Visoka kola elektrotehnike i raunarstva

Vojvode Stepe 283

OSNOVI ELEKTROENERGETIKE

Veba 3: Padovi napona
Ivana Vlaji-Naumovska, Borko upi, Milan Ivezi


Beograd, 2013.

Uvod
Osnovni cilj ove vebe je da se studenti upoznaju sa osnovima Simulink-a koji predstavlja
grafiki alat unutar MATLAB programskog paketa koji omoguava modelovanje, simulaciju i
analizu dinamikih sistema. U okviru Simulink-a postoji poseban set alata pod nazivom
SimPowerSystems koji je specijalno prilagoen za primjenu u oblasti elektroenergetike. na slici 1
je prikazan izgled Simulunk Library Browser-a sa standardnim Simulink blokovima razvrstanim
po grupama.

Slika 1: Izgled Simulunk Library Browser-a
Na slici 2 je prikazan izgled specijalizovanog seta alata namenjenog za elektroenergetiku koji
noci naziv SimPowerSystems.

Slika 2. Izgled seta alata (tool box-a) SimPowerSystems
Set alata SimPowerSystems se u novijim verzijama programskog paketa MATLAB sastoji iz
sledeih celina:
Aplication Library
Electrical Sources
Elements
Extra Library
Interface Elements
Machines
Measurements
Power Electronics
Power gui
Aplication Library sadri gotove modele pojedinih specifinih elemenata kao to su
vetrogeneratori, elektrini pogoni, specijalnih elektrinih transformatora...
Electrical Sources sadri razliite vrste kako strujnih tako i naponskih elektrinih izvora.
Elements sadri osnovne lemente elektroenergetskih sistema kao to su vodovi, transformatori
RLC grane i potroai...
Extra Library sadri alate za numeriko izraunavanje i obradu gotovo svih veliina
zastupljenih u oblasti elektroenergetike.
Interface Elements sadri razne mogunosti za povezivanje SimPowerSystems kola sa drugim
kolima kreiranim u MATLAB-u.
Machines sadri modele razliitih tipova elektrinih maina.
Measurements sadri blokove za merenje napona, struje i impedanse.
Power Electronics sadri razne tipove poluprovodnikih elemenata koji se koriste u energetskoj
elektronici.






Padovi napona

Elektrini provodnici se izrauju od metala koji imaju veliku elektrinu provodnost, ali ipak se u
nekoj mjeri suprotstavljaju kretanju naelektrisanih estica (elektrine struje). Prema Omovom
zakonu, svaki prolazak eketrine struje kroz impedansu za posledicu ima posledicu pad napona
na toj impedansi koji zavisi od intenziteta struje i vrijednosti impedanse.
Prema navedenom, pad napona u elektrinim instalacija je neminovnost koja potie od
nesavrenosti provodnika. Kako bi se potroai imali kvalitetno snabdevanje naponom,
provodnici moraju biti adekvatno izabrani ne samo sa stanovita strujnog optereenja, nego i sa
stanovita pada napona na njima.

Izvoenje formule za izraunavanje pada napona
U elektrinim instalacijama pad napona se javlja na svim elektrinim komponentama. Ovdje e
biti izvedena formula za izraunavanje pada napona na elektrinom provodniku, jer se padovi
napona na ostalim elektrinim komponentama, zbog njihovih malih dimenzija, po pravilu mogu
zanemariti.
Elektrini provodnik se moe predstaviti impedansom oblika:
Z R jX =

gde su:
R - aktivna otpornost provodnika
X - reaktivna otpornost provodnika

j
I Ie

=
Z R jX =

Fazorski dijagram je prikazan na slici 3.

jX I
R I
1
V
2
V
Z I
I

Slika 3: Fazorski dijagram

Kako je prema slici 3:
1 2 2
( ) (cos sin ) V V ZI V R jX I j = + = + +


2
( cos sin ) ( cos sin ) V I R jX I X jR = + + +
,
to je,
2 2
1 2
( ( cos sin )) ( ( cos sin )) V V I R jX I X jR = + + +
.

Kako je u praktinim sluajevima, ak i za provodnike velikih duina i malih porenih preseka,
2
( cos sin ) V I R jX + +

nekoliko desetina puta vee od
cos sin X jR
,
to se sa zanemarljivom grekom dobija sledea formula za pad napona:
1 2
( cos sin ) ( cos sin ) cos ( ) V V V I R jX Il r x Il r xtg = = + = + = +

(l je duina provodnika, a r i x redom njegova poduna aktivna i reaktivna otpornost).
Napomenimo da se za provodnike (kablove) iji je popreni presek manji od 16 mm
2
poduna
reaktivna otpornost moe zanemariti.
Relativna vrednost pada napona na posmatranoj ili sada iznosi:
cos ( )
nf nf
V Il r xtg
u
U U
+
= =

Kako je kod monofaznih provodnika u najveem broju sluajeva S
N
=S
F
, odnosno kako fazna i
nulta ila po pravilu imaju istu impedansu, to je kod ovakvih provodnika
2
cos ( ) ( )
2 2
n n
Il r xtg Pl r xtg
u
U U
+ +
= =

(U
n
je nominalni fazni napon).
Kod trofaznih simetrinih sistema je struja kroz nultu (neutralnu) ilu jednaka nuli, pa pad
napona, koji postoji samo na faznoj ili iznosi
2
cos ( ) 3 cos ( ) ( )
nf n n
Il r xtg Il r xtg Pl r xtg
u
U U U
+ + +
= = =

(sa U
n
je oznaen nominalni linijski napon).
Prema Pravilniku o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona dozvoljeni
padovi napona ne smeju biti vei od sledeih vrednosti:
1) Za strujno kolo osvetljenja 3%, a za strujna kola ostalih potroaa 5% ako se elektrina
instalacija napaja iz niskonaponske mree,
2) Za strujno kolo osvetljenja 5%, a za strujna kola ostalih potroaa 8% ako se elektrina
instalacija napaja neposredno iz transformatorske stanice.



Zadatak
Na jedno strujno kolo prikljuene su 4 svetiljke sa uarenim vlaknom snage 277 W (kao na slici
4). Ovo strujno kolo se napaja iz razvodne table RT (provodnicima tipa PP-Y 3x2,5 mm
2
).
Razvodna tabla RT se napaja iz transformatorske stanice, kablom tipa PP00-Y 4x16 mm
2
.
Nominalni fazni napon iznosi 220 V. Ostali relevantni podaci su prikazani na slici.
Izraunati pad napona za najkritiniju svetiljku. Da li su provodnici dobro izabrani?
TS
2
00 4 16 PP Y mm
230 l m = 20
jm
P kW =
cos 0, 95
0, 71 /
0,105 /
r km
x km
=
=
=
RT
1
50 l m =
2
25 l m =
6
25 l m =
3
15 l m =
5
25 l m =
4
20 l m =
1 2
1
S
2
S
3
S
4
S

Slika 4: Prikaz napajanja sijalica

Pitanja
1) Zbog ega nastaje pad napona u provodnicima?
2) Kako se zove grafiki alat unutar MATLAB programskog paketa koji omoguava
modelovanje, simulaciju i analizu dinamikih sistema?
3) Kako se zove njegov set alata (tool box) namenjen za elektroenergetiku?
4) Za koje se provodnike poduna reaktivna otpornost moe zanemariti?
5) Ako je nominalni napon U
n
=230 V, a dozvoljeni pad napona 5%, ispod koje vrednosti ne
smije biti napon na potroau?

Literatura

M. Kosti, "Teorija i praksa projektovanja elektrinih instalacija", Akademska misao, Beograd, 2005.

Siemens, "Electrical Installation Handbook (Third Edition, Editor:Gunter G. Seip), John & Willey. 2000.

A. Stoi, "Elektrine instalacije", Tehnika knjiga, Beograd, 1991.