akonodavca Famurabija (:J@9 - :JHA g. pne.2:
"Poto ova godina ima nedostatak, onda neka mjesec koji sada po inje dobije
naziv drugi ululu, i prema tome Vavilon treba da plati porez ne 25-og tarita,
ve 25 -og drugog ululua" (S.I. Selenikov, ISTORIYA KALENDARYA I
HRONOLOGIYA, 2. izd., "Nauka", Moskva 1972, str. 102).
,$ ovog i$vjetaja se $aklju"uje da je car imao privilegiju da prema potrebi doda
interkalarni mjesec, a s druge strane nasluuje da se kao interkalarni (dodatni,
emboli"ki2 mjesec pored adara koristio i ululu. #akvi kalendari kod kojih se mjesec
odre!uje posmatranjem mladine (na nebu2, a dodatni mjesec dodaje na osnovu
o"iglednih prirodnih 7enomena (na 'emlji2 se obi"no na$iva P1,1./*,8.
Matemati(ki lunarno&solarni kalendar
'a ra$liku od prirodnih, predvidljivi kalendari se ba$iraju na 8etonovom ciklusu,
odnosno ciklusu od devetnaest godina kod kojih se sedam puta dodaje trinaesti
interkalarni mjesec. 8ana prakti"no svih ovakvih kalendara jeste to prave greku u
odnosu na prirodni, koja mo&e biti i kod odre!ivanja mladine i kod odre!ivanja
po"etka godine.
)evrejski kalendar
?evreji kao Bo&ji narod su se prema 8ojsijevom (tj. Bo&ijem2 uputstvu koristili
prirodnim kalendarom, mada se, kao to je navedeno, po"etkom hrianske ere
ispostavilo da su svetenici posjedovali %tajnu% 7ormulu $a predvi!anje kalendara.
6ao to je ve navedeno ovaj %matemati"ki% kalendar je silom prilika uveden <H@
god., dok su svi detalji tog %algoritma% (koji se koristi i dan danas2 otkriveni @99. god.
$a vrijeme %rasprave% vavilonskog i jerusalimskog rabina.
*a$ivi mjeseci danas su "isto 3avilonskog porijekla (u $agradi je dat broj dana2:
*,S0* (<A2, ,?01 (9@2, S,30* (<A2, #08>' (9@2, 03 (<A2, )->- (9@2, #,I1, (<A2,
F)I30* (9@ ili <A2, 6,S-)3 (9@ ili <A2, #)3)# (9@2, Ie30# (<A2, 0/01 (9@2 i
interkalarni 3e0/01 (9@2.
4odina od :9 mjeseci se na$iva .B,5*.8, a godina od trinaest
P1.I,1)*.8. %Proirene% godine su <, =, ;, ::, :E, :J i :@-a. Prema ovom
kalendaru godina mo&e trajati <HE OB- :, ili <;E OB- : dan, a mjesec mo&e po"eti na
sam dan astronomske mladine ili do dva dana kasnije.
Poetak godine
> $avisnosti od aspekta, jevrejska godina mo&e imati ra$li"ite po"etke:
:2 :. 03,3 o$na"ava po"etak sveteni"ke godine (9 8oj. :9:9 itd.2, a ujedno
slu&i i kao re7erenca $a ra"unanje godina carovanja.
12
92 :. #,I1,-ja po"inje jubilarna (< 8oj.9H:@2, subotna, pa i savremena
gra!anska godina. .vaj datum je re7erenca i $a odvajanje desetka od &itarica i
ostalog usjeva.
<2 :. )->- je re7erenca $a odvajanje desetka od stoke.
E2 :H. Ie30# je re7erenca $a odvajanje desetka od voa.
5evrejska era
Po"etak danas prihvaene jevrejske ere je dobijen "isto matemati"kim
spekulacijama negdje po"etkom srednjeg vijeka. *aime kada se i$vre prora"uni
mladog mjeseca, $a <J=A godinu pne. $a mjesec tiri, dola$i se do poklapanja. 8lad
mjesec pada u petak u ta"no :E "asova (po ?erusalimskom vremenu, sa po"etkom
dana u pono2, pa se taj dan smatra danom stvaranja prvog "ovjeka 0dama (u :J
h2, a $a prvi tiri se u$ima prvi sledei dan (tj. abat kada je 4ospod %po"inuo% od
posla stvaranja2. Stvaranje &ivota na 'emlji je po"elo 9H. elula u prethodnoj godini,
tokom koje je ina"e na 'emlji bilo stanje #.F> 30 3.F> (haosa2. ,nteresantno je
da se po jevrejskoj tradiciji smatra da su u godini sveopteg potopa sva nebeska
tijela bila $austavljena (1oger Stioui, -) +0-)*/1,)1 F)B10,T>), -es edition
+olbo, :@;; g., Paris2.
8jesec nisan (tj. aviv2 je ipak $adr&ao posrednu ulogu u odre!ivanju
gra!anskog kalendara preko t$v. #)6>G) $a mjesec nisan, koja predstavlja jedan
(matemati"ki dobijen2 trenutak u godini, a ima sli"nu ulogu kao ravnodnevnica u
rimskim kalendarima. Po pravilu Pasha ne bi smjela pasti prije teku7e-nisana (ovu su
7ormulu vjerovatno od jevreja prihvatili hriani $a odre!ivanje odgovarajueg
pra$nika %3askrsenja 4ospodnjeg%2. 1a$lika i$me!u dvije susjedne teku7e-nisan
i$nosi <=H.9H dana, dakle isto kao kod ?ulijanskog kalendara. 'ato ona ima isti
tempo %&urenja% kao i ?ulijanski kalendar. /alje, na osnovu ove vrijednosti se mo&e
pretpostaviti da je ra"unanje teku7e po"elo otprilike sa otkriem da godina traje taj
isti broj dana. , $aista, dananja teku7a-nisan pada :; dana nakon proljene
ravnodnevnice (sli"no julijanskom kalendaru, gdje ra$lika i$nosi :< dana2, pa ako
pretpostavimo da je u trenutku 7ormiranja ovog kalendara teku7i-nisana odgovarala
proljena ravnodnevnica, dola$imo do:
9AAA - :9; N :; D - <AE god. D oko <AA god. pne.
'adnjih par godina se dolo do situacije kada se $ahtjev o redosledu proirenih
godina (koji ima prednost2 i o teku7i-nisana ne poklapaju, tako da na primjer u :@@E.
godini teku7a-nisana pada ;. aprila (u AA h2, dok Pasha pada na 9=. mart nave"e.
?evrejska era, dakle, po"inje sa prvim abatom nakon stvaranja 0dama, koji
pada na : tiri "emu, navodno, odgovara 9J. septembar <J=A. god. pne. Prvoj
godini hrianske ere, dakle, odgovara <J=: god. jevrejske ere. .pet ponavljamo,
ovaj re$ultat je dobijen "isto matemati"kim spekulacijama.
> svakom slu"aju od svih %matemati"kih% kalendara danas, jevrejski najvie
odgovara onom originalnom Biblijskom ra"unanju vremena.
Baraiti
8e!utim, kako to obi"no biva, nijesu se svi ?evreji pridr&avali opte prihvaene
eme $a odre!ivanje kalendara. ?o od osmog vijeka postoji %sekta% u okviru
jevrejskog naroda pro$vana 6araiti (na$iv poti"e od glagola Ta10 koji o$na"ava
"itanje i to naro"ito Svetih spisa B.t.::<B2, koja se strogo pridr&ava propisa i$
13
8ojsijevog petoknji&ja, negirajui tradiciju, #almud i ostalu rabinsku literaturu.
*jihova glavna devi$a je glasila:
"Istrauj pismo iscrpno, i ne oslanjaj se na moje miljenje."
S druge strane ostali su otporni na uticaj hrianstva, tako da je "ak jednu
apologiju (Fhi$uk emuna, 0vraham #roki2 na tu temu i$ U3, v. hvalio i koristio
"uveni 7rancuski um i$ doba prosvetiteljstva 3oltaire (3olter2. ?edno vrijeme su bili
proganjani od strane %$vani"nog% rabinskog judai$ma, sve dok "uveni judejski
autoritet i$ U,, v. 8oe ben 8ajmon (po$nat pod akronimom %1ambam% i
%8ajmonid%2 nije dao savjet da se $au$me umjeren stav prema njima. > drugom
svjetskom ratu nijesu mnogo stradali, poto su ih rabini proglasili $a 6ha$are. /anas
su se preselili u ,$rael, gdje postoji velika $ajednica ()liade, 8ircea et al. ed., #F)
)*+P+-.P)/,0 .G 1)-,4,.*, 8acmillan Publ. +omp., *eV Pork, :@;J2.
*ajstariji po$nati primjerak kompletnog Starog 'avjeta, po$nat pod na$ivom
+./)U B0B,-.*,+>S P)#1.P.-,#0*>S prona!en je upravo u ostacima
njihove $bornice (6nesa2 u -enjingradu i datira od @:= god.
6od odre!ivanja po"etka godine oni strogo gledaju da prvi mjesec u godini
bude mjesec $relog &ita (je"ma2, a kod odre!ivanja po"etka mjeseci na pojavu
mladog mjeseca. *a taj na"in njihov kalendar se poklapa u potpunosti sa onim
navedenim u Bibliji.
,nteresantno je napomenuti da su se o"ekivaoci drugog Fristovog dolaska $a
dan pomirenja 9<. oktobra (ta"nije, 99. oktobra uve"e2 :;EE. god. ravnali upravo
prema njihovom kalendaru (Grancis P. *ichol, )--)* 4. WF,#) 0*/ F)1
+1,#,+S, S#1. :=E2. Po %ra"unskom% jevrejskom kalendaru no(L2 tog dana
odgovara /)S)#.8 danu .S8.4(L2 mjeseca, i$ "ega se vidi da je i po"etak
godine pomjeren $a jedan mjesec. .vakvo ra"unanje je u skladu i sa podacima
prona!enim na ostrvu )le7antina na kome je boravila stalna ?udejska postaja (pod
egipatskom komandom2 u 3, v. pne, po kojima cio prvi mjesec (tj. nisan2 pada
nakon proljene ravnodnevnice (vidi pogl. Sastavljanje prirodnog kalendara2.
Solarni kalendar
'bog nepredvidivosti i neuni7ormnosti postojeeg lunarno-solarnog kalendara,
?ulije +e$ar je :. januara EH. god. pne. ukinuo dotadanji rimski kalendar, i u$
pomo aleksandrijskog astronoma So$igena uveo t$v. "isto S.-01*, 60-)*/01,
preuredivi stari egipatski solarni kalendar. > ovom kalendaru osnovnu re7ernecu
predstavlja ravnodnevnica, dok se mjeseci dobijaju vjeta"kom podjelom tog
perioda na :9 djelova nemajui nikakve ve$e ni sa 8jesecom ni sa mladinom.
(/irektni ra$log $a re7ormu rimskog kalendara je bila "injenica da je trajanje
dr&avni"kih slu&bi u starom 1imu bilo ograni"eno sa po"etkom godine, pa su
ispadale ra$nora$ne scene, poto je $a ubacivanje prestupnog mjeseca bio
$adu&en vrhovni svetenik BPonti7eN 8aNimusB po svojoj volji, to su oni obilato
koristili, skraujui godine vlasti svojim neprijateljima, a produ&avajui prijateljima ili
onima koji bi dobro platili, )*+P+-.P.)/,0 B1,#0*,+0, +alendar2. 6od ovog
kalendara, kao to je opte po$nato, normalna godina ima <=H dana, a svaka
"etvrta je prestupna i ima <== dana. Srednja godina ovog kalendara i$nosi <=H O
:BE D <=.9H dana, to stvara srednju godinju greku <=H.9H - <=H.9E99 D A.AAJ;
dana D 9A minuta, odnosno : dan na :9; godina.
.vaj solarni kalendar su prihvatili hriani (pod %blagim% pritiskom rimskih
careva2. *o, kako je crkveni sabor u *ikeji <9H. g. odlu"io da ravnodnevnica pada
14
na dan 9:. marta, nakon recimo hiljadu godina je primijeeno da ravndnevnica
odstupa od odluke crkvenog sabora "ak $a cijelih pet dana. /a bi ispravio greku
koja je u me!uvremenu porasla na deset dana, papa 4rgur 3,, je :H;9 god., u$
prethodno konsultovanje sa jednom komisijom sastavljenom od astronoma i ostalih
nau"nika tog doba, papskom bulom ("Inter gravissimas..."2 proglasio da se $a
naredni dan od "etvrtka E. oktobra :H;9. god. u$ima petak :H. oktobar :H;9. god.
.vu odluku je u po"etku prihvatio veoma mali broj dr&ava, da bi postepeno sa
vremenom bila opte prihvaena u hrianskom svijetu pa i ire. 6od ovog
kalendara prestupna je svaka "etvrta godina, osim svake stote, s tim to je svaka
"etristota ipak prestupna. Srednja godina ovog kalendara i$nosi <=H O :BE - :B:AA O
:BEAA D<=H.9E9H dana, to stvara srednju greku <=H.9E9H - <=H.9E99 D A.AAA<
dana godinje ili : dan na <<<< godine.
Po rimskom ra"unanju, dan se ra"una od ponoi do ponoi.
*ri!anska era
Friansku eru se sjetio da uvede 7rancuski monah /enys le Petit (/enis l Peti, ili
latinski /ionysius )Niguus, odnosno /ioni$ije 8ali2 H<9 god. Po njegovom prora"unu
,sus je u tijelu doao na ovaj svijet 9H. U,, JH< god. od osnivanja 1ima, doga!aja u
odnosu na koji su se do tada ra"unale godine u 1imskom carstvu. .vu eru su
postepeno prihvatile sve hrianske $emlje, mada je utv!eno da je napravljen manjak
od oko "etri godine kao i da je sam dan (9H. decembar2 nastao %hristijani$acijom%
dotadanjeg pra$nika %ra!anja "asnog sunca% (tj. $imskog solisticija2 i da nema stvarne
ve$e sa Fristovim ro!enjem.
8anje je po$nato da je ovaj isti /ioni$ije napravio i re7ormu $latnih brojeva,
vjerovatno da bi ih uskladio sa stvarnim mjese"evim mijenama i$ njegovog doba. .vu
re7ormu $latnih brojeva je prihvatila katoli"ka crkva, a po nekima i isto"na.
Iranski kalendar
*aveemo i ,ranski solarni kalendar, koji je sastavio astronom .mar Fajam
(:AE; - ::<:2. > ovom kalendaru u ciklusu od << godine, njih osam su prestupne (E,
;, :9, :=, 9A, 9E, 9; i <<2. *a taj na"in je dobijen $a sada najta"niji solarni kalendar,
srednja godina i$nosi <=H O ;B<< D <=H.9E9E dana, greka je A.AAA9 dana godinje
ili : dan na EHAA godina. .sim toga, prvih est mjeseci ima po <: dan, drugih pet
<A, a $adnji 9@ u obi"noj i <A u prestupnoj godini, jer je u$eo u ob$ir da proljee-ljeto
(na sjevernoj polulopti svakako2 traje sedam dana du&e od jeseni-$ime. 4odina
po"inje sa proljenom ravnodnevnicom.
%unarni kalendar
*ajvjerovatnije, da bi sredio haos u kalendarima preislamskih 0rapa, 8uhamed
je nekolike godine prije svoje smrti uveo "isto lunarni kalendar, to se tuma"i kao
0lahovo provi!enje:
"Zaista je kod Boga broj mjeseci dvanaest, (kako) je u Bojoj knjizi (od) dana
kada je stvorio nebesa i zemlju." (9 /Tevbe/, 36., Kur'an asni, prevod Hfz. M.
Panda i D. auevi ).
15
Po mom miljenju, ovaj i$vjetaj i$ 6urXana je ispravan, ali pogreno
protuma"en. *aime, kod Boga godina $aista ima :9 mjeseci, a promjena je
nastupila i$gleda sa "uvenim t$v. *ojevim potopom, kada je $bog 7i$i"kih, klimatskih
i ostalih prilika na 'emlji, dolo je do raskoraka i$me!u godine i mjeseci.
6alendar, po kome se i mjesec i godina ra"unaju samo prema mjesecu, na$iva
se ->*01*, 60-)*/01. 8jesec se ra"una od mladine do mladine, a godina
predstavlja ni$ od :9 takvih mjeseci. 6ako taj period i$nosi <HE ili <HH dana, islamski
kalendar se pomjera svake godine $a :A, ::, a prestupne godine ponekad i :9 dana
u odnosu na rimsku godinu. Po pravilu, a obave$no $a muslimanski sveti mjesec
1amadan, po"etak ovog mjeseca se ra"una odista od pojave prvog mjese"evog
srpa pri $alasku sunca, no ipak astronomi su pronali na"in kako se ovaj kalendar
mo&e matemati"ki predvidjeti. #ako danas imamo dva tipa %matemati"kih% lunarnih
kalendara. Prvi i glavni se ba$ira na <A-godinjem ciklusu (arapski ciklus2, i on se
koristi $a globalna matemati"ka prera"unavanja kalendara, dok se $a ta"ne
prera"une mora u$eti lokalno ra"unanje vremene, koje $bog bolje ili loije vidljivosti
mladine mo&e biti ra$li"ito i u dva susjedna sela. /rugi na"in dobijanja lunarnog
kalendara se ba$ira na ;-godinjem ciklusu (turski ciklus2 i jo nekim dodatnim
uslovima, no poto nema neke prakti"ne vrijednosti neemo se $adr&avati na
njemu.
8uslimanski mjeseci imaju sledee na$ive (u $agradi je dat broj dana2:
muharem (<A2, sa7ar (9@2, rabi , (<A2, rabi ,, (9@2, d&umada , (<A2, d&umada ,, (9@2,
rad&ab (<A2, aaban (9@2, rama$an (<A2, aval (9@2, $u-l-kaada (<A2 i $u-l-hid&a (9@
ili <A2.
6od arapskog ciklusa, prestupne su 9, H, J, :A, :<, :=, :;, 9:, 9E, 9=, i 9@
godina, i tada poslednji mjesec ($u-l-hid&a2 dobija trideseti dan. 6od turskog ciklusa,
prestupne su 9, H i J godina. 8uslimanska godina se na$iva F,/K10 i kao to se
vidi mo&e imati <HE ili <HH dana. Svake naredne godine, po"etak godine se pomjera
$a oko :: dana una$ad u odnosu na ravnodnevnicu, pa $a << solarne godine
dobijamo <E lunarne. *o, imaju neke $emlje, kao to su ,ran, 0vganistan, Pakistan,
#urska itd. u kojima se uporedo koriste i lunarna i solarna hid&ra (tj. kalendari2.
/an kod muslimana po"inje sa $alaskom sunca.
Muslimanska era
'a po"etak muslimanske ere u$ima se :. muharem godine u kojoj je 8uhamed
sa svojom dru&inom pod pritiskom %poao% i$ 8eke u 8edinu, odnosno :=. jul =99.
god., mada se sam prela$ak desio od @. do 9A. (odnosno 9E.2 septembra iste
godine (8uhamed 6antard&i, :@H<, F,/K1)#S6, 60-)*/01 , .S#0-,
60-)*/01, 6./ ,S-08S6,F *01./0, u Prilo$i $a orijentalnu 7ilo$o7iju
jugoslovenskih naroda, sv. ,,, i ,3, Sarajevo, str. 9@@-<E;2.
.vu eru je po predanju ustanovio drugi kali7 .mer =<9. god.
Sastavljanje +rirodnog kalendara
*a osnovu navedenih podataka, kona"no smo u stanju da sastavimo prirodni
godinji kalendar, koji najvie odgovara onom koji je Bo&ji narod koristio u Bibliji,
odnosno koji ima najveu tipoloku te&inu.
/an se, kao to smo rekli, ra"una od $alaska do $alaska sunca.
16
8jesec se ra"una od mladine do mladine, pri "emu bi mo&da trebalo u$eti
?erusalim kao re7erencu da bi se i$bjeglo ra$li"ito $apo"injanje, no u krajnjem
slu"aju i ra$li"ito $apo"injanje nije bitno jer i dani ne po"inju svugdje istovremeno.
6ao re7erencu $a po"etak godine umjesto $relosti je"ma, danas mo&emo
slobodno u$eti ravnodnevnicu, to su i$gleda prihvatili i ?evreji, a po njima i hriani
u svom prora"unu kalendara. Po njima petnaesti dan mjeseca nisana (tj. aviva2
treba pasti nakon proljene ravnodnevnice. *o, na osnovu karaitskog ra"unanja,
kao i prona!enih judejskih spisa sa )le7antine (ostrva u srednjem toku *ila2 prvi dan
nisana mora pasti nakon proljene ravnodnevnice, sa "ime se $a sada sla&e pisac
ovih redova. (@e 1event%daC *dventist Bible DommentarC, DronologC o6 EFile
and Gestoration, ,U #he )lephantine Papyri and the ?eVish +alendar2LM
/anas, u atomskom dobu, ravnodnevnice i mladine se mogu prora"unati
unaprijed i una$ad. #ako je rijeen problem predvidljivosti. *o "injenica je da
uni7ormnost ne krasi ovaj kalendar, ali $ar nije to samo $nak da je 4ospod, tj. njegov
/uh jedini gospodar vremena, po kome mi treba da se upravljamo (/an. 9:9:2.
?edan drugi pogled na kalendar nala$i se u djelu #,P.-.4,?0 B,B-,?S6,F
P10'*,60.
$alendar +rije +oto+a
*a osnovu stihova:
"Po broju dana za koje uodiste zemlju, etrdeset dana, 8* 1H*BI A*8 P<
+<AI8/, nosiete grijee svoje, etrdeset godina, i poznaete da sam
prekinuo sa vama." !$ #oj. "$:,$'
"* 5* @I A*5E# +<AI8E BE?*B<85* 85II<H* BG<5E# A*8*, trista i
devedeset dana, i toliko e. nositi bezakonje doma Izrailjeva.
* kad i navr.i., onda lezi na desnu stranu svoju, i nosi bezakonje doma
5udina etrdeset dana; P< 5EA*8 A*8 A*5E# @I ?* +<AI8/." !5ezek.
$:3.-',
i$vodi se $aklju"ak da proro"ki dan traje jednu stvarnu godinu dana (koja se
ra"una, normalno, na ve opisan na"in, tako da ta godina mo&e varirati od oko <H<
do <;H dana, oodnosno :9 ili :< mjeseci2. *a osnovu toga se $aklju"uje da
proro"ka godina (u proro"kim knjigama na$vana 31,?)8)2 traje vremenski period
koji se dobija tako to svakom danu proro"ke godine odgovara stvarna godina.
8e!utim na osnovu anali$e knjige proroka /anila i .tkrivenja da se $aklju"iti da
proro"ka godina traje :9 mjeseci, a da svaki mjesec ima ta"no po <A dana, a to
$na"i da P1.1.560 4./,*0 ,80 #05*. <=A P1.1.56,F /0*0. *aime,
periodu od :9=A dana i$ .t.:::< i :9:= odgovara E9 mjeseca i$ .t.:::9 i :<:H.
odnosno <.H godina (ta"nije vrijeme dva vremena i pola vremena2 i$ /an.J:9H i
:9:J. *a osnovu ovoga se $atim i$vodi pretpostavka da ovi brojevi odgovaraju
prijepotopnom kalendaru, poto se pretpostavlja da je 4ospod Stvaranjem dao
jedan skladan odnos ovih perioda i poto se u novo$avjetnom dobu u$ima kao
re7erenca stanje kakvo je bilo u po"etku, prije nastanka grijeha na 'emlji (vidi 8k.
:A:=2. ,nteresantno je uo"iti da pri ovim vrijednostima $a osnovne vremenske
periode, sva tri osnovna tipa kalendara: lunarno-solarni, solarni i lunarni se
poklapaju, pa tako i$gleda da je sva ova $brka oko kalendara danas posledica
Potopa.
17
, $aista i$ i$vjetaja o Potopu (: 8oj. J i ; poglavlje2 se da $aklju"iti da bi ova
pretpostavka mogla biti ta"na. Prvo emo anali$irati stihove o trajanju samog
Potopa:
"Bad je 8oju bilo .est stotina godina, te godine drugoga mjeseca,
sedamnaesti dan toga mjeseca, taj dan razvali.e se svi izvori velikog
bezdana, i otvori.e se ustave nebeske;" !sti 0:""',
"I staja.e voda povr zemlje sto i pedeset dana." !sti 0:($'
"I stade voda opadati na zemlji, i jednako opada.e poslije sto i pedeset dana;
@e se ustavi koveg sedmoga mjeseca dana sedamnaestoga na planini
*raratu " !stiovi ):,.$'.
.d sedamnaestog dana drugog mjeseca do sedamnaestog dana sedmog
mjeseca prolo je ta"no pet mjeseci, "emu odgovara sto i pedeset dana, dakle svaki
mjesec je imao po <A dana. .vdje treba u$eti u ob$ir da je *oje u cijelom ovom
i$vjetaju ra"unao po prijepotopnom kalendaru, jer pitanje je da li je bio u
mogunosti da proviri i gleda u mjese"eve mijene (kov"eg je otkriven tek nakon to
je posredno utvrdio da je usahla voda na $emlji, stih ;::<2, a mo&da se "ak nije ni
trudio da to uradi s ob$irom da nije o"ekivao da e se nakon Potopa desiti tako
drasti"ne klimatske promjene (tako je i$ ne$nanja dopustio sebi i da se opije,
:.8oj.@:9A-9=2.
8oglo bi se rei da je ovo dovoljno da u"vrsti nau vjeru u postavljenu hipote$u,
no ipak se ne mogu u$dr&ati da ne navedem i drugi primjer, koji nije ba tako
nedvosmislen kao prvi, a ve$an je $a putanje gavrana i golubice da bi utvrdio da li
je voda potpuno opala:
"I voda opada.e sve vema do desetoga mjeseca; i prvoga dana desetoga
mjeseca pokaza.e se vrovi od brda.
* poslije etrdeset dana otvori 8oje prozor na kovegu, koji bje.e nainio;
I ispusti gavrana, koji jednako odlijeta.e i dolijeta.e dokle ne presanu voda
na zemlji.
Pa pusti i golubicu da bi vidio je li opala voda sa zemlje.
* golubica ne na.av.i gdje bi stala nogom svojom vrati se k njemu u koveg,
jer jo. bje.e voda po zemlji; i 8oje pru9iv.i ruku uvati je i uze k sebi u
koveg.
i poeka jo. sedam drugih dana, pa opet ispusti golubicu iz kovega.
I pred vee vrati se k njemu golubica, i gle, u kljunu joj list maslinov, koji bje.e
otkinula; tako pozna 8oje da je opala voda sa zemlje.
*li poeka jo. sedam drugih dana, pa opet ispusti golubicu, a ona mu se vi.e
ne vrati.
.est stotina prve godine vijeka 8ojeva prvi dan prvoga mjeseca usanu voda
na zemlji; i 8oje otkri krov na kovegu, i ugleda zemlju suu." !".#oj.):3% ",'.
> ovom djelu i$vjetaja se spominje "etiri perioda. Prvi od "etrdeset dana (stih
=2, drugi nepo$natog trajanja (stihovi J do @2 i slijedea dva od po sedam dana
(stihovi :A i :92. S ob$irom da se u $adnja dva slu"aja koristi sintagma Yjo sedam
drugih danaZ, ra$umno je pretpostaviti da se i prilikom prvog putanja radilo o
periodu od sedam dana, poto se radi o biblijskom broju punine. 0ko se sada
pretpostavi da je "etrdeset dana otpo"elo sa A:. :A. kao $adnji dan se dobija:
EA O J O J O J D =:,
to bi predstavljao prvi dan dvanaestog mjeseca, a to nije ba u skladu sa prvim
danom prvog mjeseca naredne godine. *o, ako se pogleda H. stih u Septuaginti
(i$danje /eutsche Bibelgeselscha7t Stuttgart2:
18
"TO DE huiDOR POREUOMENON ELATONUTO HEOS TU DEKATU
MENOS; EN DE TO hENDEKATO MENI, TE PROTE TU MENOS, OFTESAN
hAI KEFALAI TON OREON."
ili u prevodu:
Hoda pak sve vi.e opada.e do desetog mjeseca; i 5EA*8*E1@<+*
mjeseca, prvoga u mjesecu, pokaza.e se vrovi od brda".
,na"e, jo na nekim mjestima se poka$uje da je Septuaginta djeluje
vjerodostojnije od masoretske ver$ije Starog $avjeta. 0ko bismo ovdje u$eli po"etak
jedanaestog mjeseca kao po"etak ovog perioda od =: dana, dola$imo do istog
datuma kao Septuaginta (u$ pretpostavku da je mjesec trajao, odnosno da je *oje
$amiljao da je trajao, <A dana2.
,ra od stvaranja svijeta
.va era se ra$likuje od ostalih u vie ta"aka. 6ao prvo, ona se sli"no postupku
koji je proslijedio /ioni$ije 8ali dobija kombinacijom podataka i$ Biblije sa podacima
i$ sekularne istorije, s tim to se u ovom slu"aju ne mo&e dobiti ta"nost ni pribli&no
onoj koju je dobio /ioni$ije. Sam postupak dobijanja ove ere je dosta komplikovan i
$aslu&uje poseban tretman.
*a osnovu podataka i$ Biblije mo&e se pribli&no i$ra"unati vrijeme koje je
proteklo od stvaranja svijeta. %,skreni% tuma"i Biblije se spore oko vremena koje je
proteklo prije stvaranja "ovjeka. , to prvo perioda prije stvaranja &ivota na $emlji koji
se spominje u prvim stihovima Biblije (%> po"etku stvori Bog nebo i $emlju...2, koji
neki tuma"e kao neko ogromno vremensko ra$doblje, drugi kao trenutak (%.n re"e i
postade...%2, a trei kao sastavni dio estodneva (%> po"etku, 60/ je Bog stvarao
$emlju...%2. Potom samog estodneva stvaranja, kojeg tuma"e i kao est dugih
geolokih epoha i sl., neki kao est doslovnih dana. 8e!utim, veina njih se sla&e
da se stvaranje prvog "ovjeka 0dama desilo oko EAAA godina prije dolaska
obeanog 8esije na nau planetu, kao to emo i mi vidjeti na osnovu redova koji
slijede.
Pored obilja duhovnih poruka, Biblija u sebi sadr&i i mnotvo vremenskih
re7erenci. ,sti Bog koji je rekao: %6oji te udari po obra$u, okreni mu i drugiS i koji hoe
da ti u$me kabanicu, podaj mu i koulju% (-uka =:9@2, rekao je i: %.vaj mjesec da
vam je po"etak mjesecima, da vam je prvi mjesec u godini.% (9 8oj. :9:92 *a
osnovu odre!enih hronolokih re7erenci, koje su i$nesene u Bibliji, mo&e se
hronoloki spojiti ni$ doga!aja od stvaranja 0dama pa sve do vavilonskih i persijskih
careva, koji imaju po$nate istorijske okvire. Po!imo redom.
'rije+oto+na hronologija
Prijepotopna hronologija se ba$ira na %toledot%-u sinova *ojevih, Sima, Fama i
?a7eta (: 8oj. :A::2 koji je i$nesen u : 8oj. H::Bb-<9 (o %toledotima% vidi dio
#,P.-.4,?0 S)/8,+)- pogl. 0utorstvo i$vjetaja o stvaranju2, dok je s[mo
vrijeme Potopa odre!eno prema stihu : 8oj. J::: (#abela 9-:2. *o, ovdje sada
nastupa problem druge vrste. *a osnovu ra$nih ver$ija 8ojsijevog petoknji&ja
dobijamo ra$li"ite hronologije. #ako je 7ormirana tabela u kojoj su predstavljene
godine &ivota prijepotopnih patrijaraha proteklih do ro!enja njihovog naslednika. >
prvoj radnoj koloni je navedena $vani"na masoretska ver$ija, a drugoj ver$ija
19
Septuaginte (-UU2, u treoj podaci i$ Samarjanskog petoknji&ja, a u "etvrtoj podaci
na!eni u knji$i \StarineZ "uvenog judejskog hroni"ara ?osi7a Glavija.
Prvi problem koji se postavlja kod biblijskih hronologija, predstavlja poslednja
godina patrijarha i prva godina njegovog naslednika. *aime, pod godinom &ivota u
Bibliji se ne smatra period od ro!endana do ro!endana, kako mi danas ra"unamo,
ve puna lunarno-solarna godina ra"unata od proljea do proljea. 'ato, kad se
ka&e %i po&ivje 0dam :<A godina i rodi Sita%, teoretski postoje sledee mogunosti
$a cijelu godinu u kojoj je ro!en Sit, pri "emu ta"na mo&e biti samo jedna:
:2 da se ra"una 0damu, i ne ra"una SituS
92 da se ne ra"una 0damu, a da se ra"una SituS
<2 da se ra"una i 0damu i SituS
E2 da se ne ra"una ni 0damu ni Situ.
6od tree i "etvrte varijante bi se stvarala greka od jedne godine vika,
odnosno manjka, to bi unijelo ukupnu geku od devet godina. 'a na prora"un,
me!utim, nema toliko $na"aja o kom se ra"unanju radi, jer nas bar $asad interesuje
samo globalna ci7ra.
> ve$i sli"ne situacije ve$ane $a hronologiju ?udinih i ,$railjevih careva gdje
imamo cara koji je umro i njegovog naslednika, )dVin #hiele je na osnovu
odre!enih podataka i$ Biblije, $aklju"io da su ?udini hroni"ari cijelu godinu u kojoj
car prethodnik umro ura"unavali njemu, a nasledniku su tu godinu ra"unali kao
godinu ustoli"enja, a kao njegovu prvu godinu carovanja tek narednuS dok su
Patrijarh 4odine &ivota do ro!enja sina
8asora -UU Samarj. ?osi7 G.
0dam :<A 9<A :<A 9<A
Sit :AH 9AH :AH 9AH
)nos @A :@A @A :@A
6ainan JA :JA JA :JA
8aleleil =H :=H =H :=H
?ared :=9 :=9 =9 :=9
)noh =H :=H =H :=H
8atusal :;J :=J (:;J2 =J :;J
-ameh :;9 :;; H< :;9
*oje H@@ H@@ H@@ H@@
(do Potopa2
>6>P*.
od 0dama
do Potopa
:=HH 99E: (99=:2 :<A= 99HH
#abela 9-: Prika$ sr&i prijepotopne hronologije. > tabeli je naveden broj
godina navedenog patrijarha do ro!enja sina, koji je ujedno i naredni
patrijarh. ?edino je $a *oja naveden period do Potopa, s ob$irom da taj
doga!aj predstavlja granicu "itavog perioda.
20
,$railjevi hroni"ari ura"unavali i kao $adnju godinu pokojnikovu i kao prvu
naslednikovu, ne vodei ra"una o godini ustoli"enja. *a taj na"in je rijeio
$agonetku koja je mu"ila biblijske per7ekcioniste vie od dva milenijuma.
Ito se ti"e ra$nih varijanti hronologija, sti"e se utisak da je $a prevodioce
Septuaginte vrijeme od Stvaranja do Potopa (a kao to emo vidjeti i "ak do
0vrama2 bilo %isuvie kratko%, tako da su provercovali jo nekoliko stotina godina
da bi dobili neko %ra$umno vrijeme%, pravei pri tom %sistematsku greku% od :AA
godina. 8ogli bismo ih smatrati $a"etnicima evolucionog tei$ma. Potvrdu $a to
nala$imo kod ?osi7a Glavija koji odmah nakon i$noenja navedenih godina,
$aklju"uje da je od stvaranja do potopa prolo ukupno 9=H= godina (umjesto 99HH
koje se dobijaju sabiranjem2, dodajui sada nepostojeih :AAA godina.
/akle, $a trajanje ovog perioda najpou$danije je da u$memo masoretsku ver$iju
od :=HH godina i EJ dana (: 8. J:::2, pri "emu bi sumnju mogla da unosi jedino
godina *ojevog ro!enja, jer se u Septuaginti ne javlja standardnih :AA ili nula
godina vika, ve %okruglo% est. 0ko bismo pretpostavili da je u ovom slu"aju
i$vjetaj -UU ispravniji, Potop bi bio :==9 godine od Stvaranja.
Sledei mali problem predstavljaju 8atusalove godine. 0ko je do njegovog
ro!enja prolo =;J godina i ako je on &ivio ukupno @=@ godina, to $na"i da je umro:
:2 ili u svojoj @JA, tj. =;J O @JA D :=HJ godini od stvaranja, a to $na"i godinu
dana nakon Potopa,
92 ili u svojoj @=@, tj. =;J O @=@ D :=H= godini od stvaranja, a to $na"i godine u
kojoj se desio Potop, ta"nije u prvih mjesec i po dana te godine.
-d 'oto+a do .vrama
Period od Potopa do ro!enja 0vrama, praoca ?evreja i ,smailiana je i$nesen u
#.-)/.#> #are, 0vramovog oca (: 8oj. :::9J2, to je prika$ano u #abeli 9-9.
/ok smo kod prve tabele spretno i$bjegli sve mogue %$amke%, ova druga $ato
vapi $a objanjenjima.
Prvi problem je ve$an $a toledot sinova *ojevih. *aime pogledajmo stihove:
"* 8oju kad bi 344 godina, rodi 8oje 1ima, Iama i 5a6eta." !" #oj. 3:,('
"* bje.e 8oju -44 godina kad do2e potop na zemlju." !" #oj. 0:-. Ji ""J'
"Bija.e 1imu "44 godina, kad rodi *r6aksada, druge godine poslije potopa." !"
#oj. "":"4'
0ko po!emo od srednjeg stiha kao istinitog, jer se ponavlja dva puta i to do
preci$nosti na dan, dola$imo do malog neslaganja. *aime, na osnovu prvog i
drugog stiha $aklju"ujemo da je Potop doao u Simovoj stotoj godini, dok na osnovu
treeg stiha $aklju"ujemo da je Potop doao u Simovoj @;. godinijer druga godina
poslije (kraja2 Potopa $na"i trea poslije njegovog po"etka. *eki i$ ovoga $aklju"uju
(Pavle Borovi, B,B-,?S6, P1,1>5*,62 da Sim nije bio najstariji brat, ve
vjerovatno Fam, i da je poput ?akovljevog brata ,sava (: 8. 9H:<<2 i ?akovljevih
sinova 1uvima, Simeona i -evija (: 8. E@:E-J2 i$gubio prvenatvo, a i$ ra$loga koji
je naveden u i$vjetaju o Potopu (: 8. @:9H2. .vome, me!utim protivrje"e stihovi :
8oj. @:9E, :A:9:, gdje se eksplicitno navodi da je Fam %mla!i sin% *ojev, a Sim
stariji brat ?a7etov.
/rugi problem je ve$an $a 6ainana koji se javlja u Septuaginti, i to je
interesantno u )van!elju po -uci prilikom navo!enja ,susovog rodoslova (-uka
<:<=2. *edavno (:@@H g.2 sam "uo jednu ver$iju koja se sla&e sa nekim
21
ra$miljanjima koja sam "uo ne$avisno od *. -j. i$ .sijeka. Pretpostavlja se, naime,
da je u vrijeme apostola postojalo nekoliko ver$ija jevrejskog Starog 'avjeta
(#0*0F2, i da je Septuaginta prevod jedne takve ver$ije. *o, poto je ta ver$ija
mnogo jasnije upuivala na Frista, ?evreji su na saboru u ?amniji (krajem prvog
vijeka nove ere2 odlu"ili da $adr&e samo ver$iju koja je danas po$nata kao 8asora
(8asoretska ver$ija2. 0ko je ovo ta"no, i ako u$memo u ob$ir da Septuaginta pravi
%sistematsku% greku od :AA godina, onda mo&emo sa dosta opravdanja u$eti da je
navedeni 6ainan $aista &ivio i da je imao <A godina kada mu se rodio sin Sala.
#rei problem je sli"an prvom i ve$an je $a 0vramovo ro!enje. Pro"itajmo
stihove:
"* @ara po9ivje 04 godina, i rodi *vrama, 8aora i *rana." !" #oj. "":(-'
"I po9ivje @ara svega (43 godina, i umrije @ara u Iaranu." !" #oj. "":,('
"* bje.e *vramu 03 godina kad po2e iz Iarana." !" #oj. "(:$Jb'
.vdje emo dodati i rije"i !akona apostolske crkve Ste7ana a koje se odnose na
0vrama:
"@ada izi2e iz zemlje Ialdejske, i doseli se u Iaran; i odande po smrti oca
njegova, preseli ga u ovu zemlju u kojoj vi sada 9ivite." !Ajela 0:$ Jvidi i (%,J'
/akle, ako je 0vram poao u obeanu $emlju nakon o"eve smrti, onda se on
morao roditi nakon 9AH - JH D :<A godine svoga oca. > ovom slu"aju najstariji sin je
vjerovatno bio 0ran, jer se i $a treeg brata *ahora navodi da se o&enio 0ramovom
keri 8elhom (st. :::9@2. Prvenatvo je vjerovatno i$gubio poput ?udinih sinova ,ra i
0vnana (: 8. <;:J.:A2.
>kupno trajanje ovog perioda bismo onda o$na"ili sa:
<H< O (<A2 O M - (=A2D <H< O M O (<A - =A2,
Patrijarh 4odine &ivota do ro!enja sina
8asora -UU Samarj. ?osi7 G.
Sim < < < ..
(od Potopa2
0r7aksad <H :<H :<H :<H
6ainan .. :<A .. ..
Sala <A :<A :<A :<A
)ver <E :<E :<E :<E
Galek <A :<A :<A :<A
1agav <9 :<9 :<9 :<9
Seruh <A :<A :<A :<A
*ahor 9@ J@ :J@ :9A
(#ara do 0rana2 (JA2 (JA2 (JA2 (JA2
#ara (do 0vrama2 :<AOM :<AOM :<AOM :<AOM
>6>P*.
od Potopa do
0vrama
<H<OM ::<< ::A<OM :AEEOM
#abela 9- 9. #abelarni prika$ hronologije poslepotopnih patrijaraha
od Potopa pa sve do ro!enja 0vrama. > ve$i po"etka i kraja ove
tabele pro"itati objanjenje.
22
gdje M o$na"avaa neku ci7ru vjerovatno ne veu od H, a (<A - =A2 o$na"ava mogunosti
$a podvarijante da je 7amo$ni 6ainan $aista postojao, kao i da je 0vram otiao i$
Farana $a &ivota svoga oca (to recimo, nagovjetava 6urXan2.
-d .vrama do Solomuna
'a ova dva pove$ana perioda ne postoji hronologija kao to smo imali u
prethodna dva slu"aja, ve imamo navedene vremenske periode od jednog va&nog
doga!aja do drugog. 8e!utim, mada se radi o periodu koji spada u po$natu ljudsku
istoriju, ovdje je s biblijsko-istorijske ta"ke situacija mnogo mnogo komplikovanija.
> prethodnim slu"ajevima smo imali posla sa %ljudima od starine% koji su imali
&ivotni vijek od skoro milenijum, tako da je u svakom trenutku postojalo mnotvo
&ivih svjedoka. 'a prijepotopni period imamo 0dama koji je &ivio @<A godina, pa
njegovo osmo koljeno dugovje"nog 8atusala (&ivio @<A godina2, koji se rodio u
0damovoj =;J godini, pa *oja koji se rodio u 8atusalovoj <=@ godini. /akle 8atusal
(po$natiji pod na$ivom 8etu$alem2 je pro&ivio skupa sa pra!edom od svog pra!eda
preko 9EA godina, a sa svojim unukom *ojem "itavih =AA godina. Pa i u vremenu
nakon Potopa vidimo da je Sim (koji je $a HAA godina nad&ivio Potop2 bio
savremenik 0vramov, pa i ,sakov.
8e!utim, nakon 0vrama se ustalio prosje"ni &ivotni vijek od %JA, a u ja"ega od
;A godina%, tako da hronologija ra!anja pomalo gubi smisao, pogotovu to se nakon
?akovljevih sinova gubi patrijarhalna nit. Sada nastaje kvantitativni skok tako da se
linija patrijaraha grana u "itav jedan narod, gdje niko ne vodi evidenciju o godinama
svojih predaka ve samo o krupnim nacionalnim doga!ajima. 'ato se kod ovog
perioda mo&emo osloniti prakti"no samo na dva i$vjetaja koji govore o dva dosta
duga vremenska perioda. Prvi se odnosi na dan i$laska Bo&jeg naroda i$ )gipta:
"* bavi.e se sinovi Izrailjevi u #isiru $,4 godina.
I kad se navr.i $,4 godina, u isti dan izi2o.e sve vojske +ospodnje iz zemlje
#isirske." !( #oj. "(:$4%$"'
/rugi se odnosi na period od i$laska i$ )gipta do po"etka gra!enja hrama:
"Ketiri stotine i osamdesete godine po izlasku sinova Izrailjevi iz zemlje
#isirske, etvrte godine carovanja 1olomunova nad Izrailjem, mjeseca ?i6a, a
to je drugi mjesec, poe zidati dom +ospodu." !" Dar. -:"'
1jeenjem problema hronologije ?udinih i ,$railjevih careva, kao i preko nekih
istorijskih podataka ve$anih $a asirske i vavilonske careve, )dVin #hiele je doao
do $aklju"ka da se po"etak gradnje Solomunovog hrama desio @=J ili @== godine
prije nove ere. /akle, ako je ci7ra $a poslednji period ta"na (to bi se moglo
o"ekivati, jer se radi o periodu koji pokriva:a2 EA godina lutanja kro$ Sinajsku
pustinju O b2 period sudija, uklju"ujui i proroka Samuila O c2 carovanje Saula i
/avida2, dobijamo da je i$la$ak i$ 8isira bio u proljee :EE= ili :EEH godine pne.
*o, sada se postavlja pitanje, na ta se odnosi period od E<A godina. 0ko
pretpostavimo da se radi o vremenu proteklom od ulaska ?akova (,$railja2 u )gipat
pa sve do i$laska, upadamo u kontradikciju, jer na osnovu spiskova va&nijih 7amilija
plemena ,$railjevih navedenih na vie mjesta u Bibliji se $aklju"uje, da bi ovaj period
morao biti mnogo krai.
S druge strane imamo 4ospodnje obeanje 0vramu:
"I +ospod ree *vramu: znaj zacijelo da e sjeme tvoje biti do.ljaci u zemlji
tu2oj, pa e joj slu9iti, i ona e i muiti $44 godina.
23
*li u suditi i narodu kojemu e slu9iti; a poslije e oni izai s velikim blagom."
!" #oj. "3:",%"$'
.vi stihovi, tako!e, jako podsjeaju na period od ?osi7a do %eg$odusa%.
8e!utim, da se nebismo mu"ili pro"itaemo rije"i apostola Pavla:
"<vo pak velim: zavjeta, koji je od Boga potvr2en za Irista, ne odbacuje
zakon, koji je postao poslije $,4 godina, da ukine obeanje." !+alatima ,:"0'
/akle, apostol Pavle ve$uje po"etak ovog perioda $a sklapanje $avjeta sa
0vramom. *o, sada se postavlja pitanje, o kom se $avjetu radi, jer je u Bibliji
$apisano vie $avjeta sa 0vramom:
:2 prvo imamo neto nalik na $avjet, kada 4ospod po$iva 0vrama i$ Farana, u
njegovoj JH godini (: 8. :9::-E2,
92 $atim $avjet sklopljen nakon rata kraljeva (: 8. :H::;2, kada je i dato
obeanje o EAA godina, koji se desio uo"i $a"ea ,smaila.
<2 , na kraju $avjet sklopljen uo"i ,sakovog ro!enja (: 8. :J:@-:E2.
Po mojoj procjeni, Pavlove rije"i se odnose na $avjet sklopljen nakon rata
kraljeva, pogotovu $ato to ,smailovo $a"ee ima tipsku karakteristiku doga!aja
nakon $avjeta na gori Foriv, kada je u"injen veliki javni grijeh klanjanja $latnom
teletu, kao i br$om otpadu Fristove crkve nakon njegovog odlaska na nebo.
8e!utim, $bog igre brojeva koja slijedi, veliki broj teologa prihvata prvi
polu-$avjet kao po"etnu ta"ku kriti"nog perioda. S druge strane i ovaj doga!aj ima
: 8. : 8. : 8. : 8. 9 8
:9:E 9::H 9H:9= EJ:@ :9:E:

9H g. =A g. :<A g. 9:H g.
0vram ,sak ?akov plemena ,$railjeva
9:H g. u Fananu 9:H g. u )giptu
a2 Period od E<A godina je podijeljen na dva jednaka dijela. Prvi se odnosi na period
koji su patrijarsi (0vram, ,sak i ?akov2 proveli u Fanaanu, dok drugi odgovara
periodu koji su plemena ,$railjeva provela u )giptu, po"ev od vremena ?osi7a do
8ojsija.
Period bavljenja sinova ,$railjevih u 8isiru (9 8. :9:EA2
E<A g.

9HOH g. EAA g.
Period mu"enja 0vramovog potomstva (: 8. :H::<2
b2 Period od EAA godina startuje sa momentom kada ,smailo po"inje da maltretira svog
mla!eg polubrata ,saka, a $avrava sa krajem vremena mu"enja - i$laskom i$ 8isira.
Sl. 9 - : Prika$ varijante podjele vremenskog raspona od 0vrama do i$laska i$ 8isira.
24
svoju tipsku crtu. Po"etak perioda je i$la$ak i$ sjeverne $emlje (Faldeja D 3avilon2,
a kraj i$la$ak i$ ju&ne $emlje ()gipta
/akle period od 0vramovog ro!enja do po"etka gradnje Solomunovog hram bi
i$nosio:
JH O E<A O EJ@ D @;E godina
Samo jo da ka&emo da veina %sekulari$ovanih% teologa period prije i$laska i$
8isira smatra nekom vrstom bajki, pri "emu se mnoge ci7re nabrojane u ovom
odjeljku smatraju blago re"eno produktom mate. #ako se, mimo onih navedenih
E;A godina, godina i$laska i$ 8isira stavlja negdje oko :9HA g. pne (be$ ob$ira to
je prihvaena #ilijeva ver$ija hronologije careva, pa samim tim i po"etak gra!enja
hrama oko @== g. pne2.
$ona(ni +rora(un
Sada smo u mogunosti da damo globalnu ci7ru $a eru od stvaranja svijeta, to
je i i$lo&eno u #abeli 9-<.
U+ore/ivanje sa rezultatima drugih
*a sli"an na"in su re$onovali 8elanghton i /anski astronom +hristian
Soerensen od -omborga (:H=9-:=EJ2, s tim to su ra"unali da se Fristovo stradanje
desilo <E. god., pa su $a godinu ro!enja 4ospodnjeg dobili <@=E 0.8. (0nno 8undi
D godina Bod stvaranjaB svijeta2. S druge strane anglikanski nadbiskup ?ames
>ssher (/&ejms 0er, ina"e, nekad glavna re7erenca $a hronologiju u
protenstantskom svijetu2 je :H@=. god. %prora"unao% da je svijet stvoren:
"in noctis illius initium, quae XXIII oktobris praecesit, in ano periodi Juliane 710
..." (James Usher, 1596. Annales Veteris et Novi Testamenti),
tj. 9<. oktobra J:A. ?ulijanskog perioda, ili EAAE. god. pne. Po -uteru taj veliki doga!aj
se desio <@=: g. pne, a po 6epleru <@@<. g. pne (Wol7gang Pourgrau et al.
+.S8.-.4P, F,S#.1P 0*/ #F).-.4P2.
0ko u$memo u ob$ir ver$iju -UU, $a vrijeme stvaranja dobijamo:
99E: O 9A O :9<< O M O JH O E<A O E;A O @== D
HE9H O 9M godine prije Frista.
Po prora"unu ?ulija 07rikanca (oko :JA - 9EA g.2 koji je naveo u svom
hipoteti"kom(djelimi"no sa"uvanom2 djelu F1.*.410G,0,, svijet je stvoren HHA9
god. pne, dok je Fristos doao na ovaj svijet HHAA god. od stvaranja. Po
)u$ebijevom djelu U1.*,6., 60*.*)S ()usebius Pamphili +aesarensis,
9=<-<<@ g.2 svijet je stvoren H:@@ g. pne, dok je Fristos ro!en H:@J g.0. (?ack
.d 0dama do Potopa :=HH
.d Potopa do ro!enja 0vrama <H< O <A - =M
.d 0vrama do Solomunovog hrama @;E
.d Solomunovog hrama do nove ere @==
----------------------------------------------------------------------------------
>6>P*. od Stvaranja do Frista <@H; OB- HA god.
#abela 9-<. 6ona"ni prora"un perioda od stvaranja do hrianske ere.
25
Ginegan, F0*/B..6 .G B,B-,+0- +F1.*.-.4P2. Po vi$antijskom prora"unu
dobijena je HHA; godina pne., sa ra$nim podvarijantama koje se ra$likuju $a par
godina u plusu i minusu.
0i+oloko odre/enje ere od stvaranja svijeta
6ao prvo, na osnovu tipolokog ra$miljanja sprovedenog u djelu #,P.-.4,?0
P10'*,60, i$vodi se $aklju"ak da je stvaranje svijeta $aista moglo po"eti na dan :.
aviva.
> poglavlju o sedmici je na osnovu tipoloke sli"nosti sedmice stvaranja 0dama
i sedam hiljada godina u toku kojih se stvara novi svemirski poredak, u "emu smo
sau"esnici i mi sami, i$vedena je hipote$a da bi se po"etak petog milenijuma mogao
poklopiti ta"no sa godinom Fristovog raspea. Poto se $a godinu raspea i
u$nesenja Fristovog u$ima <:B<9 god. nove ere (vidi dodatak - +2, u tom slu"aju
stvaranje &ivota na 'emlji bi se moglo odigrati u proljee :. aviva <@JA god. pne.
Po ovom ra$miljanju bi trebalo da Fristos ponovo do!e 9A<A godine, to je u
skladu sa *jutnovom procjenom i$me!u 9AAA i 9AHA godine (,saac *eVton,
.BS)130#,.*S upon the P1.PF)+,)S o7 /0*,)- and the 0P.+0-,PS) o7 St.
?.F*, str. Nii, ::<-::E2. *aravno sve ovo su u sutini samo procjene.
I +o1ivlje .dam 23.333 godina...
8nogim "itaocima Biblije i$gledaju smijeno stihovi poput onog:
"@ako po9ivje *dam svega &,4 godina; i umrije." !" #oj. 3: 3',
ili
"* 8oju kad bi 344 godina, rodi 8oje 1ima, Iama i 5a6eta." !" #oj. 3: ,('
0, o starosti ljudske civili$acije od, cirka, =AAA godina, da i ne govorimo. 'ato
emo ovdje proanali$irati jedan $akon ve$an $a statistiku i godine starosti ljudskog
roda.
/anas je u biologiji opte po$nato da se pod \normalnimZ uslovima &iva bia
ra$mno&avaju po eksponencijalnom $akonu. /rugim rije"ima, to $na"i da postoji
jedan prosje"ni vremenski period nakon kojeg se broj jedinki date vrste
udvostru"ava. .vo vrijedi kako $a bakterije, tako i $a, na primjer, $e"eve, a i to je
$a nas ovdje interesantno - $a ljude.
. kakvom se $akonu radi najbolje govori ona pri"a o indijskom maharad&i i
njegovom mudrom savjetniku, koji je kao nagradu $a i$vjesnu uslugu $atra&io
onoliko penice koliko bi se dobilo tako to bi se $a svako sledee ahovsko polje
njemu dodijelilo dvostruko vie $rna penice u odnosu na prethodno. *a taj na"in bi
se dobio sledei ni$:
:, 9, E, ;, :=, <9, =E, :9;, 9H=, H:9, :A9E...
8e!utim, u dvadeset prvom koraku, dobili bismo ci7ru od:
:A9E N :A9E D preko miliona,
na trideset i prvom:
:A9E N :A9E N :A9E D preko milijarde,
a na e$deset i prvom:
:A9E N :A9E N :A9E N :A9E N :A9E N :A9E D (LM2
6ada bi svo 'emljino kopno bilo plodno, potrebne bi bile desetine hiljada godina
da se ubere tra&ena ljetina.
26
*o $a nas je va&no da uo"imo da se milijarda dobija nakon tridesetak
udvostru"enja (jer pola$imo da je "ovje"anstvo nastalo od jednog para2. 6ada je,
po"etkom prolog vijeka, "uveni engleski ekonomista #omas 8altus uo"io ovu
$akonitost $a ljudski rod, i$a$vao je pravu buru protivljenja i negodovanja. 8e!utim,
eksplo$ija stanovnitva, "iji smo mi svjedoci danas upravo potvr!uje ovu te$u.
#ako je po"etkom devetnaestog vijeka, broj stanovnika na 'emlji dostigao jednu
milijardu, da bi po"etkom dvadesetog dosegao dvije milijarde, a sredinom
sedamdesetih "etri. Sli"no 8altusu, dananji politi"ari se hvataju $a glavu: %6o e
prehraniti osam, pa onda, esnaest milijardi ljudi...M
0ko pretpostavimo da se, usled ratova i sl., broj stanovnika na 'emlji
udvostru"uje svakih dvjesta godina, onda trideseti ciklus nastaje nakon:
9AA N <A D =AAA godina,
to je u skladu sa biblijskim i$vjetajem.
8e!utim, ako pretpostavimo da je (po evoluciji2 "ovje"anstvo staro milion i JHA
hiljada godina, onda ciklus udvostru"enja i$nosi:
:,JHA,AAA : <A D H;AAA godina.
/akle, po evoluciji bi prvom paru trebalo oko =AAAA godina da dobiju "etiri
potomaka.
27
%I0,".0U".
:. /r. )duard .stermann, :@;<. >*S)1) )1/) - ),* ?>*4)1 P-0*)#,
Faenssler-3erlag, *euhausen-Stuttgart.
9. Grancis P. *ichol, :@H:. )--)* 4. WF,#) 0*/ F)1 +1,#,+S, 1eVieV and
Ferald, #akoma Park, >S0.
<. Sir ,saac *eVton, :J<<. .BS)130#,.*S upon the P1.PF)+,)S o7 /0*,)-
and the 0P.+0-,PS) o7 St. ?.F*, 1eprinted B:@@:B by the .regon ,nstitute o7
Science and 8edicine, +ave ?uncion.
E. ?ack Ginegan, :@=E. F0*/B..6 .G B,B-,+0- +F1.*.-.4P: Principles o7
time reckoning in the ancient Vorld and problems o7 chronology in the Bible, Princeton
>niversity Press, Princeton, *eV ?ersey.
H. 8arshak, 0., :@JH. )Nploring the 8ind o7 ,ce 0ge man, *0#,.*0-
4).410G,+, 3ol.:EJ (?an.2.
=. 8uhamed 6antard&i. :@H<, F,/K1)#S6, 60-)*/01 , .S#0-, 60-)*/01,
6./ ,S-08S6,F *01./0, u Prilo$i $a orijentalnu 7ilo$o7iju jugoslovenskih naroda, sv.
,,, i ,3, Sarajevo.
J. 8uhammed Pand&a i /&emaluddin 5auevi (prev.2, :@@A. BurLan, Stvarnost,
'agreb.
;. *ichol, Grancis /., @e 1event%daC *dventist Bible DommentarC,
(Washington, /.+.: 1evieV and Ferald Publishing 0ssociation2 :@J;.
@. Pavle Borovi, :@;;. Biblijski prirunik, ($ajedn. i$d.2 0.6. Preporod - Beograd,
'naci vremena - 'agreb.
:A. 1adomir 3. Popovi, :@@<, ./0B10*0 /.6>8)*#0 30S,-?)*S6,F
S0B.10: prevod i komentar, Beograd, Svetosavska knji&evna $adruga
::. 1oger Stioui, :@;;. -) +0-)*/1,)1 F)B10,T>), -es edition +olbo, Paris.
:9. S.,. Selenikov, :@J9. ,S#.1,P0 60-)*/01P0 , F1.*.-.4,P0, 9. i$d.,
%*auka%, 8oskva.
:<. S. Senc, :@;;. 4156.-F130#S6, 1?)5*,6, reprint i$danja i$ :@:A.g.,
'agreb.
:E. Iarijer 0nri (Fenri +harriere2, :@JA. -)P#,1 (Papillon2, Svjetlost, Sarajevo.
:H. #F) )*+P+-.P)/,0 .G 1)-,4,.*, :@;J. 8acmillan Publ. +omp., *eV
Pork.
:=. 3icko #omai, :;@;. P.3,)S# ?)31)?S6.40, ?>-,?)30 , 414>1.30
60-)*/010, ob$irom na svetkovanje va$menog blagdana, Br$otiskom %6atoli"ke
hrvatske tiskarne%, 'adar.
:J. Wol7gang Pourgrau and 0llen /. Breck eds., :@JJ. +.S8.-.4P, F,S#.1P
0*/ #F).-.4P, Plenum Press, *eV Pork and -ondon.
28