Komentar Zakona o Udrugama

KOMENTAR
ZAKONA O UDRUGAMA
S OBRASCIMA
Nakladnik
B.a.B.e.
Grupa za enska ljudska prava
Zagreb, Vlaka 79
Za nakladnika
RADMILA SUEVI
Lektura, dizajn i prijelom
MIRKO BANJEGLAV
ISBN 953-6967-03-0
Tisak
TISKARA UPAC, Zagreb
Copyright Meunarodni centar za neprofitno pravo (International Center for Not-for-
Profit Law ICNL), Budimpeta. Sva prava pridrana. Izradu i tiskanje ovog Komentara
omoguila je financijska podrka ENI/DGSR/CS, ENI, Agencija Sjedinjenih Drava za
meunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima ugovora br. EDG-A-00-01-00002-00. Stajalita
iznijeta u ovoj brouri predstavljaju miljenja autora, a ne nuno i stajalita Agencije
Sjedinjenih Drava za meunarodni razvoj.
KOMENTAR
ZAKONA
O UDRUGAMA
S OBRASCI MA
Zagreb, 2003.
B.a.B.e.
Mihailo Dika
Slobodan Ljubii
Dragan Medvedovi
Ivan prajc
International Center for Not-for-Profit Law
5
SADRAJ
SADRAJ
SLOBODA UDRUIVANJA U EUROPSKOJ KONVENCIJI
ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH
SLOBODA (dr. sc. Dragan Golubovi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Bitna obiljeja slobode udruivanja (udruge)
prema odredbama Konvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Odnos slobode udruivanja prema drugim pravima i slobodama
zajamenim Konvencijom i doputena ogranienja u ostvarivanju
slobode udruivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
UVODNO O ZAKONU O UDRUGAMA (Mladen Ivanovi) . . . . . . . . . . . . . . 19
ZAKON O UDRUGAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
OBRASCI UZ ZAKON O UDRUGAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
TABLE OF CONTENTS
7
SLOBODA UDRUIVANJA U EUROPSKOJ KONVENCIJI...
SLOBODA UDRUIVANJA U EUROPSKOJ
KONVENCIJI ZA ZATITU LJUDSKIH
PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
DR. SC. DRAGAN GOLUBOVI
MEUNARODNI CENTAR ZA NEPROFITNO PRAVO (ICNL) BUDIMPETA
1. Uvodne napomene
Sloboda mirnog okupljanja i udruivanja proglaena je jednom od te-
meljnih ljudskih sloboda u brojnim meunarodnim dokumentima: lan-
kom 20. Ope povelje o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human
Rights) iz 1948. godine, lankom 11. Europske konvencije za zatitu ljud-
skih prava i temeljnih sloboda (European Convention for the Protection of
Human Rights and Fundamental Freedoms), koja je stupila na snagu 1953.
godine, te lankom 22. Meunarodnog pakta o graanskim i politikim
pravima (International Convent on Civil and Political Rights), koji je stupio
na snagu 1976. godine.
1
Za ostvarivanje slobode udruivanja u pravnim
sustavima drava-lanica Vijea Europe od posebne su vanosti odredbe
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pri-
padajuim protokolima,
2
te praksa Europske komisije i Europskog suda
za ljudska prava. lanak 11. Konvencije glasi:
1 Sloboda mirnog okupljanja i udruivanja zajamena je i Amerikom deklaracijom o
pravima i dunostima graana (American Declatation of the Rights and Duties of Man)
iz 1948. godine, Amerikom konvencijom o ljudskim pravima (American Convention on
Human Rights) iz 1978., kao i Afrikom poveljom o ljudskim pravima (African Charter
on Human and Peopoles rights) iz 1981. godine, iako je formulacija u Afrikoj povelji
izazvala odreene nedoumice. Tekstovi konvencija o zatiti osnovnih ljudskih prava i
prateih dokumenta mogu se nai na: http//www1.umn.edu/humanrts/hrcenter.htm.
2 Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i
Protokole br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju 6. studenoga 1996., a te je dokumente
ratificirala 17. listopada 1997. Isprave o ratifikaciji poloila je 5. studenoga 1997., a Za-
kon o potvrivanju Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda objavljen
je u Narodnim novinama meunarodni ugovori, br. 18/1997. Preieni tekst Kon-
vencije objavljen je u Narodnim novinama, br. 6/1999. Odluka o zastupniku Vlade
Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava i o njegovu uredu objav-
ljena je u Narodnim novinama, br. 11/1999. godine.
8
KOMENTAR ZAKONA O UDRUGAMA S OBRASCIMA
(1) Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udrui-
vanja sa drugima, ukljuujui pravo osnivati sindikate ili im pristupiti
radi zatite svojih interesa.
(2) Ne mogu se postavljati nikakva ogranienja u ostvarivanju tih
prava, osim onih koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom
drutvu nuna radi zatite interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i
mira, radi sprjeavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili mo-
rala ili radi zatite prava i sloboda drugih. Ovaj lanak ne zabranjuje da
se nameu zakonska ogranienja u ostvarivanju tih prava pripadnicima
oruanih snaga, policije ili dravne uprave.
3
Treba istaknuti da su sporovi pred Europskom komisijom (nastavno:
Komisija) i Europskim sudom za ljudska prava (nastavno: Sud) u vezi s
povredom lanka 11. Konvencije jo uvijek razmjerno rijetki. To se objanja-
va injenicom da je sloboda udruivanja u toj mjeri utemeljena u pravnim
sustavima drava-lanica, da bi bilo nerazumno oekivati da su drave
svojim (ne)postupanjem pripravne na ozbiljne povrede slobode udruiva-
nja. No, ovaj zakljuak treba uzeti s rezervom, s obzirom da Sud ne po-
stupa ex officio, ve samo uzima u razmatranje sluajeve koje pokreu o-
teene strane.
4
U svakom sluaju, izravna posljedica nedovoljne sudske
prakse jest to da o nizu pitanja koja se tiu ostvarivanja slobode udrui-
vanja ne postoje vrsti meunarodni standardi jer se Komisija i Sud nisu
o tim pitanjima oitovali, ve bi se ovisno o tome kako su odreena pita-
nja koja se tiu slobode udruivanja regulirana nacionalnim propisima
prije moglo govoriti o dobroj meunarodnoj ili regionalnoj praksi.
5
Posve
je, meutim, jasno da je osnovni ratio legis lanka 11. Konvencije zatita
osoba od nelegitimnog uplitanja dravnih tijela u ostvarivanje te slobode.
3 Pod dravnom upravom, u smislu lanka 11 Konvencije, ne podrazumijevaju se uitelji
i profesori, ak i kada su plaeni iz dravnog prorauna: sluaj Vogt protiv Njemake
(1995).
4 M. Krzyzanowska-Mierzewska, Freedom of Association under the European Convention
of Human Rights, Social Economy and Law Journal, Spring 1999. str. 5-6.
5 U pogledu dobre regionalne prakse, rezultati reformi propisa o udrugama i drugim ob-
licima nevladinih organizacija u zemljama Centralne Europe u poslednjih deset godina
naveli su neke poznate teoretiare civilnog drutva na zakljuak da je u brojnim as-
pektima novi pravni sustav za nevladine organizacije u zemljama Centralne Europe
superiorniji od onog na Zapadu...: Salmon, Helmut K. Anheier, and Assoc., Civil So-
ciety in Comparative Perspective, u Global Civil Society: Dimensions of the Nonprofit
Sector (Baltimor, MD: The John Hopkins Center for Civil Society Studies, 1999), str.
34.
6 Sluaj Sigurur Sigurjonsson protiv Islanda (1993), Gustafson protiv vedske (1996).
Usporedi: Jeremy McBride, Expert Opinions on the Draft Law on Associations of Croa-
tia, Council of Europe, Strasburg, October 23, 2000, str.5 (3). Krzyzanowska-Mier-
zewska, op. cit., str. 6.
9
Stoga se nacionalni propisi koji reguliraju slobodu udruivanja, kao i doma-
a sudska praksa, imaju tumaiti sukladno tom cilju.
6
Obveza suzdrava-
nja od nelegitimnog uplitanja postoji neovisno o tome nastupa li drava iure
gestionis ili iure imperii.
7
Kada je rije o pozitivnim obvezama drave, suglasno lanku 11. Kon-
vencije, one se prije svega odnose na obvezu drave da omogui udruzi
stjecanje statusa pravne osobe i osigura pravnu zatitu takve osobe za vrijeme
njezina trajanja. Ova obveza postoji neovisno od toga radi li se o sindika-
tima koji se izrijekom pominju u lanku 11. Konvencije, politikim parti-
jama,
8
ili drugoj vrsti udruga (infra, 3).
9
Jednako tako, lanovi udruge ne
bi smjeli biti izloeni bilo kakvim pravnim sankcijama zbog svog lanstva
u udruzi koja djeluje sukladno zakonu.
10
Jedina iznimka od ovog opeg
pravila odnosi se na situaciju kada je lanstvo u odreenoj udruzi u izrav-
noj nesuglasnosti sa zaposlenikovom odgovornou. Tako je u sluaju Van
Der Heijden protiv Nizozemske (1985) tuitelj izgubio posao u Centru za
savjetovanje imigranata o njihovim pravima, zbog lanstva u udruzi koja
se zalagala za izgon emigranata.
11
Na drugoj strani, sloboda udruivanja
ne podrazumijeva pravo osobe da postane lanom bilo koje udruge, ili da
nastavi biti lanom neke udruge. To je zato to pitanje lanstva u udruzi
pripada korpusu pitanja o kojima osnivai/lanovi udruge samostalno od-
luuju te u vezi s ovim pitanjem Konvencija prije svega osigurava zatitu
osoba od neuplitanja drave.
12
Na koncu, moe se zakljuiti da je u odree-
nim sluajevima drava obvezna, u mjeri u kojoj je to nuno, intervenira-
ti na podruju odnosa izmeu pojedinaca kako bi omoguila puno ostvari-
vanje slobode udruivanja, odnosno zatitu interesa treih osoba ili samih
lanova udruge.
13
Tako drava ima legitimno pravo da koristi razumna
sredstva nadzora nad imenom udruge kako bi se osiguralo da udruga ne
7 S. Rodin: Sloboda udruivanja u Hrvatskom ustavnom pravu i lanak 11. Europske
Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik Pravnog fakulteta u
Zagrebu, 1999, str.633.
8 Sluaj Komunistika partija Turske i drugi protiv Turske (1998).
9 Sluaj Sidiropoulos i drugi protiv Grke (1998).
10 Sluaj X protiv Ujedinjenog Kraljevstva (1981), Frederikson protiv Danske (1988),
Vogt protiv Njemake (1988). Usporedi: McBride: Sloboda udruivanja prema lanku
11. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, u: Nevladine organizacije i
europski standardi ljudskih prava, Zagreb, 1998, str. 27.
11 Ibidem.
12 Krzyzanowska-Mierzewska, op. cit. str. 6. Treba, meutim, napomenuti da unato au-
tonomiji osnivaa/lanova pri odluivanju o ovom pitanju, kriteriji za lanstvom u ud-
ruzi ne mogu biti suprotni ustavnim ili zakonskim odredbama o zabrani nacionalne,
vjerske ili druge diskriminacije.
13 Rodin, op. cit. str. 633, McBride, op. cit. str. 29.
10
rabi ime koje ve rabi neka druga udruga.
14
Jednako tako, drava moe
imati legitimni interes intervenirati u unutarnje poslove udruge kako bi
zatitila lanove od diskriminatorskih, nerazumnih ili arbitranih odluka,
15
posebice u sluajevima kada ne postoje instrumenti sudske zatite lan-
skih prava.
16
Komisija i Sud su se posebno oitovali o pozitivnim obvezama drave u
sluajevima koji ukljuuju sindikate, ali je znaaj ovih odluka univerza-
lan.
17
Tako su Komisija i Sud odbili zahtjev sindikata o dodjeli prava da
zahtijevaju zakljuivanje kolektivnih ugovora,
18
pravo na konzultacije,
19
pravo na predstavnika u dravnom radnom vijeu,
20
pa ak i pravo na
trajk, ako je drava osigurala druge pogodne naine za zatitu sindikalnih
interesa.
21
Jednako tako, Konvencija ne obvezuje drave-potpisnice na
osiguranje povlaenoga proraunskog ili poreznog statusa za udruge.
22
Usprkos tome, uvaavajui vanost i ulogu udruga u demokratskom drutvu,
meunarodni dokumenti i nacionalna zakonodavstva, u pravilu, predvia-
ju odreene financijske olakice ili poticaje za djelovanje udruga i drugih
nevladinih organizacija.
23
14 Sluaj X protiv vicarske.
15 Usporedi sluaj Johansson protiv vedske (1990), gdje je zagovarano kolektivno osi-
guranje kua za lanove sindikata.
16 McBride, op. cit. str. 29.
17 McBride, op. cit., str. 26-27.
18 Sluaj Nacionalni sindikat policije Belgije protiv Belgije (1975).
19 Sluaj Sindikat strojovoa vedske protiv vedske (1976).
20 Sluaj X protiv Belgije (1978).
21 Sluaj: Schmidt i Dahlstrom protiv vedske (1976), S protiv Savezne Republike Nje-
make (1984).
22 Krzyzanowska Mierzewska, op. cit. str. 6.
23 Usporedi Model svjetskog poreznog zakonika (World Tax Code), poglavlje VI, Handbook
on Good Practices for Laws Relating to Non-governmental Organizations Revised
Discussion Draft prepared for the World Bank by ICNL, Washington, D.C. September
2000, str. 98-109, Fundamental Principles on the Status of non-governmental Organi-
zations in Europe, Council of Europe, Strasbourg, 1 April 2002, str. 3. Za porezni status
udruga u zemljama regije usporedi: Pregled poreznih zakona koji se odnose na nevla-
dine organizacije u Srednjoj i Istonoj Europi (pripremio: ICNL), Zagreb, 2001 (en-
gleska inaica dostupna na: www.icnl.org). O razliitim teorijskim objanjenjima zbog
ega udruge i druge nevladine organizacije trebaju uivati porezne povlastice usporedi:
Brucer R. Hopkins: The Law of Tax-Exempt Organizations, 1992, str. 3-62.
11
2. Bitna obiljeja slobode udruivanja (udruge) prema
odredbama Konvencije
Iako se lankom 11. Konvencije izrijekom spominju samo sindikati, to
ne znai da se zatita slobode udruivanja ne protee i na druge vrste ud-
ruga, ili da sindikati imaju povlaten tretman u Konvenciji u odnosu na
druge vrste udruga.
24
Koja su, dakle, bitna obeleja slobode udruivanja,
odnosno udruge kao institucionalnog oblika ostvarivanja slobode udrui-
vanja? U sluaju Young, James i Webster protiv Ujedinjenog Kraljevstva
(1981) Komisija i Sud su identificirali tri takva obiljeja, koja su se kasni-
je primjenjivala i na druge sluajeve vezane uz povredu lanka 11. Kon-
vencije: (i) vii stupanj formalnog organiziranja od javnog okupljanja; (ii)
dobrovoljnost udruivanja; (iii) ostvarivanje nekog zajednikog cilja.
(i) Kada je rije o stupnju formalnog organiziranja viem od javnog
okupljanja, treba napomenuti da nije nuno da udruga ima status pravne
osobe da bi uivala zatitu lanka 11. Konvencije.
25
Dovoljno je da udruga
ima samo neke institucionalne elemente (primjerice, akt o osnivanju, tijela,
itd.) koji je jasno razlikuju od javnog okupljanja. Stoga treba razlikovati
pravo udruge na upis u registar i stjecanje statusa pravne osobe (supra,
1) u onim pravnim sustavima u kojima upis u registar ima konstitutivno
djelovanje od obveze udruge na upis u registar, odnosno stjecanja statusa
pravne osobe kao prethodnog uvjeta djelovanja udruge. Iako se Komisija i
Sud o ovom pitanju nisu jo oitovali, ini se neprijepornim da je opa ob-
veza upisa udruga u registar u suprotnosti s lankom 11. Konvencije, kojom
se jami pravo osobama da se udruuju radi zatite svojih interesa bez us-
postavljanja dodatnih ogranienja u ostvarivanju tog prava, osim onih koji
su izriito propisani samom Konvencijom. Neprijeporno je da stjecanje
svojstva pravne osobe prua udrugama niz pogodnosti (primjerice, ogra-
nienu odgovornost za obveze koje je udruga preuzela u pravnom prometu,
mogunost sudjelovanja u pravnom prometu u svoje ime i za svoj raun,
stjecanje imovine, itd.), te da e upravo zbog navedenih razloga najvei
broj udruga vjerojatno imati interes da se registrira. Meutim u mjeri u
kojoj ne postoji izraeni javni interes koji bi opravdao zahtjev za obvez-
nim registriranjem odluku o registriranju bi trebalo ostaviti samim ud-
rugama, odnosno njihovim osnivaima/lanovima. Ovaj ratio legis lanka
11. Konvencije prepoznat je ne samo u dravama-lanicama Europske unije
24 McBride, op. cit. str. 22.
25 McBride, op. cit., str. 23.
12
nego i u najveem broju drava u ovoj regiji.
26
To ne znai da obveza regis-
triranja koja je propisana za pojedine udruge, primjerice za udruge koje
ele primati financijsku potporu od drave ili za udruge koje uivaju po-
rezne povlastice, nuno dovodi do povrede lanka 11. Konvencije. U
ovakvim sluajevima moe se prepoznati javni interes koji opravdava zah-
tjev za registriranjem nunost da se osigura via razina transparentno-
st rada ovih udruga, odnosno podigne razina pravne zatite dodjeljenih
(javnih) sredstava.
27
(ii) Dobrovoljni karakter udruivanja posebice je od znaaja za sluajeve
koji se tiu negativnog ostvarivanja slobode udruivanja, odnosno pra-
va da se ne pristupi nekoj udruzi.
28
U prije navedenom sluaju Young, Ja-
mes i Webster protiv Ujedinjenog Kraljevstva, tuitelj je traio oglaava-
nje nitavim odredbe kolektivnog ugovora izmeu Britanskih eljeznica i
jednog broja sindikata eljezniara, koja je zapoljavanje na eljeznici uv-
jetovala lanstvom u jednom od sindikata koji su zakljuili ugovor (tako-
zvana closed shop praksa). Sud je uvaio zahtjev tuitelja. Prema stajalitu
Suda, pravo na osnivanje sindikata ili pristupanje ve osnovanom sindi-
katu predstavlja jedan od aspekata slobode udruivanja. Ostvarivanje slo-
bode udruivanja implicira kako slobodu djelovanja tako i slobodu izbora.
Meutim, Sud je u obiter dicta istodobno zamijetio da obvezatno lanstvo
u sindikatu ne mora nuno znaiti i povredu lanka 11. Konvencije. U na-
vedenom sluaju, do povrede lanka 11. dolo je zato to je produljenje
radnog odnosa radnika na eljeznici uvjetovano lanstvom u jednom od
sindikata koji su zakljuili kolektivni ugovor s Britanskom eljeznicom, s
obzirom na to da takav uvjet nije postojao u trenutku nastanka radnog
odnosa. Oito je, dakle, da Sud ovdje pravi razliku izmeu zahtjeva za ob-
26 Primjerice, Slovenija, Maarska, eka, Slovaka, Poljska, Hrvatska, Bosna i Hercego-
vina. Suprotno Makedonija i Crna Gora, gdje udruga moe djelovati samo nakon upisa
u registar, odnosno stjecanja svojstva pravne osobe.
27 Usporedi: Odluka i rjeenje Ustavnog suda Republike Hrvatske od 3. veljae 2000.
(Narodne novine, br. 20, od 16. 2. 2000). Ustavna tuba CERANEO i Hrvatskoga
pravnog centra (U-I-149/1999). McBride: Komentari na Prijedlog Zakona o udrugama
Republike Hrvatske, Vijee Europe, Strazbur, 1997. Golubovi: Croatia Constitutional
Court Strikes Down a Number of Provisions in the Law on Associations, The Interna-
tional Journal of Not-for-Profit Law, volume 2, issue 3 (www.icnl.org). E. Denters, W.
van Veen, Voluntary Organizations in Europe: The European Convention of Human
Rights, International Journal for Not-for-Profit Law, Volume 1, issue 2, paragraf 5.1
(www.icnl.org).
28 Vie o negativnom ostvarivanju slobode udruivanja: W. van Veen, Negative Freedom
of Association: Article 11 of the European Convention for the Protection of Human Rig-
hts and Fundamental Freedoms, International Journal for Not-for-Profit Law, volume
3, issue 1 (www.icnl.org).
13
vezatnim lanstvom u odreenom sindikatu za osobe koje se ve nalaze u
radnom odnosu i uvjetovanja zasnivanja radnog odnosa lanstvom u od-
reenom sindikatu.
Vanost odluka Suda u Young, James i Webster je dvostruka. Prije svega,
ova odluka predstavlja dobar primjer povezanosti slobode udruivanja i
prava na osnivanje sindikata, ili lanstva u postojeem sindikatu. U navede-
noj odluci, Sud je ustanovio principe koji su primjenjivi na slobodu udru-
ivanja u irem smislu a ne samo na slobodu sindikalnog udruivanja.
Osim toga, ova odluka odraava osjetljivost Suda za razliite pristupe
drava-lanica Vijea Europe o naravi sindikalnog organizovanja i djelo-
vanja. U vrijeme kada je Konvencije nastajala, njezini su autori odbili
sugestiju da se u lanak 11. explicite uvrsti odredba o negativnom pravu
udruivanja u sindikat, uvaavajui closed shop praksu Velike Britanije.
U sluaju Young, James i Webster, Sud nije smatrao nunim dovesti u
pitanje legitimnost takve prakse, ve se ograniio na pitanje uvjetovanja
daljnjeg zapoljavanja pristupanjem sindikatu, u uvjetima kada takva
praksa prije nije postojala.
29
U kojoj je meri obvezni karakter udruivanja u suglasnosti s lankom
11. Konvencije na koncu ovisi o tome radi li se o udruzi u javnom ili pri-
vatnom pravu. Samo udruge u privatnom pravu uivaju zatitu lanka 11.
Konvencije.
30
Pri odluivanju o ovome pitanju Komisija i Sud ne slijede
nuno kvalifikaciju udruga u odreenome nacionalnom pravnom sustavu.
Radije, takva kvalifikacija predstavlja samo poetnu toku pri odluivanju
moe li se u konkretnom sluaju odreeni oblik organiziranja kvalificirati
udrugom suglasno lanku 11(1) Konvencije. Ovakav je pristup opravdan
jer bi svako drugo rjeenje omoguilo dravama-ugovornicama da svojim
nacionalnim propisima izbjegnu primjenu odredbi Konvencije, odnosno
standarda koje su Komisija i Sud utvrdili u tumaenju lanka 11. Konven-
cije.
31
U sluaju Le Compte, van Leuven i de Mayere protiv Belgije (1981), Ko-
misija je zakljuila da odredbe zakona koje su propisivale obvezu tuitelja
(grupa lijenika) da se ulani u belgijsku ljeniku komoru nisu u suprot-
29 Short Guide to the European Convention of Human Rights, Council of Europe, 2000,
str. 97-98.
30 E. A. Alkema: Freedom of Associations and Civil Society, u: Seminar on Freedom of
Associations, Rejkjavik, Council of Europe Press, 1994, str. 76 i dalje. Usporedi: van
der Ploeg: Legal expertise on the Proposal of the Associaton Act of the Republic of
Croatia, October 1996, str. 1.
31 Sluaj Chassagnou i drugi protiv Francuske (1999). Usporedi: W. van Veen, op. cit.
paragraf 2.2. Krzyzanowska-Mierzewska, op. cit. str. 6.
14
nosti s lankom 11. Konvencije jer se zatita u ostvarivanju slobode udru-
ivanja zajamena Konvencijom ne protee i na udruge kojima je povjereno
obavljanje odreenih javnih ovlasti, odnosno koje se smatraju osobama
javnog prava.
32
Osim toga, zakon o osnivanju komore nije zabranjivao li-
jenicima da budu lanovima i drugih udruga koje obavljaju istu ili slinu
statutarnu djelatnost. Slijedom toga, odredbe zakona ne ograniavaju
slobodu udruivanja, ve propisuju uvjete za profesionalno djelovanje.
Slino je miljenje Komisija zauzela i u sluaju obveznog lanstva u stu-
dentskoj udruzi (Zahtjev broj 6094/73) i veterinarskoj udruzi (Zahtjev broj
8734/79).
33
Meutim, u sluaju Sigurur Sigurjonsson protiv Islanda (1993), Sud
je zauzeo stajalite da je obvezatno lanstvo u (privatno-pravnoj) udruzi
taksista kao uvjet dobijanja dozvole za taksiranje u suprotnosti s lankom
11. Konvencije; takvo ogranienje u ostvarivanju slobode udruivanja dis-
proporcionalno je legitimnim ciljevima koje je drava eljela ostvariti pro-
pisivanjem obvezatnog lanstva (infra, 3).
34
Konano, u sluaju Chassagnou i drugi protiv Francuske (1999), Sud
je zauzeo stajalite da su odredbe zakona kojim su vlasnici lovnog zemljita
ipso iure postali lanovima udruge lovaca, a koja je osnovana na temelju
tog zakona, u suprotnosti s lankom 11. Konvencije. Prema ocjeni Suda,
iako je ratio legis obvezatnog lanstva bio u tome da se omogui vlasnicima
zemljita sudjelovanje u odluivanju o pitanjima koja se tiu uvjeta pod
kojima e se odvijati lov na njihovom zemljitu, taj se cilj mogao ostvariti
i bez obvezatnog lanstva u udruzi lovaca, osobito uvaavajui injenicu
da se ritual lova i ubijanja kosi s osobnim uvjerenjima vlasnika zemljita.
(iii) Kada je rije o zajednikom cilju kao sustavnom elementu slobo-
de udruivanja, ini se da kriteriji za postojanje zajednikog cilja u praksi
Suda i Komisije jo uvijek nisu determinirani u onoj mjeri u kojoj su to
kriteriji za slobodno udruivanje. Neprijeporno je, meutim, da zajedni-
ki cilj ne moe biti stjecanje dobiti, odnosno da se udruga ne moe osno-
vati s osnovnim ciljem stjecanja dobiti.
35
Jednako tako, prema stajalitu
32 U spomenutom sluaju, osobe javnog prava Sud definira kao osobe koje su osnovane
od zakonodavca, prije nego od privatnih osoba, radi vrenja odreenih javnih ovlasti u
opem interesu. Usporedi: Short Guide to the European Convention on Human Rig-
hts, op. cit., str. 98; Rodin, op. cit., str.632.
33 Short Guide to the European Convention on Human Rights, op. cit., str. 98. Usporedi:
McBride, Prevoenje slobode udruivanja u zakon, u: Modeli suradnje drave i udru-
ga, Zagreb, 1996, str. 17-26.
34 Vidjeti detaljnije u: W. van Veen, op. cit. paragraf 3.
35 McBride, Sloboda udruivanja prema l. 11 Konvencije..., op. cit. str. 23. To, meutim,
15
Suda, odnosi izmeu zaposlenika kod istog poslodavca ne smatraju se ud-
rugom u smislu lanka 11. Konvencije jer su oni iskljuivo determinirani
ugovorom o radu izmeu poslodavca i radnika.
36
U jednom drugom slua-
ju, Komisija je odbacila tubu skupine zatvorenika koji su smatrali da im
je boravkom u samakim elijama ugroeno pravo na slobodno udruiva-
nje, jer nije pronala postojanje zajednikog cilja, a otuda ni udruivanja
u smislu lanka 11. Konvencije. Prema stajalitu Komisije, pravo na ud-
ruivanje ne obuhvaa pravo zatvorenika da dijele drutvo ili se udruuju
s drugim zatvorenicima (Zahtjev broj 8317/78).
Iz prakse Komisije i Suda slijedi da se legitimnim zajednikim ciljem
smatra i djelatnost usmjerena na mirnu promjenu Ustava ili zakona radi
ostvarivanja odreenih prava lanova udruge, ak i kada se radi o pravi-
ma koja nisu nuno priznata ustavom ili zakonom (infra, 3).
3. Odnos slobode udruivanja prema drugim pravima i
slobodama zajamenim Konvencijom i doputena
ogranienja u ostvarivanju slobode udruivanja
Uvjet za ostvarivanje slobode udruivanja moe biti ostvarivanje drugih
osnovnih prava i sloboda zajamenih Konvencijom. To moe biti pravo na
mirno uivanje vlasnitva,
37
pravo na privatnost,
38
i posebice sloboda go-
vora.
39
U potonjem se sluaju odnos izmeu slobode udruivanja i slobode
govora opisuje kao odnos izmeu lex specialis i lex generalis, kako je Sud
ocjenio u sluaju Ezelin protiv Francuske (1991). Upravo je veza izmeu
slobode govora i slobode udruivanja imala poseban znaaj u nekoliko re-
centnih odluka Suda. Tako je u sluaju Ujedinjene komunistike partije
Turske i drugih protiv Turske (1998) Sud presudio da je odluka o raspu-
ne znai da bi udrugama trebalo zabraniti da (barem djelimice) izravno obavljaju gos-
podarsku djelatnost, pod uvjetom da prihode ostvarene od takve djelatnosti iskljuivo
rabe za ostvarivanje zajednikog (nedobitnog) cilja zbog kojeg su osnovane. Usporedi:
World Bank Handbook on Law Relating to NGOs, op. cit. str. 72. Gospodarske djelat-
nosti neprofitnih organizacija, (Konferencija o ureenju civilnog drutva, Meunarod-
nog centra za neprofitno pravo Maarska , svibanj 1996) Zagreb 2000.
36 Sluaj Sigurur Sigurjonsson protiv Islanda (1993).
37 lanak 8. Konvencije i Protokol 1, lanak 1. Sluaj Sveti Manastiri protiv Grke (1994).
Usporedi McBride, op. cit., str. 26.
38 Usporedi sluaj Niemietz protiv Njemake (1992), u kojem je Sud presudio da pravo
na privatnost doma iz lanka 8. Konvencije obuhvaa i privatnost kancelarije (poslov-
nih prostorija) udruge. E. Denters, W. van Veen, Voluntary Organizations in Europe,
op. cit,. paragraf 5.2.
39 lanak 10. Konvencije.
16
tanju Ujedinjene komunistike partije u suprotnosti s lankom 11. Kon-
vencije. U navedenom sluaju, Ustavni sud Turske je donio odluku o ras-
putanju i brisanju iz registra tek osnovane Ujedinjene komunistike
partije, zato to je iz njezinog Statuta i Programa, navodno, bilo oito da
se ona zalagala za protuustavnu dominaciju jedne drutvene grupe (ko-
munista), te zbog toga to je u svom Statutu navela da e se boriti za pra-
va nepriznate kurdske manjine miroljubivim sredstvima, to je Ustavni
sud takoe ocijenio kao protivustavnu djelatnost usmjerenu na narua-
vanje teritorjalne cjelovitosti Turske. Ustavni sud je tako odluio usprkos
injenici da je u Statutu partije izriito navedeno da e se rjeenje kurd-
skog pitanja traiti unutar meunarodno priznatih granica Turske.
Meutim, Europski sud je naao da odluka Ustavnog suda predstavlja
povredu lanka 11. Konvencije. Prema stajalitu Suda, ni jedna odredba
Statuta i Programa Ujedinjene komunistike partije ne upuuje na to da
se ona zalae za dominaciju jedne drutvene grupe. Jednako tako, Sud je
odbio stajalite da bi se pozivanje na prava Kurda moglo shvatiti kao da je
nuno usmjereno ka ostvarivanju neustavnih ciljeva otcjepljenja jednog
dijela turske teritorije, naglaavajui:
Jedno od osnovnih obiljeja demokratskog poretka jest mogunost
rjeavanja drutvenih problema neovisno o tome koliko su oni osjetljivi
ili teki - putem dijaloga, bez pozivanja na uporabu nasilnih sredstava.
Demokracija napreduje tamo gdje postoji sloboda govora. Slijedom toga,
nije doputeno ograniavati i ometati djelovanje politike partije samo
zato to trai javnu raspravu o stanju dijela stanovnitva te zato to eli
sudjelovati u politikom ivotu nacije kako bi se pronalo demokratsko
rjeenje za to pitanje u interesu svih zainteresiranih strana.
40
Slino je stajalite Sud zauzeo i sluaju Slobodne i demokratske partije
protiv Turske (1999). Dakako, veza izmeu lanka 10. i 11. Konvencije ne
ograniava se samo na politike partije ve se protee i na druge vrste ud-
ruga. Tako je u sluaju Sidiropulous i drugi protiv Grke (1998) Sud zau-
zeo stajalite da je odbijanje grkog suda da upie u registar udrugu Dom
makedonske kulture, koja se izmeu ostalog u svom Statutu zalagala za
promidbu i zatitu makedonske kulture, predstavlja povredu lanka 11.
Konvencije. U navedenom sluaju, grki sud je odbio zahtjev skupine gr-
kih dravljana koji su sebe smatrali pripadnicima nepriznate makedon-
ske nacije za upis u registar udruge, s obrazloenjem da su statutarni
40 Paragraf 57. Odluke.
17
ciljevi udruge i prijanje javno djelovanje njezinih osnivaa u suprotnosti
s interesima dravne sigurnosti.
41
Sud je zauzeo stajalite da odluka
grkog suda predstavlja povredu lanka 11. Europske Konvencije. Prema
miljenju Suda:
Da graani mogu slobodno osnivati pravne osobe radi skupnog djelova-
nja u oblastima od zajednikog interesa jedan je od najvanijih aspekata
slobode udruivanje, bez koga bi to pravo bilo lieno svakog znaenja
Svakako, drave imaju pravo uvjeriti se da su ciljevi i aktivnosti udru-
enja suglasni sa zakonom, ali one to moraju raditi na nain koji je u
suglasnosti s njihovim obvezama koje proistjeu iz Konvencije i koji je
pod nadzorom tijela predvienih Konvencijom.
42
Slijedom toga, u odluci se navodi da je popis razloga zbog kojih se moe
ograniiti pravo udruivanja u lanku 11. Konvencije iscrpljujui i da se
mora restriktivno tumaiti. Sloboda udruivanja se moe ograniiti samo
iz uvjerljivih i opravdanih razloga, koji su propisani zakonom. Osim
toga, svako ogranienje slobode udruivanja mora biti: proporcionalno le-
gitimnim ciljevima kojima takvo ogranienje slui u demokratskom dru-
tvu. Slina je odluka Suda i u sluaju Stankov i udruga Ujedinjena Ma-
kedonija protiv Bugarske (2001).
Pravni znaaj navedenih odluka u najmanju je ruku dvostruk. Prije
svega, one potvruju da je pravo udruga na stjecanje statusa pravne oso-
be i njezinu pravnu zatitu za sve vrijeme njenog trajanja nerazdvojivi dio
slobode udruivanja. Osim toga, ovim odlukama je za drave-potpisnice
ustanovljen visoki prag (legitimnog) ogranienja slobode udruivanja i us-
tanovljen razmjerno pouzdan pravni vodi za analizu konkretnog inje-
ninog stanja u vezi seventualnom povredom lanka 11(2) Konvencije.
43
Ovaj vodi obuhvaa sljedee elemente:
A. Postoji li uvjetovanje ili ogranienje u ostvarivanju slobode udrui-
vanja?
B. Je li uvjetovanje ili ogranianje opravdano ili predstavalja smetnju
u ostvarivanju slobode udruivanja?
41 Toplo preporuamo itateljima da u cijelosti proitaju ovu odluku (tekst odluka moe
se nai na www.icnl.org) ne samo zbog njezinoga pravnog znaaja ve i zbog dokaznog
materijala na kojeg se pozvao grki sud pri donoenju svoje odluke, a koji jasno poka-
zuje zbog ega je Grka, zajedno s Turskom, jedna od najee tuenih zemalja pred
Europskim sudom.
42 Paragraf 40. Odluke.
43 World Bank Handbook, op. cit. str. 137-138.
18
B.a. U sluaju da uvjetovanje ili ogranienje predstavlja smetnju u os-
tvarivanju slobode udruivanja, nuno je utvrditi jesu li kumula-
tivno ispunjeni sljedei uvjeti: a) da je uvjetovanje ili ogranienje
propisano zakonom; b) da slui ostvarivanju legitimnih ciljeva; c)
da je nuno u demokratskom drutvu, s obzirom da je jedini po-
redak sukladan Konvenciji demokratski poredak.
44
B.b. U odluivanju slui li uvjetovanje ili ogranienje legitimnim cilje-
vima, nuno je utvrditi slui li ogranienje jednom od ciljeva koji
su izravno navedeni u lanku 11(2) Konvencije: zatite interesa
dravne sigurnosti ili javnog reda i mira, radi sprjeavanja nereda
ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i
sloboda drugih.
B.c. Na koncu, pri odluivanju je li konkretno uvjetovanje ili ograni-
enje slobode udruivanja nuno u demokratskom drutvu za
postizanje legitimnih ciljeva, drava mora dokazati da je uvjeto-
vanje ili ogranienje proporcionalno legitimnim ciljevima koji se
njima ele postii.
45
Pravo na pokretanje postupka pred Sudom, osim lanova udruge, imaju
i same udruge, ako je (ne)postupanjem drave izravno povrijeeno njihovo
pravo na slobodno udruivanje. Time se jami ostvarivanje meunarodnih
standarda u ostvarivanju slobode udruivanja i drugih prava i sloboda za-
jamenih Konvencijom.
46
Nuno je, meutim, napomenuti da Konvencija
i praksa Komisije i Suda uspostavljaju samo minimalne standarde u vezi
s ostvarivanjem i zatitom slobode udruivanja. Stoga najvei teret zatite
osnovnih prava i sloboda zajamenih Konvencijom lei na domaem zako-
nodavstvu i sudovima. Konvencija, u tom smislu, samo uspostavlja dodatne
meunarodne instrumente zatite.
47
Nain ostvarivanja, daljnja razrada
i sudska zatita meunarodnih standarda na podruju slobode udruiva-
nja mogu se u odreenoj mjeri razlikovati ovisno o specifinosti pravnog
sustava jedne zemlje, ali ta injenica ne moe sluiti kao opravdanje za
suavanja ili povredu meunarodno priznatih standarda.
44 Usporedi, primjerice, sluajeve Kjeldsen, Busk Madsen and Pedersen protiv Danske
(1976), Loizidou protiv Turske (1995).
45 L. Irish, Neglected No More, Seminar on Human Rights, New York, March 29, 1999.
World Bank Handbook, op.cit., str. 134-146.
46 Protokol 11, lanak 34. Usporedi: McBride, op. cit. str. 34. E. Denters, W. van Veen,
op. cit., paragraf 2.1. U dosadanjoj praksi Suda udruge se razmjerno rijetko javljaju
kao tuitelji: Krzyzanowska-Mierzewska, op. cit. str.5.
47 Janis, Kay, Bradley, European Human Rights, Oxford, 2000, str. 468.
19
UVODNO O ZAKONU O UDRUGAMA
MLADEN IVANOVI
HRVATSKI PRAVNI CENTAR
Iako je donoenjem Ustava Republike Hrvatske
1
u prosincu 1990.
(nastavno: Ustav) pravno-politiki sustav Republike Hrvatske bitno pro-
mijenjen u odnosu na sustav bive SFRJ, udruivanje graana je vie
godina nakon donoenja Ustava bilo ureeno Zakonom o drutvenim or-
ganizacijama i udruenjima graana
2
. Budui da se radilo o zakonu koji
je slobodu udruivanja tretirao na nain primjeren pravno-politikom sus-
tavu bive SFRJ, on nije mogao udovoljiti zahtjevima postavljenima na
ustavnopravnoj razini pa ga je bilo sve tee, a u nekim situacijama gotovo
i nemogue, primjenjivati u praksi. Stoga je bilo nuno donijeti novi za-
kon, usklaen s pravno-politikim promjenama koje su se dogodile uspos-
tavljanjem Republike Hrvatske kao samostalne drave.
Zakon o udrugama koji je donesen 1997. godine
3
(nastavno: Zakon iz
1997. godine) pokuao je rijeiti nasljee pravnog sustava bive SFRJ, uno-
sei znaajne promjene u pravni okvir koji je ureivao slobodno udruiva-
nje graana, s ciljem usklaivanja toga okvira s pravno-politikim susta-
vom Republike Hrvatske (koji je do donoenja toga zakona u veem dijelu
ve bio izgraen). Primjerice, prestala su postojati dva oblika slobodnog
udruivanja graana (drutvene organizacije i udruenja graana), ka-
rakteristina za jednopartijski politiki sustav u kojem je dominiralo dru-
tveno vlasnitvo, te je utvren samo pravni oblik udruge. U nizu nunih
sustavnih promjena istiemo i otvaranje mogunosti da stranci i strane
pravne osobe sudjeluju u osnivanju i lanstvu udruge te pretvorbu vlas-
nitva bivih drutvenih organizacija. Meutim, bez obzira na uinjene
pozitivne pomake s jedne strane, navedeni je zakon ipak bio proizvod spe-
cifinoga povijesnog i politikog trenutka pa je sadravao i niz odredbi
koje su bile protivne Ustavu i Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava
1 Ustav Republike Hrvatske donesen je 21. prosinca 1990., a objavljen je u Narodnim
novinama br. 56/90.
2 Narodne novine, br. 10/90-proieni tekst, 19/90 i 26/93.
3 Narodne novine br. 70/97, 106/97 i 20/2000.
20
i temeljnih sloboda (nastavno: Europska konvencija). U tom kontekstu,
valja istaknuti da zakon uope nije uredio pitanje neformalnog udruivanja
graana, ve samo pravni poloaj udruga koje se registriraju i stjeu prav-
nu osobnost, da je, usprkos otvaranja mogunosti da stranci sudjeluju u
osnivanju i lanstvu udruge, sadravao i odredbe koje su strance diskri-
minirale u odnosu na domae dravljane, utvrdio je pravo registracijskog
tijela da odredi privremenu zabranu rada udruge, te izuzetno visoke nov-
ane kazne za prekraje.
Budui da je Zakon iz 1997. u nekim pitanjima grubo vrijeao Ustav i
Europsku konvenciju, podneseno je nekoliko prijedloga za ocjenu ustavnos-
ti odreenih njegovih odredbi. Ustavni sud Republike Hrvatske (nastav-
no: Ustavni sud) je poetkom 2000. godine
4
ukinuo niz odredaba Zakona,
uz opirno obrazloenje svoje odluke. Nakon odluke Ustavnoga suda bilo
je jasno da se izmjenama i dopunama nee moi popraviti zakonski tekst,
te da je potrebno donijeti novi zakon. Pritom, pravno je miljenje Ustavno-
ga suda bilo znaajna nomotehnika smjernica koju je valjalo respektirati
pri izradi novog zakonskog teksta.
Podloga za izradu novoga zakona bio je tekst Nacrta prijedloga zakona
o udrugama, koji je tijekom 1999. izradila ekspertna skupina Centra za
razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) i Hrvatskoga pravnog centra
(HPC). Zapravo, moemo rei da je znaajan dio odredbi Zakona o udruga-
ma preuzet iz toga teksta.
Zakon o udrugama (nastavno: ZU) otklonio je veinu primjedbi koje je
trpio Zakon iz 1997. godine, podiui ureenje pravnog poloaja udruga
na razinu koja, u normativnom smislu, nadmauje rjeenja pravnih susta-
va nekih drugih tranzicijskih zemalja. Valja naglasiti da je ZU uredio
pitanje djelovanja neformalnih udruga koje do tada nije bilo izriito ure-
eno
5
, propisujui da e se na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe
na odgovarajui nain primjenjivati obveznopravni institut ortakluka
6
. Za
4 Vidjeti Odluku i Rjeenje Ustavnoga suda br. Us-Broj: U-I-884/1997, U-I-920/1997, U-
I-929/1997, U-I-956/1997, U-I-453/1998 i U-I-149/1999, od 3. veljae 2000., Narodne
novine, br. 20/00.
5 injenica da prethodni zakon uope nije ureivao pitanje neformalnog udruivanja
predstavljala je jedan od argumenata CERANEO-a i HPC-a u prijedlogu za ocjenu us-
tavnosti toga zakona. Ustavni je sud na ovaj argument odgovorio kako je tono da za-
kon to ne propisuje izriito, ali je istaknuo da u hrvatskom pravnom sustavu postoje
drugi propisi koji na posredan nain promoviraju neformalno udruivanje (npr. pristup
sudu imaju i neformalne skupine graana stanari jedne zgrade i sl.). Meutim, Us-
tavni je sud pritom zanemario injenicu da su takvi neformalni oblici uduivanja samo
izuzeci od pravila.
6 O institutu ortakluka vidjeti: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/
91, 73/91, 111/93-Zakon o trgovakim drutvima, 3/94, 107/95-vidjeti: l. 113. Zakona
21
razliku od Zakona iz 1997. godine, koji je zahtijevao minimalno deset os-
nivaa, ZU je broj osnivaa udruge smanjio na tri, to moe u znatnoj mjeri
stimulirati udruivanje graana. Udrugama je dana puna sloboda pri me-
usobnom udruivanju ili organiziranju ustrojstvenih oblika, ak i u od-
nosu na pitanje hoe li njihovi oblici udruivanja ili ustrojstveni oblici biti
registrirani ili ne.
Nadalje, ZU ne sadri diskriminirajue odredbe u odnosu na strance pa
stranci i strane pravne osobe mogu sudjelovati u osnivanju ili postati la-
novi udruge bez ikakvih posebnih uvjeta i ogranienja.
Sadraj statuta udruge je podijeljen na obvezni i fakultativni dio. Obvez-
ni dio sadraja statuta ine podaci koje je statutom nuno utvrditi radi
zatite javnog interesa, a to su: naziv i sjedite udruge, zastupanje, ciljevi
i djelatnosti, lanstvo, tijela udruge i prestanak postojanja udruge. Za raz-
liku od toga, statut moe (ali ne mora) sadravati i niz drugih podataka
od kojih je neke ZU primjerice naveo: podruje djelovanja udruge, odredbe
o imovini i rjeavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge itd. Ogra-
niavajui obvezni sadraj statuta na najmanju koliinu neophodnih
podataka ZU je udvoljio zahtjevu koje je u tom pogledu postavio Ustavni
sud
7
, a time u bitnome olakao i postupak registracije.
Poetkom primjene ZU-a promijenjena je stvarna i mjesna nadlenost
za registraciju udruga. Naime, Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne
samouprave vie nije nadleno za registraciju udruga, ve samo za regis-
traciju stranih udruga. Stvarna nadlenost za registraciju udruga prene-
sena je na urede dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) sa-
mouprave (upanijama), a mjesna se nadlenost odreuje prema sjeditu
udruge.
I u ureenju postupka registracije predstavnitava stranih udruga ZU
je uinio bitan pomak u odnosu na Zakon iz 1997. godine. Naime, bivi je
zakon takoer doputao registraciju predstavnitava stranih udruga, ali
je, osim udovoljavanja naelu uzajamnosti, registracija predstavnitva
strane udruge ovisila o miljenju Ministarstva vanjskih poslova, pri emu
je Zakon iz 1997. godine izriito propisao da se takvo miljenje ne smatra
upravnim aktom. Time je stranoj udruzi koja je dobila negativno milje-
o izdavanju i prometu vrijednosnih papira, 7/96, 91/96-vidjeti: l. 394. Zakona o vlas-
nitvu i drugim stvarnim pravima od 1. 1. 1997. i 112/99).
7 Odredbu kojom je Zakon o udrugama iz 1997. uredio obvezni sadraj statuta Ustavni
je sud ukinuo, navodei, meu ostalim: ... U stavku 3. lanka 11. Zakona se, osim ure-
ivanja sastojaka koji su neophodni za temeljni pravni akt udruge, detaljnim i prezah-
tjevnim odreivanjem nunog (zakonskog) sadraja statuta udruge, ograniava slobo-
da udruivanja koja pretpostavlja i slobodu unutarnjeg ureenja i razine normiranosti
odnosa u udrugi....
22
nje, bilo uskraeno pravo da takav stav Ministarstva vanjskih poslova po-
bija u pravno ureenom postupku, to je za posljedicu imalo to da su strane
udruge bile uskraene za pravnu zatitu koja je Ustavom zajamena svi-
ma koji nastupaju pred tijelima vlasti Republike Hrvatske. U tom pogledu
ZU ne postavlja nikakva ogranienja pa su strane udruge slobodne osnivati
svoja predstavnitva bez ikakvih dodatnih zahtjeva, pod uvjetima propi-
sanim zakonom.
Ureujui pitanje proraunskih dotacija, ZU je utvrdio pravilo da se iz
prorauna vie ne financiraju udruge, ve njihovi projekti ili programi koji
su od osobitog interesa za ope/javno dobro u Republici Hrvatskoj.
U segmentu zatite prava lanova udruge, ZU je propisao do sada ne-
postojeu mogunost da lan udruge, u sluaju kada utvrdi nepravilnosti
u provedbi statuta, o tome obavijesti nadleno tijelo udruge, te da, ako nad-
leno tijelo udruge o tome ne donese odluku u roku od 30 dana, i nepra-
vilnosti se ne otklone, podnese tubu sudu radi zatite svojih prava propi-
sanih statutom udruge.
Za razliku od Zakona iz 1997. godine, koji je, meu ostalim, propisivao
i mogunost da registracijsko tijelo privremeno zabrani rad udruge, ZU je
razloge za prestanak postojanja udruge jasno utvrdio, pri emu je potrebno
posebno istaknuti i uvoenje steaja udruge kao jednog od moguih razloga
prestanka njenog postojanja te potpunije ureen postupak likvidacije ud-
ruge. Naime, uz to to Zakon iz 1997. godine nije propisivao mogunost
provoenja steaja nad udrugom, postupak njezine likvidacije bio je ne-
precizno ureen i nije odgovarao na bitna provedbena pitanja praktine
naravi (npr. od ega e se naplatiti trokovi likvidacije, ima li likvidator
pravo na naknadu i sl.). Zbog toga veina registracijskih tijela postupak
likvidacije uope nije primjenjivala, pa on nikada i nije u potpunosti pri-
mijenjen u praksi.
Jasno i ne preiroko propisani razlozi za zabranu djelovanja udruge,
kratki rokovi i kontradiktoran postupak pred sudom, trebaju jamiti one-
moguavanje zlouporaba dravnih tijela pri donoenju odluke o zabrani
djelovanja udruge. Usto, prekrajne kazne su svedene na razumnu mje-
ru, kako u pogledu broja kanjivih povreda zakona tako i u pogledu visine
propisanih novanih kazni.
Poetak primjene ZU-a
8
, i s tim povezana uspostava novog sustava
stvarne i mjesne nadlenosti za registraciju udruga, nije stvorila dodatne
obveze za udruge koje su u trenutku poetka primjene ZU-a bile registrira-
ne (potrebu usklaivanja akata udruge, ponovnu prijavu novom registracij-
8 Primjena ZU-a je zapoela 1. sijenja 2002.
23
skom tijelu i sl.). Naime, poetkom primjene ZU-a, Ministarstvo pravosua,
uprave i lokalne samouprave prestalo je voditi Registar udruga Republike
Hrvatske. Ministarstvo je bilo obvezno u roku od 30 dana od dana poet-
ka primjene ZU-a zbirke isprava udruga registriranih u Ministarstvu dos-
taviti nadlenim uredima dravne uprave. Uredi dravne uprave bili su
duni u roku od 90 dana od dana preuzimanja zbirki isprava, po slube-
noj dunosti izvriti upis udruga u registar (i o tome obavijestiti udruge).
Dakle, postupak upisa ve registriranih udruga u novi registar voen je
po slubenoj dunosti, pa on za registrirane udruge nije proizveo nove
obveze ili troak.
Zakon iz 1997. u prijelaznim je odredbama utvrdio obvezu usklaiva-
nja statuta udruenja graana, udruenja stranaca i stranih udruga s od-
redbama toga zakona. Meutim, postoji odreeni broj udruga i stranih
udruga koje nisu uskladile statute s odredbama toga zakona, ali ih regis-
tracijska tijela usprkos tome nisu brisala iz registra. ZU je rijeio njihov
status propisujui da e se udruenja graana, udruge i strane udruge
koje do dana poetka primjene ZU-a nisu uskladile svoje statute sa zako-
nom koji je prethodio ZU-u, smatrati brisanima iz registra.
ZU je u odreenoj mjeri rijeio i pitanje imovine bivih drutvenih
organizacija. Naime, nakon to je imovina bivih drutvenih organizacija
temeljem prijelaznih odredbi Zakona iz 1997. postala vlasnitvo drave (a
to je izazvalo mnogo prigovora i polemika o opravdanosti takvog rjee-
nja), ZU je ovu imovinu izrijekom vratio u vlasnitvo udrugama koje su
pravni sljednici pravnih osoba koje su imale pravo koritenja ili raspola-
ganja tom imovinom. Meutim, izrijekom je utvreno da se to pravilo ne-
e primijeniti na imovinu sindikalnih udruga.
Moemo rei da je ZU osloboen straha od udruivanja graana, bitno
suvremeniji od Zakona iz 1997. godine, te da udovoljava temeljnim zahtje-
vima Ustava i Europske konvencije. Stoga, smatramo da je dobar osnov
za nesmetano razvijanje i unaprjeivanje slobode udruivanja u Republici
Hrvatskoj.
Meutim, usprkos pozitivnom opem dojmu, valja imati na umu da i
ovaj zakon sadri pojedina rjeenja za koja je teko unaprijed sa sigurno-
u tvrditi da su rijeila dileme koje je otvorio Zakon iz 1997. godine. Prim-
jera radi, odredbom kojom je utvreno da e se, u sluaju podnoenja dva
ili vie zahtjeva za registraciju udruga s istim nazivom, odobriti upis one
udruge koja je prva podnijela zahtjev, nije rjeeno pitanje intelektualnog
vlasnitva odreenog naziva. Nadalje, predmnjeva o upisu, iako doraena,
i dalje ne jami uinkovitost u praksi, nejasno je hoe li i kako sud u pos-
tupku zabrane djelovanja udruge utvrivati hoe li se nad udrugom pro-
24
vesti steaj ili likvidacija itd. Zbog toga, smatramo da e tek primjena ZU-a
u punoj mjeri ukazati na njegove nedostatke i potrebu za eventualnim no-
veliranjem u budunosti.
25
ZAKON O UDRUGAMA
ZAKON O UDRUGAMA
I. OPE ODREDBE
Podruje primjene Zakona
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje osnivanje, registracija, pravni poloaj i presta-
nak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe, te registracija i prestanak
djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, ako posebnim zakonom nije druk-
ije odreeno.
(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na politike stranke, vjerske
zajednice, sindikate i udruge poslodavaca.
1. Sadraj lanka
Uvodni lanak Zakona o udrugama (NN br. 88/01, 11/02; dalje: ZU) od-
reuje podruje primjene ratione materiae; radi se o temeljnim pravnim
pitanjima (pravni reim) domaih udruga sa svojstvom pravne osobe te is-
tovrsnim pitanjima stranih udruga.
2. Sadraj Zakona pozitivno odreenje
Zakon je postavljen kao lex fundamentalis dotine materije dakle, onaj
pravni propis koji regulira materijalnopravne osnove i nuno povezana
postupovnopravna pitanja vezana uz udruge. Na to ukazuje i sintagma
ako posebnim zakonom nije drukije odreeno koja doputa da poseb-
ni zakon (tzv. lex specialis) uredi spomenuta pitanja drugaije. Exempli
gratia v. dio posebnog pravnog reima koji za udruivanje stranaca propi-
suje l. 5/2 Zakona o kretanju i boravku stranaca (i koja odredba time
* lanke zakona komentirali su: Mr. sc. Ivan prajc, asistent Pravnog fakulteta Sveui-
lita u Zagrebu (lanke 1-9, 22-25 i 34); Slobodan Ljubii, dipl. iur., pomonik minis-
trice pravosua uprave i lokalne samouprave RH (l. 10-20, 39-45); prof. dr. sc. Dra-
gan Medvedovi, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (l. 21, 26-27); prof.
dr. sc. Mihailo Dika, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (l. 28-33,
35-38).
26
predstavlja lex specialis; podrobnije v. kom. uz l. 4/1 ZU). Za strane ud-
ruge v. kom. uz l. 8. i l. 20. ZU.
Zakon je donesen na temelju enoncijativne klauzule sadrane u odgo-
varajuoj ustavnoj odredbi l. 43. Ustava RH (NN br. 41/01 proieni
tekst, 55/01 ispravak; dalje: Ustav RH) koja predstavlja osnovu za vie
zakonskih tekstova. Spomenuta ustavna odredba jami pravo na slobodno
udruivanje kao jednu od karijatida demokratskoga drutvenog poretka.
Rije je o tipinom pravu tzv. negativnog statusa unutar kojeg se nalaze
prava i slobode ija konzumacija presumptivno mora biti osloboena od
dravnog uplitanja (za koja je prava i slobode karakteristina obveza suz-
dranosti drave od presizanja u konkretno pravo ili slobodu). Do ovak-
vog uplitanja dolazi ako bi drava postavljala putem zakonodavstva ili
na koji drugi nain prepreke slobodnom vrenju ovog prava. Kao klasian
sluaj nedoputenog ometanja redovite konzumacije prava na slobodno
udruivanje smatra se podvrgavanje realizacije istog prava sustavu pret-
hodne (administrativne) dozvole.
Nasuprot tome, svojevrsna pozitivna interferencija je nuna najmanje
u mjeri zadanoj potrebom postojanja zasebnoga zakonskog teksta koji ure-
uje opseg, nain i ostala osnovna pitanja konzumacije dotinog prava. U
tom smislu ZU je rezultat udovoljavanja drave reenoj obvezi. Upitno je,
meutim, koliko daleko see pozitivna obveza drave u cilju osiguranja
prava na slobodno udruivanje. Kljuna je dvojba mora li drava tititi
titulare prava i od nasrtaja koji potjeu od drugih privatnih osoba (tzv.
djelovanje na tree osobe). Konaan odgovor nije mogu, ali veinsko mi-
ljenje smatra da drava mora svim titularima prava osigurati pravna
sredstva za odvraanje i saniranje posljedica ovovrsnih povreda te da se u
iznimnim sluajevima moe smatrati obvezanom na zatitnu intervenciju
radi zatite prava na slobodno udruivanje ako povreda potjee od privat-
nopravnih subjekata.
Vanost prava za slobodno udruivanje moe se ilustrirati njegovom
povezanou i vanou za redovito konzumiranje drugih temeljnih prava
i sloboda. U tom je kontekstu dostatno ukazati na nezaobilaznu ulogu
koju to pravo ima kao pretpostavka najprije ostvarenja a potom i efektiv-
nog uivanja cijele lepeze ekonomsko-socijalnih prava, kao npr. prava na
rad, na socijalnu sigurnost, na trajk i sl. Naime, udruivanje (u smislu
organiziranja) posloprimaca i poslodavaca neminovno prethodi uspostavlja-
nju, voenju te konano odravanju plodonosnog dijaloga tzv. tripartitnog
socijalnog dijaloga.
Nadalje, krucijalna vanost koju u politikom procesu dananjice po-
sjeduju politike stranke djelatno je neostvariva u sluaju u kojem ud-
27
ZAKON O UDRUGAMA
ruivanje kao normativna potka politikih stranaka ne bi bilo dopu-
teno.
Konano, ali nikako ne i najmanje vano, pojam civilnog drutva kao
izraz socijalne ali i normativne! autonomije naspram organizirane vlasti
izraene u instituciji drave ne bi se mogao zamisliti niti praktino odrati
bez stvarne dostupnosti prava na udruivanje.
Zakljuno se moe ustvrditi da vrijednosno-normativni okviri prava na
slobodno udruivanje dimenzioniraju kljuna pitanja i institucije moder-
nog drutva pa je stoga to pravo ona pravna vrijednost bez koje je takvo
drutvo nezamislivo.
U svojoj materijalnoj sri pravo na slobodno udruivanje obuhvaa
ovlatenje pojedinog titulara toga prava na stvaranje zajedno s drugim
titularima odreenoga kolektivnog entiteta (asocijacije, pravne zajednice)
radi ostvarenja slobodno odabranih (ali doputenih) ciljeva, pod autonomno
odabranim uvjetima (ali usklaenim s cjelinom pravnog poretka) i u slo-
bodno odabranome vremenskom trenutku. Pravni poredak redovito stavlja
na dispoziciju pravnim subjektima vie razliitih pravnih oblika koji se
mogu formirati udruivanjem; u tom smislu odluni su cilj i djelatnosti
koje se udruivanjem ele ostvariti. Paradigmatino su sueljena trgovaka
drutva s jedne, i to lukrativne strane, od udruga kao reprezentanta ud-
ruivanja radi ostvarenja neprofitnih svrha, s druge strane.
Pravo na slobodno udruivanje u zatienoj zoni sadrava dva jednako-
vrijedna ovlatenja; a) pravo na udruivanje i b) slobodu od udruivanja
(tzv. negativno pravo na udruivanje).
Pravo na udruivanje obuhvaa kao zatiene sljedee aktivnosti: 1)
stvaranje asocijacije osnovni sadraj ukupnog prava jest ovlatenje us-
tanovljavanja asocijacije (bez obzira na konkretni pravni oblik u kojem se
asocijacija izraava) a radi realizacije nekog legalnog cilja. Kao rezul-
tat ovog prava stvara se kolektivni entitet sastavljen od vie osoba; vie o
cilju udruge v. kom. uz l. 5. ZU; 2) pristupanje ve postojeim asocijacijama
logika ekstenzija prvospomenutog ovlatenja jest predmetno ovlatenje
koje, meutim, ne smije biti shvaeno kao apsolutno i beziznimno pravo.
Naime, takvo shvaanje vodilo bi ka negiranju prava ve udruenih osoba
da autonomno odluuju o prihvatu novih lanova. Stoga to ovlatenje mo-
e biti konzumirano samo u skladu s pravilima asocijacije; 3) ovlatenje
na organizaciju asocijacije kljuni dio ovog ovlatenja odnosi se na auto-
nomno odluivanje o djelatnostima te unutarnjoj organizaciji entiteta nas-
talog udruivanjem. Ratio ovlasti sadran je u mogunosti stvaranja efek-
tivne strukture koja e biti sposobna trajnijim djelovanjem ostvarivati
zajedniki cilj udruenih osoba.
28
U svom negativnom dijelu pravo na slobodno udruivanje obuhvaa
slobodu nekoritenja pozitivnih ovlatenja. To znai da ne postoji obveza
udruivanja jer je udruivanje izraz autonomije volje! kao i mogunost
izlaska iz lanstva asocijacije bez neprimjerenih normativnih (zakonskih
i/ili statutarnih) prepreka. Ve je suprotno samom konceptu udruivanja,
utemeljenom na postojanju volje za udruivanjem (affectio societatis), po-
ricati svakom titularu pravo da slobodno odluuje o svom lanstvu u od-
reenoj asocijaciji. Ovo tim vie uzme li se u obzir slobodan odabir ciljeva
udruenja; posve je suprotno znaenju ovog prava, kao i njegovoj poveza-
nosti s drugim pravima (ovdje prvenstveno pravom na slobodu misli i uv-
jerenja), prisiliti nekog da bude lanom udruenja ije ciljeve ne prihvaa
kao vlastite. U tom smislu hrvatski je ustavotvorac formulirao relevantnu
ustavnu odredbu koja, u relevantnom dijelu, glasi: radi toga svatko moe
slobodno osnivati udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu
sa zakonom. (l. 43/1/druga reenica Ustava RH).
Reeno, meutim, ne prijei propisivanje obligatornog udruivanja pri-
padnika odreenih profesija; ako takva asocijacija posjeduje status osobe
javnog prava koji moe, inter alia, pretpostavljati i zakonsku osnovu
osnivanja takve asocijacije, odreeni stupanj integriranosti u dravnu
strukturu te posjedovanje nekih javnih ovlasti (npr. nadzorne ovlasti)
smatra se da se ne radi o ograniavanju prava na slobodno udruivanje,
ve slobode profesionalnog djelovanja (v. paradigmatinu odluku Europ-
skog suda za ljudska prava u sluaju Le Compte, Van Leuven i De Meyere
od 23. lipnja 1981.). U vezi s praksom Ustavnog suda RH u slinim slua-
jevima v. kom. uz l. 4/1 ZU.
3. Sadraj Zakona negativno odreenje
U svojevrsnom nastavku prethodnog, dotini stavak dodatno oznaava
podruje primjene zakona na takav nain da iz njega izrijekom iskljuuje
politike stranke, vjerske zajednice, sindikate te udruge poslodavaca. Za
svaku od upravo nabrojanih udruga jer takav zakljuak o pravnoj naravi
nesporno vrijedi za sve spomenute pravne zajednice na snazi je poseban
pravni reim uspostavljen odgovarajuim ustavnim normama i/ili posto-
janjem posebnih meunarodnih ugovora i/ili zakonskih tekstova (tako za
politike stranke vrijede sljedee norme: l. 6. Ustava RH te Zakon o poli-
tikim strankama, NN br. 76/93, 111/96, 164/98, 36/01. Za sindikate i ud-
ruge poslodavaca v. kom. uz l. 7/2 ZU.) Ipak, zbog injenice da se u sva-
kom sluaju radi o udrugama, nismo skloni prihvatiti ovakav zakonodavni
29
ZAKON O UDRUGAMA
pristup. Probleme koji iz njega proizlaze a koji bi lako bili rjeivi eksten-
zijom vaenja ovog zakona, pa makar i na odgovarajui nain, i na spome-
nute asocijacije ilustrirat emo s nekoliko primjera.
Izriito iskljuenje vjerskih zajednica iz prezentnog stavka, primjerice,
nee imati uinak na udruge (drutva) vjernika katolike Crkve. Naime,
sukladno l. 14. Ugovora izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o
pravnim pitanjima (Narodne novine meunarodni ugovori (dalje: NN
MU) br. 3/97) graanski uinci njihova djelovanja ravnaju se prema odred-
bama zakonodavstva RH. S obzirom na pravni status meunarodnih ugo-
vora u internom pravnom poretku v. l. 140. Ustava RH koji odreuje
da su meunarodni ugovori po pravnoj snazi iznad zakona odredba spo-
menutog stavka ostaje bez vanosti, a do primjene u konkretnom sluaju
dolaze odredbe zakona.
Nadalje, bez supsidijarne primjene ovog zakona, postupanje nekih po-
litikih stranaka pobuuje opravdani normativni skepticizam. Potonji je
tim izraeniji ako politike stranke shvatimo a takvom stavu se bezre-
zervno pridruujemo kao pravne osobe javnog prava (to ima znakovite
implikacije na vaenje naela zakonitosti za politike stranke). Naime, us-
krata podredne primjene zakona ini pristupanje nekih politikih stranaka
meunarodnim udrugama istovrsnih politikih stranaka pravno neuteme-
ljenim i nadasve spornim (to je rezultat nepostojanja izriite odredbe
odgovarajueg sadraja u Zakonu o politikim strankama).
Sve navedene dileme a one naalost nisu jedine bile bi lako rjeivi
pravni problemi u sluaju da se zakonodavac odluio za dijametralno su-
protni pristup. On bi ukljuivao mogunost supsidijarne primjene ZU-a
na sve pravne zajednice koje su temeljem zakonske dikcije ili doktrinar-
nim, odnosno u praksi uobiajenim shvaanjem (optimus interpres rerum
usus) prema svojoj pravnoj naravi udruge. Istodobno, takav bi pristup
bio u veoj mjeri usklaen s logikom odnosa koji postoje izmeu opeg za-
kona (ovdje Zakona o udrugama) i specijalnog zakona (potencijalno bilo
koji zakon koji regulira neku od udruga iz dotine zakonske odredbe) a
unutar kojeg postoji jasna inklinacija specijalnih zakona rjeavanju samo
specifinih, za posebne sluajeve karakteristinih pitanja, dok se za ure-
enje ostalih pitanja naslanjaju na rjeenja iz opeg zakona.
Osim toga, a u prilog nae teze, treba istaknuti injenicu da bi se pod-
rednom primjenom ovog zakona mogli rijeiti oni problemi koji proizlaze
iz internog funkcioniranja udruge (bez obzira na to radi li se o politikoj
stranci ili sindikatu), dok za eksterno djelovanje udruge presumptivno
usmjereno ostvarenju razliitih svrha ionako postoje rjeenja u posebnim
zakonskim odredbama.
30
Pojam udruge i pravna osobnost
lanak 2.
(1) Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog
udruivanja vie fizikih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zatite njihovih
probitaka ili zauzimanja za zatitu ljudskih prava i sloboda, te ekoloka, humani-
tarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna,
strukovna, portska, tehnika, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ci-
ljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i
djelovanje tog oblika udruivanja.
(2) Udruga stjee svojstvo pravne osobe danom upisa u registar udruga.
1. Sadraj lanka
lanak u pitanju sadri zakonsku (legalnu) definiciju udruge, ograni-
enu podrujem primjene ZU-a, kao i zakonski odreen moment stjecanja
pravne osobnosti udruge.
2. Legalna definicija udruge
Iz uvodnog stavka mogue je deducirati temeljne pravne karakteristike
udruge. U tom svojstvu, kao bitne elemente udruge zakonodavac je istaknuo:
a) udruga je rezultat slobodnog i dobrovoljnog udruivanja, b) udrugu
mogu osnovati fizike, ali jednako tako i pravne osobe, i to c) radi zatite
svih (legalnih) uvjerenja i ciljeva osim politikih, vjerskih te ekonomskih,
d) neprofitnost udruge te e) udruga je organizacijska jedinica.
Kao prvi bitni element istie se injenica da je udruga onaj oblik udru-
ivanja koji nastaje kao rezultat dobrovoljnog i slobodnog udruivanja
vie osoba-ovlatenika prava na udruivanje. Spomenute dvije karakte-
ristike nerazdvojno su povezane; dobrovoljnost je izraz slobode upravo
toliko koliko je sloboda nuan uvjet dobrovoljnosti. Kolektivni entiteti
nastali obligatornim udruivanjem nisu stoga udruge, ve najvjerojatnije
ovisno o pravnoj svrsi i konzekvencama udruivanja osobe javnog prava
sui generis. Sloboda i dobrovoljnost udruivanja posebno su istaknuti ele-
menti udruge i zbog injenice da se udruivanjem (ulanjivanjem) u ud-
rugu prihvaaju statut i druga pravila udruge. U tom je smislu udruivanje
izraz autonomnog podvrgavanja zasebnom normativnom poretku kreira-
nom unutar udruge.
31
ZAKON O UDRUGAMA
Sljedei element razlikovanja udruga od ostalih oblika udruivanja
nalazi se u injenici da udrugu, prema zakonu, mogu osnivati (te shodno
tome i biti lanom udruge) fizike i pravne osobe (v. kom. uz l. 4/1 ZU te
l. 10/2 ZU). Ako je pristup stanovitom obliku udruivanja doputen samo
fizikim osobama ili pravnim osobama, tada se ne radi o udruzi, ve prim-
jerice, politikim strankama (u ijem lanstvu su iskljuivo fizike osobe),
odnosno nekom drugom obliku udruivanja.
Diobni princip udruga od ostalih oblika udruivanja tvori, inter alia, i
cilj udruivanja. Zakon usvaja metodu ope klauzule kojom proglaava sve
ciljeve (odnosno uvjerenja kao ideoloki temelj djelovanja udruge), osim
onih zabranjenih (v. kom. uz l. 5/3 ZU), naelno pristupanim izboru os-
nivaa (lanstva) udruge. Ipak, uvjereni smo da je nomotehniki neoprav-
dano normirati iskljuivo u cilju egzemplarnog ilustriranja toliko mo-
guih ciljeva (ak 14!) udruge kao to je to uinio zakonodavac. Umjesto
toga, bilo bi opravdanije na istom mjestu normirati iznimke od ovako
postavljenog pravila, i to u vidu negativne enumeracije. Naime, interpre-
tirajui spomenutu odredbu kao tek dio cjeline koju ini i odredba l. 1/1
evidentno proizlazi zakljuak da neki ciljevi ne mogu biti realizirani kroz
pravnu formu udruge. Rije je o ciljevima (odnosno uvjerenjima) koji su
izostavljeni iz navoenja u prezentnoj odredbi; politiki ciljevi realiziraju
se kroz politike stranke, promicanju uvjerenja vjerske provenijencije
pridrana je forma vjerskih zajednica, dok su ekonomski ciljevi legitimni
za sindikate i udruge poslodavaca.
Pored navedenog, vrijedno je napomene i to da je zakonodavac u legalnoj
definiciji udruge prihvatio za razliku od prethodnog zakonskog teksta
ve ustaljeno razlikovanje izmeu udruga ije je djelovanje ogranieno na
promicanje interesa iskljuivo udruenog lanstva (engl. mutual benefit
organizations), odnosno onih udruga efekti ijeg djelovanja se odnose na
potencijalno sve lanove odreene zajednice (engl. public benefit organi-
zations).
Neprofitnost udruge takoer je jedna od njezinih distinktivnih odlika
naspram ostalih pravnih oblika udruivanja. Naime, pravni poredak raz-
likuje udruivanje zbog ostvarenja dobiti od neprofitnog udruivanja. Za
ostvarenje profitnih svrha predvien je itav niz pravnih formi openito
nazvanih drutva (npr. trgovaka drutva), dok su realizaciji neprofitnih
ciljeva namijenjene udruge odnosno ostali kolektivni entiteti (v. kom. uz
l. 5/2 ZU). Na ovu razliku u cilju (svrsi) pravni poredak vee i brojne druge
razlike (primjerice, poreznopravni status, postupak s imovinom u sluaju
prestanka postojanja i sl.), pa odabir pravne forme udruivanja nosi sa so-
bom i podvrgavanje razliitom pravnom reimu.
32
Udruga je, konano, i organizacijska jedinica. Nunost postojanja, ma-
kar i minimalne, organizacijske strukture potrebna je radi razlikovanja
udruge od, primjerice, graanske inicijative (koja se, nota bene, moe trans-
formirati u udrugu), odnosno osoba jednokratno okupljenih na odreenom
javnom skupu. Osim reenog, konkretni minimum organiziranosti unutar
udruge mora postojati relativno trajno jer se u suprotnom takoer radi o
sporadinom okupljanju vie osoba. Organizacijsko djelovanje udruge
mora se odvijati u skladu s autonomno stvorenim normama jer je za ud-
rugu karakteristina statutarna reguliranost njezina (interna) funkcioni-
ranja kao suprotnost sluajnom djelovanju neorganizirane okoline, odnosno
drugih organizacijskih oblika (trgovaka drutva, dravni organi itd.).
Tek kumulativnim postojanjem svih elaboriranih karakteristika moe
se govoriti o udruzi; nepostojanje ma i jedne od tih odlika neminovno vodi
zakljuku o nepostojanju udruge (ili o postojanju neke druge pravne for-
me nastale udruivanjem).
Vanost udruga u modernom je drutvu viestruka; rije je o temeljnom
obliku kroz koji se konstituira drutvena organizaciji nasuprot dravnoj.
U isto vrijeme udruga predstavlja onu pravnu instituciju kojom se razliite
socijalne skupine slue u posredovanju svojih interesa prema i nasuprot
interesima drugih skupina, ali i drave. Udruga je, takoer, medij utjecaja
na javno mnijenje te ima nezaobilaznu ulogu u reprezentaciji onih interesa
koji inae kao interesi pojedinaca ne bi mogli biti uvedeni u drutvenu
arenu. Utoliko je udruga glavna normativna poluga stvaranja i odrava-
nja drutvenog pluralizma; on, pak, zauzima kljuno mjesto kao sredstvo
onemoguavanja apsolutizacije odreenih socijalnih interesa i njihova izo-
paenja, osobito putem dravnog mehanizma.
3. Stjecanje pravnog subjektiviteta
Zasebno i od distinktivnih odlika udruge odvojeno reguliranje trenutka
stjecanja pravne osobnosti navodi na zakljuak da pravna osobnost nije
jedna od razlikovnih odlika udruge. Zakljuak smatramo tonim i oprav-
danim s obzirom na takvu konstrukciju zakona koja obuhvaa i barem ok-
virno regulira udruge bez, a osobito udruge sa pravnom osobnou. Nai-
me, za postojanje udruge kao pravnog rezultata udruivanja nije nuno
da ona posjeduje pravnu osobnost, ve karakteristike koje je zakonodavac
istaknuo u legalnoj definiciji udruge (v. kom. uz prethodni stavak). U pri-
log zakljuku ovakvog sadraja govori i naelna dobrovoljnost registracije
udruge (v. kom. uz l. 14/1 ZU).
33
ZAKON O UDRUGAMA
Meutim, u sluaju da lanovi udruge odlue svojem udruivanju pri-
skrbiti posebni, od njihova odvojeni pravni individualitet, zakon je norma-
tivno odredio tren stjecanja pravne osobnosti udruge. Rije je o danu upi-
sa u odgovarajui registar (koji se, pak, razlikuje ovisno o tome radi li se o
domaoj ili stranoj udruzi; za domae udruge v. l. 14/3-4 ZU, dok za strane
udruge v. l. 8. i l. 20. ZU). Dan upisa u registar udruga moe varirati u
zavisnosti od postupanja nadlenoga registracijskog organa; u tom kon-
tekstu isti dan moe nastupiti prije isteka zakonskog roka od 30 dana od
predaje urednog zahtjeva za upis (v. l. 16/1 ZU), do idueg dana od isteka
tog roka (v. l. 17/1 ZU), ali i nakon tog roka (u sluaju primjene l. 16/2
ZU).
Danom upisa u registar, udruga stjee svojstvo pravne osobe, a time i
pravnu, poslovnu i deliktnu sposobnost. Meutim, moment iz ovog stavka
nije odluan za poetak obavljanja djelatnosti udruge; u tom smislu odlu-
an je tren osnivanja (v. kom. uz l. 5/1 ZU. Za pravni reim koji se prim-
jenjuje od trena osnivanja do trena registracije udruge v. kom. uz l. 3.
ZU).
Prema tome, od dana registracije udruga se kao pravna osoba, a ne kao
ortakluk, moe ukljuiti u pravni promet (preuzimati prava i obveze), po-
javljivati se u pravnim postupcima kao pravna osoba, a ne vie tek kao tzv.
kolektivna osoba. (v. l. 50/2 Zakona o opem upravnom postupku, l. 77/
3-4 Zakona o parninom postupku te l. 2/2 Zakona o upravnim sporovima.)
te odgovarati kao pravni subjekt za eventualne protupravne radnje.
Meutim, u pogledu pravne sposobnosti udruge, izgledni su problemi
uzrokovani injenicom da prema odgovarajuim odredbama zakona (l. 5/
1-2 ZU), udruga smije obavljati djelatnosti koje su u skladu s ciljevima
utvrenim statutom (odnosno one djelatnosti kojima se stjee prihod,
sukladno zakonu). Na taj nain samo je potvrena odredba l. 54/1-2 Za-
kona o obveznim odnosima (ZOO), u skladu s kojom pravna osoba moe
sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti,
jer pravni poslovi zakljueni protivno toj odredbi, nemaju pravni uinak.
Smatramo da se potencijalni problem, nastao prihvaanjem tzv. ultra
vires teorije o pravnoj sposobnosti pravnih osoba u ZOO-u, moe razrije-
iti na nain da se usvoji ekstenzivno tumaenje pravne sposobnosti ud-
ruge. U skladu s potonjim, svi pravni poslovi zakljueni od strane udruge,
kao i sve poduzete pravne radnje, bili bi valjani bez obzira na njihov od-
nos prema registriranim ciljevima i djelatnostima udruge. To, nadalje, zna-
i da tree osobe nee trpjeti tetne posljedice eventualnog prekoraenja
pravne sposobnosti udruge. Meutim, navedeno prekoraenje ne bi trebalo
sprijeiti nadlene dravne organe da poduzimaju zakonom predviene
34
mjere radi sankcioniranja takvih postupaka udruge i odgovornih fizikih
osoba unutar nje (v. l. 35/t. 3. i l. 39/1/2 ZU).
Udruga bez svojstva pravne osobnosti
lanak 3.
Na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe, na odgovarajui nain se pri-
mjenjuju propisi koji se odnose na ortakluk.
1. Sadraj lanka
Konkretni lanak predstavlja uputu na one pravne propise koji e se
primjeniti na udruge bez pravnog subjektiviteta s obzirom na to da se ZU
primjenjuje na udruge koje posjeduju svojstvo pravne osobe (v. kom. uz l.
1. i 2. ZU).
2. Osnove pravnog ureenja odnosa u udrugama bez
pravnog subjektiviteta
U skladu s dominantnim miljenjem, prema kojem i neregistrirane ud-
ruge odnosno udruge bez pravne osobnosti ulaze u zatienu zonu
prava na slobodno udruivanje, zakonodavac je, za razliku od prethodnoga
zakonskog akta, odredio okvirni pravni reim i takvih udruga. Kao modus
regulacije primijenjena je ekstenzija propisa koji se odnose na ortakluk, i
to na odgovarajui nain. Norme o ortakluku unesene su u Zakon o ob-
veznim odnosima (NN br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96,
112/99; dalje: ZOO), poetkom 1994. Radi se o lancima 647a-647 u kojima
je ureen institut ortakluka.
Shvaanje o odgovarajuoj primjeni relevantnih odredbi ZOO-a na ne-
registrirane udruge ima uporite u injenici da ortakluk predstavlja zajed-
nicu osoba i dobara koja ne posjeduje pravnu osobnost. Za njegovu tvorbu
dostatna su i dva ortaka (partnera) koji ele poluiti zajedniki i legalni
cilj (koji, a to je unikum za drutva trgovakog prava, mora biti statuiran
u ugovoru), a taj moe biti ne samo materijalni nego i idealni. Pored toga,
a za razliku od uobiajenoga ugovornog odnosa, potrebno je da postoji,
makar i ne toliko vrsto, organizacijsko jedinstvo. Sve navedene karakte-
ristike primjenljive su i na udruge iz ovog lanka pa je tim prihvatljivije
zakonsko rjeenje iz ovog lanka.
35
ZAKON O UDRUGAMA
Spomenuta odredba zapravo uputa na navedene odredbe ZOO-a
dolazi do izraaja u sljedeim sluajevima; a) kada se osnivai udruge ne
odlue za njezinu registraciju, s obzirom na to da registracija udruge nije
obvezatna, a prema l. 14/1 ZU (poseban sluaj ove vrste, koji se osniva
na zasebnoj normi zakona, jest i udruivanje udruga iz l. 7/1 ZU ako se
udruge-osnivai ne odlue na registraciju); b) od trena osnivanja udruge
do trena registracije, i to za eventualne imovinsko-pravne aspekte djelo-
vanja osobito one koji su interni po svojoj naravi osnovane, ali jo ne-
registrirane, udruge. Naime, i u sluaju postojanja volje za registracijom
udruge od osnivanja do registracije postoji odreeni vremenski odmak za
trajanja kojeg udruga moe obavljati djelatnosti (v. l. 5/1 ZU); c) ako se
broj lanova registrirane udruge spusti ispod zakonski odreenog mini-
malnog broja lanova (3 lana v. l. 10/1 u vezi s l. 28/2 ZU). Naime,
iako tada dolazi do prestanka postojanja registrirane udruge (odnosno do
gubitka njezine pravne osobnosti) to nije prepreka da preostali lanovi ud-
ruge nastave djelovati u formi udruge bez pravne osobnosti, to sa sobom
nosi i promijenjenu pravnu osnovu njihova daljnjeg djelovanja; te d) ako
doe do odbijanja registracije od strane registracijskog tijela (v. l. 18. ZU).
lanstvo u udruzi
lanak 4.
(1) Svaka poslovno sposobna fizika osoba i pravna osoba moe, pod jedna-
kim uvjetima utvrenim ovim Zakonom i statutom udruge, postati lanom udruge.
(2) Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ogranienom poslovnom sposob-
nou mogu biti lanovi udruge, ali bez prava odluivanja u tijelima udruge. Na-
in njihova sudjelovanja u radu tijela udruge ureuje se statutom udruge.
(3) Udruga vodi popis svojih lanova.
1. Sadraj lanka
Odredbe lanka postavljaju osnovne principe stoga neizmjenljive sta-
tutom i drugim opim aktima udruge lanstva u udruzi.
2. Potencijalni lanovi udruge
Odredba predstavlja jednu od osnova ureenja prava na slobodno ud-
ruivanje. Ona istodobno regulira pravo titulara na ulazak u udrugu, ali i
pravo ve udruenih osoba na regulaciju pristupa novih lanova (odnos-
36
no, pravo udruge na autonomno ureenje pristupa novih lanova) to, ta-
koer, predstavlja sastavni dio prava na slobodno udruivanje (v. kom. uz
l. 1/1 ZU).
Kao temeljno pravilo impostira se pravo svake fizike ili pravne
osobe da postane lanom udruge. U tom smislu odredba slijedi izmjene
ustavnog jamstva dotinog prava izvrenog ustavnim promjenama iz 2001.
godine (v. NN br. 28/01). Naime, od tog trena proiren je personalni opseg
relevantne ustavne norme te je sada titular ovog prava svatko. Stoga je
potpuno legitimno otvoriti mogunost odgovarajue konzumacije toga
prava i pravnim osobama. To je razumljivo i prihvatljivo uzme li se u ob-
zir da je svrha prava na udruivanje zatita i/ili zauzimanje za odreene
ciljeve ili uvjerenja iji nosioci mogu biti i pravne osobe. Ipak, zbog prirode
pravne osobe, bilo je nuno uzakoniti i neke specijalne odredbe koje se
odnose iskljuivo na iste osobe u ulozi lana udruge. (e.g. v. l. 6/2 ZU).
to se tie opsega u kojem pravo na slobodno udruivanje uivaju i
fizike osobe, postoje stanovite dvojbe. One su uzrokovane postojanjem
dvaju pravnih reima; prvog, uspostavljenog ovim zakonom, i drugog, koji
se zasniva na odredbi l. 5/2 Zakona o kretanju i boravku stranaca (NN
br. 53/91, 26/93, 29/94, 22/99; dalje: ZKBS). Prema potonjem lanku, ud-
ruenja stranaca mogu osnivati iskljuivo stranci kojima je odobreno trajno
nastanjenje ili izdana poslovna viza ili borave na produenom boravku
due od jedne godine (i to u skladu s propisima koji ureuju osnivanje ud-
ruenja graana. Dakle, radi se o odredbama Zakona o udrugama). Odnos
izmeu navedenih i konkurentnih reima jest sljedei; odredba ZKBS-a
jest lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o udrugama. Stoga bi ispra-
van odnos pretpostavljao primat specijalnog u odnosu na opi reim (lex
specialis derogat legi generali). Valja, meutim, primjetiti da se ta odred-
ba zakona odnosi na lanstvo u udruzi (za razliku od citirane norme iz
ZKBS-a koja regulira iskljuivo osnivanje udruga stranih osoba) to u
nedostatku drugaijih odredbi u ZKBS-u znai da strane fizike osobe
svih statusa mogu postati lanovima udruge. Naravno, ako takva mogu-
nost nije iskljuena statutom konkretne udruge.
Dikcija odredbe u pitanju naglaava dobrovoljnost ulaska u udrugu, to
u potpunosti odgovara autonomnom karakteru i funkciji reenog prava,
ali i relevantnoj ustavnoj odredbi; potonja istie dobrovoljnost ulaska u
udrugu (svatko moe slobodnoukljuivati se u njih druga ree-
nica, st. 1, l. 43. Ustava RH). Dobrovoljnost spada u tzv. pozitivni aspekt
prava na slobodno udruivanje i pojmovno iskljuuje obvezu ulaska u po-
jedinu udrugu. Eventualno imperativno udruivanje opravdava se prisut-
nou javnog interesa i javnih ovlasti povjerenih kakvoj strukovnoj udruzi
37
ZAKON O UDRUGAMA
(npr. obrtnika komora) i ne procjenjuje se na temelju normi koje se od-
nose na slobodu udruivanja, ve bi se trebalo estimirati temeljem normi
koje reguliraju slobodu u danom primjeru gospodarskog svakovrsnog
djelovanja. Stoga se na takve udruge odgovarajue norme od ustavne do
dotine zakonske niti ne odnose. (v. rjeenje Ustavnog suda RH br. U-I-
496/1994, u-I-110/1998 i U-I-262/2000 od 17. sijenja 2001; objavljeno u
NN br. 10/01). Rjeenje propituje ustavnost obvezatnog udruivanja u
obrtniku komoru i sadri pozitivan stav ustavnosudske veine o kompa-
tibilnosti obligatornog udruivanja u obrtnike komore s referentnom us-
tavnom normom. U istom kontekstu te sa jednakim zakljukom donese-
na su i rjeenja br. U-I-385/1993, gdje je u sumnju stavljeno obligatorno
ulanjenje u Hrvatsku lijeniku komoru, zatim rjeenje br. U-I-236/1992,
U-I-125/1993 i U-I-948/1998, gdje je upitno bilo obvezatno ulanjenju u
Gospodarsku komoru, te konano rjeenje br. U-I-1085/1997, U-I-23/1999
I U-I-824/1999, koje je inicirano stavljanjem u sumnju, meu ostalim, ob-
ligatornog udruivanja odvjetnika u Hrvatsku odvjetniku komoru).
Upravo analiziranoj dobrovoljnosti ulaska u udrugu ne korenspondira,
tome nasuprot, dunost udruge na prijem novog lana, ve dunost jed-
nakog tretiranja zahtjeva za primitkom u lanstvo udruge. To ujedno
predstavlja i granicu zakonske interferencije u autonomno pravo lanova
udruge (kao fizikih osoba), ali i udruge same (kao pravne osobe) da
iskljuivo! statutom uredi pitanje mogueg lanstva u udruzi. Naime,
potpuno je evidentno da pravo na udruivanje lanova ve postojee
udruge obuhvaa i mogunost da se nekoj osobi (kandidatu za lana ud-
ruge) odbije zahtjev za prijem u lanstvo. Ipak, to je prihvatljivo jedino
ako je uslijedilo na osnovi statutarnih pravila koja na jednak nain tretira-
ju i na jednak se nain primjenjuju na sve potencijalne lanove udruge.
Time se naglaava, i zakonski potvreno, naelo jednakosti uvjeta prijema
novih lanova.
Upravo stoga konkretna odredba u prvi plan istie da se regulacija
zakonska i statutarna ulanjivanja u udrugu mora obaviti pod jednakim
uvjetima. Dakle, bez obzira na to o kojoj se vrsti osobe radilo domaa ili
strana, fizika ili pravna prijem u udrugu mora biti jednako ureen za
sve kategorije potencijalnih lanova. Naelo jednakosti izraz je specifine
jednakosti prava na slobodno udruivanje svih njegovih titulara, a even-
tualno diskriminiranje mora poivati na racionalnim i prihvatljivim raz-
lozima (npr. razlikovanje u prijemu fizikih i pravnih osoba) koji vrijede
za sve istovrsne titulare na jednak nain (npr. pravne osobe).
Fiziku osobu, kao potencijalnog lana udruge, zakonodavac je oznaio
putem svojstva poslovne sposobnosti. Iako se, prima faciae, moe uiniti
38
da je to svojstvo postavljeno kao neophodan uvjet lanstva u udruzi, smat-
ramo da je suprotan zakljuak opravdaniji. Naime, ako u analizu ukljui-
mo i odredbu sljedeeg stavka, jasno je da lanom udruge moe postati i
osoba s ogranienom odnosno osoba potpuno liena poslovne sposobnosti
(pri emu, naravno, valja obratiti pozornost na posebno normativno kondi-
cioniranje naina izraavanja volje takvih osoba). Znaajna razlika, meu-
tim, postoji u opsegu konzumacije lanskih prava ovako grupiranih fizikih
osoba (v. kom. uz sljedei stavak).
U pogledu poslovne sposobnosti kao postupovne injenice (primarno u
postupku registracije udruge, koji po svojoj postupovnoj naravi jest, par
excellence, upravni postupak) valja uputiti na t. 1. Miljenja Ministarstva
uprave RH, Klasa: 230-01/97-01/963, Urbroj: 515-02-02/3-97-2 od 10. ruj-
na 1997. (dalje: Miljenje). Prema stavu Ministarstva uprave koje, iako
vezano uz prethodni zakonski akt, i nadalje zadrava svoju opravdanost
poslovna se sposobnost osnivaa udruge (to vrijedi, miljenja smo, i za
ostale lanove udruge) u registracijskom postupku ne mora posebno do-
kazivati. Naime, rije je o injenici ije se postojanje pretpostavlja, ali na
takav nain da nije zabranjeno dokazivati nepostojanje iste injenice (pos-
lovna sposobnost kao praesumptio iuris). Iz toga valja zakljuiti da regis-
tracijsko tijelo moe od tijela nadlenog da odluuje o liavanju poslovne
sposobnosti (prema l. 182/4 Obiteljskog zakona radi se o sudu koji odlu-
uje u izvanparninom postupku) u sluaju sumnjezatraiti dokaz
o tome da li je osniva lien poslovne sposobnosti (t. 1. Miljenja in fine).
V. i kom. uz l. 10. ZU.
3. Pravni poloaj osoba s nepotpunom poslovnom
sposobnou kao lanova udruge
Prezentni stavak treba shvatiti kao nastavak prethodnog stavka. Naime,
na ovom se mjestu determinira pravna pozicija osoba bez ili s ogranie-
nom poslovnom sposobnou kao lanova udruge. Zakonodavac je zauzeo
stav da samo osobe s intaktnom poslovnom sposobnou mogu uivati sva
lanska prava, i to u njihovu totalitetu. Stoga je dotinu odredbu posvetio
nainu realizacije prava na slobodno udruivanje osoba ija poslovna spo-
sobnost nije potpuna.
Ako statutarnim odredbama nije drugaije odreeno, dotinici mogu
postati lanovima udruge, ali pod zasebnim pravnim reimom ije su os-
nove zadane na nain da ne mogu koristiti puni opseg lanskih prava, a
time i prava na udruivanje. U tom smislu im je oduzeto jedno od najbit-
39
ZAKON O UDRUGAMA
nijih lanskih prava pravo na odluivanje unutar tijela udruge. Naravno,
to ne znai da dotinici ne mogu konzumirati ostala lanska prava (i ob-
veze) uvijek u skladu sa statutom i njihovim sposobnostima da prava u
pitanju efektivno i koriste sve dok ista prava ne uzmu oblik odluivanja.
Za sva ostala lanska prava zakon je odredio mjerodavnost udrunog statu-
ta u kojem bi se, ako se mogunost ulanjivanja ovih osoba u udrugu izrije-
kom ne iskljuuje, morale nai odredbe koje ureuju modus njihove parti-
cipacije u tijelima udruge. Primijenjeno, primjerice, na skuptinu udruge
(kao tijelo u kojem e takve osobe najvjerojatnije participirati), osobi bez
potpune poslovne sposobnosti statut moe otvoriti mogunost sudjelova-
nja u raspravi ukljuujui i davanje prijedloga odluka zatim iznoenja
miljenja, ali ne i odluivanja.
Posebno poeljnim smatramo statutarno razrjeenje pitanja koja mogu
nastati u sluaju da neki od lanova udruge s do tada punom poslovnom
sposobnou u odreenom trenutku bude lien te sposobnosti (bez obzira
na razloge i opseg liavanja). Uvjereni smo da bi takve odredbe morale biti
sastavni dio obligatornog dijela statuta, i to kako onih odredbi koje nor-
miraju lanstvo (te nastavno prava i obveze lanova v. l. 11/3/5 ZU)
tako i onih koje se bave tijelima udruge (posebno odredbi koje reguliraju
opoziv lanova iz tijela udruge te nain odluivanja odreenog udrunog
tijela v. l. 11/3/6 ZU).
Meutim, treba primijetiti da ova odredba pokazuje stanovite manjka-
vosti, i to posebno iz perspektive odreenih kategorija osoba koje ne pos-
jeduju potpunu poslovnu sposobnost. Ovdje valja istaknuti mogue dile-
me koje se pojavljuju u ralambi pravne pozicije djece u takvoj situaciji.
Postavlja se pitanje, na koji e nain malodobnici za zastupanje kojih
pravo i dunost posjeduju njihovi roditelji, sve dok oni ne steknu poslovnu
sposobnost (v. l. 97/1 u vezi sa l. 121. Obiteljskog zakona; NN br. 162/
98, dalje: OZ) moi ostvariti svoje, ustavom i meunarodnim ugovorima
(posebno v. Konvenciju o pravima djeteta; NN MU, br. 12/93, t. 34 Odluke
o objavljivanju mnogostranih meunarodnih ugovora kojih je Republika
Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji. V. prijevod u: Slu-
beni list SFRJ Meunarodni ugovori br. 3/90; dalje: Konvencija 3/90)
potvreno pravo na slobodno udruivanje. U Konvenciji 3/90 rije je o l.
15. koji ureuje nain realizacije ovog prava djeteta; pravo je podlono za-
konskim restrikcijama nunim u demokratskom drutvu, i to iz razloga
nacionalne sigurnosti, javnog poretka, javnog zdravlja ili morala te prava
i sloboda drugih osoba.
Kao prvo sporno i nerijeeno pitanje nadaje se nain na koji e dijete
(bez potpune poslovne sposobnosti) iskoristiti ovo svoje pravo, odnosno
40
modus putem kojeg e izraziti svoju volju za ulaskom u neku udrugu. U
skladu s navedenim zakonskim (l. 121. i 97/1 OZ-a) i relevantnim norma-
ma ustavne i meunarodnopravne razine a koje nesumnjivo afirmiraju
pravo i dunost roditelja te drugih osoba na odgoj djeteta, te usmjerava-
nje i voenje djeteta dok ono konzumira svoja subjektivna prava (v. l. 63/
1 Ustava RH te l. 5. Konvencije 3/90) miljenja smo da ulazak djeteta u
udrugu moe uslijediti tek nakon to roditelji, ili drugi zakonski zastup-
nici, daju svoj pristanak (ili na drugi nain djeluju u ime djece). Svako
drugaije tumaenje predstavljalo bi neutemeljeno i protupravno zadiranje
u navedena roditeljska prava. U tom smjeru smatramo da se u zakonskom
tekstu morala nai odredba koja pravno besprijekorno razrijeava izneseno
pitanje.
Zakonodavac, nadalje, nije distingvirao razliite dobne skupine djece;
nismo uvjereni da je isti pravni modus ulanjenja i opseg uivanja lan-
skih prava (a time i samog prava na slobodno udruivanje) adekvatan za
djecu do 7 godine, od 7-15, te konano od 15-18. godine ivota. Naime,
razliit uzrast znai razliitu psihofiziku razvijenost djeteta, a to za mo-
gunost konzumacije dotinog prava posebno kada je to pravo vezano za
druga temeljna prava (slobode), npr. pravo na slobodu miljenja znai i
razliitu sposobnost djeteta da poima i koristi pravo na slobodno udrui-
vanje. Promotri li se poblie i ustavni tekst koji pitanje sposobnosti djece
da uivaju temeljna prava (slobode) ne rjeava na opi nain, ve ostavlja
zakonodavcu slobodu enoncijacije, ali uz dunost razmjernosti (proporcio-
nalnosti) u restrikciji prava (v. l. 16/2 Ustava RH), postoje osnove za sum-
nju o sukladnosti izvrenog naina regulacije s normama vieg pravnog
ranga.
Istovrsna konkluzija je tim opravdanija osvrnemo li se na Konvencijom
3/90 naglaeni najbolji interes djeteta (the best interest of the child) kao
naelo od prioritetnog znaenja prema kojem, meu ostalim dravnim ti-
jelima, zakonodavna tijela drava-lanica moraju orijentirati svoje propise
i mjere (v. l. 3/1. i 2. koji ustanovljavaju prednost ovog naela te impera-
tivno zahtijevaju da se kroz odgovarajue zakonodavne i upravne mjere
djeci osigura zatita i skrb potrebna za njihovu dobrobit. Pri tome se,
inter alia, posebno uzimaju u obzir prava i dunosti roditelja!). Sumnja-
mo, naime, da je legalno onemoguavanje koritenja svih blagodati koje za
djecu proizlaze iz prava na udruivanje osobito za starije malodobnike
u njihovom najboljem interesu.
41
ZAKON O UDRUGAMA
4. Popis lanova udruge
Na ovom mjestu zakonodavac je statuirao dunost udruge da vodi po-
pis svojih lanova. Rije je o opem popisu lanova koji, presumptivno,
mora biti auran i sadravati podatke o lanstvu udruge fiksirane l. 13.
Pravilnika o obrascima i nainu voenja Registra udruga Republike Hrvat-
ske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (NN br. 11/02; dalje:
Pravilnik 11/02). Dunost u pitanju sankcionirana je prekrajno (v. l. 39/
1/1 ZU u kojem je nevoenje ovog popisa oblikovano kao prekraj).
Prema ve ustaljenom sadraju natjeaja za dotacije iz dravnog pro-
rauna, voenje popisa lanova jedan je od uvjeta konkuriranja udruge za
proraunske dotacije. Popis lanova iz ove odredbe nije i jedini popis la-
nova; tovie, prema samom ZU udruga e posebno registrirati lanove-
osnivae udruge koji su ujedno i prvi lanovi udruge (v. l. 15/1/4 ZU), od-
nosno lanove ovlatene za zastupanje udruge (v. l. 15/1/6, odnosno l.
19/1/4 ZU). Pored navedenih, udruga moe odluiti da zasebno vodi popis
lanova-pravnih osoba ili popis lanova-stranih osoba i sl.
Djelatnost udruge
lanak 5.
(1) Udruga moe od osnutka obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ci-
ljevi utvreni statutom.
(2) Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka, udruga moe obavljati djelatnosti
kojom se stjee prihod, sukladno zakonu.
(3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrenih statutom.
(4) Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka udruga ne smije obavljati radi
stjecanja dobiti za svoje lanove ili tree osobe. Ako u obavljanju djelatnosti
udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti iskljuivo za
obavljanje i unapreenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi
utvreni statutom.
1. Sadraj lanka
lanak u pitanju sadri odredbe o djelatnostima udruge, i to kako onim
djelatnostima kojima se izravno realiziraju statutarni ciljevi tako i o dje-
latnostima koje su samo posredno vezane za ciljeve udruge. Dodatno, nor-
mativno se osnauje sloboda u ostvarivanju udrunih ciljeva.
42
2. Poetak obavljanja djelatnosti (domaih) udruga
Navedenu odredbu treba promatrati kao dio smislene cjeline koju ini
i odredba st. 3. ovog lanka. Naime, ciljevi udruge kao i djelatnosti kojima
se ti ciljevi ostvaruju, predstavljaju, meu inima, konstitutivne elemente
udruge. Neodvojivo jedinstvo djelatnosti od ciljeva udruge afirmirano je
prezentnom odredbom i poiva na injenici da se putem djelatnosti udruge
individualiziraju i konkretiziraju ciljevi radi kojih je udruga i stvorena.
Kao prva pozornosti vrijedna injenica istie se razlika u odnosu na
prethodni zakonski tekst; prema vaeoj normi, djelatnosti u svrhu reali-
zacije statutarnih ciljeva udruga moe poeti obavljati ve od trena osni-
vanja. Dakle, i prije trena registracije udruge njeni lanovi mogu poeti s
ostvarivanjem udrunih ciljeva. Takav normativni sadraj, naravno, trai
precizno odreenje momenta osnivanja udruge; iz mnoine odredbi
kako zakonskih tako i podzakonskih koje se odnose na ovo pitanje, zaklju-
ujemo da se radi o trenutku u kojem osnivai udruge okonaju osnivaku
skuptinu, ali pod uvjetom da su donesene sve bitne odluke temeljem ko-
jih novoosnovana udruga moe biti registrirana. Uvjet je zadovoljen kada
se donesu one odluke te njima pridrue one isprave na osnovi kojih se vri
registracija udruge (v. l. 15/1 ZU te l. 5/1 i l. 8/4-6 Pravilnika 11/02).
Naime, ako do registracije ne doe, primjenjuje se l. 3. ZU, tj. snagom te
odredbe l. 647a-647 ZOO-a. Za drugaiju pravnu poziciju stranih udruga
v. l. 8/2 ZU.
Jedinstvo cilja i djelatnosti udruge iskazuje se, meutim, i kroz primat
cilja nad djelatnostima; naime, bez fiksiranja cilja (ili ciljeva) nije mogue
izvriti determinaciju djelatnosti posredstvom kojih e se cilj i konkretno
ostvariti. S obzirom na pravnu prirodu udruge kao neprofitne pravne za-
jednice vie osoba v. l. 2/1 ZU unaprijed su iskljueni ciljevi i djelat-
nosti koji smjeraju iskljuivo na ostvarenje dobiti. U tom smislu njih i nije
mogue istaknuti pri normativnoj konstituciji udruge. To stoga to je
prilikom osnivanja i registracije udruge potrebno da lanovi fiksiraju cilj i
djelatnosti udruge (v. l. 11/3/3-4 te l. 5/1/8 Pravilnika 11/02). Dakle,
moe se konstatirati da u pogledu odnosa izmeu cilja i djelatnosti udruge
postoji stanoviti identitet neprofitnosti.
Vanost djelatnosti, te njihova vezanost za cilj(eve) udruge, ogleda se i u
sankcijama koje je zakonodavac predvidio za sluaj da udruga pone obav-
ljati djelatnosti koje ne korespondiraju s njenim nominalnim ciljevima; osim
to je predviena prekrajna sankcija za udrugu (kao pravnu osobu) i odgo-
vornu fiziku osobu (v. l. 39/1/2 te st. 2. ZU), djelatno je aberiranje od ciljeva
udruge impostirano kao jedan od razloga za zabranu udruge (v.l. 35/t. 3. ZU).
43
ZAKON O UDRUGAMA
3. Profitne djelatnosti udruga
Kao logini slijed prethodnog stavka, ovaj stavak propisuje da gabariti
unutar kojih udruga moe djelovati mogu obuhvaati i profitne djelatnosti.
No, potonje se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ureuju nji-
hovo obavljanje. Primjerice, za obavljanje turistike djelatnosti od strane
udruga v. l. 6-7. Zakona o turistikoj djelatnosti (NN br. 8/96, 19/96, 76/
98); za obavljanje ugostiteljske djelatnosti v. l. 6. Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti (NN br. 48/95, 20/97, 46/97 proieni tekst, 68/98, 45/99, 76/
99, 92/01, 117/01); za obavljanje trgovake djelatnosti v. l. 8/t. 2. Zakona
o trgovini (NN br. 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 109/01).
Reeno upuuje na konstataciju da udruga moe obavljati vie vrsta
djelatnosti; prvo, one djelatnosti koje moemo nazvati primarnim, i koje
su po svojoj naravi neprofitne; drugo, udruga moe obavljati i djelatnosti
koje donose dobit, i koje oznaavamo kao sekundarne. Diobni princip je,
osim naravi i sadraja reenih djelatnosti, i njihova konvergencija s (ne-
profitnim) ciljem udruge te injenica da su primarne djelatnosti podobne
za upis u registar, dok sekundarne ne mogu biti predmetom upisa. Pos-
tavlja se pitanje, moraju li djelatnosti iz ovog stavka (sekundarne) biti u
vezi s djelatnostima iz prethodnog stavka (primarne)?
Mislimo da je odgovor na ovo pitanje pozitivan te da sekundarne djelat-
nosti ako udruga odlui obavljati ih moraju biti u odreenoj vezi s pri-
marnim djelatnostima. tovie, uvjereni smo da veza mora biti kvalitativna
(obavljanje sekundarne djelatnosti slui obavljanju primarne djelatnosti),
ali i kvantitativna (opseg obavljanja profitne djelatnosti odreen je potre-
bama obavljanja neprofitne djelatnosti). Drugaije tumaenje relacija izme-
u primarne i sekundarne udrune djelatnosti omoguilo bi evaziju duha
i smisla odredbe st. 4. ovog lanka, ali i samog zakona kao normativne
cjeline te ukupne pravne ureenosti prostora drutvene autonomije, koja se
ogleda u jasnom razlikovanju izmeu pravnih osoba namijenjenih ostvare-
nju profita od onih kojima je temeljna svrha nemerkantilne prirode.
Na razini samog zakona to bi znailo da ve spomenuti st. 4. ovog lanka
ostaje bez efektivnog vaenja, a nimalo razliita situacija bila bi i u pogledu
st. 1. ovog lanka. Takoer, prethodno navedene sankcije izgubile bi svaku
vanost. Dakako, sve reeno ne znai da udruge ne mogu osnivati trgo-
vaka drutva (kao pravne osobe namijenjenu primarno stjecanju dobiti),
pa ak i uz potpuni personalni identitet udruge i drutva, no uz dijamet-
ralno diferencijalni pravni reim zasnovan na odgovarajuim propisima (u
takvom sluaju rije je o Zakonu o trgovakim drutvima /NN br. 111/93,
34/99, 52/00; dalje: ZTD/ i ZOO-u).
44
4. Ciljevi udruge i njihovo ostvarivanje
Ve reenome uz st. 1. dodajmo i sljedee; realizacija cilja udruge pred-
stavlja temeljni motiv zbog kojeg se titulari prava na slobodno udruiva-
nje i koriste ovim pravom. Dakle, posjedovanje volje za udruivanjem (af-
fectio societatis) iskazuje se kao determinacija onog cilja ijem ostvarenju
udruga slui. Njegovo autonomno odreenje izraz je autonomije volje tvo-
raca udruge te slui osiguranju slobode djelovanja svih osoba koje posje-
duju pravo na slobodno udruivanje. Ogranienja koja u tom smislu po-
stoje jer je pravo na slobodno udruivanje mogue restringirati svode
se na zahtjev da cilj udruge mora biti zajedniki svim lanovima udruge,
doputen (legalan), odnosno neprofitnog karaktera.
Zajedniki je onaj cilj koji prihvaaju svi lanovi a posebno osnivai
udruge i koji natkriljuje sve pojedinane odnosno skupne ciljeve. Upravo
zbog injenice da se radi o zajednikom i opem (iz perspektive lanova
udruge) cilju, njegovom odreenju slue iskljuivo statutarne odredbe.
Statut donosi skuptina (v. l. 11/2 ZU), a ona, osim to je najvie, pred-
stavlja ono tijelo u kojem neposredno ili posredno participiraju svi la-
novi udruge (v. l. 6/1 te 6/4 ZU).
Doputenost (legalnost) cilja ocjenjuje se u odnosu na one propise koji
odreuju zabranjenje svrhe; ve je sama ustavna norma l. 43/2 Ustava
RH odredila prvi red zabranjenih svrha udruivanja. To su: nasilno
ugroavanje demokratskog ustavnog poretka, zatim neovisnosti, jedin-
stvenosti i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske. Pored navedenih,
u krug proskribiranih ciljeva ulaze i sve one aktivnosti koje Ustav i zako-
ni stavljaju s onu stranu doputenog (v. l. 35/t. 1. i 2. ZU).
U doktrini je dugo prisutna dilema postoji li identitet ili razlika izmeu
doputenog za pojedinog titulara prava na udruivanje odnosno za udruge
same, a prilikom determinacije cilja zbog kojeg se formira udruga. Uvje-
reni smo da zbog injenice da udruge izviru iz autonomije drutva i svih
njegovih lanova, naelo zakonitosti vrijedi na posve jednak nain i za po-
jedince (shvaene ovdje i kao fizike i kao pravne osobe) i za udruge kao
pravno priznate konzekvence konzumiranja prava pojedinaca. Pregnantno
izraeno, to znai da naelo zakonitosti sve to nije zabranjeno je dopu-
teno vrijedi i za lanove udruge i za udrugu samu (naravno, ogranieno
na odreivanje ciljeva udruge). Pri tome, dakako, nije mogue izbjei in-
herentna ogranienja koja su posljedica postojanja ureenog pravnog sus-
tava (poretka). No, to je predmet sljedeeg zahtjeva kojem determinacija
udrunog cilja mora odgovoriti; rije je o neprofitnom karakteru kao svrsi
udruivanja.
45
ZAKON O UDRUGAMA
Naime, temeljna razlika koja dijeli razliite tipove pravnih zajednica
(kolektivnih entiteta) nastalih udruivanjem sastoji se u cilju (izmeu
svih legalnih) koji se udruivanjem eli postii. Stoga se na jednoj strani
nalaze entiteti koje pravni poredak stavlja na dispoziciju onim osobama
koje udruivanjem na osnovi pravnog posla ele postii dobit, dok se
na drugoj strani nalaze oni tipovi kolektivnih entiteta putem kojih se rea-
liziraju neprofitni ciljevi. Potonja je sintagma, unato nepreciznosti, jedini
zajedniki nazivnik pod koji se mogu supsumirati ostvarenje tako razliitih
svrha poput realizacije slobode vjeroispovijesti (vjerske zajednice), unapre-
enje ekonomsko-socijalnog poloaja osoba (sindikati, tj. udruge posloda-
vaca), oblikovanje politike volje u odreenoj zajednici (politike stranke),
odnosno sve ostale doputene a neprofitne svrhe (udruge). Stoga je izbor
cilja koji se eli postii udruivanjem od kljune vanosti za odabir odgova-
rajueg tipa entiteta. Diferencijalni pravni reimi, pod kojima se razliite
svrhe ostvaruju, prisilne su naravi i prate onaj tip udruivanja odabran
od strane osnivaa poput svojevrsnog personalnog statuta.
Sloboda u odabiru cilja, evidentno je, ipak nije apsolutna; njezina rela-
tivnost proizlazi iz materijalnih (zabranjene svrhe udruivanja) i formalnih
ogranienja (numerus clausus pravnih oblika udruivanja). Odabir udru-
ge, kao pravne forme udruivanja, nosi sa sobom restrikciju ciljeva udrui-
vanja irina izbora suava se na neprofitne a doputene (legalne) ciljeve.
5. Postupanje s dobiti kao rezultatom obavljanja
djelatnosti udruge
Prezentni stavak zatvara cjelinu norme kojoj je cilj regulirati djelova-
nje udruge: njezine ciljeve i djelatnosti te njihove meusobne odnose. U
ovom stavku postavlja se pravilo koje ureuje postupanje s potencijalnim
ekonomskim rezultatom djelatnosti udruge dobiti (profitom). Iako na
prvi pogled izraena iskljuivo kao zabrana, odredba sadrana u ovom stav-
ku po svojoj je pravnoj naravi preteito naredba. Analizu ipak zapoinjemo
s uvodnim dijelom odredbe.
Posebno je znaajno precizno determinirati pravo znaenje zabrane
obavljanja djelatnosti radi stjecanja dobiti. Ovakvo odreenje ne valja tu-
maiti kao zabranu ostvarivanja dobiti; to, uostalom, i ne bi bilo mogue.
Svaka djelatnost u svojim ekonomskim konzekvencama moe se iskazati
kao profitna ili neprofitna; viak prihoda nad rashodima kao rezultat obav-
ljanja djelatnosti ili krae dobit (profit) tada je mogua posljedica svake
djelatnosti.
46
Tome je tako i kod obavljanja djelatnosti udruge. Ono to je, meutim,
razliito jest naredba o jedinom doputenom disponiranju s dobiti stee-
nom obavljanjem udrunih djelatnosti. Njezina upotreba kada i ako se
ostvari limitirana je s obzirom na statutarno deklarirane (neprofitne)
ciljeve udruge. Snagom ove odredbe dispozicija s dobiti zakonski je pre-
destinirana; jedina doputena uporaba obuhvaa obavljanje i unapreenje
djelatnosti udruge koje su statutom prethodno fiksirane i registrirane. U
tu svrhu nuno je u statut unijeti odredbe koje ovo pitanje poblie ureu-
ju; naime, zakonski je ogranien i izvor pravila koja odreuju postupanje
s dobiti to moe biti samo statut.
U normativnom kontekstu poput ovog, smatramo da bi bilo opravdano
zahtijevati obligatorno uvoenje ovovrsnih odredbi u statut udruge; nai-
me, trenutno je zakonodavac njihovo uvoenje u statut ostavio na izbor
lanovima udruge (v. l. 11/4/5 ZU). Ali ako je tome tako, tada nam se jo
potrebnijim ini uzakonjenje odredbe koja bi regulirala pravne posljedice
nedoputenog disponiranja s dobiti koju udruga ostvari. Smatramo, naime,
da bi bilo posve prihvatljivo, te znaenju odnosno posljedicama nerespek-
tiranja dotine norme adekvatno, uiniti imovinsko-pravne posljedice za-
branjenog disponiranja nitavim. Osim toga, istodobno bi valjalo zaprijeiti
prekrajne sankcije za takvu tada protupravnu radnju. U dananjoj
dikciji, analizirana naredba zapravo je tek lex imperfecta i ne moe zbog
nepostojanja sankcija jamiti postupanje lanova udruge sukladno svom
sadraju i smislu instituta ostvarenju kojeg bi trebala sluiti.
Upravljanje udrugom i tijela udruge
lanak 6.
(1) lanovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih
predstavnika u tijelima udruge, na nain propisan statutom.
(2) Predstavnika pravne osobe lanice udruge imenuje osoba ovlatena za
zastupanje pravne osobe.
(3) Unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na naelima demokratskog
zastupanja i demokratskog oitovanja volje lanova.
(4) Skuptina je najvie tijelo udruge. Statutom se moe utvrditi drukiji naziv
skuptine kao najvieg tijela udruge.
(5) Statutom udruge se, pored skuptine, mogu utvrditi i druga tijela udruge.
(6) Udruga imenuje jednu ili vie fizikih osoba za zastupanje udruge.
47
ZAKON O UDRUGAMA
1. Sadraj lanka
Norme okupljene u ovom lanku raznorodne su i reguliraju pravo lanova
na upravljanje udrugoma i osnovne naine upravljanja udrugom. Pored
toga, postuliraju se principi unutarnjeg ustroja udruge (skuptina kao naj-
vie tijelo, ali i sloboda lanova udruge u unutarnjoj organizaciji udruge).
Posebnu pozornost, u kontekstu unutarnjeg ustroja udruge, izaziva stavak
3., koji navodi demokratsko zastupanje i oitovanje volje kao stoerna po-
ela unutarnjeg udrunog ustroja.
2. Naini upravljanja udrugom
Iz navedene odredbe proizlazi neodvojivost lanstva u udruzi i prava
na upravljanje udrugom (uz jasnu iznimku osoba nepotpune poslovne
sposobnosti v. kom. uz l. 4/2 ZU). Meutim, sama konzumacija ovog pra-
va moe biti organizirana na razliite naine. Diobni princip predstavlja
nain na koji lanovi udruge participiraju u upravljanju udrugom nepo-
sredno (izravnom konzumacijom prava na upravljanje) ili posredno (pu-
tem izbora svojih predstavnika u odgovarajuim tijelima udruge).
Nain upravljanja udrugom od strane njenih lanova ureuju sami la-
novi putem statutarnih odredbi (v. l. 11/3/4-5 ZU). Pri ureenju ovog pi-
tanja kljuni faktini moment je ukupni broj lanova udruge. Stoga je za
manje udruge preporuljiviji model neposredne participacije lanstva u
upravljanju udrugom, dok je za vee udruge prihvatljiviji model predstav-
nitva. Neovisno o tome, vano je da su pretpostavke upravljanja udrugom
za svakog lana odreene pod jednakim uvjetima. Naravno, nita manje
vano nije ni pitanje preciznog i potpunog propisivanja pretpostavki odlu-
ivanja unutar svakog od relevantnih tijela udruge; primjerice, ureenje
pitanja poput kvoruma, potrebnog broja glasova za donoenje pravovalja-
nih odluka itd.
Dodatno, statut je jedini akt udruge u kojem se smiju nalaziti odredbe
o upravljanju udrugom. Stoga bi regulacija ovih problema obavljena pos-
redstvom drugih akata primjerice pravilnikom ostala bez stvarnog
efekta.
3. Predstavnik pravne osobe u udruzi nain odreivanja
Posebnost ove odredbe posljedica je posebnosti zakona koji omoguuje
da udrugu osniva, te njezinim lanom bude i sama ili zajedno s fizikim
48
pravna osoba (v. l. 10/2 i 4/1 ZU). Kada je tome tako, tada treba rijeiti
i pitanja koja iz takvog lanstva proizlaze; na ovom mjestu razrjeeno je
pitanje predstavljanja pravne osobe kao lana udruge. Dezignaciju fizike
osobe kao predstavnika pravne osobe-lana udruge obavit e osoba ovla-
tena za zastupanje pravne osobe. Smatramo da ne postoje zapreke da se
radi o jednoj te istoj osobi.
Zastupnici pojedinih vrsta pravnih osoba determinirani su na sljedei
nain; opinu, grad i upaniju zastupaju opinski naelnik, gradonaelnik,
odnosno upan (v. l. 42/1 Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) sa-
moupravi; NN br. 33/01, 60/01 dalje: ZOLPS); Grad Zagreb zastupa gra-
donaelnik (v. l. 7/1 Zakona o Gradu Zagrebu; NN br. 62/01); ustanovu
zastupa ravnatelj ustanove (v. l. 37/2 Zakona o ustanovama; NN br. 76/
93, 29/99, 47/99); trgovaka drutva zastupa osoba upisana u trgovaki
registar (v. l. 41/1. i 2. ZTD-a); za udrugu v. stavak 6. ovog lanka i l. 11/
3/2 ZU.
4. Demokratski princip unutarnjeg ustroja udruge
Citirana odredba predstavlja novinu u odnosu na prethodne zakonske
tekstove. Njezina svrha iscrpljuje se u normativnom osnaenju i osigura-
nju jednakosti svih lanova udruge, a time i prava na udruivanje. Iz toga
proizlazi i jednakost svih lanova udruge na upravljanje udrugom (v. kom.
uz stavak 1. ovog lanka). Istodobno, ovime se osigurava djelovanje udruge
sukladno pravnim normama vieg ranga osobito imamo u vidu ustavnu
odredbu l. 43/2 Ustava RH.
Ova odredba posebno naglaava da demokratski princip kao osnova
ustroja udruge vrijedi neovisno o nainu na koji lanovi udruge njome up-
ravljaju. Stoga, kada je upravljanje udrugom organizirano na neposredan
nain, vrijedi princip demokratskog oitovanja volje lanova, u sluaju, pak,
kada se radi o posrednom modelu, vrijedi princip demokratskog zastupa-
nja. Izbor modela upravljanja preputen je statutu, ali prezentna odredba
oznaava, svojim sadrajem, stanovite granice za relevantni dio statuta.
Uvjereni smo da, primjerice, pluralni votum ne moe biti u skladu s demo-
kratskim principom (osim u sluaju odluivanja u situaciji potpuno podi-
jeljenih glasova), jednako kao ni oduzimanje internog birakog prava
(osim kao izraz rjeavanja sukoba interesa).
Pri primjeni zakona zasigurno e se pojaviti pitanje naina provjere
potivanja ove odredbe. Miljenja smo da je registracijsko tijelo ono tijelo
koje je pri registraciji udruge ovlateno kontrolirati sukladnost relevan-
49
ZAKON O UDRUGAMA
tnih statutarnih odredbi zahtjevu iz ovog stavka (odnosno pri registraciji
promjene istog dijela statuta). Za to postoji izriita zakonska osnova v.
l. 16/2 ZU u vezi sa l. 11/3/6 ZU. U tu svrhu bilo bi osobito poeljno u to
kraem roku barem okvirno determinirati i publicirati postulate demokrat-
skog ustroja udruge. Radi jedinstvene primjene referentne odredbe od
strane svih registracijskih tijela ovo bi bio zadatak tijela nadlenog za pro-
vedbu Zakona o udrugama ministarstva nadlenog za poslove ope up-
rave (v. l. 26/2 ZU).
Konano, vanost potovanja sadraja dotine odredbe nije osigurana
samo eksternom kontrolom njezine primjene putem registracijskog tijela.
U istu je svrhu razvijen i model interne kontrole (u funkciji zatite prava
lanova udruge) te uzakonjen u l. 26/1 ZU.
5. Skuptina udruge poloaj i naziv
Odredba je sastavljena od dva dijela; prvi dio je stroga (kogentna) norma,
dok je drugi dispozitivne prirode.
Kogentna norma (prva reenica stavka) upotrijebljena je radi norma-
tivne afirmacije i osiguranja najvieg statusa skuptine udruge. Naime,
ovo posve logino i legitimno rjeenje posljedica je injenice da se jedino
uz supremativni status skuptine moe realizirati jednakost svih lanova
udruge te omoguiti ispunjenje zakonskog zahtjeva za demokratskim us-
trojem udruge (v. kom. uz prethodni stavak).
Unutarnja statusna dominantna pozicija skuptine kljuna je i zakonski
potvrena pri donoenju i promjeni temeljnog pravnog akta udruge sta-
tuta (v. l. 11/2 ZU) i pri osnivanju udruge (v. l. 15/1/1 ZU), odnosno pri
pruanju zatite lanskih prava te osiguranju provedbe statuta udruge (v.
l. 26/1 ZU). Iako zakon ne spominje expressis verbis skuptinu kao nad-
leno tijelo za donoenje odluke o prestanku postojanja udruge (v. l. 28/
1/1 ZU), uvjereni smo da se radi upravo o tom udrunom tijelu. Naime,
smatramo potpuno plauzibilnim i jedino sukladno moguem internom
ureenju udruge jer skuptina moe figurirati kao jedino udruno tijelo
(v. sljedei stavak) shvaanje prema kojem je skuptina udruno tijelo
ovlateno za donoenje ovovrsne odluke. Suprotno shvaanje dakle, mo-
gunost da udruga prestane postojati odlukom samo dijela lanstva pot-
puno bi naruilo jednakost lanskih prava odnosno imperativno demok-
ratski ustroj udruge.
Dispozitivna norma (druga reenica stavka) omoguuje udrunom lan-
stvu da izabere i drugaiji naziv najvieg tijela udruge. Ako se takva mo-
50
gunost ne iskoristi unoenjem u statut posebne odredbe koja bi sadra-
vala drugaiji naziv za istovrsno tijelo tada je skuptina vaei naziv
toga tijela.
6. Druga udruna tijela
Zakonodavac je, putem ove odredbe, otvorio mogunost da lanovi ud-
ruge formiraju i druga udruna tijela osim skuptine. Ako to uine, obve-
zatni su u udrunom statutu precizno i potpuno propisati sve aspekte nji-
hova djelovanja nain njihova konstituiranja, rekonstituiranja odnosno
dekonstituiranja, zatim njihov djelokrug, ovlasti, nain odluivanja te po-
sebno odnos takvih tijela prema skuptini udruge.
Pri tome valja biti svjestan da supremativni status skuptine unutar
udruge nije mogue izmjeniti drugaijim statutarnim odredbama jer je on
zakonski utemeljen. Eventualna druga tijela udruge ne smiju, stoga,
prekoraiti zakonom odreene granice skuptinskih ovlasti te uzurpirati
nadlenosti udrune skuptine (v. kom. uz prethodni stavak).
U nedostatku statutarne odredbe, a time i drugih udrunih tijela, treba
smatrati da sve ovlasti poivaju u skuptini udruge. Dakle, skuptina pos-
jeduje opu i supsidijarnu nadlenost izmeu svih udrunih tijela. Anali-
ziranom odredbom potvren je ekskluzivni znaaj statuta kao jedinog
izvora normi o upravljanju udrugom; bez odgovarajuih odredbi o usta-
novljavanju novog tijela udruge ne smiju se prihvatiti posljedice eventual-
nog djelovanja takvog, tada samo neformalnog, tijela.
7. Zastupnik udruge
Predmet odredbe jest dunost udruge da oznai jednu ili vie fizikih
osoba kao zastupnika udruge. Imenovanje zastupnika udruge nuno je
zbog prirode pravne osobe koja radnje u pravnom prometu moe initi je-
dino i iskljuivo putem ovlatene fizike osobe. Dakle, radi se o jedinom
nainu realizacije pravne, poslovne, odnosno deliktne sposobnosti pravne
osobe.
Odluka ovakvog sadraja mora biti inkorporirana u statut udruge (v.
l. 11/3/2 ZU), odnosno promjena tog dijela statuta obligatorno e biti re-
gistrirana kod nadlenog tijela (v. l. 19/1/4 ZU). Odredba ostavlja mogu-
nost da se kao ovlatena osoba za zastupanje imenuje jedna, ali i vie fi-
zikih osoba. Postavlja se pitanje, mogu li svi lanovi udruge biti ovlateni
zastupnici. S obzirom na nepostojanje izriite a suprotne odredbe, ne vi-
51
ZAKON O UDRUGAMA
dimo razloga da se, osobito kod udruga s relativno manjim brojem lano-
va, svi lanovi ne ovlaste za zastupanje udruge (argumentum a contrario).
Dikcija odredbe upuuje na to da povjeravanje ovlasti na zastupanje
daje udruga. Prema naem shvaanju, ovakva formulacija sugerira na
ovlast svih lanova zastupljenih u skuptini udruge da donesu ovovr-
snu odluku. Jo konkretnije, prilikom osnivanja udruge takva je odluka,
po prirodi stvari, pridrana osnivakoj skuptini udruge (odnosno njenim
lanovima). Dakako, iz toga slijedi da je skuptina udruge ovlatena i pro-
mijeniti istovrsnu odluku o zastupniku udruge. Ako je tome tako a sna-
gom argumenta a maiori ad minus onda je neminovni sadraj ovlasti
skuptine i da ogranii ovlast zastupnika (primjerice, po vrijednosti prav-
nog posla). S obzirom na nepostojanje daljnjih odredbi o zastupanju u
ovom zakonu, u vezi s ostalim pitanjima vezanim za institut zastupanja v.
glavu II, odjeljak I, odsjek 2 (l. 84-88) ZOO-a.
Ako udruga iskoristi zakonsku mogunost da osniva ustrojstvene je-
dinice s pravnim subjektivitetom (v. kom. uz l. 7/3 ZU), tada je potrebno
odrediti jednu ili vie fizikih osoba ovlatenih za zastupanje odgovaraju-
eg ustrojstvenog oblika. Dunost je potvrena prateim podzakonskim
propisom (v. l. 9. u vezi s l. 8. Pravilnika 11/02).
Opisano a rije je o zakonskom zastupanje nije jedini oblik zastupa-
nja. Na temelju punomoi, ovlast na zastupanje udruge moe biti dana i
treim osobama. Naravno, punomo se mora temeljiti na valjanoj odluci
za to nadlenog udrunog tijela; u tom smislu nadleno tijelo crpi svoje
ovlasti iz relevantnih odredbi udrunog statuta. Ista pravna osnova va-
ljana odluka udrunog tijela utemeljena na statutarnoj odredbi vrijedi i
za sluaj specijalnih oblika zastupanja. Primjerice, udruga moe dezigni-
rati osobu predstavnika; uobiajeno shvaanje polazi od toga da osoba
predstavnika ne posjeduje ovlatenje za poduzimanje pravnih radnji u ime
udruge (primjerice, predstavnik udruge na sveanom obiljeavanju obljet-
nice nekog tijela ili na inicijativnim skupovima itd.).
Uzimajui u obzir mogunost provoenja steaja nad udrugama, pozor-
nost valja obratiti i na odredbu Steajnog zakona koja predvia postojanje
posebnog zastupnika pravne osobe u steaju steajnog upravitelja (v. l.
20-31. Steajnog zakona (NN br. 44/96, 29/99 i 129/00) a posebno odredbe
l. 24/1, 3. i 4).
52
Udruivanje udruga i ustrojstveni oblici udruga
lanak 7.
(1) Dvije ili vie udruga mogu se udruivati i slobodno utvrivati naziv toga
oblika udruivanja. Takav oblik udruivanja moe imati svojstvo pravne osobe i
na njega se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(2) Udruge se mogu ulaniti u meunarodne udruge.
(3) Udruga moe imati svoje ustrojstvene oblike (podrunice, ogranci,
klubovi i slino), u skladu sa statutom. Ustrojstveni oblici mogu imati svojstvo
pravne osobe ako je to odreeno statutom udruge i na njih se na odgovarajui
nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
1. Sadraj lanka
Udruga je takoer, kao pravna osoba, nositelj prava na slobodu udrui-
vanja. Ovaj lanak ureuje to pravo udruge kao i jedno pitanje unutarnjeg
ustroja udruge naime, pitanje njenih ustrojstvenih oblika.
2. Pravo udruga na udruivanje osnove pravnog ureenja
Kao svojevrsni nastavak odredbe l. 4/1 ZU zakonodavac je inartikuli-
rao specijalnu odredbu koja se odnosi na udruivanje udruga i stvaranje
specifine udruge iji su osnivai ve postojee udruge. Ratio ove odredbe
sastoji se u ispravnoj odluci zakonodavca da u ovom zakonu, koji predstav-
lja sedes materiae itavog pravnog podruja udruivanja, razrijei i pitanje
naina, opsega i pravnih posljedica realizacije prava udruga kao pravnih
osoba na udruivanje. Zakonodavac iri primjenu zakona, na odgovara-
jui nain, i na udruge nastale udruivanjem udruga. To znai da neke od-
redbe zakona jest, dok druge nije mogue primijeniti na udruge udruga.
Tako npr. odredba l. 4/2 ZU nije primjenljiva na udruge-osnivae, jer se
radi o pravnim a ne o fizikim osobama kao osnivaima. Ili: odredbu l. 6/
1 ZU valja tumaiti na nain koji uzima u obzir drugaiju pravnu narav
osnivaa udruge udruga itd. Pored toga, ovaj stavak reprezentira iznimku
od pravila prema kojem je za osnivanje udruge potrebno najmanje tri
osnivaa (v. l. 10/1 ZU); ako se radi o udrugama kao osnivaima, za osni-
vanje nove udruge dostatna su i dva osnivaa (dvije udruge).
St. 1. konstatira pravo udruga na udruivanje kao i slobodu udruga-
osnivaa na slobodan odabir naziva takve udruge. Pored toga, udruge-os-
nivai a kao izraz liberalizacije u odnosu na prethodno zakonsko stanje
53
ZAKON O UDRUGAMA
slobodno odluuju i o pravnoj osobnosti udruge udruga. Smatramo da bi
za udruge-osnivae pitanje eventualne pravne osobnosti nove udruge bilo
svrsishodno razrijeiti ve prilikom osnivanja novog entiteta. Ako se ne
odlue za registraciju, dolazi do primjene l. 3. Zakona, dok u suprotnom
sluaju udruge-osnivai iniciraju registracijski postupak (v. l. 14-21. ZU).
Uz reeno, tekst odredbe ostavlja autonomnoj odluci udruga-osnivaa
da samostalno i slobodno utvrde naziv nove udruge (npr. savez, udrue-
nje, zajednica udruga, tzv. krovna udruga itd). Rije je o pravilu koje ima
za cilj legalizirati faktino stanje; naime, i do sada su udruge, realizirajui
vlastito pravo na udruivanje, na razliite naine nominirale novonastale
udruge. Stoga je ovaj dio odredbe potpuno prihvatljiv u smislu uvoenja
zakonskog reda u referentni aspekt materije udruivanja. (v. i kom. uz l.
12. ZU).
3. Domae udruge kao lanice meunarodnih udruga
Citirana odredba odreuje opseg prava na udruivanje ako je njegov
titular udruga. To pravo obuhvaa i ulanjenje udruga u meunarodna
udruenja udruga (npr. ulanjenje u meunarodnu federaciju istovrsnih
nacionalnih udruga). Naravno, u tom sluaju odlune su odgovarajue od-
redbe dotinih meunarodnih udruga.
to se tie ostalih oblika pravnih osoba kao titulara ove ramifikacije
prava na slobodno udruivanje, valja vidjeti odgovarajue propise. Exem-
pli gratia v. l. 162/3 Zakona o radu (NN br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98,
17/01, 82/01) u pogledu sindikata i udruga poslodavaca kao izraza udovo-
ljenja l. 5. Konvencije br. 87 Meunarodne organizacije rada o slobodi ud-
ruivanja i zatiti prava na organiziranje; Konvencija je objavljena u NN
MU br. 3/00.
4. Ustrojstveni oblici udruga
Nasuprot zakonu-prethodniku koji izrijekom nije priznavao pravnu
osobnost ustrojstvenih oblika udruga, ova odredba to pitanje tretira kao
internu stvar same udruge. To nadalje znai da udruga koja namjerava
svoju djelatnost obavljati i putem ustrojstvenih oblika, mora u statutu
razrijeiti pitanje njihove pravne osobnosti i njihova naziva (pri emu su
nazivi koji se spominju u ovoj odredbi samo egzemplarni).
U sluaju afirmativnog odgovora na ovo pitanje, na iste se oblike ZU
primjenjuje na odgovarajui nain. Neke odredbe primjenjuju se na jed-
54
nak nain kao kad je rije o sredinjici udruge, dok se neke odredbe primje-
njuju uz odgovarajue modifikacije kako bi se sauvao smisao i provedivost
samog zakona. Tako je prema odredbi l. 9. Pravilnika 11/02 potrebno, pri
nadlenom registracijskom tijelu, obaviti registraciju ustrojstvenih oblika
udruge koji, prema statutarnim odredbama, posjeduju pravnu osobnost.
Za dokaze koje valja priloiti pri registraciji v. l. 8. Pravilnika 11/02. Iz
reenog proizlazi da kod nadlenog upravnog tijela valja prijaviti i even-
tualne izmjene odgovarajuih a registriranih podataka primjerice, ime
osobe ovlatene na zastupanje podrunice koji se odnose na ustrojstvene
oblike udruge.
Prilikom osnivanja ustrojstvenih oblika koji e, prema statutarnoj od-
redbi predstavljati zasebnu pravnu osobu, postavlje se pitanje, od kojeg
trenutka ti oblici stjeu pravnu osobnost. Primjenom analogije u odnosu
na sredinjicu udruge, zakljuujemo da se radi o momentu registracije us-
trojstvenog oblika. U prilog takvom rezoniranju moemo navesti i znae-
nje koje proizlazi iz relacije l. 2/2 ZU sa l. 8. i 9. Pravilnika 11/02.
U sluaju da statutarne odredbe ne rjeavaju pitanje pravne osobnosti
ustrojstvenih oblika udruge, predmnijeva se da je one ne posjeduju. No,
to jo ne znai da ti oblici ni u kojem sluaju ne mogu posjedovati niti je-
dan izraz pravne osobnosti. Tako je mogue da se samo za potrebe kon-
kretnog postupka upravnog ili sudskog nekom ustrojstvenom obliku
udruge prizna stranaka sposobnost; tada se govori o tzv. kolektivnim
osobama (v. l. 50/2 ZUP, zatim l. 77/3-4 ZPP, te konano i l. 2/2 ZUS).
Strana udruga
lanak 8.
(1) Strana udruga u smislu ovoga Zakona je udruga ili drugi oblik udruivanja
osnovan bez namjere stjecanja dobiti koji ispunjava uvjete iz ovoga Zakona, a
valjano je osnovan na temelju pravnog poretka strane drave.
(2) Strana udruga moe obavljati svoju djelatnost na podruju Republike Hr-
vatske nakon upisa u registar stranih udruga to ga vodi ministarstvo nadleno
za poslove ope uprave.
(3) U Republici Hrvatskoj strana udruge djeluje sukladno ovom Zakonu.
1. Sadraj lanka
Predmet citiranog lanka regulacija je pravnog reima koji vrijedi za
strane udruge; u njemu je sadrana legalna definicija strane udruge te
55
ZAKON O UDRUGAMA
statuirani uvjeti i pretpostavke ispunjenjem kojih strane udruge mogu
djelovati u Republici Hrvatskoj.
2. Legalna definicija strane udruge
U odnosu na prethodni zakonski tekst, dotina odredba mijenja nain
determinacije strane udruge. Naime, kao kardinalni kriterij odreuje se
kriterij pravnog poretka osnivanja udruge, odnosno kriterij neprofitnosti.
Ako je taj poredak strani te ako se radi o udruivanju zbog neprofitnih
svrha, radi se o stranoj udruzi (dakle, izostavljeni su prijanji kriteriji sje-
dita odnosno registriranosti udruge.)
Meutim, valja primijetiti da formulacija ne otklanja sve dvojbe. Prva,
i lake rjeiva, odnosi se na injenicu da je zakonodavac, u temelju doti-
nog pravnog reima, odluio impostirati udrugu kao temeljni pravni oblik
udruivanja u neprofitne svrhe. U tom smislu pod pojmom strane udruge
razumije se ne samo udruga ve i svaki drugi pravni oblik u kojem se iz-
raava pravo na udruivanje, ali zbog neprofitnih svrha. To je posve pri-
hvatljiv potez kojim se nastoje otkloniti potencijalne potekoe koje mogu
nastati radi nesumjerljivosti dvaju pravnih poredaka hrvatskog i odgo-
varajueg stranog pravnog poretka; jo konkretnije, nesumjerljivosti u
broju i karakteristikama onih

pravnih oblika koje konkurentni pravni
sustavi poznaju u sferi neprofitnosti.
U tom smislu moe se, egzemplarno, ustvrditi a i dokazati da se pod
pojmom strana udruga razumije i ona udruga koja, u pravnom poretku iz
kojeg potjee, nije registrirana kao udruga. U dokaz ove tvrdnje dostatno
je navesti da su prema l. 1/1 ZU sueljene udruge sa svojstvom pravne
osobe (koje svojstvo u naem pravnom poretku pretpostavlja registraciju;
v. l. 2/2 ZU) i strane udruge (dakle, istovremeno registrirane i neregistri-
rane udruge). Iskaz je dodatno potvren u l. 20/1/t.2 ZU koji predvia
alternativno u odnosu na prethodnu toku (t.1) podnoenje odluke o
osnivanju strane udruge ako prema stranom poretku nije potreban upis
u odgovarajui registar.
Meutim, sljedea dvojba ne spada u red lakih. Uzrokovana je uvoe-
njem formulacije-pretpostavke prema kojoj strana udruga (ili drugi oblik
udruivanja) mora ispuniti, pored dosad navedenih, uvjete iz ovoga
zakona. Postavlja se pitanje, o kojim se uvjetima radi? Skloni smo
prihvatiti tumaenje u skladu s kojim su kao relevantni, pored izreenih,
uvjeti iz legalne definicije udruge (v. kom. uz l. 2/1 ZU). Dakle, osim ne-
profitnosti i inozemnog poretka osnivanja mora se raditi o kolektivnom
56
entitetu nastalom temeljem slobodnog i dobrovoljnog udruivanja, a ko-
jeg mogu osnovati pravne i/ili fizike osobe, i to radi zatite svih legalnih
ciljeva i uvjerenja (osim politikih, vjerskih i ekonomskih) te koji pred-
stavlja odreenu makar i labavu organizacijsku jedinicu. Naalost, za-
konodavac nije naao za shodno konkretnu odredbu precizirati u mjeri u
kojoj je potrebno radi otklanjanja svih potencijalnih dvojbi. Ilustraciju mogu-
ih problema u primjeni ove odredbe iznijet emo sa sljedeim primjerom.
Moe li se smatrati da je domae registracijsko tijelo za strane udruge
nadlenost posjeduje nadleno ministarstvo (v. idui stavak) ovlateno
odbiti registraciju strane udruge zbog nesukladnosti njezina statuta l. 6/
3 ZU? Ponovnom (logikom, lingvistikom i sistemskom napose uzima-
jui u obzir vezu koja postoji izmeu l. 8. i l. 20. ZU) ralambom pret-
hodno spomenutog l. 20, a uzimajui u obzir i ve spomenuto shvaanje
dometa prezentne odredbe, zakljuujemo da u konkretnom sluaju nad-
leno tijelo ne bi posjedovalo pravne osnove za takav stav odnosno postu-
pak, no to moda nee biti mogue ustvrditi u nekom drugom sluaju.
Stoga nam se iznimno vanim ini to bra i preciznija artikulacija nad-
lenog tijela o dometima i sadraju odnosne formulacije te nastavno tome
ovlastima koje za nadleno tijelo iz te formulacije proistjeu.
3. Poetak obavljanja djelatnosti strane udruge
Jedna od razliitosti pravnog reima unutar kojeg smiju djelovati strane
udruge zabiljeena je i u ovoj odredbi. Ogleda se u trenu od kojeg strana
udruga smije poeti djelovati u Republici Hrvatskoj. Za razliku od udruga
domaeg pravnog poretka v. l. 5/1 ZU (tren osnivanja) strane udruge
smiju djelovati tek od trena upisa u odgovarajui registar pri nadlenom
ministarstvu (sada: Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave
RH).
Nesporan je restringirajui karakter prezentne odredbe; dvojbena je,
meutim, njezina opravdanost. Kao indicije u konstrukciji zakljuka o
ovom pitanju mogu se koristiti odgovarajua ustavne odredbe (l. 43, ali
posebno i l. 26. Ustava RH koji izrijekom predvia jednakost dravljana i
stranaca pred tijelima s javnim ovlastima), zatim l. 4. i 10. ZU te konano
nepostojanje bilo koje odredbe meunarodnog prava temeljem koje bi
ovakvo diferenciranje izmeu domaih i stranih udruga bilo opravdano.
Konano, rezoniranje koje je u temelju ove odredbe nije potvreno ni dru-
gom odredbom koja se specijalno odnosi na strane udruge l. 20. ZU.
Naime, u stavku 3. potonjeg lanka upuuje se na primjenu l. 17. ZU i u
57
ZAKON O UDRUGAMA
sluaju registracije strane udruge. Pozitivna predmnijeva o upisu potpuno
je prihvatljiva kada se radi o domaim udrugama (koje smiju poeti djelo-
vati ve od trena osnivanja), no gubi osnovu kada se u registracijskom
postupku nae strana udruga poetak ijeg legalnoga djelovanja je odgo-
en do trena registracije.
4. Pravna osnova djelovanja strane udruge
U ovoj odredbi izraen je primat domaeg zakonodavstva odnosno sa-
mog Zakona o udrugama kao jedinog kriterija djelovanja strane udruge.
To znai da se sve dileme nastale djelovanjem strane udruge a proizale
iz konkurencije stranoga i naega pravnog poretka moraju rjeavati te-
meljem ovog zakona.
Javnost rada udruge
lanak 9.
(1) Javnost rada udruge ureuje se statutom udruge.
(2) Udruga osigurava obavijetenost svojih lanova o radu udruge u skladu
s opim aktima udruge.
1. Sadraj lanka
Naelo javnosti vrijedi i za udruge; vanost naela utjee na opseg
vaenja. Tako javnost kao naelo udrunog djelovanja vrijedi i naspram
okoline udruge, ali i u pogledu transparentnosti udrunog djelovanja na-
spram lanova udruge.
2. Naelo javnosti izvanudruni aspekt
Ovom odredbom naelo javnosti odreeno je kao jedan od temeljnih
principa djelovanja udruge, dok je poblie ureenje realizacije toga naela
preputeno statutarnim odredbama. Ako je tome tako, onda je ispravan
zakljuak da je javnost udrunog djelovanja pravilo, a tajnost iznimka, te
je stoga ovo naelo djelovanja udruge i svih njezinih tijela vaee u slua-
ju da statutom nije drugaije odreeno.
Istodobno, javnost rada udruge je neodvojiva od presumiranog i impe-
rativnog demokratskog ustroja udruge. Naelo demokratske tvorbe i up-
58
ravljanja udrugom pretpostavlja javnost i obratno (clandestina iniusta
praesumuntur), pa je stoga javnost rada kao naelo djelovanja udruge do-
datno normativno osnaena.
3. Naelo javnosti unutarudruni aspekt
Predmet ove odredbe je regulacija ostvarenja naela javnosti naspram
lanova udruge. U tu svrhu, osim statutarnih, zakonodavac predvia da
e udruga donijeti i druge odredbe kroz posebne ope akte. U njima bi se
predvidjeli naini na koje e svaki lan udruge, pod jednakim uvjetima,
ostvariti svoje pravo na informiranost o radu udruge. Rije je o neizostav-
noj pretpostavci sudjelovanja u radu udruge svakog lana te ostvarenja
njegovih lanskih prava, od kojih posebno istiemo pravo upravljanja ud-
rugom. (v. l. 6/1 ZU). Kako je zakonodavac upravljanje udrugom impera-
tivno uvjetovao demokratskim naelom, to je opravdano zakljuiti da i
ovaj razlog zahtijeva javnost i transparentnost udrunog djelovanja nas-
pram lanova udruge. Na toj osnovi lanovi udruge ostvaruju pravo znati
i poznavati sve bitne informacije o funkcioniranju udruge.
Jo konkretnije i egzemplarno, ako drugaije nije odreeno propisima
udruge, svaki lan posjeduje pravo uvida u sve isprave kojima se doku-
mentira poslovanje udruge, izvjetaje razliitih tijela udruge i sl. Udruni
propisi koji se odnose na ovo pravo lanova mogu odrediti razliite naine
realizacije prava, ali ga, miljenja smo, ne i potpuno ukinuti.
II. OSNIVANJE UDRUGA
Osnivanje udruge
lanak 10.
(1) Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivaa.
(2) Osniva udruge, u smislu ovoga Zakona, moe biti poslovno sposob-
na fizika osoba te pravna osoba.
1. Sadraj lanka
lanak odreuje tko moe biti osniva i uvjet u pogledu minimalnog
broja osnivaa udruge.
59
ZAKON O UDRUGAMA
2. Broj osnivaa
Odreujui samo tri potrebna osnivaa, zakonodavac se odluio za
maksimalno olakavanje uvjeta za osnivanje udruga drei se priznatog
pravnog naela da tres faciunt collegium. Ovako mali broj potrebnih osni-
vaa svrstava Hrvatsku meu najliberalnije zemlje u svijetu u pogledu
praga za osnivanje udruge. To, dakako, ne znai da bi i broj lanova udru-
ge trebao ostati na tri jer bi na taj nain bilo oteano osnivanje i rad tijela
udruge, donoenje odluka, a vjerojatno i ostvarivanje ciljeva udruge.
Smanjeni broj osnivaa svakako e utjecati na poveanje broja udruga,
a, takoer, i na poveanje broja registriranih udruga, odnosno udruga sa
svojstvom pravne osobe. U prvih est mjeseci primjene ZU registracijski
uredi upisali su u registar 1065 udruga, to je oko 40% vie nego u istim
razdobljima prijanjih godina.
U komparativnom pravu broj osnivaa je razliit od dva navie, ali
najee se trai tri, pet, sedam i deset osnivaa. Npr. u Nizozemskoj i Es-
toniji dva, Rumunjskoj, Slovakoj, ekoj, Litvi i Sloveniji tri, Albaniji i
Makedoniji pet, Njemakoj sedam, Maarskoj i Latviji deset.
3. Tko moe biti osniva udruge
Zakon ne pravi razliku izmeu stranaca i hrvatskih graana te stra-
nih i domaih pravnih osoba, pa tako i stranci mogu biti osnivai domae
udruge. Sukladno odredbi lanka 5. stavka 2. ZKBS-a, osnivai udruge
mogu biti strane osobe kojima je odobreno trajno nastanjenje ili izdana
poslovna viza ili borave na produenom boravku due od jedne godine.
Omoguavanjem strancima da se pojavljuju kao osnivai udruge, slijedi se
naelo iz lanka 43. Ustava RH u kojem se svakom jami pravo na slobodno
udruivanje. Osnivai udruge minimalno moraju biti tri fizike poslovno
sposobne osobe ili dvije fizike osobe i jedna pravna osoba ili jedna fizika
osoba i dvije pravne ili tri pravne osobe. Meutim, kad se udruuju udruge,
tada su za stvaranje novog oblika udruivanja, sukladno odredbi lanka
7. stavka 1. ZU, dovoljne dvije udruge (dva osnivaa).
Zakonom nije propisana obveza prilaganja dokaza o poslovnoj sposob-
nosti osnivaa udruge. Nastupanjem punoljetnosti, kao i zakljuenjem
braka prije punoljetnosti, stjee se potpuna poslovna sposobnost. Ako se
utvrdi da su ispunjene pretpostavke za stjecanje poslovne sposobnosti fi-
zike osobe, smatra se da je poslovna sposobnost injenica ije postojanje
ZU pretpostavlja pa tada tu injenicu ne treba dokazivati. Sukladno od-
60
redbi lanka 160. stavka 3. ZUP-a, koji se u postupku registracije udruga
primjenjuje supsidijarno, doputeno je dokazivanje nepostojanja poslovne
sposobnosti. O postupanju u pogledu okolnosti poslovne sposobnosti valja
uputiti na Miljenje Ministarstva uprave RH od 10. rujna 1997. (v. kom.
uz l. 4. ZU).
Statut udruge
lanak 11.
(1) Udruga ima statut.
(2) Statut je temeljni opi akt udruge koji donosi skuptina udruge. Ostali opi
akti, ako ih udruga donosi, moraju biti sukladni statutu. Umjesto naziva statut,
udruga moe rabiti i drugi naziv.
(3) Statut udruge sadri odredbe o:
- nazivu i sjeditu,
- zastupanju,
- ciljevima,
- djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi,
- lanstvu te pravima i obvezama lanova,
- tijelima udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlastima, nainu od-
luivanja i trajanju mandata,
- prestanku postojanja udruge.
(4) Statut udruge moe sadravati odredbe o:
- podruju na kojem udruga djeluje,
- imovini, nainu stjecanja imovine i koritenju ostvarene dobiti,
- rjeavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge,
- stegovnoj odgovornosti lanova,
- postupku s imovinom u sluaju prestanka udruge,
- znaku udruge i njegovom izgledu,
- drugim pitanjima od znaaja za udrugu.
1. Sadraj lanka
lanak propisuje obveznost statuta, definira ga, odreuje mu pravnu
snagu u odnosu na ostale ope akte udruge te navodi obvezne i fakulta-
tivne elemente njegova sadraja.
61
ZAKON O UDRUGAMA
2. Definicija
Zakonodavac je u 1. stavku promovirao statut kao obvezni pravni akt
svake udruge. U drugom stavku se navodi da statut moe imati i drukiji
naziv. Po definiciji, to je temeljni opi akt udruge koji donosi skuptina,
odnosno, sukladno odredbi lanka 6. stavka 4. ZU, najvie tijelo udruge.
Udruga je slobodna, ako to ocijeni potrebnim, donijeti i druge ope akte, i oni
u tom sluaju moraju biti u skladu s temeljnim opim aktom statutom.
Udruge najee donose statut kao temeljni opi akt. Rijetko on nosi
drukiji naziv, kao npr. pravila.
3. Sadraj
Regulirajui statut udruge, zakonodavac se drao stava Ustavnog suda
RH izraenog u Odluci i Rjeenju broj U-I-884/1997, 920/1997, 929/1997,
956/1997, 453/1998, 149/1999 od 3. veljae 2000. godine (objavljeno u NN
br. 14/00; dalje: Odluka i Rjeenje 14/00) da su odredbe tada vaeeg
Zakona o udrugama prezahtjevne u odreivanju nunog sadraja statuta
udruge. Ustavni sud je smatrao da se detaljnim odreivanjem zakonskog
sadraja statuta udruge ograniava sloboda udruivanja koja pretpostav-
lja i slobodu unutarnjeg ureenja i razinu normiranosti odnosa u udruzi.
Stoga je predloio da se neki od sadraja statuta urede kao fakultativni ili
ostave za druge eventualne akte udruge. Slijedom toga prijedloga, ZU je
utvrdio obvezni i fakultativni sadraj statuta. Valja ovdje napomenuti da
odredbe lanka 9. ZU upuuju da je obvezni sadraj statuta, takoer, ure-
enje javnosti rada udruge (vidi kom. uz lanak 9).
Ako se tijekom rjeavanja zahtjeva za upis u registar udruge ili zahtje-
va za upis promjene statuta utvrdi da je statut protivan zakonu ili ne sad-
ri obvezne elemente, registracijski ured e podnositelju zahtjeva uputiti
zakljuak kojim u odreenom roku trai usklaenje statuta, odnosno ot-
klanjanje nepravilnosti u podnijetom zahtjevu (vidi uz lanak 16. stavak 2).
Pri sastavljanju prijedloga ZU osobito se pazilo da odredbe o ob-
veznom sadraju statuta ne prouzrokuju potrebu usklaivanja statuta za
ve prije registrirane udruge, to bi znailo vremenski i financijski troak
za udruge, a dodatno optereenje za registracijska tijela dravne uprave.
Odredbe o neobveznom sadraju statuta trebalo bi shvatiti instruktivno,
budui da sadre vrlo bitne elemente za rad udruge. Cijenei dosadanje
iskustvo registracijskih ureda, miljenja smo da statut udruge mora biti
posebno paljivo, precizno i sveobuhvatno sastavljen. Ovakve njegove kva-
62
litete pridonijet e lakem prevladavanju nejasnoa, nesporazuma i kon-
flikata unutar udruge. Strukture, mehanizmi i institucije koje utemeljuje
statut morale bi pruiti sigurnost lanstvu udruge da e ostvariti ciljeve
zbog kojih su se udruili u udrugu i zbog kojih udruga postoji.
Naziv udruge
lanak 12.
(1) Naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu.
(2) Naziv udruge moe sadravati pojedine strane rijei ako one ine ime
meunarodne organizacije ija je udruga lanica, ako su te rijei uobiajene u
hrvatskom jeziku, ako za njih nema odgovarajue rijei u hrvatskom jeziku, ili
ako se radi o rijeima na mrtvom jeziku.
(3) Udruga koja ima za cilj zatitu i promicanje interesa pripadnika na-
cionalne manjine moe, uz naziv na hrvatskom jeziku i latininom pismu, imati i
naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine.
(4) Naziv udruge moe se, ako je to predvieno statutom, upisati u re-
gistar udruga i u prijevodu na jedan ili vie stranih jezika. Naziv na hrvatskom
jeziku i latininom pismu mora se upisati na prvom mjestu.
(5) Uz svoj puni naziv udruga moe rabiti i skraeni naziv, koji mora sa-
dravati karakteristini dio naziva udruge. Skraeni naziv upisuje se u registar
udruga.
(6) Naziv i skraeni naziv, udruga je duna rabiti u obliku i sadraju u
kojem su upisani u registar udruga.
(7) Ako je uz naziv ili skraeni naziv u registru udruga upisan i naziv ili
skraeni naziv u prijevodu na strani jezik, naziv ili skraeni naziv na stranom je-
ziku udruga moe rabiti samo zajedno s nazivom na hrvatskom jeziku i latini-
nom pismu.
(8) Odbit e se zahtjev za upis u registar ako se naziv udruge jasno ne
razlikuje od naziva ve registrirane udruge upisane u registar udruga.
(9) Ako se tijelu dravne uprave koje vodi registar udruga podnesu dva
ili vie zahtjeva za upis u registar udruga s istim nazivom, odobrit e se zahtjev
za upis one udruge koja je prva podnijela zahtjev.
1. Sadraj lanka
Ovaj lanak regulira pitanja vezana uz naziv udruge.
63
ZAKON O UDRUGAMA
2. Uporaba jezika i pisma
Zakon slijedi odredbu Ustava RH koji u lanku 12. stavku 1. propisuje
da je u Republici Hrvatskoj u slubenoj uporabi hrvatski jezik i latinino
pismo.
3. Strane rijei
Ova odredba usklaena je s ustaljenom praksom da se doputa uporaba
stranih rijei ili rijei iz mrtvog jezika ako su one dio naziva meunarod-
ne organizacije iji je udruga lan ili su uobiajene u hrvatskom jeziku ili
za njih nema odgovarajue zamjene u naem jeziku.
4. Jezik i pismo nacionalne manjine
Odredba stavka 3. usklaana je s izmijenjenim odredbama Ustava RH
i Ustavnog zakona o ljudskim pravima i o pravima etnikih i nacionalnih
zajednica ili manjina.
5. Strani jezik
Udruga moe svojim statutom propisati, uz naziv na hrvatskom jeziku
i latininom pismu, prijevod naziva na jedan ili vie stranih jezika. Naziv
preveden na strani jezik upisuje se u registar udruga iza naziva na hrvat-
skom jeziku i latininom pismu.
Nije dovoljno u statutu utvrditi da e se udruga koristiti i nazivima na
stranim jezicima. Statut mora izrijekom utvrditi na kojim stranim jezici-
ma e udruga imati naziv, odnosno tono kako glasi naziv udruge. Naziv
udruge pie se u dispozitiv rjeenja o upisu udruge u registar. Naziv u rje-
enju mora biti istovjetan nazivu udruge u statutu.
6. Skraeni naziv
Skraeni naziv udruge moe biti skraeni puni naziv s karakteristinim
dijelom naziva i skraenica s poetnim slovima rijei u nazivu udruge. I je-
dan i drugi oblik moraju biti propisani statutom udruge, upisani u registar
i mogu se rabiti samo u obliku i sadraju u kojem su upisani u registar.
64
U dispozitiv rjeenja o upisu u registar pie se i skraeni naziv udruge,
tono onako kako je to propisano statutom udruge.
7. Koritenje naziva ili skraenog naziva na stranom jeziku
Ako udruga ima upisan u registar i naziv ili skraeni naziv na stranom
jeziku, moe ga koristiti samo zajedno s nazivom na hrvatskom jeziku i
latininom pismu.
8. Razlikovanje naziva
Voenje registra udruga u elektronikom obliku jedinstveno za cijelu
zemlju omoguuje pregled svih upisanih udruga. Brzo i jednostavno slu-
benik registracijskog ureda moe utvrditi razlikuje li se naziv udruge iz
podnijetog zahtjeva za upis od naziva ve upisanih udruga. Razlikovanje
naziva po sjeditu je mogue samo ako je sjedite dio naziva. Npr. udruge
AUTO KLUB RIJEKA i AUTO KLUB SPLIT se razlikuju po nazivima, ali
udruge AUTO KLUB JADRAN iz Rijeke i AUTO KLUB JADRAN iz Spli-
ta se u nazivu ne razlikuju. U pogledu mogunosti uvida u registar vidi
komentar uz lanak 14. stavak 6.
9. Upis udruga s istim nazivom
Pri odluivanju o tome koja je od dviju ili vie udruga s istim nazivom
prva podnijela zahtjev za upis u registar, moe se pojaviti pitanje radi li se
o datumu podnoenja zahtjeva ili urednog zahtjeva. Urednost zahtjeva u
ovoj odredbi nije odluujua.
Po odredbi lanka 67. stavka 1. ZUP-a podnesak mora biti razumljiv i
sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. On oso-
bito treba da sadri: oznaenje organa kojem se upuuje, predmet na koji
se odnosi, zahtjev odnosno prijedlog, tko je zastupnik ili punomonik, ako
ga ima, te ime i prezime i boravite (adresu) podnosioca odnosno zastup-
nika ili punomonika. ZUP u lanku 68. stavku 2. odreuje da e se
smatrati da je podnesak bio od poetka uredan ako su na neurednom pod-
nesku nedostaci uklonjeni u odreenom roku. Podnesak ne moe samo
zbog postojanja nedostataka biti odbaen (lanak 68. stavak 1. ZUP-a).
Radi potpune jasnoe, vano je napomenuti da ZUP u odredbi lanka
64. stavka 1. pod pojmom podneska razumijeva zahtjeve, obrasce to se
65
ZAKON O UDRUGAMA
upotrebljavaju za automatsku obradu podataka, prijedloge, prijave, mol-
be, albe, prigovore te druga priopenja kojima se pojedinci ili pravne oso-
be, odnosno organizacije obraaju tijelima koja vode postupak ili rjeavaju
u upravnim stvarima (o obrascima za podnoenje zahtjeva i dokazima koji
se uz njih prilau vidi uz lanke 15, 16, 19. i 20).
Uporaba naziva i znamenja Republike Hrvatske
lanak 13.
(1) Rije Hrvatska na bilo kojem jeziku i njene izvedenice, te dijelovi grba i
zastave Republike Hrvatske, kao i nazivi drugih drava te nazivi jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave, dijelovi njihova grba i zastave te imena me-
unarodnih organizacija i imena fizikih osoba, mogu biti sadrani u nazivu i znaku
udruge na nain kojim se istie njihov ugled i dostojanstvo.
(2) Udruga koja ima za cilj zatitu i promicanje interesa pripadnika nacionalne
manjine moe u nazivu navesti i naziv nacionalne manjine te njegove izvedenice.
1. Sadraj lanka
lanak odreuje nain uporabe imena i znamenja Republike Hrvatske,
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te naziva nacionalne
manjine.
2. Rije Hrvatska i naziv jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave
Uporaba odreenih rijei, grbova i zastava u nazivima i znakovima ud-
ruga je proirena i liberalizirana uz uvjet isticanja ugleda i dostojanstva
Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune samouprave, meunarod-
nih organizacija, drugih drava ili osoba ija se imena i nazivi koriste. U
okviru registracijskog postupka nema reima prethodnog odobrenja pa se
time ubrzava i pojeftinjuje postupak registracije te rastereuju tijela koja
su davala odobrenja. Novost je i to to ZU doputa koritenje naziva dru-
gih drava.
Od ukupnog broja u registar upisanih udruga, u Hrvatskoj trenutno
njih 2486 u nazivu ima rije Hrvatska ili njene izvedenice.
66
3. Naziv nacionalne manjine
Ovaj stavak govori samo o mogunosti unoenja naziva nacionalne ma-
njine u naziv udruge koja ima za cilj zatitu i promicanje interesa pripad-
nika nacionalne manjine. Miljenja smo da to ne bi trebalo utjecati na mo-
gunost koritenja grba, zastave ili znaka nacionalne manjine jer se oni
ne koriste u nazivu udruge.
III. REGISTRACIJA UDRUGE
Upis udruge i voenje registra udruga
lanak 14.
(1) Upis u registar udruga je dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivaa ud-
ruge.
(2) Udruge se upisuju u Registar udruga Republike Hrvatske (u daljnjem tek-
stu: registar udruga).
(3) Udruge se upisuju u registar udruga pri nadlenom tijelu dravne uprave,
prema sjeditu udruge.
(4) Registar udruga vode uredi dravne uprave u jedinicama podrune (re-
gionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: ured dravne uprave).
(5) Registar udruga vodi se u elektronikom obliku jedinstveno za sve udru-
ge u Republici Hrvatskoj.
(6) Registar udruga i registar stranih udruga su javni.
(7) Ministar nadlean za poslove ope uprave propisat e pravilnikom sadr-
aj registra udruga i registra stranih udruga te njihov nain voenja, kao i obras-
ce zahtjeva za upis u registar udruga i registra stranih udruga te zahtjeva za upis
promjena u reene registre.
1. Sadraj lanka
lanak upuuje na dobrovoljnost upisa u registar, naziv registra, nad-
lenost za voenje registra, oblik u kojem se vodi, njegovu dostupnost i
daje ovlast za poblie ureenje naina voenja registra.
2. Upis na zahtjev osnivaa
Jo jednom se naglaava dobrovoljnost upisa u registar udruga. Suklad-
no odredbi lanka 2. stavka 2. ZU, danom upisa u registar udruga stjee
67
ZAKON O UDRUGAMA
svojstvo pravne osobe. Na dispoziciji je same udruge kada e podnijeti
zahtjev za upis u registar. Problem moe nastati kada od osnivanja udru-
ge do podnoenja zahtjeva za upis u registar protekne dulje vremensko
razdoblje u kojem osnivai prestanu biti lanovi udruge. U tom sluaju re-
gistracijski ured smatrat e da je podneseni zahtjev valjan ako udruga ima
najmanje tri lana, a to e se u postupku utvrditi, te e cijeniti pravilnost
sazivanja i odluivanja tijela koje donosi odluku o upisu u registar. Nakon
to statutom predvieno tijelo udruge donese odluku o pokretanju postupka
za upis udruge u registar, u roku od tri mjeseca ovlatena osoba za zastu-
panje udruge mora podnijeti zahtjev za upis u registar udruga uredu dr-
avne uprave prema sjeditu udruge. U sluaju proteka ovoga roka, tijelo
udruge e morati ponovno donijeti navedenu odluku (vidi uz lanak 15.
stavak 2).
3. Registar udruga Republike Hrvatske
Sve udruge koje se odlue registrirati i na taj nain stei pravnu osob-
nost, upisuju se u Registar udruga Republike Hrvatske (dalje: registar ud-
ruga, ili samo: registar). Sukladno odredbi lanka 4. Pravilnika 11/02
registri koji su voeni u upanijskim uredima dravne uprave povezani su
raunalno-komunikacijskim sustavom u jedinstvenu bazu podataka o ud-
rugama Republike Hrvatske pri ministarstvu nadlenom za poslove ope
uprave (Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave). U registar
udruga, za svaku udrugu, sukladno lanku 5. Pravilnika 11/02, upisuju se
sljedei podaci:
1. registarski broj,
2. datum upisa,
3. datum odravanja osnivake skuptine,
4. datum donoenja odluke o pokretanju postupka za upis u registar
udruga,
5. datum donoenja statuta,
6. naziv (skraeni naziv),
7. adresa sjedita (mjesto, ulica i kuni broj),
8. ciljevi i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi,
9. osobna imena i svojstvo osoba ovlatenih za zastupanje.
Ako su utvreni statutom udruge, upisuju se i skraeni naziv udruge
na stranom jeziku te podruje na kojem udruga djeluje. U sluaju prestan-
ka postojanja ili zabrane djelovanja udruge, upisuju se i ti podaci.
68
4. Nadlenost tijela dravne uprave za upis udruge
Udruga koja se odluila registrirati podnosi zahtjev uredu dravne up-
rave, slubi nadlenoj za poslove ope uprave one upanije ili Grada Za-
greba u kojoj udruga ima sjedite, bez obzira na kojem podruju udruga
djeluje ili e djelovati ostvarujui svoje statutarne ciljeve (bilo da je pod-
ruje djelovanja jedna ili vie upanija ili cijela Hrvatska). Prema zakon-
skoj regulativi, dekoncentrira se registracija, a ministarstvu nadlenom
za poslove ope uprave otvara se bolja mogunost pregleda registracijske
prakse i aktivnije suradnje na otklanjanju problema i ujednaavanju rada.
Strane udruge, kao i do sada, upisivat e se u registar stranih udruga u
ministarstvu nadlenom za opu upravu.
5. Javnost registara
Javnost registara ostvaruje se neposrednim uvidom uz nazonost ovla-
tene osobe zaduene za voenje registra. Da bi se olakao i ubrzao pristup
registru, podaci se mogu dobiti putem interneta na adresi: www.udru-
ge.pravosudje.hr. Na ovoj adresi svatko moe dobiti podatke o nazivu udru-
ge, njenom sjeditu, datumu upisa i registarskom broju, djelatnosti udruge
i osobi ili osobama ovlatenim za njezino zastupanje.
6. Ovlast za poblie reguliranje naina voenja registra
Ministrica pravosua, uprave i lokalne samouprave donijela je 22.
sijenja 2002. godine prije spomenuti Pravilnik o obrascima i nainu
voenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u
Republici Hrvatskoj koji je objavljen 1. veljae 2002. u Narodnim novi-
nama broj 11.
Upis u registar udruga
lanak 15.
(1) Zahtjevu za upis u registar udruga prilau se:
zapisnik o radu i odlukama osnivake skuptine,
odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga,
statut,
popis osnivaa,
osobna imena osoba ovlatenih za zastupanje,
69
ZAKON O UDRUGAMA
izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu - osnivaa udruge,
suglasnost ili odobrenje nadlenog tijela dravne uprave za obavljanje
odreene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis
udruge,
preslika osobne iskaznice osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje.
(2) Zahtjev za upis u registar udruga ne moe se podnijeti nakon isteka roka
od tri mjeseca od dana donoenja odluke o pokretanju postupka za upis udruge
u registar. Zahtjev podnesen nakon toga roka odbacit e se zakljukom protiv
kojeg je doputena alba.
(3) Zahtjev za upis u registar, u ime osnivaa, podnosi osoba ovlatena za
zastupanje udruge.
1. Sadraj lanka
Odredbe ovoga lanka upuuju na ovlast za podnoenje zahtjeva za
upis udruge u registar, rok za podnoenje i potrebne priloge.
2. Prilozi uz zahtjev
Sukladno odredbi lanka 8. stavka 4. Pravilnika 11/02, zahtjevu za
upis u registar udruga, koji se podnosi na Obrascu broj 1 Zahtjev za upis
u Registar udruga Republike Hrvatske, prilau se:
zapisnik o radu i odlukama osnivake skuptine,
odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga,
dva primjerka statuta,
popis osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje udruge,
preslika osobne iskaznice osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje
udruge,
preslika izvoda iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu i pres-
lika osobne iskaznice za njenog predstavnika u udruzi,
suglasnost ili odobrenje nadlenog tijela dravne uprave za obavljanje
odreene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet
za upis udruge.
Hrvatski dravljani kao identifikacijsku ispravu, osim osobne iskaznice,
mogu koristiti putovnicu, domovnicu ili vojnu iskaznicu, a strani drav-
ljani koriste putovnicu.
Svi prilozi dostavljaju se u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, osim presli-
ka osobnih iskaznica osnivaa, preslika osobnih iskaznica osoba ovlatenih
za zastupanje, preslika izvoda iz sudskog registra za pravnu osobu i pres-
lika osobne iskaznice za njenog predstavnika u udruzi.
70
Popis osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje udruge podnosi se na
Obrascu broj 2 Popis osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje udruge.
3. Tko je ovlaten za podnoenje zahtjeva i u kojem roku
Udruga moe imati jednu ili vie osoba ovlatenih za zastupanje. Ov-
latena osoba za zastupanje podnosi, u ime osnivaa udruge, zahtjev za
upis udruge u registar uredu dravne uprave u upaniji ili Gradu Zagrebu,
slubi za opu upravu, u roku koji ne smije biti dulji od tri mjeseca od
dana kada je, po statutu udruge, nadleno tijelo donijelo odluku o pokre-
tanju postupka za njen upis u registar udruga. U sluaju prekoraenja
tromjesenog roka, registracijski ured e zakljukom odbaciti zahtjev. al-
ba protiv zakljuka podnosi se, sukladno odredbi lanka 222. stavka 2.
ZUP-a, u istom roku kao i protiv rjeenja, a to znai u roku od 15 dana od
dana primitka zakljuka.
Postupak u povodu zahtjeva za upis
lanak 16.
(1) Ured dravne uprave duan je donijeti rjeenje o zahtjevu za upis u
roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.
(2) Ako ured dravne uprave utvrdi da statut udruge nije u skladu sa za-
konom, ili ako zahtjevu nisu priloeni odgovarajui dokazi navedeni u lanku 15.
stavak 1. ovoga Zakona, zakljukom e podnositelju zahtjeva za upis u registar
udruga odrediti rok za usklaivanje statuta, odnosno dostavu dokaza, koji ne
moe biti krai od 15 dana niti dulji od 30 dana. Protiv navedenog zakljuka nije
doputena posebna alba.
(3) Rjeenje o upisu u registar udruga mora sadravati: naziv, sjedite,
datum upisa udruge, registarski broj upisa, osnovni sadraj djelatnosti udruge,
utvrenje da udruga upisom u registar stjee svojstvo pravne osobe, te imena
osoba ovlatenih za zastupanje udruge.
(4) alba protiv rjeenja o upisu u registar udruga ne odgaa izvrenje
rjeenja.
(5) Ured dravne uprave duan je rjeenje o upisu u registar udruga
dostaviti udruzi, nadlenom tijelu dravne uprave u iji djelokrug s obzirom na
ciljeve osnivanja spada djelatnost udruge, ministarstvu nadlenom za poslove
ope uprave i tijelu dravne uprave nadlenom za nadzor javnih prihoda.
(6) Statut udruge ured dravne uprave ovjerava i dostavlja udruzi.
71
ZAKON O UDRUGAMA
1. Sadraj lanka
lanak regulira postupanje nadlenog tijela dravne uprave nakon
podnoenja zahtjeva za upis udruge u registar.
2. Rok za rjeavanje po zahtjevu
Iako odredba lanka 218. stavka 1. ZUP-a propisuje dunost donoenja
rjeenja u roku od dva mjeseca, zakonodavac je u ZU, radi olakavanja
rada udruga i poticanja razvitka civilnog drutva, obvezao tijelo dravne
uprave da rjeenje o zahtjevu za upis u registar donese u roku od 30 dana
od dana uredno predanog zahtjeva.
3. Zakljuak za usklaivanje statuta ili dostavu dokaza
Ako slubenik ureda dravne uprave utvrdi da u prilogu zahtjeva dos-
tavljeni statut udruge nije sukladan zakonu ili nisu dostavljeni svi potreb-
ni dokazi, nee, kao po starom Zakonu o udrugama, stranci uputiti dopis
kojim je na to upozorava i trai dopunu, nego e o tome donijeti zakljuak.
Protiv ovog zakljuka nije doputena izravna alba jer bi se na taj nain
nepotrebno produljio postupak u ovoj prethodnoj fazi, budui da se alba
moe izjaviti na rjeenje o upisu u registar na kraju postupka. Sukladno
odredbi lanka 137. stavka 3. ZUP-a, ako stranka u odreenom roku ne
podnese odgovarajue dokaze ili ne uskladi statut, registracijsko tijelo nee
donijeti zakljuak o tome kao da zahtjev nije ni podnesen (kao u sluaju iz
lanka 68. stavka 2. ZUP-a), nego e nastaviti postupak i o upravnoj stvari
upisa u registar, prema pravilima postupka i materijalnom propisu, doni-
jeti rjeenje.
Dosadanja praksa registracijskih ureda pokazuje da su statuti udruga
vrlo rijetko potpuni i u skladu sa zakonom. Najei nedostaci su nepreci-
zan naziv udruge (ponekad i razliit u pojedinim odredbama statuta), ne-
potpune odredbe o zastupanju udruge i prestanku mandata, nenavoenje
kvoruma za tijela udruge i potrebne veine za donoenje odluka, nejasan
nain sazivanja tijela (osobito izvanredne sjednice skuptine) te izbora i
opoziva lanova tijela udruge. Ostali nedostaci pri podnoenju zahtjeva
obino se odnose na nepostojanje dokaza potrebnih za voenje postupka i
manjkavosti zapisnika (vidi uz lanak 19. stavak 2).
72
4. Rjeenje o upisu u registar
Na podlozi injenica utvrenih u postupku, ured dravne uprave donosi
rjeenje o upisu u registar udruga sa sadrajem navedenim u ovom stavku.
5. Izvrenje rjeenja
Izvrenje rjeenja o upisu u registar udruga znai da se udruga upisuje
u registar. Budui da alba ne odgaa izvrenje, udruga se odmah upisuje
u registar. Motivi ovakvog, ZUP-u suprotnog rjeenja su u omoguavanju
kontinuiranog i nesmetanog djelovanja udruge.
6. Dostava rjeenja
Registracijski ured dostavlja rjeenje o upisu u registar udruga onom
tijelu dravne uprave u iji djelokrug spadaju ciljevi i djelatnosti udruge.
Npr., rjeenje o upisu sportskog kluba dostavit e se uredu dravne uprave
u upaniji, slubi nadlenoj za sport, rjeenje o upisu kulturno-umjetnikog
drutva dostavlja se uredu dravne uprave u upaniji, slubi nadlenoj za
kulturu, rjeenje o upisu humanitarne udruge dostavit e se uredu dravne
uprave u upaniji, slubi nadlenoj za socijalnu skrb itd.
7. Ovjera statuta
Registracijski ured, sukladno odredbi lanka 10. Pravilnika 11/02, ov-
jerava statut udruge tako da priloi jednu stranicu sljedeeg sadraja:
(Nadleni ured) OVJERAVA DA JE OVAJ STATUT U SKLADU SA ZAKONOM
O UDRUGAMA.
KLASA:_______________
URBROJ: _____________
Mjesto, i datum
OVLATENA OSOBA
Potpis ovlatene osobe
M.P.
73
ZAKON O UDRUGAMA
Statut i priloena stranica povezuju se jamstvenikom (vrpcom) ija se
oba kraja na posljednjoj stranici meusobno povezuju i privruju naljep-
nicom za stranicu. Preko dijela naljepnice otiskuje se peat nadlenog re-
gistracijskog ureda. Jedan primjerak rjeenja o upisu u registar udruga i
jedan primjerak ovjerenog statuta dostavljaju se udruzi.
Predmnjeva o upisu
lanak 17.
(1) Ako ured dravne uprave ne donese rjeenje o upisu u registar udruga u
roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatrat e se da je udruga
upisana u registar idueg dana nakon proteka toga roka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluaju iz lanka 16.
stavka 2. ovoga Zakona.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, ured dravne uprave duan je, na
zahtjev udruge, u roku od osam dana od dana ponovljenog zahtjeva, donijeti rje-
enje o upisu u registar udruga iz lanka 16. stavka 3. ovoga Zakona.
1. Sadraj lanka
lanak odreuje pozitivnu predmnjevu o upisu udruge u registar i pos-
tupak donoenja rjeenja u tom sluaju.
2. Kada se primjenjuje
Za razliku od negativne predmnjeve iz odredbe lanka 218. stavka 2.
ZUP-a, ZU poznaje pozitivnu predmnjevu. Nakon proteka roka od 30
dana od podnoenja zahtjeva za upis, koji mora biti uredan u smislu od-
redbe lanka 137. stavka 2. ZUP-a i lanka 8. stavka 4. Pravilnika 11/02,
osoba ovlatena za zastupanje udruge ima mogunost ponovno zahtijeva-
ti od ureda dravne uprave izdavanje rjeenja o upisu udruge u registar.
Ured dravne uprave duan je izdati traeno rjeenje o upisu u roku osam
dana od ponovljenog zahtjeva.
3. Kada se ne primjenjuje
Predmnjeva o upisu ne primjenjuje se u sluaju kada je registracijski
ured donio zakljuak kojim je podnositelju zahtjeva odredio rok za otkla-
njanje nedostataka u neurednom zahtjevu.
74
Odbijanje upisa
lanak 18.
Zahtjev za upis u registar udruga odbit e se ako su statutom utvreni ciljevi i
djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili podnositelj u roku ne
postupi po zakljuku iz lanka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
1. Sadraj lanka
U jedinoj odredbi ovog lanka propisani su razlozi zbog kojih e ured
dravne uprave odbiti zahtjev udruge za upis u registar udruga.
2. Razlozi odbijanja zahtjeva za upis u registar udruga
Ured dravne uprave pozvat e spomenutim zakljukom udrugu da us-
kladi svoj statut s Ustavom i zakonima ili da upotpuni zahtjev. Prema stavu
Ustavnog suda RH, izraenom u Odluci i rjeenju 14/00, naglasak bi pri
tome bio na pomoi koju bi nadleno registracijsko tijelo dravne uprave
trebalo pruiti udruzi radi usklaenja statuta s pozitivnim propisima. Ako
osoba ovlatena za zastupanje udruge ne postupi prema zakljuku, ured
dravne uprave donijet e rjeenje kojim odbija zahtjev za upis udruge u
registar. Protiv ovoga rjeenja doputena je alba u roku od 15 dana od
dana dostave rjeenja, kako to propisuje odredba lanka 230. stavka 1.
ZUP-a.
Promjene podataka
lanak 19.
(1) Osoba ovlatena za zastupanje udruge podnosi uredu dravne uprave
zahtjev za upis promjena u registar udruga koje se odnose na:
statut,
naziv,
adresu sjedita (ulica i kuni broj),
izbor osoba ovlatenih za zastupanje,
prestanak udruge.
(2) Zahtjevu se prilau zapisnik o radu tijela udruge koje je po statutu nadle-
no za donoenje odluke zbog koje se trai upis promjene u registar udruga, od-
luka o promjeni, novi statut ili njegove izmjene i dopune te preslika osobne is-
kaznice osoba ovlatenih za zastupanje.
75
ZAKON O UDRUGAMA
(3) O upisu promjena u registar udruga donosi se rjeenje, na koje se na od-
govarajui nain primjenjuju odredbe lanka 16. stavak 3. i 4. ovoga Zakona.
(4) Uz rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka, udruzi e se dostaviti i primjerak
ovjerenog novog statuta ili izmjena i dopuna statuta, ako je predmet upisa bila
promjena statuta.
(5) Udruga ne smije u pravnom prometu postupati po promjenama niti rabiti
podatke o promjenama iz stavka 1. ovoga lanka prije nego to su upisani u re-
gistar udruga.
1. Sadraj lanka
lanak upuuje na podatke ija se promjena upisuje u registar, navodi
potrebne priloge uz zahtjev i postupak nadlenog tijela dravne uprave.
2. Podaci koji su podloni upisu nakon promjene
Zahtjev za upis promjena u registar moe podnijeti osoba ovlatena za
zastupanje udruge registracijskom uredu dravne uprave nadlenom pre-
ma sjeditu udruge. Ciljevi i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge
nisu u ZU-u posebno istaknuti kao razlozi za upis promjena budui da su
ciljevi i djelatnosti udruge sastavni dio statuta pa zbog njihovih izmjena
udruga mora mijenjati svoj statut. Iz praktinih razloga korisno je da se u
statutu navodi samo mjesto sjedita udruge, kako to propisuje odredba
lanka 11. stavka 3. ZU, a ne i adresa u sjeditu (pritom se smatra da ad-
resa ukljuuje samo ulicu i kuni broj), tako da se zbog eventualne prom-
jene adrese ne mora mijenjati statut.
3. Zahtjev
Zapisnik o radu tijela udruge koje je donijelo odluku o promjeni mora
biti u integralnom obliku i u originalu. U njemu mora biti konstatiran
kvorum valjan za odluivanje i omjer glasova pri donoenju odluke.
Zahtjev za upis promjena u ragistar udruga podnosi se, sukladno od-
redbi lanka 11. stavka 2. Pravilnika, na Obrascu broj 3 Zahtjev za upis
promjena u Registar udruga Republike Hrvatske. Ako se mijenja statut
udruge, potrebno je dostaviti dva primjerka statuta ili njegovih izmjena i
dopuna radi ovjere, kako je to propisano odredbom lanka 16. stavka 6.
ZU-a.
76
4. Rjeenje
Rjeenje, koje o promjenama podataka donosi ured dravne uprave ima,
mutatis mutandis, isti sadraj kao i rjeenje o upisu udruge u registar.
5. Uporaba promijenjenih podataka
U registar udruga upisuje se datum donoenja rjeenja o promjenama
podataka i od toga datuma udruga smije postupati u skladu s promjena-
ma ili se koristiti promjenama. Nije predvien rok za prijavu upisa prom-
jene podataka koji su podloni upisu, i u tome je novost u udnosu na stari
Zakon o udrugama. Smatralo se da je na ovaj nain odredba prilagoenija
potrebama udruga jer je pravni interes udruge podnijeti zahtjev to prije
kako bi se mogla koristiti promijenjenim podacima, a postupak upisa
promjene za registracijski ured je jednostavniji jer ne mora istraivati ko-
liki je rok proao od donoenja odluke o promjeni.
Ured dravne uprave, sukladno odredbi lanka 12. Pravilnika 11/02, na
zahtjev osobe ovlatene za zastupanje udruge izdaje izvadak iz registra na
Obrascu broj 4 Izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske, s posljed-
njim podacima upisanim za udrugu u registar udruga. Izvadak se izdaje ne-
vezano za rjeenje, a sadri sljedee podatke: registarski broj, datum upisa,
naziv (skraeni naziv), adresu sjedita (mjesto, ulica i kuni broj), djelatnos-
ti kojima se ostvaruju ciljevi, osobna imena i svojstvo osoba ovlatenih za zas-
tupanje, zabranu djelovanja udruge, prestanak postojanja udruge.
Upis u registar stranih udruga
lanak 20.
(1) Zahtjevu za upis u registar stranih udruga prilau se:
izvadak iz registra u kojem je u zemlji sjedita strana udruga upisana,
ne stariji od est mjeseci, iz kojega je vidljivo tko je ovlaten zastupati stranu ud-
rugu, te za obavljanje kojih djelatnosti je ona registrirana,
odluka o osnivanju strane udruge ovjerena od javnog biljenika, ako
prema zakonu zemlje po kojem je osnovana nije propisan upis u registar,
odluka o imenovanju osobe ovlatene za zastupanje strane udruge u
Republici Hrvatskoj,
ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latininom pismu statuta ili dru-
gog akta iz kojeg je vidljivo koje djelatnosti strana udruga obavlja,
ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latininom pismu dokumenata
iz podstavka 1., 2. i 3. ovoga stavka,
77
ZAKON O UDRUGAMA
preslika isprave o identitetu osobe ovlatene za zastupanje strane ud-
ruge u Republici Hrvatskoj,
drugi dokazi ako su posebnim zakonom propisani posebni uvjeti za upis
u registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj.
(2) Zahtjev za upis u registar stranih udruga podnosi osoba ovlatena za
zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj.
(3) Na strane udruge se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lan-
ka 16. stavka 1. i 2., lanka 17., lanka 18. i lanka 19. ovoga Zakona.
(4) Rjeenje o upisu u registar stranih udruga mora sadravati: naziv,
sjedite strane udruge, datum upisa u registar stranih udruga, registarski broj
upisa, osnovni sadraj djelatnosti strane udruge, te imena osoba ovlatenih za
zastupanje u Republici Hrvatskoj.
1. Sadraj lanka
lanak odreuje sadraj zahtjeva, potrebne priloge te nain upisa stra-
nih udruga u registar stranih udruga.
2. Zahtjev
Treba napomenuti da se ovaj lanak odnosi na udrugu koja je osnova-
na u stranoj dravi (vidi uz lanak 8). Udruga stranaca koja je osnovana u
Hrvatskoj smatra se domaom udrugom (vidi uz lanak 10. stavak 2).
Upis u registar stranih udruga je preciziran, odredbe su doraene u odno-
su na Zakon o udrugama iz 1997. godine. Najvea novost je u tome to se
za djelovanje stranih udruga u Republici Hrvatskoj nee vie traiti su-
glasnost Ministarstva vanjskih poslova. Ne trai se ni uzajamnost. Recip-
rocitet se u meunarodnom pravu sve vie naputa, budui da se primje-
njuju multilateralni ugovori. S ovim zakonskim rjeenjem ubrzava se i
pojednostavnjuje postupak upisa. Strane udruge izjednaavaju se s doma-
ima s obzirom na to da moraju u bitnome ispunjavati uvjete iz ZU-a i u
Republici Hrvatskoj mogu djelovati sukladno ZU-u, a to znai da njihovo
djelovanje ne smije biti usmjereno na aktivnosti koje su zabranjene Ustavom
ili zakonom.
Osoba ovlatena za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj
podnosi zahtjev za upis strane udruge u registar na Obrascu broj 5 Za-
htjev za upis u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Zahtjev se
podnosi ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave (Ministarstvo
pravosua, uprave i lokalne samouprave).
78
3. Odgovarajua primjena odredbi o upisu domaih udruga
Odredbe koje se odnose na obvezu tijela dravne uprave da u roku od
30 dana od predaje urednog zahtjeva donese rjeenje te da, ako je to pot-
rebno, donese zakljuak o dostavi dokaza i dopuni zahtjeva, primjenjuju
se i na strane udruge. Ministarstvo e odbiti zahtjev za upis strane udruge
u registar ako su statutom ili drugim aktom utvreni ciljevi i djelatnosti
strane udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili podnositelj zahtjeva
nije postupio po donijetom zakljuku kojim je naloeno otklanjanje nedo-
stataka u zahtjevu.
Predmnjeva o upisu u potpunosti se odnosi na sluaj kada ministarstvo
nadleno za opu upravu vodi postupak o upisu strane udruge u registar.
Osoba ovlatena za zastupanje strane u druge u Republici Hrvatskoj
podnosi zahtjev za upis promjena na Obrascu broj 6 Zahtjev za upis
promjena u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Za upis slje-
deih promjena potrebno je podnijeti zahtjev i ishoditi rjeenje: naziva
(skraenog naziva), adrese sjedita u Republici Hrvatskoj, osobe ovlatene
za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj, sadraja djelatnosti i
prestanak djelovanja strane udruge u Republici Hrvatskoj. Zahtjevu se
prilau ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latininom pismu odluke
nadlenog tijela o promjeni i preslika isprave o identitetu osobe ovlatene
za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj.
Ministarstvo izdaje rjeenje slinog sadraja kao i za domae udruge, s
mogunou pokretanja upravnog spora pri Upravnom sudu RH.
Na zahtjev osobe ovlatene za zastupanje strane udruge, ministarstvo
nadleno za opu upravu, sukladno odredbi lanka 20. Pravilnika 11/02,
izdaje izvadak iz registra stranih udruga na Obrascu broj 7 Izvadak iz
Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Izvadak sadri posljednje
vaee podatke upisane u registar stranih udruga, i to: registarski broj,
datum upisa, naziv (skraeni naziv), adresu sjedita u Republici Hrvat-
skoj (mjesto, ulica i kuni broj), adresu sjedita u zemlji sjedita, osnovni
sadraj djelatnosti, osobe ovlatene za zastupanje u Republici Hrvatskoj
(ime, prezime i svojstvo), datum prestanka djelovanja strane udruge u Re-
publici Hrvatskoj.
Pravni lijekovi
lanak 21.
(1) O albi protiv rjeenja ureda dravne uprave odluuje ministarstvo nad-
leno za poslove ope uprave.
79
ZAKON O UDRUGAMA
(2) Protiv rjeenja ministarstva iz stavka 1. ovoga lanka alba nije dopute-
na, ali se moe pokrenuti upravni spor.
1. Sadraj lanka
Odredbama ovoga lanka ureuje se pravna zatita (pogrean je naslov
iznad lanka: pravni lijekovi, jer se pravo na pokretanje upravnog spora
ne moe uvrstiti meu pravne lijekove) protiv prvostupanjskog rjeenja
ureda dravne uprave i drugostupanjskog rjeenja ministarstva.
2. alba
2.1. Propisi o albi
Ovim zakonom nije posebno ureen albeni postupak te se, stoga, na
nj primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku.
2.2. Dopustivost albe
alba je doputena samo protiv prvostupanjskog rjeenja kojeg donosi
ured dravne uprave. Protiv drugostupanjskog rjeenja ministarstva al-
ba nije doputena.
2.3. Osobe i tijela ovlateni (legitimirani) na albu
albu moe izjaviti prvenstveno podnositelj zahtjeva za upis udruge u
registar i udruga o ijem se pravu odluuje, ali za izjavljivanje albe ovla-
tene su i sve fizike i pravne osobe koje smatraju da im je prvostupanj-
skim rjeenjem ureda dravne uprave povrijeeno neko pravo ili interes
zasnovan na zakonu. albu moe izjaviti i nadleno dravno odvjetnitvo
ako smatra da je prvostupanjskim rjeenjem povrijeen zakon u korist po-
jedinca ili pravne osobe (npr. udruge), a na tetu drutvene zajednice. al-
bu moe pod istim uvjetom izjaviti i drugo dravno tijelo kad je na to za-
konom ovlateno.
2.4. Nadlenost za rjeavanje o albi
O albi protiv rjeenja ureda dravne uprave odluuje ministarstvo
nadleno za poslove ope uprave, a to je Ministarstvo pravosua, uprave i
lokalne samouprave
80
2.5. Rok za albu i njezin uinak.
Rok za albu je 15 dana od dana uredne dostave rjeenja stranci. Poe-
tak roka za albu rauna se od idueg dana. Ako ima vie stranaka u pos-
tupku, rok se raun za svaku posebno. alba se moe izjaviti do zakljuno
posljednjeg dana roka. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili blagdan,
rok se produljuje do prvog idueg radnog dana. Dan predaje albe poti
preporuenom poiljkom smatra se kao da je toga dana predan nadlenom
upravnom tijelu.
alba na rjeenje u pravilu odgaa njegovo izvrenje, osim u sluajevi-
ma kad je odredbama ZU propisano da alba ne odgaa izvrenje (l. 16.
st. 4., l. 19. st.3. ).
2.6. Sadraj albe
alba mora biti razumljiva i sadravati sve to je potrebno da bi se po
njoj moglo postupati. Naroito treba sadravati: oznaku tijela kojem se
upuuje ministarstvo, rjeenje koje se pobija, s oznakom naziva ureda
dravne uprave koji je donio rjeenje, broj rjeenja i datum donoenja, na-
ziv podnositelja s adresom, tko je zastupnik ili punomonik ako ga ima,
odnosno ime i prezime i boravite (adresu) podnositelja. alba mora biti
potpisana.
Podnositelj albe treba naznaiti u kojem je pogledu nezadovoljan rje-
enjem. albu ne mora posebno obrazloiti, ali, ako smatra potrebnim, to
moe uiniti. Doputeno je obrazlagati injenina i pravna pitanja.
Doputeno je u albi iznositi nove injenice i nove dokaze, ali je alitelj
duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio tijekom prvostupanjskog postupka.
Na albu se plaa upravna pristojba.
2.7. Predaja albe.
alba se predaje neposredno ili alje uredu dravne uprave koji je do-
nio prvostupanjsko rjeenje, a doputeno je albu izjaviti na zapisnik. Ako
bi alitelj predao ili potom poslao albu neposredno ministarstvu, ono je
duno odmah albu poslati uredu dravne uprave koji je donio rjeenje,
jer ured ima odreena prava i dunosti u pogledu albe i predmeta u ko-
jem je ona izjavljena.
2.8. Postupak i ovlasti ureda dravne uprave po albi
Ured dravne uprave koji je donio rjeenje koje se osporava duan je
razmotriti je li alba pravovremena i je li izjavljena od ovlatene (legitimi-
rane) osobe odnosno tijela. Ako je alba nepravovremena, tj. alitelj je pre-
koraio rok za albu ili je izjavljena od neovlatene (nelegitimirane) osobe,
81
ZAKON O UDRUGAMA
ured dravne uprave e albu odbaciti rjeenjem. Protiv rjeenja o odbaci-
vanju albe moe se izjaviti nova alba u roku od petnaest dana od pri-
mitka rjeenja o odbacivanju albe. O toj albi odluuje ministarstvo. Ako
ministarstvo ocijeni da je alba protiv rjeenja o odbacivanju opravdana,
ono e odmah rjeavti i o albi koja je bila odbaena. Ako ministarstvo od-
bije albu protiv rjeenja o odbacivanju, stranka moe pokrenuti upravni
spor.
Ako ured dravne uprave utvrdi da je alba opravdana i nije potrebno
provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drugaije i novim rje-
enjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. Ured dravne uprave
moe utvrditi da je prvostupanjski postupak nepotpun i da je to moglo ut-
jecati na rjeenje stvari. U tom sluaju moe upotpuniti postupak. Ured
dravne uprave duan je upotpuniti postupak ako je alitelj u albi iznio
nove injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugaije rjeenje
stvari, kao i u sluaju da alitelju nije bilo omogueno sudjelovati u pos-
tupku ili mu je dana ta mogunost ali je alitelj nije iskoristio no u albi
opravda to proputanje. Na temelju rezultata dopunjenog postupka ured
dravne uprave moe, u granicama zahtjeva alitelja, stvar rijeiti druga-
ije tako da donese novo rjeenje koje e zamijeniti rjeenje koje se
albom pobijalo.
Protiv novog rjeenja koje je donio ured dravne uprave, bilo da je do-
neseno bez novog ispitnog postupka bilo da se postupak upotpunio, do-
putena je alba ministarstvu.
Ako ured dravne uprave utvrdi da je alba pravovremena i izjavljena
od ovlatene osobe, a nije novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se al-
bom pobija, duan je bez odgode, a najkasnije u roku od petnaest dana od
dana primitka albe, dostaviti ministarstvu albu sa svim spisima koji se
odnose na taj predmet.
2.9. Postupak i ovlasti ministarstva u povodu albe.
Nakon primitka albe, ministarstvo prvo ocjenjuje je li alba pravo-
vremena i izjavljena od ovlatene (legitimirane) osobe. Ako je nepravovre-
mena ili izjavljena od neovlatene osobe, odbacuje albu rjeenjem. Protiv
tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.
Nakon provedenog postupka u kojem razmatra albu, spise predmeta i
eventualno izvede nove dokaze (isprave, svjedoci i sl.), ministarstvo je ov-
lateno albu rjeenjem odbiti ili uvaiti. Ako uvai albu, ministarstvo e
prvostupanjsko rjeenje ponititi ili izmijeniti. Ako poniti rjeenje, ovla-
teno je vratiti predmet uredu dravne uprave na ponovno rjeavanje ili e
rijeiti o predmetu postupka. Rjeenje kojim ministarstvo mijenja prvos-
82
tupanjsko rjeenje, kao i rjeenje kojim ponitava prvostupanjsko i rjea-
va predmet postupka, konano je u upravnom postupku.
2.10. Rok u kojem se odluuje o albi i posljedice proputanja roka
Ministarstvo je duno donijeti rjeenje o albi i dostaviti ga alitelju
im je to mogue, ali najkasnije u roku od dva mjeseca od dana kad je ali-
telj izjavio albu. Ako ministarstvo ne rijei o albi i ne dostavi rjeenje
alitelju u propisanom roku, ovaj ima mogunost pokretanja upravnog
spora. Prije izjavljivanja tube alitelj je duan ponovno se obratiti minis-
tarstvu i upozoriti ga na protek roka. I tek ako u roku od daljnjih 7 dana
ne dobije rjeenje o albi, moe pokrenuti upravni spor.
2.11. alba zbog nedonoenja rjeenja
Udruga moe izjaviti albu protiv nedonoenja rjeenja o upisu u re-
gistar udruga u sluaju da ured dravne uprave nije donio rjeenje o upisu
udruge iako postoji predmnjeva njenog upisa i ponovljeni zahtjev udruge
(l. 17. st.3.). Ako udruzi nije urueno rjeenje o upisu u roku od osam
dana od ponovljenog zahtjeva, ona moe izjaviti albu ministarstvu kao
da je njezin zahtjev odbijen. Ako ministarstvo nae da su razlozi za nedo-
noenje rjeenja opravdani, moe odrediti uredu dravne uprave novi rok,
ne dui od mjesec dana. Meutim, ako smatra da razlozi nedonoenja rje-
enja nisu opravdani, ministarstvo moe na temelju spisa ili provedenog
postupka sam rijeiti stvar i donijeti rjeenje. Takvo je rjeenje konano.
2.12 alba protiv zakljuka
alba protiv zakljuka kojim je odbaen zahtjev za upis udruge u re-
gistar (l. 15. st. 2.) kao i zakljuaka protiv kojih je temeljem ZUP-a do-
puteno izjaviti posebnu albu, podnosi se na isti nain kao i alba protiv
rjeenja te se o njoj odluuje na jednak nain.
2.13. Izvanredni pravni lijekovi
Rjeenje koje je doneseno u stvarima udruga moe biti naknadno po-
niteno, ukinuto ili izmijenjeno u povodu jednog od izvanrednih pravnih
lijekova obnova postupka, mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s up-
ravnim sporom, ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora, ukidanje i mi-
jenjanje rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke, izvanredno ukidanje,
proglaavanje rjeenja nitavim l. 249. do 268. ZUP.
83
ZAKON O UDRUGAMA
3. Upravni spor
3.1. Propisi o upravnom sporu
Upravni spor ureen je Zakonom o upravnim sporovima (NN br 53/91,
9/92, 77/92).
3.2. Predmet upravnog spora
U upravnom sporu u materiji udruga odluuje se o zakonitosti drugos-
tupanjskog rjeenja ministarstva.
3.3. Osobe i tijela ovlatena (legitimirana) za pokretanje
upravnog spora
Pravo pokretanja upravnog spora ima podnositelj zahtjeva za upis ud-
ruge u registar, udruga kojoj je odbijen neki zahtjev ili joj nareeno neko
injenje ili proputanje, te svaka druga fizika ili pravna osoba koja smat-
ra da joj je drugostupanjskim rjeenjem povrijeeno neko pravo ili interes
utemeljen na zakonu. Upravni spor moe pokrenuti i nadleni dravni od-
vjetnik ili drugo zakonom ovlateno tijelo ako smatra da je drugostupanj-
skim rjeenjem povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe (npr.
udruge).
3.4. Nadlenost
U upravnom sporu o stvarima iz materija udruga odluuje Upravni sud
Republike Hrvatske
3.5. Rok i pravni uinak tube
Upravni spor pokree se tubom u roku od 30 dana od dana dostave
drugostupanjskog rjeenja tuitelju. Tuba u pravilu nema odgodni uinak
te ne sprjeava izvrenje osporenog rjeenja. Ako ministarstvo nije doni-
jelo rjeenje u povodu albe u roku od 60 dana, ni u naknadnom roku od 7
dana od ponovljenog zahtjeva (tzv. utnja uprave), tuitelj moe pokrenu-
ti upravni spor dok mu nije dostavljeno drugostupanjsko rjeenje minis-
tarstva.
3.6. Sadraj tube i predaja
Upravni spor se pokree tubom. U tubi treba navesti: ime i prezime
i adresu odnosno naziv i sjedite, rjeenje protiv kojeg je tuba upravljena
(naziv ministarstva koje je donijelo rjeenje i njegov broj i datum ), krat-
ko izlaganje zbog ega se tui, te u kojem smjeru i opsegu se predlae po-
nitenje osporenog rjeenja. Tubu treba potpisati. Uz tubu se podnosi i
84
izvornik ili prijepis rjeenja koje se osporava te prijepis tube i priloga za
tueno ministarstvo i svaku zainteresiranu osobu ako takvih ima.
Tuba se predaje Upravnom sudu neposredno ili mu se alje potom.
3.7. Postupak i ovlasti Upravnog suda u upravnom sporu
O predmetu upravnog spora zakonitosti osporenog drugostupanjskog
rjeenja, Upravni sud odluuje, u pravilu, na nejavnoj sjednici (usmena
rasprava je rijedak izuzetak), na temelju uvida u osporeno rjeenje, podata-
ka iz tube, odgovora na tubu i svih spisa predmeta koje mu je ministar-
stvo duno dostaviti. Upravni sud odluuje presudom i ovlaten je: odba-
citi tubu zbog neispunjenih pretpostavki za voenje spora, odbiti tubu
kao neosnovanu ili uvaiti tubu i ponititi osporeno drugostupanjsko rje-
enje. U sluaju da Upravni sud poniti rjeenje, on vraa predmet minis-
tarstvu na ponovno rjeavanje. Odluka Upravnog suda je obvezna za tu-
eno tijelo. Zato je ministarstvo duno bez odgode, a najkasnije u roku od
30 dana od primitka presude donijeti novo rjeenje. Donosei novo rjee-
nje ministarstvo je vezano pravnim shvaanjem Upravnog suda i duno je
uvaavati njegove primjedbe u vezi s povredama postupka i pogrekama
u utvrivanju injeninog stanja.
3.8. Pravni lijek
Protiv odluke Upravnog suda Republike Hrvatske nije doputena alba.
IV. IMOVINA I ODGOVORNOST UDRUGE ZA OBVEZE
Imovina udruge
lanak 22.
Imovinu udruge ine novana sredstva koja je udruga stekla uplatom lanarina,
dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem djelatnosti, dotacijama iz drav-
nog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
te fondova, kao i druga novana sredstva steena u skladu sa zakonom, njene
nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.
1. Sadraj lanka
U jedinoj odredbi ovog lanka zakonski je determiniran potencijalan
sadraj i opseg udrune imovine.
85
ZAKON O UDRUGAMA
2. Legalno odreenje udrune imovine
Ovaj lanak odreuje opseg i potencijalni sadraj imovine udruge (na-
ravno, lanak se odnosi samo na registrirane udruge u vezi s imovinom
ortakluka v. l. 647b-647e ZOO-a).
Zamjedbe je vrijedna injenica da je zakonodavac pomalo nespretno od-
redio imovinu udruge. Naime, veinsko je miljenje da imovina, kao prav-
na kategorija, obuhvaa iskljuivo sva imovinska prava koja pripadaju jed-
nom titularu (u ovom sluaju udruzi kao pravnoj osobi). Kao ekonomska
kategorija imovina predstavlja skup dobara (predmeta) na koja se subjek-
tivna imovinska prava odnose. Za potrebe razlikovanja ova dva znaenja
govori se o imovini (pravna kategorija) odnosno o imovinskoj masi (eko-
nomska kategorija). Imovinska masa tada je sastavljena od stvari i novaca
te ulazi u imovinu pravne osobe u opsegu u kojemu se na njih referiraju
subjektivna imovinska prava koja ine imovinu. Stoga je odreenje imovine
udruge kao novanih sredstava, stvari i ostalih imovinskih prava zapravo
konfudacija pravnog i ekonomskog pojma imovine. Objekt subjektivnih
imovinskih prava moe se izraziti u novanom ekvivalentu, to je osobito
vano u pogledu odgovornosti za obveze, provoenja likvidacije i steaja.
Na ovaj nain osobito dolazi do izraaja ona funkcija pravnog pojma imo-
vine koja olakava i osigurava imovinskopravni promet. (v. kom. uz l. 24.
ZU).
Analizirana odredba kao dio imovinske mase udruge, i to onog dijela
koji se odnosi na novana sredstva, posebno naglaava dotacije iz drav-
nog i lokalnih prorauna (fondova). To je potpuno opravdano s obzirom
na iznose ovih dotacija kao i na broj udruga koji ih prima (za godinu 2001.
ukupno je dotiran 481 program predloen od strane 363 udruge. V. Zak-
ljuak Vlade RH u NN 34/01). Pored toga, kao izvore novanih sredstava
udruge odredba navodi i iznose od lanarina, dobrovoljnih priloga i darova,
te novana sredstva koja je udruga stekla obavljanjem djelatnosti. Osobito
kod sredstava prikupljenih uplatom lanarina smatramo da bi ve u sta-
tutu valjalo razrijeiti pitanje radi li se o jednoj od obveza lanova te nai-
ne na koji je mogu zadovoljiti. To tim vie to je kao jedan od obligatornih
dijelova statuta naveden i dio koji regulira prava i obveze lanova /v. l.
11/3/5 ZU/.
Od ostalih dijelova imovinske mase odredba navodi stvari (pokretne i
nepokretne) te druga imovinska prava. Od potonjih posebno istiemo pot-
raivanja koja takoer ulaze u imovinu udruge.
86
Proraunske dotacije
lanak 23.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na osnovi provedenog natjeaja, dodjeljuje do-
taciju iz dravnog prorauna udrugama za projekt ili program koji je od osobitog
interesa za ope/javno dobro u Republici Hrvatskoj.
(2) Visina sredstava za dotaciju iz dravnog prorauna odreuje se udrugama
svake godine u dravnom proraunu. Sukladno usvojenom Programu suradnje
Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u Republici Hrvat-
skoj, Hrvatski sabor donijet e na prijedlog Vlade Republike Hrvatske Kodeks
pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore progra-
mima i projektima udruga.
(3) Za dodjelu dotacije iz dravnog prorauna mogu se natjecati samo udruge
upisane u registar udruga.
(4) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju na dodjelu
dotacije iz prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
1. Sadraj lanka
Navedeni lanak predstavlja skup naela kako materijalnopravne
tako i formalnopravne (proceduralne) naravi temeljem kojih se djelova-
nje udruga podupire sredstvima iz dravnog odnosno lokalnih prorauna.
2. Nadlenost i osnovni kriterij za dodjelu proraunskih
dotacija
Odredba l. 23. u potpunosti je posveena financiranju rada udruga iz
dravnog prorauna. Rije je o pravnoj podlozi za podupiranje udruga kao
najprominentnijih predstavnika tzv. neprofitnog (nevladinog) sektora iz
sredstava dravnog prorauna. Stoga je u st. 1. odreeno tijelo nadleno
za raspodjelu sredstava Vlada RH (ipak, v. i sljedei stavak ovog lanka);
izvor sredstava dravni proraun; nain raspodjele natjeaj; potenci-
jalnii natjecatelji udruge; te osnovni, ali ne i jedini! (v. sljedei stavak),
elementi samog natjeaja (ovdje u vidu svrhe koja se eli postii dotira-
njem), a to su projekti ili programi koji na osobit nain unapreuju ope/
javno dobro u RH.
Na taj se nain ve na zakonskoj razini favoriziraju udruge kojima je
program usmjeren na ope/javno dobro za razliku od udruga kojima je cilj
zatita interesa vlastitih lanova. To, meutim, ne znai da i ove potonje
udruge ne mogu sudjelovati na natjeaju pa, prema okolnostima sluaja, i
87
ZAKON O UDRUGAMA
osvojiti proraunske dotacije. Kljuna uloga pripada projektu/programu
takvih udruga te irina kruga moguih beneficijara tog projekta/programa,
kao i ostali efekti njegove realizacije (primjerice, iako je udruga oboljelih
od kakva pandemina oboljenja primarno upuena na promicanje i zatitu
interesa vlastitih lanova, evidentni su blagotvorni efekti koji mogu nas-
tati provoenjem projekata (programa) zbrinjavanja njenih lanova. to-
vie, ako se radi o udruzi s vrlo brojnim lanstvom, uvjereni smo da e
njezin projekt biti vrlo konkurentan).
Za provoenje natjeaja temeljem kojeg se dodjeljuju dotacije kao i za
obavljanje svih ostalih strunih i drugih poslova vezanih za suradnju s ud-
rugama, kao temeljnim i najbrojnijim predstavnicima neprofitnog sektora,
Vlada je osnovala poseban ured (v. Uredbu o uredu za udruge u NN br.
70/01), odnosno Savjet za razvoj civilnog drutva (Odluka Vlade RH od 14.
oujka 2002.) Exempli gratia v. odgovarajui zakljuak Vlade RH o dodjeli
proraunskih dotacija za 2001. godinu u NN br. 34/01.
Ovaj stavak odreuje daljnje pretpostavke za dotiranje udruga iz dr-
avnog prorauna; tako se odreuje da odluku o visini sredstava raspolo-
ivih za financiranje udruga kao sastavni dio svakogodinjeg dravnog
prorauna donosi Hrvatski sabor (tako je, primjerice, za 2001. godinu iz
dravnog prorauna za ovu namjenu utroen iznos od 22.188.893,00 kuna
ime je potpomognuto financiranje 481 programa. V. web-stranicu Ureda
za udruge: www.uzuvrh.hr. Podroban raspored sredstava v. u prethodno
citiranom zakljuku Vlade RH u NN br. 34/01).
Pored toga, Vlada RH duna je predloiti Saboru kodeks pozitivne prak-
se, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i
projektima udruga. Taj bi kodeks trebao kada bude doneen figurirati
kao dugogodinja osnova raspodjele proraunskih dotacija. V. u tom smislu
l. 3/t. 6. i 18. Uredbe o Uredu za udruge koji spomenute poslove stavlja u
nadlenost Ureda za udruge
.
(Iz programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, nepro-
fitnog sektora u Republici Hrvatskoj / prosinac, 2000; dalje: program su-
radnje / poglavlje financiranje: to e se omoguiti na tri razine;
viegodinjim ugovorima o financiranju zadovoljavanja opih, javnih
potreba u drutvu;
godinjim (ili kraim) projektima nevladinih organizacija;
manjim poticajnim financijskim potporama onim graanskim inicija-
tivama koje donose nove ideje i nove modele razvoja ili nove naine rjea-
vanja postojeih problema).
Analizirana odredba ovog lanka potpuno je u skladu s programom su-
radnje iz prosinca 2000. godine. (v. Poglavlja naela suradnje i financi-
88
ranje). Meutim, za razliku od programa kao normativno neobvezat-
nog dokumenta zakonska regulacija ovakvog sadraja stvara normativ-
ne dunosti na strani Vlade RH (odnosno Ureda za udruge) te Hrvatskog
sabora kako bi donoenjem spomenutih akata impostirali sve pravne
osnove u cilju pravedne raspodjele financijskih sredstava na ime dotacija
udrugama.
3. Pravni subjektivitet kao pretpostavka sudjelovanja u
natjeaju za proraunske dotacije
Kao posebnu pretpostavku sudjelovanja odreene udruge na natjeaju
za proraunske dotacije, odredba navodi pretpostavku njezine registrira-
nosti. Drugaije reeno, samo udruge koje su upisane u, a nisu izbrisane
iz registra udruga mogu sudjelovati na natjeaju iz st. 1. ovog lanka.
Pravna osobnost udruge nuna je, dakle, kvalifikacija ako se udruga eli
natjecati za proraunska sredstva.
S obzirom na regulaciju stjecanja pravne osobnosti te prestanka pravne
osobnosti (ali i prestanka same udruge), odluni su dan upisa u registar
udruga (l. 2/2 ZU kada udruga stjee svojstvo pravne osobe) te dan bri-
sanja iz registra (v. l. 29/4 i 31/4 za likvidaciju udruge, 33/2 za steaj
udruge) odnosno dan pravomonosti sudske odluke o zabrani djelovanja
udruge (v. l. 37/10 ZU koji propisuje da se pravomona presuda o zabrani
djelovanja udruge objavljuje u Narodnim novinama).
4. Dotacije iz lokalnih odnosno podrunih prorauna
osnove pravnog ureenja
Temeljne su pretpostavke proraunskog dotiranja udruga snagom
ove odredbe unificirane i vrijede za proraune svih razina u Republici
Hrvatskoj (dravni podruni lokalni prorauni). Dakako, primjenljivost
ove odredbe (te u njoj sadranih pretpostavki) na lokalnoj (podrunoj) ra-
zini ovisit e o regulativnoj situaciji konkretne jedinice lokalne (podrune)
samouprave.
Ipak, nedvojbeno je da su i na lokalnoj (podrunoj) razini primjenljive
sljedee zakonske pretpostavke; a) dotacije se dodjeljuju na temelju javnog
natjeaja; b) pravo natjecanja imaju samo registrirane udruge; c) agregira-
ni iznos namijenjen dotacijama odreuje predstavniko tijelo, ali njegovu
razdiobu na pojedine udruge vri poglavarstvo jedinice lokalne odnosno
podrune (regionalne) samouprave.
89
ZAKON O UDRUGAMA
Standarde i kriterije prema kojima e se dodijeliti konkretni iznosi do-
tacija ne moraju u svakoj lokalnoj odnosno podrunoj jedinici biti unapri-
jed odreeni, ali nadlenost za njihovu determinaciju posjeduje predstav-
niko tijelo. Oekivati je, pritom, da e se normativno favorizirati, pa onda
i dotirati, udruge od vanosti za tu jedinicu odnosno lokalnu zajednicu.
Odgovornost za obveze
lanak 24.
(1) Za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
(2) Nad udrugom se moe provesti steaj.
1. Sadraj lanka
U sadraju ovog lanka nalaze se dvije odredbe koje i na udrugu kao
pravnu osobu i potencijalnog sudionika pravnog, osobito imovinskoprav-
nog prometa ire djelovanje dvaju naela graanskog prava.
2. Garantna funkcija udrune imovine
Odredba u pitanju osnauje naelo prema kojem pravne osobe a udru-
ge to nedvojbeno jesu od trena upisa u odgovarajui registar (v. l. 2/2 ZU)
za obveze odgovaraju svojom ukupnom imovinom. Tome je tako zato
to je rije o obvezama udruge kao teretima njezine imovine. Istodobno,
ovime se normativno potvruje tzv. garantna funkcija imovine osnova koje
je injenica da upravo u svom totalitetu imovina udruge (kao potencijal-
nog dunika) jami vjerovniku (ili vie njih) namirenje njegovih potrai-
vanja prema udruzi. Upravo navedena garantna funkcija imovine poslje-
dica je, pak, jedinstvenosti udrune imovine (jer se radi o imovini udruge
kao konkretnog i jedinstvenog titulara iste te imovine) te njezinog identi-
teta (nepromijenjenog bez obzira na promjene do kojih dolazi u sastavu
imovine). Za odgovornost neregistriranih udruga v. l. 647l ZOO-a.
3. Steaj udruge
Prema ovoj odredbi, udruga je mogui objekt steajnog postupka. Na
taj nain dodatno je osnaen zakljuak koji proizlazi iz l. 3/1. Steajnog
90
zakona (NN br. 44/96, 29/99 i 129/00) a prema kojem se steaj moe pro-
vesti, inter alia, nad pravnom osobom.
Kako Steajni zakon regulira steaj u materijalnopravnom smislu dak-
le, predstavlja sedes materiae za institut steaja to ga treba smatrati te-
meljnim pravnim izvorom za odnose koji nastaju u povodu steaja. U tom
smislu eventualne odredbe drugih zakona koje takoer ureuju institut
steaja predstavljaju lex specialis. Za Zakon o udrugama v. l. 28/4. i 5. ZU
u vezi s iniciranjem i otvaranjem steajnog postupka te l. 33/1 ZU u vezi
s posljedicama zakljuenja steajnog postupka.
Financijsko poslovanje udruge
lanak 25.
Udruge su dune voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvjea pre-
ma propisima kojima se ureuje nain voenja raunovodstva neprofitnih orga-
nizacija.
1. Sadraj lanka
lanak u pitanju sadri odredbu koja zasniva dunost udruge da prav-
no registrira svoje financijsko poslovanje na jednak nain kao i ostale nep-
rofitne organizacije.
2. Osnove pravnog ureenja financijskog poslovanja udruga
Iako prema svojoj normativnoj sri neprofitne organizacije, udruge su
dune voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvjea. Dotina
dunost, potvrena sadrajem ove odredbe, temelji se na injenici da i ud-
ruge sudjeluju u pravnom odnosno novanom prometu. Meutim, duno-
st u pitanju realizira se prema posebnom pravnom reimu koji uzima u
obzir neprofitnu narav udruga. Pravni reim u pitanju zasniva se na pos-
tojanju posebnih propisa, i to: 1) Uredbe o raunovodstvu neprofitnih or-
ganizacija (NN br. 112/93), te na temelju te uredbe donesenom 2) Pravil-
niku o knjigovodstvu i raunskom planu neprofitnih organizacija (NN br.
20/94, 40/94-ispravak).
91
ZAKON O UDRUGAMA
V. NADZOR
Nadlenost za obavljanje nadzora
lanak 26.
(1) lanovi udruge nadziru rad udruge. Ako lan udruge utvrdi nepravilnosti u
provedbi statuta, ovlaten je na to upozoriti statutom odreeno tijelo udruge, od-
nosno skuptinu ako statutom nije odreeno nadleno tijelo. Ako se upozorenje
ne razmotri na sjednici statutom odreenog tijela udruge, odnosno skuptine u
roku od 30 dana od dostavljenoga pisanog upozorenja i nepravilnosti ne otklo-
ne, lan ima pravo podnijeti tubu upanijskom sudu nadlenom prema sjeditu
udruge radi zatite svojih prava propisanih statutom udruge.
(2) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na te-
melju ovoga Zakona provodi ministarstvo nadleno za poslove ope uprave.
(3) Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu ovoga Zakona, obavlja
ured dravne uprave.
1. Sadraj lanka
Odredbama ovoga lanka ureuje se pravo lana udruge da nadzire rad
udruge i intervenira u sluaju kad smatra da u njezinu radu postoje nep-
ravilnosti, osigurava se sudska zatita prava lana te se odreuju nadle-
na tijela za obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora.
2. Pravo lanova da nadziru rad udruge
2.1. Pravo nadzora
Odredbom stavka 1. prva reenica) ovoga lanka proklamira se pravo
svakog lana udruge da nadzire rad udruge, tonije: njezinih tijela. Kako
e pojedini lan ili skupina lanova nadzirati rad udruge ZU nije propisao.
To se pravo moe urediti statutom udruge.
2.2. Upozorenje na nepravilnost
Svaki lan udruge ovlaten je upozoriti nadleno tijelo udruge na nep-
ravilnosti u provedbi njezinog statuta. Ta nepravilnost moe biti: donoe-
nje nekog akta, poduzimanje neke radnje ili proputanje donoenja akta
ili poduzimanje radnje. lanu udruge svakako pripada pravo upozoriti ti-
jela udruge i na akte ili radnje, odnosno proputanja koja su protivna za-
konu ili drugom na zakonu utemeljenom propisu.
92
lan udruge ima pravo upozoriti na nepravilnosti ono tijelo udruge
koje je odreeno statutom (npr. neko povjerenstvo, upravni ili nadzorni
odbor). Ako statutom nije odreeno takvo tijelo, onda se lan moe obra-
titi skuptini udruge. Upozorenje lana mora biti u pisanom obliku. U
podnesku u kojem se upozorava na nepravilnosti lan bi, po naem mi-
ljenju, trebao precizno odrediti o kakvoj se nepravilnosti radi, tko ju je
poinio (pojedinac ili tijelo), na koji nain (aktom ili radnjom ili proputa-
njem dunog injenja), u koje vrijeme je nepravilnost poinjena, te kojoj
je odredbi statuta udruge, zakona ili drugog propisa protivna. Budui da
su zakonom propisani rokovi za odluivanje, korisno je da lan udruge
svoj podnesak preda ovlatenoj osobi udruge uz potvrdu ili da je poalje
potom preporuenom poiljkom.
2.3. Nadleno tijelo za odluivanje
O upozorenju lana mora raspraviti tijelo udruge koje je njezinim statu-
tom odreeno kao nadleno za obavljanje nadzora u udruzi i odluivanje
o upozorenjima svojih lanova. Ako statutom udruge nije odreeno posebno
tijelo, o upozorenju lana udruge treba razmotriti skuptina udruge.
2.4. Rok za otklanjanje nepravilnosti
Zakonodavac je u st. 1. ovoga lanka propisao vrlo kratak rok za postu-
panje tijela udruge. Naime, tijelo udruge (ukljuujui i skuptinu) trebalo
bi u roku od 30 dana od dana primitka pisanog upozorenja svojeg lana
provesti postupak i otkloniti nepravilnost. Dakle, tijelo udruge trebalo bi
uredno sazvati, odrati sjednicu, na njoj razmotriti upozorenje lana, is-
pitati istinitost navoda, odluiti o tome postoji li nepravilnost na koju je
lan ukazao i, ako postoji, odluiti o nain njezina otklanjanja te, konano
provesti takvu odluku.
3. Sudska zatita prava lana udruge
3.1. Pravo na sudsku zatitu
Odredbom st.1. in fine ovoga lanka utvruje se pravo lana udruge na
sudsku zatitu.
3.2. Pretpostavke za sudsku zatitu
Da bi se zatraila sudska zatita trebaju biti ispunjene tri pretpostav-
ke. Prva, da je u udruzi poinjena nepravilnost u provedbi statuta udru-
ge, zakona ili na zakonu utemeljenog propisa. Druga, da je tom nepravil-
nosti povrijeeno neko pravo lana, i to pravo koje je propisano statutom
93
ZAKON O UDRUGAMA
udruge. O kojem pravu lana se radi ovisi o sadraju statuta udruge. Tre-
a, da se lan udruge prije traenja sudske zatite obratio pisanim upozo-
renjem nadlenom tijelu udruge kako bi ono otklonilo nepravilnost kojom
je povrijeeno pravo lana (v. kom. u t. 2.2. uz ovaj lanak).
3. 3. Rok
lan udruge moe pokrenuti postupak pred sudom tek kada protekne
30 dana od dana kad se pisanim upozorenjem obratio nadlenom tijelu
udruge a nepravilnost nije otkolnjena. lan udruge mora, dakle, ekati 30
dana prije podizanja tube (tzv. dilatorni rok). Tubu izjavljenu prije pro-
teka roka od 30 dana sud e odbaciti. Meutim, lan udruge nije ograni-
en rokom za izjavljivanje tube nakon proteka 30 dana. On moe tubu
izjaviti sve dok nadleno tijelo udruge ne odlui o njegovu upozorenju i ne
otkloni nepravilnosti na koje je ukazao.
3.4. Nadlenost
Za pruanje zatite lanu zbog povrede njegova prava stvarno je nadle-
an upanijski sud. Mjesno je nadlean upanijski sud na ijem podruju
je sjedite udruge. Nebitno je, dakle, gdje je nepravilnost poinjena ili gdje
su nastupile njezine posljedice odnosno gdje je prebivalite ili boravite
lana o ijem se pravu radi.
3.5. Postupak za zatitu prava
Budui da u ZU nije posebno ureen postupak pred sudom za zatitu
prava lana, trebalo bi zakljuiti da je taj postupak parnini postupak
(arg. ex lanak 1. ZPP).
4. Upravni nadzor
Upravni nadzor nad provedbom ZU-a i propisa donesenih na temelju
njega provodi ministarstvo. U upravnom nadzoru ministarstvo nadzire
urede dravne uprave u vezi s primjenom ZU-a i propisa donesenih na
temelju njega prije svega u pogledu zakonitosti rada i postupanja i rje-
avanja u upravnim stvarima, ali, povrh toga, nadzire i djelotvornost i
ekonominost i svrhovitost rada, osposobljenost slubenika i namjetenika
za obavljanje poslova te odnos slubenika i namjetenika prema graanima
i drugim strankama (l. 19. i 20. ZOSDU). U provedbi upravnog nadzora
ministarstvo ima iroke ovlasti prema uredu dravne uprave (l. 21. ZOS-
DU), te posebice primjenom izvanrednih pravnih lijekova: proglaavati
94
nitavim, ponitavati, ukidati i mijenjati rjeenja ureda dravne uprave
koja su ve postala konana, pravomona i izvrna pod pretpostavkama,
rokovima i u postupku propisanim u ZUP-u.
5. Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor nad radom udruge u smislu ovoga lanka ograniava
se samo na to je li rad udruge u skladu sa ZU-om. Inspekcijski nadzor nad
radom udruge provode dravni slubenici ureda dravne uprave koji su za
to posebno ovlateni i imaju pravo i dunosti inspektora. Oni imaju po-
sebnu iskaznicu kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo, identitet i
ovlasti.
Postupak provoenja inspekcijskog nadzora
lanak 27.
(1) Ako dravni slubenik ovlaten za provedbu inspekcijskog nadzora nad
radom udruge utvrdi da je povrijeen ovaj Zakon ovlaten je poduzeti sljedee
mjere:
1. narediti otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti u odreenom roku,
2. podnijeti prijavu za pokretanje prekrajnog postupka.
(2) O mjerama iz stavka 1. ovoga lanka, dravni slubenik ureda dravne
uprave, duan je odmah obavijestiti tijelo dravne uprave u iji djelokrug, s obzi-
rom na ciljeve osnivanja, spada djelatnost udruge. Ako slubenik tijela dravne
uprave, u iji djelokrug s obzirom na ciljeve osnivanja spada djelatnost udruge,
poduzme mjere iz djelokruga toga tijela, odnosno podnese prekrajnu prijavu,
duan je o tome odmah obavijestiti ured dravne uprave.
1. Sadraj lanka
Odredbama ovoga lanka ureuju se ovlasti dravnih slubenika u obav-
ljanju nadzora nad radom udruge (naslov nad lankom je preirok: njime
se ne odreuje postupak provoenja inspekcijskog nadzora).
2. Postupak i ovlasti u provoenju inspekcijskog nadzora
Postupak i ovlasti u provoenja inspekcijskog nadzora propisan je l.
23. do 32. Zakona o sustavu dravne uprave. Dravni slubenici ureda
95
ZAKON O UDRUGAMA
dravne uprave koji provode inspekcijski nadzor nad radom udruge ovla-
teni su izvriti izravni uvid u pojedinane i ope akte udruge, te poduzi-
mati druge radnje u skladu sa zakonom i na zakonu utemeljenom propi-
su u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Mogu sasluati i pojedine
osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe
utvrditi identitet tih osoba kao i obavljati druge radnje u skladu sa svr-
hom inspekcijskog nadzora. O obavljenom pregledu, utvrenom stanju i
nareenim mjerama i radnjama dravni slubenik sainjava zapisnik.
Primjerak zapisnika obvezno se uruuje slubenoj osobi udruge.
3. Ovlasti dravnog slubenika u obavljanju inspekcijskog
nadzora
U obavljanju inspekcijskog nadzora dravni slubenik ovlaten za nje-
govu provedbu moe, ako utvrdi da je povrijeen ZU, narediti otklanjanje
utvrenih nedostataka i nepravilnosti u odreenom roku i podnijeti prijavu
(ispravno: zahtjev) za pokretanje prekrajnog postupka. Dravni slube-
nik moe koristiti jednu od tih mjera, ali moe iskoristiti i obje ako smatra
da se radi o takvim propustima u radu udruge koje treba otkloniti a oni
su ujedno i prekrajno djelo.
Ako nareuje otklanjanje nedostataka i nepravilnosti, dravni slube-
nik je duan u zapisniku o inspekcijskom pregledu jasno utvrditi o kojim
se nedostacima i nepravilnostima radi, koja je odredba ZU-a povrijeena i
u kojem se roku moraju otkloniti. Dravni slubenik moe podnijeti zah-
tjev za pokretanje prekrajnog postupka protiv udruge i protiv njezine
odgovorne osobe. Zahtjev za pokrteanje prerajnog postupka podnosi se
mjesno nadlenome prekrajnom sudu u skladu sa Zakonom o prekraji-
ma (NN br.. 88/02, 122/02)
4. Obavijest o nareenim mjerama
Dravni slubenik ureda dravne uprave koji je obavio inspekcijski
nadzor i naredio provoenje mjera iz st. 1. ovoga lanka duan je odmah o
tome obavijestiti tijelo dravne uprave u iji djelokrug, s obzirom na ciljeve
osnivanja, spada djelatnost udruge (npr. u podruju sporta, kulture, zdrav-
stva, znanosti, prosvjete, kulture, tehnike kulture itd.) kako bi ono even-
tualno moglo postupati u okviru svojeg djelokruga i granicama svojih
ovlasti.
96
Isto tako, ako slubenik tijela dravne uprave, u iji djelokrug s obzi-
rom na ciljeve osnivanja spada djelatnost udruge (npr. u podruju sporta,
kulture, zdravstva, znanosti, prosvjete, kulture) poduzme neku od mjera
na koje je ovlaten u okviru djelokruga toga tijela, duan je o tome odmah
obavijestiti ured dravne uprave kod kojeg je udruga upisana u registar.
Taj ured mora se obavijestiti i o podnesenim zahtjevima za pokretanje
prekrajnog postupka.
Razlozi za prestanak postojanja udruge
lanak 28.
(1) Razlozi za prestanak postojanja udruge su:
1. odluka nadlenog tijela udruge o prestanku postojanja udruge,
2. prestanak djelovanja udruge,
3. pravomona odluka suda kojom je zabranjeno djelovanje udruge,
4. steaj.
(2) Smatra se da je udruga prestala djelovati ako se broj lanova udruge
smanji ispod broja odreenog za osnivanje udruge ili ako je proteklo dvostruko
vie vremena od vremena predvienog statutom za odravanje sjednice skup-
tine, a ona nije odrana,
(3) injenice iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka, na prijedlog nadlenog
tijela udruge, lanova udruge ili drugih zainteresiranih fizikih i pravnih osoba ili
na vlastiti poticaj, utvruje rjeenjem ured dravne uprave, u postupku po slu-
benoj dunosti.
(4) Ured dravne uprave donosi rjeenje o prestanku udruge zbog razloga
navedenih u stavku 1. toki 1. i 2. ovoga lanka i dostavlja to rjeenje nadle-
nom sudu, radi provedbe steaja.
(5) Na temelju pravomone presude suda kojom je zabranjeno djelovanje ud-
ruge i rjeenja dravne uprave iz stavka 4. ovoga lanka, nadleni sud otvorit e
steajni postupak po slubenoj dunosti, bez provedbe prethodnog postupka.
1. Sadraj lanka
Odredbama ovoga lanka predvieni su razlozi zbog kojih se provode
odgovarajui postupci koji rezultiraju prestankom postojanja udruge, a za-
tim se definiraju pretpostavke na temelju kojih se utvruje postojanje tih
razloga.
97
ZAKON O UDRUGAMA
2. Odluka nadlenog tijela udruge
Prvi od razloga predvienih u ZU-u za prestanak postojanja udruge
jest odluka nadlenog tijela udruge o tome (stavak 1. toka 1). To tijelo
treba biti odreeno statutom udruge (lanak 11. stavak 2. zadnja alineja).
Statutom treba biti rijeena i procedura donoenja takve odluke. U praksi,
to tijelo e redovito biti skuptina udruge.
Na temelju odluke nadlenog tijela udruge provodi se redovito likvida-
cijski postupak (lanci 29. ZU; v.), svakako uz uvjet da nisu ispunjeni uv-
jeti za steaj nad udrugom. U sluaju steaja udruga prestaje brisanjem iz
upisnika na temelju rjeenja steajnog suda o zakljuenju steajnoga pos-
tupka (lanak 33. stavak 2. ZU; lanak 196. SZ).
Treba znati da u povodu odluke nadlenog tijela udruge ured dravne
uprave donosi rjeenje kojim utvruje da je donesena odluka o prestanku
postojanja udruge (arg. ex stavak 3), iako bi bilo ispravnije da donese tek
rjeenje kojim bi utvrdio da je pokrenut postupak likvidacije nad udrugom
(arg. ex lanka 29).
3. Prestanak djelovanja udruge
Drugi od predvienih razloga za prestanak postojanje udruge jest pres-
tanak djelovanja udruge (stavak 1. toka 2).
Prestanak djelovanja udruge ZU vee uz dvije alternativne presumpcije.
Prema prvoj presumpciji smatra se da je udruga prestala djelovati ako se
broj lanova udruge smanji ispod broja odreenog za osnivanje udruge
(stavak 2), dakle ako broj lanova padne ispod broja 3 (arg. ex lanka 10.
stavka 1. ZU).
Prema drugoj presumpciji smatra se da je udruga prestala djelovati
ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena predvienog za odr-
avanje sjednice skuptine, a ona nije odrana (stavak 2). Vrijeme odra-
vanja sjednica skuptine utvruje se statutom (arg. ex lanka 11. stavka
2).
Prestanak djelovanja udruge utvruje rjeenjem nadleni ured dravne
uprave (v. lanak 14. i kom. uz taj lanak). Hoe li se nakon donoenja
toga rjeenja provesti likvidacijski ili steajni postupak, ovisit e o tome
jesu li ispunjni zakonski razlozi za provedbu steaja.
98
4. Pravomona odluka suda
Trei od predvienih razloga za prestanak postojanja udruge jest pra-
vomona odluka suda kojom je zabranjeno djelovanje udruge (stavak 1.
toka 3). O zabrani djelovanja udruge odluuje sud presudom u posebnom
(parninom) postupku (v. lanak 37. i kom. uz taj lanak).
Na temelju presude o zabrani udruge nadleni sud provodi steajni
postupak, svakako ako su za to ispunjeni zakonom predvieni razlozi (v.
kom. uz lanak 36). U suprotnom, provodi se livkidacijski postupak (v. kom.
uz lanak 32).
5. Steaj
etvrti od predvienih razloga za prestanak postojanja udruge jest
steaj (stavak 1. toka 4). Pod tim razlogom se ne misli na steaj koji se
provodi u povodu drugih razloga za prestanak postojanja udruge, ve na
steajni postupak koji je otvoren nad udrugom po opim pravilima o otvara-
nju steajnog postupka nad pravnom osobom, dakle zbog kojeg od zakonom
predvienih steajnih razloga, tj. dokazane ili presumirane insolventnosti
[(nesposobnosti za plaanje) (lanak 4. stavak 2. do 6. SZ)] ili prezadue-
nosti (lanak 4. stavak 8. SZ). Sama udruga moe predloiti otvaranje ste-
ajnog postupka i ako uini vjerojatnim da svoje ve postojee obveze nee
moi ispuniti po dospijeu [(prijetea nesposobnost za plaanje) (lanak 4.
stavak 7. SZ)].
6. Rjeenje o prestanku postojanja udruge
Okolnosti da je nadleno tijelo udruge donijelo odluku o prestanku pos-
tojanja udruge (stavak 1. toka 1) ili da je udruga prestala djelovati (sta-
vak 1. toka 2) utvruje nadleni ured dravne uprave (lanak 14. ZU) te
na temelju njih donosi rjeenje o prestanku postojanja udruge (arg. ex
stavka 3. i 4).
Treba primijetiti da su odredbe stavaka 3. i 4. ovoga lanka optereene
odreenim redakcijskim nepreciznostima, zbog kojih je potrebno njihovo
dodatno tumaenje. Prema odredbi stavka 3. injenice da je nadleno tije-
lo udruge donijelo odluku o prestanku postojanja udruge i da je prestalo
djelovanje udruge utvruje rjeenjem ured dravne uprave, u postupku
po slubenoj dunosti. S druge strane, prema odredbi stavka 4. taj ured
donosi rjeenje o prestanku udruge zbog navedenih razloga. Strogo sli-
99
ZAKON O UDRUGAMA
jedei navedene zakonske odredbe, ured dravne uprave bi morao donositi
dva rjeenja jedno za drugim prvo, kojim bi utvrivao postojanje kojeg
od razloga za prestanak udruge i drugo, o prestanku udruge. Meutim,
prvo bi rjeenje ured trebao donijeti odmah nakon to bi utvrdio postojanje
kojeg od odnosnih razloga za prestanak udruge; njime bi tek konstatirao
ostvarenje jedne od pretpostavki za provedbu likvidacijskog postupka ili
za iniciranje steaja. Drugo bi se rjeenje donosilo nakon provebe likvida-
cijskog postupka (lanak 30, lanak 31. stavak 4. i lanak 32. stavak 6.
ZU). U sluaju da bi bio ostvaren koji od razloga za otvaranje steajnog
postupka, premda zakon kae da u tom sluaju ured donosi rjeenje o
prestanku udruge i dostavlja ga nadlenom sudu radi provedbe steaja,
donoenje rjeenja o prestanku udruge u tom sluaju nije potrebno, ono
nije i ne moe biti pretpostavka za otvaranje steajnog postupka jer tek
okonanjem steajnog postupka i brisanjem udruge iz registra na temelju
pravomonog rjeenja o zakljuenju toga postupaka nad njome, ona pres-
taje postojati (lanak 33. stavak 2. ZU).
Postupak za utvrivanje injenica da je nadleno tijelo udruge donijelo
odluku o prestanku njezina postojanja i da je udruga prestala djelovati,
ured dravne uprave pokree na prijedlog nadlenog tijela udruge, la-
nova udruge ili drugih zainteresiranih fizikih i pravnih osoba ili na vlas-
titi poticaj (stavak 3). Kad ZU govori o nadlenom tijelu uprave udruge,
treba znati da se tu misli na tijelo koje bi u ime i za raun udruge podno-
silo prijedlog. To bi tijelo bilo ono koje je po statutu ovlateno zastupati
udrugu. lanovi udruge bi legitimaciju za pokretanje postupka imali ex
lege i oni ne bi za to morali dokazivati pravni interes. Pravni interes bi
morale dokazivati sve tree, fizike ili pravne, zainteresirane osobe. Ured
dravne uprave bi postupak mogao pokrenuti i po slubenoj dunosti.
U svakom sluaju, udruga bi morala biti stranka u sporu. Bi li i koje
druge osobe imale to svojstvo, ovisilo bi o tome jesu li one svojim prijedlo-
gom pokrenule postupak, odnosno jesu li se u nj naknadno ukljuile.
Ostaje ipak nejasno to bi u stavku 3. znaila sintagma u postupku po
slubenoj dunosti - da li to da se postupak uvijek provodi po slubenoj
dunosti, a da su prijedlozi ovlatenih osoba tek puke denuncijacije, ili to
da se postupak moe pokrenuti na prijedlog ovlatenih osoba i po slube-
noj dunosti, iz ega bi proizlazilo da je cijela odredba bila redakcijski nes-
pretno redigirana. ini se da se upravo radi o toj posljednjoj mogunosti.
Postupak u kojemu to tijelo odluuje je upravni postupak (arg. ex la-
nak 1. ZUP).
100
Likvidacija udruge
lanak 29.
(1) Odlukom nadlenog tijela udruge o prestanku postojanja udruge od-
reuje se:
nain provoenja likvidacijskog postupka,
osoba ovlatena za provedbu postupka likvidacije (likvidator),
visina naknade za likvidatora,
nain izvjeivanja nadlenog tijela udruge o provoenju postupka
likvidacije.
(2) Likvidator je duan o svom radu podnijeti polugodinje izvjee nad-
lenom tijelu udruge i uredu dravne uprave nadlenom po mjestu sjedita ud-
ruge.
(3) Po provedbi postupka likvidacije lkvidator podnosi zavrni raun nad-
lenom tijelu udruge i uredu dravne uprave nadlenom po mjestu sjedita ud-
ruge te daje priejdlog o raspodjeli preostale imovine u skladu s odredbom lan-
ka 34. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
(4) Nakon raspodjele preostale imovine u skladu sa stavkom 3. ovoga
lanka ured dravne uprave nadlean po mjestu sjedita udruge donosi rjeenje
o prestanku udruge i brie je iz registra udruga.
1. Sadraj lanka
lankom 29. ureen je sadraj odluke nadlenog tijela udruge o pres-
tanku postojanja udruge u pogledu likvidacije koju u povodu te odluke
treba provesti te postupak likvidacije koji se provodi u povodu te odluke.
Odredbama toga lanka ureen je prvi od tri sluaja u kojima se moe
provesti postupak likvidacije udruge.
To bi bio jedini sluaj autonomne likvidacije, likvidacije o kojoj je od-
luila sama udruga preko svoga nadlenoga tijela.
2. Odluka o likvidaciji
Nadleno tijelo udruge u odluci o prestanku postojanja udruge duno
je odrediti (1) nain provedbe likvidacijskog postupka, (2) osobu ovlate-
nu za provedbu likvidacije (likvidatora), (3) visina naknade za likvidatora
i (4) nain izvjeivanja nadlenog tijela udruge o provedbi postupka lik-
vidacije (stavak 1). To tijelo e tu odluku donijeti ako ne nae da su ispu-
njeni razlozi za otvaranje steajnog postupka nad udrugom. Naime, osobe
ovlatene za zastupanje dunika po zakonu duni su podnijeti prijedlog za
101
ZAKON O UDRUGAMA
otvaranja steajnog postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od
dana nastupanja nesposobnosti za plaanje (lanak 39. stavak 6. SZ). Inae
one osobno odgovaraju vjerovnicima za tetu koju su im prouzroili pro-
pustom svoje dunosti utvrene tom odredbom (lanak 39. stavak 7. SZ).
3. Likvidacija
ZU ne definira pojam likvidacije niti upuuje na odgovarajuu primjenu
odredaba ZTD-a o likvidaciji. Ipak, budui da se ZU-om uvodi institut lik-
vidacije, po svemu sudei, po uzoru na institut likvidacije trgovakih dru-
tava, trebalo bi, per analogiam, i na likvidaciju udruga primijeniti pravila
o likvidaciji trgovakih drutava iji lanovi ne odgovaraju za obveze dru-
tva, kao to je to sluaj s drutvima kapitala, i to stoga to ni lanovi ud-
ruge ne odgovaraju za njezine obveze (arg. ex lanka 24. ZU).
Pod likvidacijom treba razumjeti konano razrjeenje unutranjih od-
nosa izmeu lanova udruge (usp.: Likvidacija trgovakog drutva, Rjenik
trgovakog prava, ur. Vilim Gorenc, 1997, 193). Treba dodati da likvidacija
podrazumjeva i razrjeenje odnosa s vjerovnicima, prikupljanje i eventual-
no unovenje odnosno drukije disponiranje s imovinom. Pritom treba vo-
diti brigu o zatiti vjerovnika i odgovornosti likvidatora za tetu.
Postupak likvidacije treba urediti u samoj odluci o prestanku postoja-
nja udruge. To se moe uiniti i tako da se uputi na odgovarajuu primjenu
pravila ZTD-a o likvidaciji drutva s ogranienom odgovornou.
4. Likvidator
Nisu propisani nikakvi posebni zahtjevi u vezi s osobom likvidatora. To
moe biti lan udruge, ali i osoba koja nema to svojstvo. Koga e izabrati
za likvidatora, odluuje nadleno tijelo udruge.
Likvidator je duan o svom radu podnositi polugodinja izvjea nad-
lenom tijelu udruge i uredu dravne uprave nadlenom po mjestu sjedi-
ta udruge (stavak 2). Ta je dunost propisana prisilnom odredbom i nije
je mogue izmijeniti odlukom nadlenog tijela udruge.
Okolnost da se izvjee podnosi i uredu dravne uprave upuuje na
zakljuak da postupak likvidacije nadzire i to tijelo.
Po provedbi postupka likvidacije, likvidator podnosi zavrni raun nad-
lenom tijelu udruge i nadlenom uredu dravne uprave te daje prijedlog
o raspodjeli preostale imovine u skladu sa statutom, odnosno zakonom
(stavak 3) (v. lanak 34. i kom. uz taj lanak). Treba dodati da bi zavrni
102
raun trebalo donijeti nadleno tijelo udruge, ali da bi ga, iako to nije izri-
jekom rijeeno u zakonu, trebao odobriti i ured dravne uprave.
to se tie prijedloga o raspodjeli preostale imovine, odluku o tome kad
je to rijeeno statutom donosilo bi nadleno tijelo udruge, dok bi ured dr-
avne uprave samo nadzirao pravilnost te odluke. U sluaju u kojemu to
pitanje nije rijeeno statutom, odluku o prijenosu imovine jedinici lokalne
samouprave donosilo bi takoer nadleno tijelo udruge, i to stoga to bi ta
imovina pripadala udruzi sve dok bi ona postojala, pa bi bilo potrebno da
to tijelo disponira imovinom u korist te jedinice, koja bi imala pravo na tu
imovinu nakon prestanka udruge.
Likvidator bi od nadlenog tijela udruge i ureda dravne uprave trebao
dobiti razrjenicu. Tom bi prigodom najkasnije trebalo rijeiti i pitanje
naknade za njegov rad. Ta bi naknada obuhvaala naknadu trokova te
nagradu. Likvidatoru bi bilo mogue odobriti i akontaciju za pokrie tro-
kova i nagrade za posao koji obavlja. Ta bi se akontacija mogla isplaivati
i periodino. Ipak, treba pretpostaviti da bi, s obzirom na ope imovinsko
stanje udruga u Hrvatskoj, posao likvidatora bio relativno jednostavan i
da bi ga brzo trebao okonati.
5. Prestanak udruge
Nakon raspodjele preostale imovine, nadleni ured dravne uprave do-
nosi rjeenje o prestanku udruge i brie je iz registra udruga (stavak 4).
Premda to nije izrijekom reeno, udruga bi se smjela brisati iz registra tek
nakon to bi rjeenje o njezinu prestanku postalo konano, jer rjeenja u
upravnom postupku postaju izvrna tek kad se vie ne mogu pobijati al-
bom (arg. ex lanka 231. ZUP; arg. a contrario ex lanka 16. stavka 4. ZU,
v.). Brisanjem iz registra, udruga prestaje postojati (lanak 33. stavak 2.
ZU).
Rjeenje ureda dravne uprave o prestanku udruge trebalo bi dostaviti
udruzi, nadlenom tijelu dravne uprave u iji djelokrug spada djelatnost
udruge, ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave i tijelu dravne
uprave nadlenom za nadzor javnih prihoda (arg. a cohaerentia ex lanka
16. stavka 5. ZU, v.). Udruga bi svakako protiv toga rjeenja imala pravo
na albu.
lanak 30.
Do donoenja zavrnog rauna iz lanka 29. stavka 3. ovoga Zakona nad-
leno tijelo udruge moe donijeti odluku o prestanku provoenja likvidacijskog
103
ZAKON O UDRUGAMA
postupka. U tom sluaju ured dravne uprave nadlean po mjestu sjedita udru-
ge donosi rjeenje o obustavi likvidacijskog postupka.
1. Sadraj lanka
Ovim lankom ureene su pretpostavke za donoenje odluke o prestan-
ku provedbe postupka likvidacije.
2. Odluka nadlenog tijela udruge
Nadleno tijelo udruge moe donijeti odluku o prestanku provoenja
likvidacijskog postupka sve do donoenja zavrnog rauna koji podnosi
likvidator (lanak 29. stavak 3). Nadleno bi tijelo udruge trebalo biti ono
isto koje je donijelo odluku o prestanku postojanja udruge.
3. Rjeenje ureda dravne uprave
Ured dravne uprave, nakon to nadleno tijelo udruge donese odluku
o prestanku provoenja likvidacijskog postupka, donosi rjeenje o obustavi
toga postupka. Pritom nije jasno zato je predvieno da bi to tijelo moralo
donositi i to dodatno rjeenje kad ne donosi ni odluku o pokretanju likvi-
dacijskog postupka. Moda bi opravdanje za to rjeenje trebalo potraiti u
okolnosti da ured dravne uprave ipak donosi rjeenje kojim utvruje da
je pokrenut postupak likvidacije udruge, i to posredno time to donosi rje-
enje kojim utvruje injenicu da je donesena odluka nadlenog tijela
udruge o prestanku postojanja udruge (lanak 28. stavak 3. ZU).
Premda bi prema upotrijebljenoj formulaciji proizlazilo da ured dravne
uprave donosi konstitutivno rjeenje kojim obustavlja likvidacijski postu-
pak, trebalo bi rei da on donosi tek deklaratorno rjeenje o tome da je taj
postupak obustavljen. U suprotnom bi nastali ozbiljni problemi ako taj
ured ne bi donio rjeenje o obustavi. Osnovno je pritom pitanje bi li se tada
likvidacija morala nastaviti i s kojim uinkom.
lanak 31.
(1) Ured dravne uprave nadlean po mjestu sjedita udruge u rjeenju o po-
kretanju likvidacijskog postupka iz razloga navedenog u lanku 28. stavak 1. to-
ka 2. ovoga Zakona ureuje:
104
nain provoenja likvidacijskog postupka,
osobu ovlatenu za provedbu postupka likvidacije (likvidator),
visinu naknade za likvidatora,
nain izvjeivanja ureda dravne uprave o provoenju postupka likvi-
dacije.
(2) Likvidator provodi postupak i podnosi zavrni raun uredu dravne upra-
ve nadlenom po mjestu sjedita udruge u skladu s odredbom lanka 29. stav-
ka 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Po provedbi postupka likvidacije likvidator podnosi zavrni raun uredu
dravne uprave nadlenom po mjestu sjedita udruge te daje prijedlog o raspod-
jeli preostale imovine u skladu s odrebom lanka 34. stavka 1., 2. i 3. ovoga Za-
kona.
(4) Nakon raspodjele preostale imovine u skladu sa stavkom 3. ovoga lan-
ka ured dravne uprave nadlean po mjestu sjedita udruge donosi rjeenje o
prestanku udruge i brie je iz registra udruga.
1. Sadraj lanka
Ovim lankom ureene su pretpostavke za donoenje rjeenja o pokre-
tanju likvidacijskog postupka kad je utvreno da je udruga prestala djelo-
vati, te sm postupak. Likvidacija ureena ovim lankom je prvi od dva
sluaja likvidacije koji odreuje i posredno provodi ured dravne uprave.
To bi bio sluaj nametnute likvidacije.
2. Rjeenje o pokretanju likvidacijskog postupka
Ured dravne uprave nadlean po mjestu sjedita udruge u rjeenju o
pokretanju likvidacijskog postupka donesenom zato to je utvreno da je
prestalo djelovanje udruge bio bi duan urediti (1) nain provoenja likvi-
dacijskog postupka, (2) utvrditi osobu ovlatenu za provedbu postupka
likvidacije (likvidator), (3) visinu naknade za likvidatora i (4) nain izvjei-
vanja ureda dravne uprave o provoenju postupka likvidacije (stavak 1).
Rjeenje o pokretanju likvidacijskog postupka ured bi donosio ako bi
ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za steaj, odnosno kad ne bi bio siguran
da su ti uvjeti ispunjeni. Ako bi ocijenio da postoji koji od steajnih razlo-
ga, bio bi duan nadlenom sudu dostaviti rjeenje kojim bi utvrdio da je
prestalo djelovanje udruge (a ne rjeenje o prestanku udruge) (v. kom. uz
lanak 28. ad 6).
Ako bi se tijekom likvidacijskog postupka utvrdilo da je udruga insol-
ventna ili prezaduena, tada bi likvidator, uz odobrenje nadlenog tijela
105
ZAKON O UDRUGAMA
uprave, trebao podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka (la-
nak 39. stavak 3. SZ). O nainu provoenja likvidacijskog postupka v.
kom. uz lanak 29. ad 3.
Ako bi ured naao da su ispunjeni uvjeti za pokretanje likvidacijskog
postupka, onda uope ne bi trebao donositi rjeenje kojim bi utvrdio da je
prestalo djelovanje udruge (lanak 28. stavak 3. ZU), ve bi bilo dovoljno
da donese rjeenje o pokretanju likvidacijskog postupka to drugo rjeenje
impliciralo bi u sebi prvo.
3. Likvidacijski postupak
Likvidacijski postupak provodi likvidator. On je duan podnositi polu-
godinja izvjea uredu dravne uprave. Po provedbi postupka likvidacije
on je duan podnijeti zavrni raun i dati prijedlog o raspodjeli preostale
imovine takoer uredu dravne uprave (lanak 31. stavak 2). Ured bi
zavrni raun trebao odobriti (donijeti); on bi donosio i odluku o raspodje-
li preostale imovine. O prijedlogu za raspodjelu preostale imovine v. kom.
uz lanak 29. ad 4.
Treba upozoriti na odreeno sadrajno preklapanje odredaba stavaka
2. i 3. ovoga lanka, koje je vjerojatno posljedica redakcijske pogreke.
4. Rjeenje o prestanku udruge
Nakon raspodjele preostale imovine, na temelju prijedloga likvidatora,
ured dravne uprave donosi rjeenje o prestanku udruge i brie je iz re-
gistra (stavak 4). Protiv rjeenja o prestanku udruge udruga bi imala pravo
albe. Do brisanja udruge moglo bi doi tek nakon to rjeenje o prestanku
udruge postane izvrno. V. kom. uz lanak 29. ad 5.
lanak 32.
(1) Ured dravne uprave nadlean po mjestu sjedita udruge odmah po pri-
mitku pravomone presude o zabrani djelovanja udruge iz lanka 37. ovoga Za-
kona donosi rjeenje o pokretanju likvidacijskog postupka.
(2) U rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka ured dravne uprave nadlean po
mjestu sjedita udruge odreuje:
nain provedbe likvidacijskog postupka,
osobu ovlatenu za provedbu likvidacijskog postupka,
visinu naknade za rad likvidatora.
106
(3) Likvidator je duan o svom radu podnijeti polugodinje izvjee uredu dr-
avne uprave nadlenom po mjestu sjedita udruge.
(4) Po provedbenom postupku likvidator podnosi zavrni raun uredu drav-
ne uprave nadlenom po mjestu sjedita udruge.
(5) Likvidator je vezan odlukom suda o raspodjeli preostale imovine.
(6) Nakon raspodjele preostale imovine ured dravne uprave donosi rjeenje
o prestanku udruge i brie je iz registra udruga.
1. Sadraj lanka
Ovim lankom rijeeno je pitanje postupanja ureda dravne uprave na-
kon to primi pravomonu presudu o zabrani djelovanja udruge, kada su
ispunjeni uvjeti za provedbu likvidacije, a ne steaja, te likvidacijski pos-
tupak koji se nakon toga provodi. Odredbama ovoga lanka ureen je dru-
gi sluaj tzv. nametnute likvidacije, likvidacije koju odreuje i posredno
provodi nadleno tijelo uprave.
2. Rjeenje o pokretanju likvidacijskog postupka
Nadleni ured dravne uprave donosi rjeenje o pokretanju likvidacij-
skog postupka i kad primi pravomonu presudu o zabrani djelovanja ud-
ruge (lanak 37. ZU) (stavak 1). Ured e to rjeenje donijeti ako ne ocijeni
da su ispunjeni uvjeti za pokretanje steajnog postupka (arg. ex lanak 28.
stavak 5. ZU).
U tom rjeenju treba utvrditi (1) nain provedbe likvidacijskog postupka,
(2) osobu ovlatenu za provedbu likvidacijskog postupka te (3) visinu nak-
nade za rad likvidatora (stavak 2).
Treba primijetiti da se ovo rjeenje sadrajno ne podudara u cijelosti s
rjeenjem koje ured donosi u sluaju kad utvrdi da je prestalo djelovanje
udruge (lanak 31. stavak 1. ZU), iako za to nema opravdanih razloga.
O nainu provedbe likvidacijskog postupka, likvidatoru i visini naknade
za njegov rad usp. kom. uz lanak 29.
3. Likvidacijski postupak
Likvidator je duan o svom radu podnijeti polugodinje izvjee nadle-
nom uredu dravne uprave (stavak 3). Nakon provedenog postupka on
tom uredu podnosi zavrni raun (stavak 4), koji ga odobrava. Likvidator
107
ZAKON O UDRUGAMA
je, meutim, vezan u pripremi prijedloga o raspodjeli preostale imovine za
presudu suda kojom je to odreeno (v. lanak 34. stavak 4. i lanak 37; v.
kom. uz te lanke). Za tu presudu bit e vezan i nadleni ured dravne up-
rave pri donoenju odgovarajuih odluka u vezi s raspodjelom preostale
imovine.
Nakon raspodjele preostale imovine, nadleni ured donosi rjeenje o
prestanku udruge. To se rjeenje mora dostaviti udruzi, koja ima pravo
albe. Tek nakon to rjeenje o prestanku udruge postane izvrno, udru-
ga se brie iz registra i tako prestaje postojati. V. kom. uz lanak 31.
Brisanje iz registra
lanak 33.
(1) Ured dravne uprave brisat e udrugu iz registra na temelju pravomo-
nog rjeenja o zakljuenju steajnoga postupka.
(2) Brisanjem iz registra udruga prestaje postojati.
1. Sadraj lanka
Ovim lankom rijeeno je pitanje osnove za brisanje udruge u sluaju
provedbe steaja te uinak brisanja udruge iz registra.
2. Pravomono rjeenje o zakljuenju steajnog postupka
Ured dravne uprave duan je brisati udrugu iz registra na temelju
pravomonog rjeenja o zakljuenju steajnog postupka (stavak 1). Ta od-
redba odgovara i opoj odredbi o brisanju pravnih osoba iz registra u koji
su upisane nakon zakljuenja steajnog postupka (lanak 196. stavak 3.
SZ).
3. Uinak brisanja iz registra
Brisanjem iz registra udruga prestaje postojati (stavak 2). Ta se od-
redba primjenjuje kako na brisanje udruge iz registra na temelju pravo-
monog rjeenja o zakljuenju steajnog postupka tako i na temelju pra-
vomonih rjeenja o prestanku udruge nakon provedbe likvidacijskih
postupaka.
108
Raspologanje s imovinom udruge u sluaju prestanka postojanja udruge
lanak 34.
(1) U sluaju prestanka postojanja udruge imovina se, nakon namirenja vje-
rovnika i trokova sudskog i drugih postupaka, predaje pravnoj ili fizikoj osobi
odreenoj statutom udruge.
(2) Udruga koja je primila dotaciju u smislu odredbi lanka 23. stavka 1. i 4.
ovoga Zakona, u sluaju prestanka postojanja ostatak sredstava dotacije vratit
e u proraun iz kojega je dotacija dana.
(3) Ako udruga statutom ne odredi postupak s imovinom udruge u sluaju
prestanka postojanja udruge, preostalu imovinu stjee jedinica lokalne samoup-
rave na ijem je podruju sjedite udruge.
(4) Ako je djelovanje udruge zabranjeno sud moe, ako za to postoje oprav-
dani razlozi s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti da se imovina udruge preda
odreenoj ustanovi, zakladi, fundaciji ili udruzi koja ima iste ili sline djelatnosti i
ciljeve kao i udruga iji je rad zabranjen.
1. Sadraj lanka
Konkretni lanak ureuje razdiobu imovine udruge u sluaju prestanka
njezina postojanja, i to bez obzira na razlog (za razloge prestanka postojanja
udruge v. l. 28. ZU). Ipak, posebnost st. 4. sastoji se u tome to otvara
mogunost da u sluaju zabrane djelovanja udruge sud na poseban nain
disponira preostalom udrunom imovinom.
2. Prvi red destinatara udrune imovine
Ratio norme sastoji se u preciznoj determinaciji destinatara imovine
(zapravo njezinih dijelova) u sluaju prestanka postojanja udruge; dakle,
po okonanju postupka likvidacije udruge odnosno steaja. Norma je mje-
ovite naravi te je sastavljena od elemenata prisilne, ali i dispozitivne pri-
rode, dok se u ulozi tijela nadlenih za primjenu ove norme mogu pojavi-
ti; nadleno upravno tijelo (ured dravne uprave v. l. 29/4, 31/4, 32/6
ZU), likvidator (v. l. 29/3 ZU) te nadleni sud (v. l. 37/8 u vezi sa st. 4.
ovog lanka ZU).
Razdioba imovine udruge koja je prestala postojati obavlja se na nain
da se, nakon osiguranja zatite vjerovnika udruge te osiguranja trokova
odgovarajuih postupaka, respektira volja lanova u pogledu osobe kojoj
se preostala imovina ima predati (st. 1.), zatiti proraun iz kojeg je udruga
dobila dotaciju (st. 2.) te konano unaprijedi cilj radi kojeg je zabranjena
109
ZAKON O UDRUGAMA
udruga bila osnovana odnosno djelatnost koje je s namjerom ostvarenja
toga cilja ta udruga obavljala (st. 4. ovog lanka). St. 3. predstavlja dispo-
zitivnu odredbu koja se primjenjuje u sluaju da lanovi udruge nisu oz-
naili osobu destinatara preostale imovine udruge. U pogledu diobe imo-
vine neregistriranih udruga v. l. 647v ZOO-a.
Prvi stavak ovog lanka determinira prvi red prioriteta u raspodjeli
imovine udruge koja je prestala postojati. Nakon namirenja vjerovnika
udruge i podmirenja trokova odgovarajuih postupaka (presumptivno
likvidacijski odnosno steajni postupak), prioritetni destinatar ostatka
imovine udruge je ona osoba fizika ili pravna koju su lanovi udruge
oznaili u statutu udruge. S obzirom na to da se radi o fakultativnoj od-
redbi statuta (v. l. 11/4/5 ZU) udrugu je mogue osnovati i na temelju sta-
tuta u kojem takva odredba nije unesena. Ipak, u sluaju njezina naknad-
na uvrtenja u statut, potrebno je izvriti promjenu u upisnom registru
(v. l. 19/1/5 ZU). Naime, dotina se odredba, a zapravo odreenje desti-
natara preostale imovine nakon prestanka postojanja udruge, izravno od-
nosi na situaciju prestanka udruge pa je stoga, miljenja smo, obuhvaena
citiranom odredbom l. 19/1/5 ZU. Iz reenog proizlazi da je za autonomi-
ju udruge, kao i autonomiju njezinih lanova, svrsishodnije i korisnije pri
samom osnivanju uglaviti takvu odredbu u statut udruge.
3. Proraun kao destinacija udrune imovine
U sadrajnom smislu dotina odredba predstavlja ekstenziju prethod-
nog stavka; u prvi red prioriteta pri raspodjeli preostale imovine udruge
uvrtava se i odgovarajui proraun (odnosno proraune). Naime, snagom
iste odredbe onaj dio imovine koji obuhvaa prava nad novanim sredstvi-
ma koje je udruga primila kao proraunsku dotaciju ima se vratiti onom
proraunu lokalnom id est dravnom (v. kom. uz l. 23. ZU) iz kojeg ta
sredstva i potjeu. Naravno, odredba se primjenjuje ako sredstva takvog
porijekla nisu u trenu raspodjele imovine utroena.
Nastavno, pretpostavlja se da je sredstva primljena na ime proraun-
ske dotacije mogue detektirati unutar totaliteta udrune imovine. U pog-
ledu dotacija iz dravnog prorauna to ne bi trebao biti problem s obzi-
rom na sada ve ustaljene propozicije natjeaja temeljem kojeg se dotacije
i odobravaju. Prema istim propozicijama, dotacije su uvijek namjenske te
se njihovo istovrsno koritenje nadzire (exempli gratia, v. natjeajne pro-
pozicije za dotacije iz dravnog prorauna na web-stranici ureda za udru-
ge).
110
4. Jedinica lokalne samouprave kao destinatar udrune
imovine
Evidentno je da se kod ove odredbe radi o dispozitivnoj normi koja se
primjenjuje samo u sluaju da lanovi udruge nisu u statutu uputili na
osobu kojoj se ima predati imovina preostala nakon prestanka postojanja
udruge (v. st. 1. ovog lanka). U takvoj situaciji ostatak imovine stjee ona
jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi sjedite udruge.
Valja primjetiti da su upanije, kao jedinice podrune (regionalne) sa-
mouprave, iskljuene kao mogui destinatari takve imovine. Naime, prema
l. 3/1 Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi jedinice lo-
kalne samouprave su opine i gradovi, dok su upanije jedinice podrune
(regionalne) samouprave (v. l. 3/2 ZOLPS-a).
Detekcija one jedinice lokalne samouprave kojoj ispunjenjem uvjeta
navedenih u ovoj odredbi pripada preostala imovina ravna se prema mjes-
tu u kojem se nalazilo sjedite udruge koja je prestala postojati. Rije je o
obligatornom dijelu statuta (v. l. 11/3/1 te l. 19/1/3 ZU) pa stoga ne bi
trebalo oekivati probleme u lociranju mjesta sjedita udruge. Meutim,
u sluaju da iz bilo kojeg razloga iz statuta udruge nije mogue razabrati
mjesto njezina sjedita, kao svojevrstan pomoni kriterij moe posluiti
ustanovljavanje nadlenoga registracijskog tijela. Naime, prema l. 14/3. i
4. ZU kao nadlean za upis u registar udruga i njegovo voenje odreen je
ured dravne uprave prema mjestu sjedita udruge.
5. Poseban sluaj raspolaganja udrunom imovinom
Odredba se primjenjuje jedino u sluaju da nadleni sud (v. l. 36/2 i
38/1 ZU) donese presudu kojom se zabranjuje djelovanje udruge. Sastavni
dio dispozitiva presude ovakvog sadraja mora biti i odluka o raspolaga-
nju imovinom zabranjene udruge (v. l. 37/8 ZU). Jedna od mogunosti
koja nadlenom sudu stoji na raspolaganju pri odluivanju o imovini ud-
ruge sadrana je u analiziranoj odredbi. Ipak, ta je mogunost uvjetovana
postojanjem opravdanih razloga, pri emu se moraju uzeti u obzir i okol-
nosti sluaja.
Skloni smo ovaj zakonski uvjet povezati s razlozima za zabranu djelova-
nja udruge (v. l. 35. ZU). Sasvim je evidentno da odredbu u pitanju nee
biti mogue primijeniti ako je kao razlog zabrane istaknuto njezino nasilno
djelovanje na ugroavanju demokratskoga ustavnog poretka odnosno dru-
gih ustavnih ili zakonskih vrijednosti (t.1-2, l. 35. ZU), dok je posve lako
zamisliva primjena ove odredbe u sluaju iz t. 3/l. 35. ZU (obavljanje dje-
111
ZAKON O UDRUGAMA
latnosti koje nisu u skladu s ciljevima udruge). Sud e u potonjem sluaju,
te u svakom onom u kojem procijeni da se takvo disponiranje moe izvriti
temeljem ispunjenja uvjeta iz konkretne odredbe, transferiranje preostale
imovine zasnovati na kriterijima identinosti ili slinosti djelatnosti i ci-
ljeva zabranjene udruge odnosno one pravne osobe koja e prema sudskoj
odluci biti destinatar dotine udrune imovine.
Pozornost valja posebno obratiti na injenicu da su kao potencijalni
destinatari zakonski istaknute samo odreene kategorije pravnih osoba, i
to: a) ustanove, b) zaklade, c) fundacije i d) udruge. Konano, nadleni sud
u primjeni odredbe st. 4. uiva diskreciono ovlatenje jer se radi tek o jed-
noj od opcija imovinskog disponiranja. U pogledu zabrane djelovanja ud-
ruge v. l. 35-38. ZU.
VII. ZABRANA DJELOVANJA UDRUGE
Razlozi za zabranu
lanak 35.
Djelovanje udruge zabranit e se:
1. ako udruga svojim djelovanjem nasilno ugroava demokratski ustavni po-
redak, te neovisnost, jedinstvenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
2. ako je usmjereno na druge aktivnosti koje su zabranjene Ustavom ili zako-
nom,
3. ako udruga obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima utvrenim sta-
tutom (lanak 5. stavak 1),
4. ako je to potrebno radi zatite sloboda i prava drugih osoba,
5. ako je to potrebno radi zatite zdravlja i javnog morala.
1. Sadraj lanka
U lanku 35. utvreni su razlozi (materijalnopravne pretpostavke) za
zabranu djelovanja udruge.
Pod djelovanjem udruge treba razumjeti odreeno trajnije ponaanje
(radnje) lanova i tijela udruge koje je organizirano i koje se ostvaruje u
okviru ili posredstvom udruge u smislu da se ona moe smatrati za nj od-
govornom. To moe biti aktivno ponaanje, ali i proputanje da se sprijei
nedoputeno ponaanje. Posebne odredbe o postupku za zabranu utvrene
su u lancima 36. do 38. ZU. O likvidaciji udruge u sluaju zabrane njezina
djelovanja v. lanak 32. i kom. uz taj lanak. O steaju udruge zbog zabra-
112
ne njezina rada v. lanak 28. stavak 5. i lanak 37. stavak 9. te kom. uz te
odredbe.
2. Ustavne osnove za zabranu djelovanja udruge
Pravo graana na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka
ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna
ili druga uvjerenja i ciljeve spada meu temeljne osobne i politike slobo-
de i prava (arg. ex lanka 43. stavak 1. URH). U ostvarivanju toga svoga
prava oni mogu slobodno osnivati politike stranke, sindikate i druge ud-
ruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati.
Kao i ostale temeljne slobode i prava, i pravo na udruivanje moe se
ograniiti samo zakonom da bi se (1) zatitila sloboda i prava drugih ljudi
te (2) pravni poredak, javni moral i zdravlje (arg. ex lanka 16. URH). U
skladu s tom opom odredbom o razlozima za ogranienje temeljnih slo-
boda i prava trebalo bi uzeti da bi se zbog njih svakako moglo ograniiti i
pravo na slobodno udruivanje.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je, meutim, zabranom nasil-
nog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka te neovisnosti, jedin-
stvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (lanak 43. stavak
2. URH). Ciljevi i aktualno ponaanje udruga stoga ne bi nikako smjeli
biti u protivnosti s tom zabranom.
Iz navedenih odredaba lanka 16. i 43. URH mogue je izvesti sljedee
osnovne konstatacije: Prvo, sloboda udruivanja moe se ograniiti odnos-
no ograniena je radi zatite vrijednosti navedenih u odredbama lanka
16. i lanka 43. stavka 2. URH. Drugo, te su vrijednosti taksativno nave-
dene. Tree, radi zatite tih vrijednosti mogue je i zabraniti rad udruga.
Granice slobode udruivanja postavljene u URH-u u bitnome odgova-
raju rjeenju prihvaenom u Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda iz 1950. (EK). Prema lanku 11. EK nikakva se
ogranienja ne mogu postavljati ostvarenju prava na slobodu udruivanja,
osim onih koja su propisana zakonom i koja su u demokratskom drutvu
prijeko potrebna radi interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i mira,
radi spreavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi
zatite prava i sloboda drugih. Od primjene toga lanka izuzeti su pripad-
nici oruanih snaga, policije ili dravne uprave.
113
ZAKON O UDRUGAMA
3. Razlozi za zabranu
3.1. Openito
Razlozi za zabranu, okolnosti koje imaju znaenje materijalnopravnih
pretpostavki o kojima ovisi osnovanost prijedloga za zabranu, taksativno
su navedeni. To znai da se samo zbog tih razloga moe zabraniti djelova-
nje udruge. Prijedlog za zabranu koji bi bio podnesen iz kojeg drugog raz-
loga ne bi bio doputen.
Kljuno pitanje koje se postavlja u vezi s razlozima za zabranu navede-
nim u lanku 35. jest, jesu li svi ti razlozi u skladu s Ustavom.
3.2. Razlog iz lanka 35. toke 1. ZU
Djelovanje udruge kojim se nasilno ugroava demokratski ustavni po-
redak te neovisnost, jedinstvenost i teritorijalna cjelovitost Republike Hr-
vatske (lanak 35. toka 1. ZU) zabranjeno je Ustavom (lanak 43. stavak
2.). Zato bi trebalo uzeti da taj razlog za zabranu djelovanja udruge nije u
protivnosti s Ustavom.
Da bi sud smio zakljuiti da postoji razlog iz lanka 35. toke 1. ZU, tre-
bao bi utvrditi:
(1) odreeno djelovanje udruge kao takvo, dakle takvo (trajnije) zbilj-
sko u okviru ili posredstvom udruge organizirano ponaanje njezinih la-
nova i tijela koje bi se moglo njoj pripisati, odnosno zbog kojega bi se ona
mogla smatrati odgovornom;
(2) njegov nasilan karakter, da, dakle, ono izlazi izvan okvira standar-
dnih metoda politikog djelovanja u demokratskom drutvu te da se ciljevi
toga djelovanja nastoje nametnuti primjenom psihike i/ili fizike prisile;
te
(3) uzronu vezu izmeu takvog djelovanja i ugroenosti demokratskoga
ustavnog poretka te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti
Republike Hrvatske.
Pritom ne bi bilo dovoljno utvrditi bilo kakvu razinu uzrone veze i ug-
roenosti zatiene pravnopolitike vrijednosti. Tako ne bi bila dostatna
tek puka teorijska mogunost povrede zatienih pravnopolitikih vrijed-
nosti, ve bi bilo potrebno uiniti vjerojatnim realnu i ozbiljnu mogunost
(opasnost) njihove nasilne povrede. S druge strane, i tetna posljedica
koja bi mogla nastupiti morala bi biti ozbiljna u smislu da bi zbiljski tan-
girala te vrijednosti.
Ugroavajua djelatnost udruge trebala bi postojati u vrijeme s obzi-
rom na koje se odluuje o osnovanosti prijedloga za zabranu, dakle u vri-
jeme zakljuenja glavne rasprave u prvostupanjskom postupku. Ako bi
114
ona prije toga prestala, npr. iskljuivanjem za protupravno ponaanje od-
govornih lanova, smjenom i/ili razrjeenjem odgovornih tijela, otpao bi i
taj razlog za zabranu.
3.3. Razlog za zabranu iz lanka 35. toke 2. ZU
Usmjerenost djelovanja udruge na druge aktivnosti koje su zabranjene
Ustavom ili zakonom kao razlog za zabranu njenoga djelovanja (lanak
35. toka 2) takoer ne bi bila u protivnosti s Ustavom, barem ne u dijelu
u kojem bi ono bilo u protivnosti s drugim ustavnim zabranama. Tako bi
se moglo zabraniti djelovanje udruge kojim bi se poticao ili primjenjivao
prisilni ili obvezatan rad (arg. ex lanak 23. stavak 2. URH), koje bi se
sastojalo u pozivanju ili poticanju na rat, upotrebu nasilja, na nacionalnu,
rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti (lanak 39. URH),
koje bi imalo za cilj uspostavu odreenih monopola (arg. ex 49. stavak 2.
URH). Meutim, i svako djelovanje koje bi bilo usmjereno na ograniava-
nje ili onemoguivanje ostvarivanja i drugih prava i sloboda zajamenih
Ustavom bilo bi, zapravo, takoer zabranjeno Ustavom. Ustavom bi bilo
zabranjeno i svako djelovanje koje bi imalo za cilj izbjegavanje dunosti
utvrenih Ustavom, npr. dunosti da se sudjeluje u podmirenju javnih
trokova u skladu s gospodarskim mogunostima (lanak 51. stavak 1. URH)
itd. Konano, i usmjerenost djelovanja udruge na zakonom zabranjene ak-
tivnosti moglo bi biti prihvatljivo kao razlog za njegovu zabranu jer treba
pretpostaviti da su zakoni u skladu s Ustavom i da u tom smislu svoje
uporite za odreene zabrane izvode iz Ustava.
Ipak, ono to bi u vezi s ovim razlogom za zabranu tebalo izazvati pa-
nju jest okolnost da je on imperativno postavljen (Djelovanje udruge za-
branit e se), neovisno o tome o kakvoj se povredi kakve zabrane radi. U
okviru toga razloga ne uzima se u obzir intenzitet i ozbiljnost povrede, ali
ni stupanj ugroenosti zatiene pravnopolitike vrijednosti. Apsolutizira-
na je svaka usmjerenost na zabranjene aktivnosti. Neprimjerenost naina
na koji je impostiran ovaj razlog najbolje pokazuje okolnost da su odreena
protupravna djelovanja sankcionirana samo kao prekraji, neka povlae
tek imovinskopravne konzekvencije, neke odreene statusne itd. Zato bi
se taj razlog, onako kako je redigiran, u odreenim politikim uvjetima
mogao i zloupotrijebiti. Zato bi se, strogo uzevi, moglo postaviti i pitanje
njegove ustavnosti, jer predvienu sankciju nije doveo u proporciju s ug-
roenou ili povredom zatiene pravnopolitike vrijednosti (naelo pro-
porcionalnosti).
Zbog navedenog, bilo bi nuno pojam usmjerenosti na druge zabranjene
aktivnosti shvatiti kao usmjerenost na takve druge zabranjene aktivnosti
115
ZAKON O UDRUGAMA
koje dovode u pitanje elementarne postulate demokratskoga ustavnog po-
retka, kojima se ugroavaju slobode i prava drugih, odnosno zdravlje i jav-
ni moral. Bilo bi, zapravo, nuno ovaj razlog svesti na prvi, etvrti i peti
razlog iz lanka 35, kao razloge koji su Ustavom izrijekom predvieni kao
osnove za zabranu ili ogranienje prava na slobodno udruivanje.
Da bi sud zbog ovog razloga mogao zabraniti djelovanje udruge, bilo bi
potrebno da utvrdi:
(1) odreeno djelovanje udruge kao takvo (v. ad 3.1. i 3.2) te
(2) njegovu usmjerenost premda ZU govori na druge aktivnosti
prema drugim ciljevima koji su zabranjeni Ustavom ili zakonom, a ne oni-
ma navedenim u lanku 35. toki 1. URH, odnosno (u jednoj drugoj inter-
pretativnoj varijanti) ako se to djelovanje sastoji u aktivnostima kojima se
(izravno) ne ugroava demokratski ustavni poredak te neovisnost, jedin-
stvenost i tertorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, ali koje su kao tak-
ve zabranjene Ustavom ili zakonom.
3.4. Razlog za zabranu iz lanka 35. toke 3.
Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima utvrenim statu-
tom (lanak 5. stavak 1. ZU) je trei razlog za zabranu djelovanja udruge
(alank 35. toka 3. ZU). S obzirom na to da udruga moe od osnutka
obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvreni statutom (lanak
5. stavak 1. ZU), svaka djelatnost koja ne bi bila u skladu s ciljevima pos-
tavljenim u statutu bila bi razlogom za obvezatnu zabranu njezina djelo-
vanja. Takva bi sankcija, strogo uzevi, meutim, bila protivna okolnosti
da udruga uz djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvreni statu-
tom moe obavljati i djelatnosti kojima se stjee prihod, sukladno zakonu
(lanak 5. stavak 2. ZU). Pored toga, budui da udruga samostalno i slo-
bodno, u granicama postavljenim Ustavom i zakonom, utvruje svoje
ciljeve koje tek formalno definira u statutu, treba uzeti da bi sankcionira-
nje svake djelatnosti koja nije u skladu s ciljevima utvrenim statutom
bilo neprimjereno svrsi i da se njime nepotrebno ograniava pravo na slo-
bodu udruivanja, te da bi stoga bilo protuustavno (zbog povrede naela
proporcionalnosti).
Zato obavljanje djelatnosti kojima se ostvaruju i drugi ciljevi pored ili
umjesto onih utvrenih statutom, ako bi se radilo o ciljevima koji bi sta-
tutom udruge mogli biti utvreni kao njeni ciljevi, ne bi samo po sebi tre-
balo biti razlogom za zabranu njezina djelovanja. Tek ako bi se tim izvan-
statutarnim djelatnostima ostvarivali zabranjeni ciljevi, npr. ako bi se,
izmeu ostalog obavljale djelatnosti radi stjecanja dobiti za lanove udruge
ili tree osobe (lanak 5. stavak 4. ZU), trebalo bi primijeniti zabranu
116
djelovanja kao krajnju sankciju. Bilo bi, dakle, potrebno uspostaviti odre-
enu razinu permisivnosti u djelovanju udruga, odnosno sankcionirati
zabranom samo takva obavljanja djelatnosti kojima se izlazi izvan okvira
djelatnosti koje bi udruga mogla statutom predvidjeti kao svoje djelatnos-
ti, odnosno koje i inae moe obavljati prema zakonu.
Da bi sud smio zabraniti djelovanje udruge zbog ovog razloga, bilo bi
potrebno da utvrdi:
(1) da udruga obavlja odreene djelatnosti te da
(2) te djelatnosti nisu u skladu s ciljevima udruge utvrenim statutom.
3.5. Razlog za zabranu iz lanak 35. toke 4.
Za razliku od prva tri razloga za zabranu navedena u lanku 35., koji
su apsolutno impostirani u smislu da je sud duan odrediti zabranu im
utvrdi da su djelovanjem ugroene odreene vrijednosti, njegovu usmje-
renost ili vrstu djelatnosti, razlog iz toke 4. je relativan utoliko to e sud
zabraniti djelovanje udruge samo ako je to potrebno radi zatite sloboda i
prava drugih osoba. Upravo s obzirom na relativnost (relativiziranost)
toga razloga, postavlja se pitanje bi li sud mogao svojom odlukom i parci-
jalno zabraniti djelovanje udruge one oblike djelovanja odnosno u onoj
mjeri koliko je to potrebno radi zatite sloboda i prava drugih osoba.
Razlog iz toke 5. je oito u skladu s Ustavom (arg. ex lanak 16. URH).
Da bi sud smio zabraniti djelovanje udruge zbog ovoga razloga, morao
bi utvrditi:
(1) odreeno djelovanje udruge kao takvo,
(2) uzronu vezu izmeu toga djelovanja i ugroenosti odnosno povre-
de sloboda i prava drugih osoba te
(3) podobnost zabrane da se ta ugroenost otkloni.
U svakom sluaju, pri ocjenjivanju je li zabrana potrebna radi zatite
sloboda i prava drugih osoba, trebalo bi voditi brigu o tome da se zatitom
tih sloboda i prava ne dovode u pitanje zatita prava i sloboda lanova ud-
ruge. Bilo bi, dakle, nuno stanovito vrednovanje pravnih pozicija u koli-
ziji.
3.5. Razlog za zabranu iz lanka 35. toke 5.
I razlog iz lanak 35. toke 5. je relativnog karaktera utoliko to e sud
zabraniti djelovanje udruge samo i u mjeri u kojoj je to potrebno radi zati-
te zdravlja i javnog morala.
Da bi sud smio zbog ovog razloga zabraniti djelovanje udruge, morao bi:
(1) utvrditi odreeno djelovanje udruge kao takvo,
117
ZAKON O UDRUGAMA
(2) ugroenost ili povredu zdravlja ili javnog morala,
(3) uzronu vezu izmeu djelovanja udruge i te ugroenosti
Pokretanje postupka pred sudom
lanak 36.
(1) Svatko moe podnijeti prijavu o postojanju razloga za zabranu djelovanja
udruge upanijskom dravnom odvjetniku nadlenom prema sjeditu udruge.
(2) Ako nadleni upanijski dravni odvjetnik na temelju podnesene prijave ili
po slubenoj dunosti ocijeni da postoje razlozi iz lanka 35. ovoga Zakona, pod-
nijet e prijedlog za zabranu djelovanja udruge upanijskom sudu nadlenom
prema sjeditu udruge.
(3) Postupak zabrane djelovanja udruge vodi se, ako to ovim Zakonom nije
drukije odreeno, prema odredbama Zakona o parninom postupku. Postupak
za zabranu djelovanja je hitan.
1. Sadraj lanka
Ovim lankom utvren je krug osoba legitimiranih za prijavu postojanja
razloga za zabranu, tijelo ovlateno za pokretanje postupka za zabranu,
inicijelni akt kojim se taj postupak pokree, sud kojemu se taj akt podnosi
te pravna priroda i opi supsidijarni izvor prava za postupak zabrane.
2. Osobe legitmirane za podnoenje prijave
Svatko moe podnijeti prijavu o postojanju razloga za zabranu djelovanja
udruge (stavak 1). U tom smislu bi se moglo govoriti o tzv. denuntiatio po-
pularis. Osoba koja podnosi prijavu nema, meutim, nikakvih daljnjih ov-
lasti u vezi s tom prijavom, odnosno u samom postupku pred sudom.
Dravno odvjetnitvo je, meutim, postupak za zabranu djelovanja ud-
ruge ovlateno pokrenuti i po slubenoj dunosti (arg. ex stavka 2). U pos-
tupku koji bi pokrenulo ono bi imalo ius standi in iudicio, imalo bi pravni
poloaj stranke (arg. ex lanka 78. ZPP).
3. Tijelo nadleno za pokretanje postupka
Za pokretanje postupka za zabranu nadleno je upanijsko dravno od-
vjetnitvo prema sjeditu udruge (stavak 1).
118
4. Inicijelni akt
Postupak za zabranu pokree se prijedlogom a ne tubom, premda je
postupak zabrane u osnovi parnini postupak. Taj bi prijedlog trebao sa-
dravati sve to bi inae trebala sadravati i tuba, dakle odreen zahtjev
u pogledu glavne stvari i sporednih traenja, injenice na kojima se taj
zahtjev temelji, dokaze kojima se te injenice potkrjepljuju, a i druge po-
datke koje mora imati svaki podnesak (arg. ex lanka 186. ZPP u vezi s
lankom 36. stavkom 3. ZU). U prijedlogu bi trebalo naznaiti i vrijednost
predmeta spora jer je to vano radi naknade trokova postupka, ali i za
ocjenu dopustivosti revizije (arg. ex lanak 186. stavka 2. ZPP).
5. Nadleni sud
Za suenje u prvom je stupnju nadlean upanijski sud nadlean prema
sjeditu udruge (stavak 2).
Budui da postupak za zabranu nije imovinskopravne prirode, upanijski
bi sud o prijedlogu odluivao u sastavu od jednog suca i dva suca porotnika
(arg. ex lanka 42. stavka 2. ZPP).
6. Postupak za zabranu
Budui da se postupak za zabranu djelovanja udruge u pravilu vodi
prema odredbama Zakona o parninom postupku (stavak 3), trebalo bi
zakljuiti da je taj postupak parnini postupak (arg. ex lanak 1. ZPP).
Pravila toga zakona se supsidijarno primjenjuju u smislu da se primjenjuju
osim ako posebnnim pravilima o postupku utvrenom u ZU-u nije drukije
odreeno.
7. Hitnost postupka
Postupak za zabranu je hitan (stavak 3). Hitnost postupka pojaana je
i rokovima u kojima se odreene radnje moraju poduzeti (v. lanak 37. i
kom uz taj lanak).
119
ZAKON O UDRUGAMA
Postupak pred sudom prvog stupnja
lanak 37.
(1) Sud e bez odgode prijedlog za zabranu djelovanja iz lanka 36. stavka
2. ovoga Zakona, dostaviti osobi koja je u vrijeme podnoenja prijedloga za zab-
ranu djelovanja udruge bila ovlatena zastupati udrugu, odnosno, ako se toj oso-
bi dostava ne moe izvriti ili je ona sprijeena uredno zastupati udrugu sud e
postaviti privremenog zastupnika izmeu odvjetnika na podruju toga suda.
(2) Raspravu o prijedlogu za zabranu djelovanja udruge sud je duan odrati
u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga zastupniku udruge u skladu s od-
redbama stavka 1. ovoga lanka. Vrijeme i mjesto odravanja roita sud je du-
an objaviti putem dnevnog tiska najmanje tri dana prije odravanja roita.
(3) Svaki lan udruge ovlaten je umijeati se u postupak na strani udruge.
Ako sudjelovanje u postupku prijavi vie od dva lana udruge, ti su lanovi duni
odrediti svog zajednikog zastupnika u roku koji e im odrediti sud. Ako se u
tome ne sloe, predsjednik vijea odredit e im zajednikog zastupnika izmeu
odvjetnika na podruju toga suda, na njihov troak.
(4) Sud moe odrati raspravu te donijeti odluku i ako uredno pozvane osobe
ne dou na roite, na to e se one u pozivu za raspravu izriito upozoriti.
(5) Na temelju odrane rasprave sud presudom izrie zabranu djelovanja ili
odbija prijedlog.
(6) Sud izrie i javno objavljuje presudu na raspravi.
(7) U obrazloenju presude o zabrani djelovanja udruge moraju se navesti
razlozi zbog kojih je djelovanje udruge zabranjeno.
(8) Presudom kojom zabranjuje djelovanje udruge sud mora odluiti i o imo-
vini udruge.
(9) Presuda se mora izraditi u pisanom obliku i njezin ovjereni prijepis otpre-
miti strankama i nadlenom sudu radi provedbe steaja u roku od tri dana od
dana objave.
(10) Izreka pravomone presude o zabrani djelovanja udruge objavit e se u
Narodnim novinama.
(11) Trokovi postupka predujmljuju se iz sredstava prorauna suda i naplatit
e se po slubenoj dunosti u steajnom postupku iz imovine udruge ako bude
zabranjen njen rad.
1. Sadraj lanka
Odredbama lanak 37. relativno detaljno su utvrene specifinosti pro-
cedure za zabranu kome se prijedlog dostavlja, u kom se roku mora odr-
ati roite za raspravu, tko je ovlaten intervenirati u postupak, kada se
roite moe odrati, kako se donosi i objavljuje presuda, kakav mora biti
120
njezin sadraj, kako mora biti obrazloena, u kojem se roku mora izraditi
i dostaviti te objaviti, kako se predujmljuju i tko snosi trokove postupka.
Postupak u povodu albe ureen je lankom 38 (v.).
2. Pasivna stranka
U postupku za zabranu pasivna je stranka svakako udruga. Prijedlog
za zabranu dostavlja se primarno osobi koja je u vrijeme podnoenja pri-
jedloga za zabranu djelovanja bila ovlatena zastupati udrugu. Premda se
pravnim osobama dostava obavlja na njihovu adresu (lanak 134. stavak
1. ZPP), budui da se prijedlog mora dostaviti zastupniku, pismeno bi mo-
ralo biti naslovljeno na njega osobno i za tu bi dostavu vrijedila pravila o
dostavi fizikoj osobi, to znai da bi se zastupniku dostava mogla obaviti
na adresi udruge, ali i na njegovoj osobnoj adresi (adresi stanovanja) (la-
nak 141. ZPP). Treba uzeti da se u ZU-u inzistira na osobnoj dostavi zas-
tupniku zato da bi se izbjegla mogunost da se dostavom udruzi kao prav-
noj osobi prijedlog ne preda osobi koja je ovlatena zastupati udrugu, da
ono ne dospije u prave ruke.
Ako se osobi koja je u vrijeme podnoenja prijedloga bila ovlatena za
zastupanje dostava ne moe obaviti ili ako je ona sprijeena uredno zastu-
pati udrugu, sud je duan udruzi postaviti privremenog zastupnika (sta-
vak 1). Nemogunost osobne dostave osobi ovlatenoj za zastupanje ne
mora znaiti da ona ne bi mogla biti obavijetena o prijedlogu da je on
dostavljen udruzi kao pravnoj osobi, kada bi bilo koja osoba koja je anga-
irana u udruzi mogla pismeno preuzeti i o njegovu sadraju obavijestiti
zastupnika. Upravo se stoga ini neadekvatnim promptno postavljanje
privremenog zastupnika.
Dostavu bi, zapravo, trebalo obaviti udruzi neposredno po opim pra-
vilima o dostavi pravnoj osobi te osobi ovlatenoj za zastupanje osobno,
kad ZU ve na tome inzistira. Tek ako se ovlatena osoba ne bi pojavila
na prvom roitu unato tome to je dostava udruzi uredno obavljena, ud-
ruzi bi se mogao postaviti privremeni zastupnik, uz uvjet da dostava ne bi
bila obavljena i osobi ovlatenoj za zastupanje.
Ostaje nejasnim to bi znaila sintagma sprijeenost osobe ovlatene
za zastupanje da uredno zastupa udrugu i kako bi se takva sprijeenost
utvrivala. Svakako bi se o takvoj sprijeenosti moglo govoriti kad bi se
ovlatena osoba nalazila u pritvoru ili zatvoru, kad bi bila odsutna za due
vrijeme, kad bi bila nepoznata boravita, kad bi umrla, itd.
Privremeni zastupnik bi se odreivao iz reda odvjetnika sa sjeditem
na podruju nadlenoga upanijskog suda.
121
ZAKON O UDRUGAMA
Nakon to bi postavio privremenog zastupnika, sud bi mu bio duan
dostaviti prijedlog.
Ovlasti privremenog zastupnika prestajale bi im bi voenje postupka
preuzela osoba ovlatena za zastupanje udruge.
Postavljeni zastupnik, zato to bi bio svojevrsni zakonski zastupnik, ne
bi imao pravo na naknadu trokova i nagradu za zastupanje kao odvjet-
nik koji je punomonik.
3. Rok za odravanje rasprave
Roita za raspravu o prijedlogu sud je duan odrati u roku od 15
dana od dana dostave prijedloga zastupniku udruge (stavak 2).
Rok od 15 dana je krajnji rok. Sud taj rok moe skratiti. Ipak taj rok
mora biti dostatan da se protupredlagatelj moe pripremiti za raspravu.
Rok je instruktivan.
Moglo bi se primijetiti da se nepotrebno inzistiralo na tako kratkom
roku jer e se esto upravo zbog nemogunosti da se protupredlagatelj
pripremi roite morati odgoditi, odnosno da e se morati odgoditi radi
prikupljanja dokaza itd.
Iako to zakonom nije izrijekom predvieno, dravni bi odvjetnik mo-
gao predloiti izricanje privremene zabrane djelovanja udruge sve dok se
spor pravomono ne okona po opim pravilima o predlaganju privreme-
nih mjera radi osiguranja nenovanih trabina (arg. ex lanka 299. OZ).
Treba uzeti da bi se rok od 15 dana u sluaju u kojemu je udruzi pos-
tavljen privremeni zastupnik raunao od dostave prijedloga tom zastup-
niku.
4. Objavljivanje obavijesti o roitu
Sud je duan vrijeme i mjesto odravanja roita objaviti putem dnev-
nog tiska najmanje tri dana prije odravanja roita (stavak 2). Trokove
objavljivanja obavijesti predujmljivao bi sud (arg. ex stavka 11).
5. Intervencija
U postupak je ovlaten umijeati se svaki lan udruge (stavak 3). On
ne bi bio duan posebno dokazivati svoj pravni interes jer bi njegova legi-
timacija za intervenciju proizlazila iz zakona. Ipak, on bi morao dokazati
barem na razini vjerojatnosti da je lan udruge.
122
Ako sudjelovanje u postupku prijave vie od dva lana udruge, oni su
duni odrediti zajednikog zastupnika u roku koji e im sud odrediti. Ako
se o tome ne sloe, sud e im postaviti zajednikog zastupnika iz reda od-
vjetnika na podruju nadlenoga suda, na njihov troak. (Stavak 3) Iz ci-
tirane odredbe moglo bi se zakljuiti da ako bi u postupak intervenirala
samo dva lana udruge, oni ne bi morali imenovati zajednikog zastupnika.
Tek ako bi interveniralo vie od dvoje lanova, morali bi to uiniti. Ono
to se, meutim, htjelo rei tom odredbom bilo je vjerojatno to da dva ili
vie umjeaa moraju imenovati zajednikog zastupnika.
Problem postavljanja zajednikog zastupnika se utoliko komplicira to
svi lanovi udruge ne moraju intervenirati na strani iste stanke. U pravilu
oni e intervenirati na strani protupredlagatelja (udruge) i tada nee mo-
rati dokazivati svoj pravni interes jer bi trebalo uzeti da je u njihovu inte-
resu kao lanova da se djelovanje udruge ne zabrani. Meutim, njima bi
trebalo dopustiti da interveniraju i na strani predlagatelja (dravnog
odvjetnika) ako bi uinili vjerojatnim postojanje svoga posebnog interesa
za to.
U sluaju da pojedini lanovi interveniraju na strani razliitih strana-
ka, dunost imenovanja zajednikog zastupnika ticala bi se samo onih koji
su intervenirali na strani iste stranke.
Postavljeni zastupnik, ak i kad bi ga sud postavio, bio bi duan slijediti
upute intervenijenata kao svojevrsni dobrovoljni ili prisilni punomonik.
U sluaju kolizije tih uputa, bio bi duan slijediti onu koja je u opem
interesu svih intervenijenata, dakle koja je naelno povoljna s aspekta
stranke kojoj su se pridruili.
Pojedini lanovi mogli bi intervenirati u postupak do zakljuenja glav-
ne rasprave u postupku pred prvostupanjskim sudom (arg. ex 38. stavak
1. ZU).
lanovi udruge koji bi intervenirali u postupak bili bi umjeai s polo-
ajem jedinstvenih suparniara zato to bi se presuda jednako odnosila na
njih kao i na stranku (lanak 201. i 209. ZPP).
6. Odravanje rasprave
Sud je ovlaten odrati i donijeti odluku ak i ako uredno pozvane oso-
be, ukljuujui i dravnog odvjetnika, ne dou na roite, na to se u pozi-
vu za raspravu moraju izrijekom upozoriti (stavak 4). To znai da u pos-
tupku za zabranu nema mirovanja postupka (arg. a contrario ex lanka
215. ZPP).
123
ZAKON O UDRUGAMA
Sud bi mogao zakljuiti raspravu i donijeti odluku ak i kad obje ili ba-
rem jedna od stranaka nije pristupila samo ako na temelju procesnog ma-
terijala koji je uspio prikupiti na roitu to moe uiniti. Budui da e u
pravilu protupredlagatelj (udruga) tek na roitu dati svoj odgovor na pri-
jedlog, treba oekivati da e se roite morati odgoditi.
U nekim sluajevima se postupak za zabranu moe pretvoriti u vrlo te-
ku parnicu u kojoj e sud morati utvrivati sloeno injenino stanje.
7. Meritorne odluke
Na temelju odrane rasprave, sud donosi presudu kao meritornu odluku
kojom moe izrei predloenu zabranu djelovanja ili prijedlog za zabranu
odbiti (stavak 5).
Sud moe prijedlog odbaciti ako utvrdi da ne postoje pozitivne proces-
ne pretpostavke odnosno da postoje procesne smetnje. Ako bi prijedlog bio
podnesen zbog razloga zbog kojeg se ne moe podnijeti, sud bi ga trebao
odbaciti kao nedoputen zbog nedoputenosti puta pravne zatite.
Sud bi bio ovlaten odbiti prijedlog za zabranu ako bi utvrdio da razlog
zbog kojega se inae zabrana moe zatraiti, i zbog kojega je zatraena,
ne postoji, odnosno da nije dokazano da postoji.
Teret dokaza da razlog za zabranu postoji bio bi na dravnom odvjet-
niku.
8. Javno objavljivanje presude
Sud je duan odmah po zakljuenju rasprave na roitu javno objaviti
presudu (arg. ex stavka 6). Ako je tijekom postupka javnost bila iskljue-
na iz razloga predvienih zakonom (lanak 307. ZPP), javno e se proita-
ti samo njezina izreka, dok e javna objava razloga ovisiti o odluci suda
(lanak 336. stavak 3. ZPP).
9. Obrazloenje presude
Obrazloenje presude kojom se odluuje o prijedlogu za zabranu mora
sadravati sve to i obrazloenje svake presude (lanak 338. stavak 4. ZPP).
U presudi kojom se izrie zabrana svakako moraju biti izloeni razlozi za
to (stavak 7).
124
10. Odluka o imovini udruge
Presudom kojom se zabranjuje djelovanje udruge sud mora odluiti i o
imovini udruge (stavak 8), to znai da sud moe, ako za to postoje oprav-
dani razlozi s obzirom na okolnosti sluaja, odrediti da se imovina udruge
preda odreenoj ustanovi, zakladi, fundaciji ili udruzi koja ima iste ili sline
djelatnosti i ciljeve kao i udruga iji je rad zabranjen (lanak 34. stavak 4.
ZU). Pitanje je bi li sud mogao donositi odluku i o tome da se s imovinom
udruge disponira u skladu sa statutom. ini se da bi on mogao voditi brigu
i o odredbama statuta o disponiranju imovinom udruge u sluaju njezina
prestanka ako to ne bi kolidiralo s njegovim navedenim ovlatenjem da
disponira imovinom udruge. On tim odredbama svakako ne bi bio vezan.
11. Izrada i otprema presude
Presuda se mora izraditi u pisanom obliku i njezin ovjereni prijepis
otpremiti strankama i nadlenom sudu radi provedbe steaja u roku od
tri dana od dana objave (stavak 9).
Rok od tri dana radi izrade i otpreme presude je instruktivan.
Sud bi ovjereni prijepis bio duan otpremiti dravnom odvjetniku, oso-
bi ovlatenoj za zastupanje udruge odnosno privremenom zastupniku te
umjeaima odnosno njihovu zajednikom zastupniku.
12. Objava presude o zabrani
Izreku pravomone presude o zabrani djelovanja udruge sud je duan
obajaviti u Narodnim novinama (stavak 10). Trokove za tu objavu pre-
dujmljuje sud iz svojih proraunskih sredstava (stavak 11). Premda to
nije izrijekom reeno, radi pruanja satisfakcije udruzi protiv koje je pok-
renut postupak radi zabrane djelovanja, trebalo bi objaviti i izreku presu-
de kojom je prijedlog za zabranu odbijen.
13. Trokovi postupka
Trokovi postupka, ukljuujui i one dravnog odvjetnika, odnosno tro-
kovi za izvoenje dokaza koje je predloio dravni odvjetnik (lanak 162.
ZPP) i ije je izvoenje odredio sud po slubenoj dunosti (lanak 7. sta-
vak 3. ZPP), ali i trokovi privremenog zastupnika udruzi, predujmljuju
125
ZAKON O UDRUGAMA
se iz sredstava prorauna suda (stavak 11). Te je trokove sud duan nap-
latiti po slubenoj dunosti u steajnom postupku iz imovine udruge ako
bude zabranjen njen rad (stavak 11).
U ZU-u nije rijeeno pitanje prava udruge i njezinih umjeaa na nak-
nadu trokova koji su im bili izazvani neosnovanim prijedlogom dravnog
odvjetnika. Treba uzeti da bi oni, naalost, morali sami derfinitivno sno-
siti svoje trokove (arg. ex lanka 162. stavka 3. ZPP).
14. Pokretanje steajnog i likvidacijskog postupka
Kad presuda o zabrani postane pravomona, prvostupanjski sud bi bio
duan dostaviti tu presudu nadlenom sudu radi otvaranja steajnog pos-
tupka (arg. ex 28. stavak 5; v. kom uz lanak 28), svakako ako bi ocijenio da
za to postoji koji od zakonom predvienih steajnih razloga. U suprotnom
on bi svoju presudu trebao dostaviti nadlenom tijelu uprave, koji bi bio du-
an pokrenuti likvidacijski postupak (arg. ex lanka 32. stavak 1. ZU).
alba
lanak 38.
(1) Protiv presude suda kojom je odlueno o prijedlogu za zabranu rada ud-
ruge, dravni odvjetnik, osoba ovlatena za zastupanje udruge, odnosno osoba
koja je zamjenjuje, te svaki lan udruge koji je prijavio svoje sudjelovanje u pr-
vostupanjskom postupku do zakljuenja rasprave, mogu podnijeti albu Vrhov-
nom sudu Republike Hrvatske, u roku od osam dana od dana dostave presude.
(2) alba protiv presude o zabrani djelovanja udruge ne zadrava njeno izvr-
enje.
(3) alba se dostavlja na odgovor. Rok za odgovor na albu je osam dana.
(4) Pravovremenu i doputenu albu sud e dostaviti Vrhovnom sudu Repub-
like Hrvatske zajedno sa svim spisima u roku od tri dana od dana primitka odgo-
vora na albu, odnosno isteka roka za njezino podnoenje.
(5) Vrhovni sud Republike Hrvatske duan je donijeti odluku o albi u roku od
osam dana od dana primitka albe sa spisima.
1. Sadraj lanka
Odredbama lanka 38. utvren je krug subjekata ovlaenih na albu,
sud kojemu se alba podnosi, rok za njezino podnoenje, nesuspenzivnost
albe, dvostranost albe, rok za dostavu albe sudu koji je ovlaten da o
njoj odluiti, te rok u kojemu je taj sud duan u povodu albe odluiti.
126
Budui da ZU-om nije rijeeno pitanje izvanrednih pravnih lijekova,
treba uzeti da bi oni bili doputeni po opim pravilima ZPP-a (arg. ex lan-
ka 36. stavka 3. ZU)
2. Osobe i tijela legitimirani na albu
Protiv presude kojom je odlueno o prijedlogu za zabranu rada udruge
pravo na albu pripada (1) dravnom odvjetniku, (2) osobi ovlatenoj za
zastupanje udruge, odnosno osobi koja je zamjenjuje te (3) svakom lanu
udruge koji je prijavio svoju sudjelovanje u prvostupanjskom postupku do
zakljuenja rasprave (stavak 1).
Treba uzeti da bi dravni odvjetnik albu mogao podnijeti i kad bi sud
prihvatio njegov prijedlog, ako bi naknadno naao da za to postoje razlozi.
To odgovara njegovoj misiji tijela koje skrbi o zatiti objektivne zakonitosti.
Osoba ovlatena za zastupanje podnosila bi albu u ime i za raun ud-
ruge, premda bi iz slova ZU bilo mogue izvesti i zakljuak da bi ona to
radila u svoje ime.
Mogunost intervencije ograniena je do zakljuenja glavne rasprave u
prvostupanjskom postupku, pa je stoga i pravo na albu priznato samo
osobama koje su intervenirale do toga momenta.
3. Sud kome se alba podnosi i sud koji odluuje o albi
alba se podnosi prvostupanjskom sudu (arg. ex stavka 4).
O albi odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske (stavak 1., 4. i 5.).
4. Rok za albu
Rok za albu je osam dana (stavak 1.).
5. Nesuspenzivnost albe
Okolnost da jo tee rok za albu, odnosno da je ona izjavljena, ne od-
gaa nastupanje uinka presude kojom je izreena zabrana djelovanja ud-
ruge (stavak 2).
Nepravomonu presudu sud bi dostavljao i nadlenom registracijskom
uredu.
127
ZAKON O UDRUGAMA
To znai da bi udruga morala odmah prestati s djelovanjem.
6. Dostava albe na odgovor
alba se mora dostaviti protivnoj stranci i njezinim umjeaima na od-
govor. Sud bi morao to uiniti bez odgode.
Rok za odgovor na albu je osam dana (stavak 3).
7. Upuivanje predmeta Vrhovnom sudu
Pravovremenu i doputenu albu prvostupanjski je sud duan dostaviti
Vrhovnom sudu zajedno sa svim spisima u roku od tri dana od dana pri-
mitka odgovora na albu, odnosno isteka roka za njegovo podnoenje (sta-
vak 4). Treba uzeti da bi prvostupanjski sud Vrhovnom sudu trebao pros-
lijediti i naknadno podneseni odgovor na albu (arg. ex lanka 359. stavka
3. ZPP u vezi s lankom 36. stavkom 3. ZU).
8. Rok za odluku u povodu albe
Vrhovni sud je duan donijeti odluku o albi u roku od osam dana od
dana primitka albe sa spisima (stavak 5).
Valja uzeti da bi rokovi za izradu i otpremu odluke koji vrijede za pr-
vostupanjski sud trebali, per analogiam, zbog hitnosti postupka, vrijediti
i za Vrhovni sud.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Prekraji
lanak 39.
(1) Novanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekr-
aj udruga koja:
1. ne vodi popis lanova udruge (lanak 4. stavak 3.),
2. obavlja djelatnosti koje nisu u skladu sa ciljevima utvrenim statutom
(lanak 5. stavak 1.),
3. ne rabi naziv i skraeni naziv udruge u obliku i sadraju u kojem su upi-
sani u registar udruga (lanak 12. stavak 6. i 7.),
4. rabi u pravnom prometu podatke o promjenama prije nego to su upi-
sane u registar udruga (lanak 19. stavak 5.),
128
(2) Za prekraje iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom
od 500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba udruge.
1. Sadraj lanka
Predmet lanka u pitanju su sankcije, u vidu novanih kazni, kojima
zakonodavac sankcionira predviene prekrajne radnje.
2. Sadraj prekrajnih odredbi
Broj prekraja je manji, a iznosi zaprijeenih novanih kazni viestruko
su smanjeni u odnosu na Zakon o udrugama iz 1997. godine. Opeprihva-
eno je miljenje da su ovako odreeni iznosi kazni razmjerniji uinjenim
prekrajima i prilagoeniji platenim mogunostima udruga. Budui da
su kazne za ove prekraje toliko rijetko izricane, smatramo da su jo uvi-
jek u domeni ope prevencije.
Iako je tokom 1. stavka 1. ovoga lanka zaprijeena kazna samo za ne-
voenje popisa lanova udruge, smatramo prikladnim istaknuti da je za
mnoge situacije u kojima se donose vane odluke u tijelima udruge vaan
toan popis lanstva. Sukladno odredbi lanka 13. stavka 3. Pravilnika 11/
02 popis lanova mora sadravati podatke o: osobnom imenu (nazivu za
pravne osobe), datumu roenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji
lanstva (ako su kategorije lanstva utvrene statutom udruge) te datu-
mu prestanka lanstva u udruzi.
Prekrajni postupak u nadlenosti je prekrajnih sudova i vodi se suk-
ladno odredbama Zakona o prekrajima (Narodne novine, broj 88/02,
122/02).
129
ZAKON O UDRUGAMA
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Usklaivanje s odredbama ovoga Zakona
lanak 40.
(1) Danom primjene ovoga Zakona udruge nastavljaju djelovati pod uvjetima
utvrenim svojim statutom i ovim Zakonom.
(2) Ministarstvo nadleno za poslove ope uprave, dostavit e zbirke isprava
udruga koje su upisane u Registar udruga Republike Hrvatske, u roku od 30 dana
od dana primjene ovoga Zakona, nadlenim uredima dravne uprave.
(3) Ured dravne uprave, u roku od 90 dana od preuzimanja zbirke isprava
udruga, po slubenoj dunosti e izvriti upis preuzetih udruga u registar udruga.
(4) Danom primjene ovoga Zakona ministarstvo nadleno za poslove ope
uprave prestaje voditi Registar udruga Republike Hrvatske prema odredbi lan-
ka 15. stavka 1. podstavka 2. Zakona o udrugama (Narodne novine, br. 70/97,
106/97 i 20/00).
1. Sadraj lanka
Odredbe ovoga lanka odreuju nastavak djelovanja postojeih registri-
ranih udruga bez preregistracije te meusobne obveze registracijskih tijela.
2. Nastavak djelovanja udruga
Predlagatelj i zakonodavac pri donoenja ZU osobitu pozornost posvetili
su takvim zakonskim rjeenjima koja nee zahtijevati preregistraciju udru-
ga, odnosno bez obzira na promjenu nadlenosti registracijskih ureda drav-
ne uprave udruge nee morati poduzimati nikakve dodatne aktivnosti mimo
rokova propisanih svojim statutima. Budue promjene podataka udruga e
prijaviti uredu dravne uprave prema sjeditu udruge u obliku zahtjeva za
upis promjena u registar i tada e upanijski ured dravne uprave ili ured
Grada Zagreba donijeti svoje rjeenje o upisu tih promjena u registar.
Promjena nadlenosti ureda dravne uprave prema sjeditu udruge trebala
bi olakati i pojeftiniti komunikaciju izmeu dravne uprave i udruge.
3. Preuzimanje zbirki isprava i usklaenje registra
U sijenju 2002. godine Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne sa-
mouprave RH dostavilo je upanijskim uredima dravne uprave, slubama
130
za opu upravu i Gradskom uredu za opu upravu Grada Zagreba doku-
mentaciju udruga koje imaju sjedite u svakoj pojedinoj upaniji ili Gradu
Zagrebu.
Kako su registri i do sada voeni raunalno, vrlo jednostavno su pove-
zani raunalno-komunikacijskim sustavom u jedinstvenu bazu podataka
o udrugama u znatno kraem roku od onoga koji je propisan odredbom
stavka 3. ovoga lanka.
4. Nastavak voenja registra udruga
Dana 1. sijenja 2002. Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samoup-
rave RH prestalo je voditi registar udruga koji je bio propisan odredbama
Zakona o udrugama iz 1997. godine. Ministarstvo po novom ZU ne vodi
Registar udruga Republike Hrvatske ve, sukladno odredbi lanka 14. stav-
ka 4. ZU, to ine uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regional-
ne) samouprave, odnosno u upanijama i Gradu Zagrebu.
Pravilnik o registru udruga
lanak 41.
Ministar nadlean za poslove ope uprave donijet e pravilnik iz lanka 14.
stavka 7. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana primjene ovoga Zakona.
1. Sadraj lanka
Odredba sadri ovlatenje kao i rok u kojem nadleni ministar/ministrica
ima donijeti odgovarajui podzakonski propis (v. kom. uz l. 14. ZU).
2. Dunost donoenja podzakonskog propisa (pravilnika)
Ministrica pravosua, uprave i lokalne samouprave donijela je dana 22.
sijenja 2002. Pravilnik o obrascima i nainu voenja Registra udruga Re-
publike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj koji je
objavljen u Narodnim novinama, broj 11 od 1. veljae 2002. godine.
131
ZAKON O UDRUGAMA
Postupci koji nisu okonani
lanak 42.
(1) Zahtjevi za upis u registar udruga, odnosno postupci pokrenuti temeljem
Zakona o udrugama (Narodne novine, br. 70/97, 106/97 i 20/00), koji nisu okon-
ani do dana primjene ovoga Zakona, bit e okonani po odredbama ovoga Za-
kona.
(2) Udruge i udruenja graana koja nisu uskladila svoje statute sa Zakonom
o udrugama (Narodne novine, br. 70/97, 106/97 i 20/00) do dana primjene ovo-
ga Zakona, smatrat e se brisanima iz registra s tim datumom.
(3) Strane udruge koje se nisu uskladile sa Zakonom o udrugama (Narodne
novine, br. 70/97, 106/97 i 20/00) do dana primjene ovoga Zakona, smatrat e
se brisanima iz registra s tim datumom.
1. Sadraj lanka
lanak odreuje nain okonanja nedovrenih postupaka i sudbinu ud-
ruga koje se nisu uskladile s odredbama starog Zakona o udrugama.
2. Primjena ZU na nedovrene postupke
Svi postupci koji su bili u tijeku u trenutku poetka primjene ZU, okon-
ani su po odredbama ZU.
3. Brisanje neusklaenih domaih udruga
Odredbom lanka 37. stavka 1. Zakona o udrugama iz 1997. godine
bilo je propisano da drutvene organizacije, udruenja graana i udrue-
nja stranaca moraju uskladiti svoje statute s odredbama toga Zakona u
roku est mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona te u tom roku
podnijeti prijavu radi upisa u registar udruga. Rok za usklaenje istekao
je 15. sijenja 1998. Odredbama ovoga stavka ex lege se briu one udruge,
udruenja graana i strane udruge koje notorno ne djeluju i izgubile su
svaki interes za usklaanje, a rokovi za usklaenje su proli prije etiri go-
dine. Uredi dravne uprave ne donose rjeenja o prestanku i brisanju spo-
menutih udruga, ali e popis tih udruga dostaviti Financijskoj agenciji,
univerzalnom pravnom sljedniku ZAP-a i Dravnom zavodu za statistiku
radi ukidanja iro-rauna i matinog broja.
132
4. Brisanje neusklaenih stranih udruga
Strane udruge koje su do 15. srpnja 1997. bile upisane u registar pri
Ministarstvu gospodarstva bile su dune, sukladno odredbi lanka 37.
stavka 4. Zakona iz 1997. godine, zatraiti upis u registar stranih udruga
u roku 90 dana od stupanja na snagu toga zakona. Rok je istekao 15. lis-
topada 1997. Odredbom ovoga stavka one strane udruge koje se do 1. si-
jenja 2002. nisu uskladile, smatraju se brisanima s tim datumom.
lanak 43.
(1) Imovina na kojoj je udruga imala pravo raspolaganja ili pravo koritenja
do donoenja Zakona o udrugama (Narodne novine, br. 70/97, 106/97 i 20/00),
osim imovine sindikalnih udruga na koje se primjenjuju odredbe lanka 38. stavka
3. i 4. Zakona o udrugama (Narodne novine, br. 70/97, 106/97 i 20/00), danom
primjene ovoga Zakna postaje vlasnitvo udruge koja je njezin pravni sljednik.
(2) Imovina udruga koje su prestale postojati, a koje nemaju udrugu koja je
njihov pravni sljednik, danom primjene ovoga Zakona postaju vlasnitvo jedinice
lokalne samouprave na ijem je podruju bilo sjedite udruge.
(3) Na zahtjev zainteresiranih jedinica lokalne samouprave o pravu na imovinu
udruge iz stavka 2. ovoga lanka odluuje ured dravne uprave za imovinsko-
pravne poslove koji svoju odluku dostavlja nadlenom dravnom odvjetniku radi
podnoenja zahtjeva za prijenos te imovine u vlasnitvo jedinica lokalne sa-
mouprave.
1. Sadraj lanka
Odredbe ovoga lanka ureuju pitanja vlasnitva imovine koju su ud-
ruge koristile do 1997. godine i nakon toga same udruge ili njihovi pravni
sljednici te imovine udruga koje su prestale postojati. Ove se odredbe ne
odnose na imovinu sindikalnih udruga.
2. Povrat imovine
Odredbama ovoga stavka zakonodavac je ispravio nepravdu koja je 1997.
godine mnogim udrugama nanesena stupanjem na snagu Zakona o udru-
gama koji se primjenjivao do 31. prosinca 2001., kada su nekretnine u
drutvenom vlasnitvu, na kojima su tada drutvene organizacije imale
pravo raspolaganja ili pravo koritenja, postale vlasnitvo Republike Hr-
vatske (lanak 38. stavak 1. toga Zakona). Za sindikalne udruge i dalje os-
133
ZAKON O UDRUGAMA
taje otvoreno pitanje povrata nekretnina i u tom dijelu obveze Hrvatskog
sabora i Vlade (lanak 38. stavak 3. i 4. toga Zakona). Rokovi koji su sta-
rim Zakonom bili ostavljeni za dogovor o nekretninama izmeu sindikata
nisu iskoriteni, a odavno su istekli. Stoga se od sindikalnih sredinjica
oekuje prijedlog za prijenos nekretnina u vlasnitvo onih sindikata koji
su pravni sljednici biveg Saveza sindikata Hrvatske.
3. Imovina udruga koje su prestale postojati
Imovina onih udruga koje su u meuvremenu prestale postojati, a ne-
maju pravnog sljednika, prijei e u vlasnitvo jedinice lokalne samoupra-
ve. Stavak 3. odreuje postupak po kojem jedinica lokalne samouprave na
ijem je podruju bilo sjedite udruge ostvaruje pravo na imovinu udruge.
Propisi koji prestaju vaiti
lanak 44.
(1) Danom primjene ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o udrugama (Na-
rodne novine, br. 70/97, 106/97 i 20/00).
(2) Propisi doneseni na temelju Zakona o udrugama (Narodne novine, br.
70/97, 106/97 i 20/00) ostaju na snazi do donoenja propisa iz lanka 14. stavka
7. ovoga Zakona.
1. Sadraj lanka
Ovim lankom navedeni su propisi koji stupanjem na snagu, odnosno
poetkom primjene ZU-a prestaju vaiti (zakonski), odnosno ostaju na
snazi (podzakonski). V. i kom. uz sljedei lanak ZU.
2. Posljedice stupanja na snagu, odnosno poetka
primjene ZU
U stavku 2. ovoga lanka dogodila se tiskarska pogreka prilikom objave
u Narodnim novinama, broj 88 od 11. listopada 2001. Provedbeni pro-
pis bio je lociran u lanku 14. stavku 8. ZU-a, a spomenuti lanak i nema
8. stavak. Poreka je ispravljena Ispravkom Zakona o udrugama objavlje-
nim u Narodnim novinama, broj 11 od 1. veljae 2002.
134
Dana 9. veljae 2002. prestao je vaiti Pravilnik o obrascima i nainu
voenja registra udruga i registra stranih udruga i obrascima i postupku
prijave osnivanja i djelovanja ustrojstvenih oblika udruga (Narodne no-
vine, broj 101/97), a od tada je na snazi novi Pravilnik 11/02.
Stupanje na snagu Zakona
lanak 45.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novi-
nama, a primjenjuje se od 1. sijenja 2002.
1. Sadraj lanka
Posljednji lanak ZU-a odreuje trenutke stupanja na snagu ZU-a, od-
nosno poetka primjene.
2. Vacatio legis ZU
Na zahtjev predlagatelja, dvoipolmjeseni vacatio legis ostavljen je u
prvom redu radi toga da bi se na najekonominiji nain uspostavila jedin-
stvena baza podataka za registar udruga putem internet sustava, koja
omoguuje pregled svih upisanih udruga iz svakog registracijskog ureda.
Na taj nain mogua je i uspostava javnosti registra za sve zainteresirane
osobe putem interneta (vidi uz lanak 14. stavak 6).
135
ZAKON O UDRUGAMA
KRATICE:
kom. komentar
NN Narodne novine
NN-MU Narodne novine Meunarodni ugovori
Ustav RH ili URH Ustav Republike Hrvatske
(NN 41/01 proieni tekst, 55/01 ispravak)
Konvencija 3/90 Konvencija o pravima djeteta (Slubeni list SFR-
J-MU 3/90)
ZU Zakon o udrugama (NN 88/01, 11/02 ispravak)
ZOSDU Zakon o sustavu dravne uprave (NN 75/93, 92/
96, 48/99,
15/00, 127/00, 59/01)
ZUP Zakon o opem upravnom postupku (NN 53/91,
103/96)
ZUS Zakon o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92, 77/
92)
ZTD Zakon o trgovakim drutvima (NN 11/93, 34/99,
52/00)
ZPP Zakon o parninom postupku (NN 53/91, 91/92,
112/99)
OZ Ovrni zakon (NN 57/96, 29/99)
SZ Steajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/2000)
ZOO Zakon o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91,
111/93,
3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99)
ZKBS Zakon o kretanju i boravku stranaca (NN 53/91,
26/93,
29/94, 22/99)
OZ Obiteljski zakon (NN 162/98)
ZOLPS Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)
samoupravi (NN 33/01, 60/01)
Pravilnik 11/02 Pravilnik o obrascima i nainu voenja Registra
udruga Republike Hrvatske i Registra stranih ud-
ruga u Republici Hrvatskoj (NN 11/02)
Miljenje Miljenje Ministarstva uprave RH (od 10. rujna
1997; Klasa: 230-01/97-01/963, Urbroj: 515-02-02/
3-97-2)
OBRASCI ZA PRIMJENU ZAKONA O
UDRUGAMA
139
OBRASCI
Format 297 x 210 mm
_____________________
(Naziv nadlenog ureda)
ZAHTJEV
ZA UPIS U REGISTAR UDRUGA REPUBLIKE HRVATSKE
podnosi:
Prilog: 1. Odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga
2. Zapisnik o radu osnivake skuptine
3. Statut (u dva primjerka)
4. Popis osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje udruge
5. Preslika osobne iskaznice osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje
6. Izvod iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu i preslika osobne iskaznice za njenog predstavnika u udruzi,
ako je pravna osoba osniva udruge
7. Suglasnost ili odobrenje nadlenog tijela dravne uprave iz lanka 15. stavka 1. podstavka 7. Zakona o udrugama
_____________________________
(ime, prezime i potpis osobe ovlatene za zastupanje udruge)
Obrazac broj 1 Zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske
1. Naziv udruge
2. Skraeni naziv udruge
3. Sjedite udruge (mjesto, ulica i broj)
4. Datum donoenja odluke o pokretanju postupka za upis u registar udruga
5. Datum odravanja sjednice osnivake skuptine
6. Ciljevi i djelatnosti
7. Osobe ovlatene za zastupanje (ime, prezime i svojstvo)
140
P
O
P
I
S

O
S
N
I
V
A
A
R
e
d
n
i

b
r
o
j

I
m
e

i

p
r
e
z
i
m
e

i
I
i

n
a
z
i
v

p
r
a
v
n
e

o
s
o
b
e

A
d
r
e
s
a

s
t
a
n
o
v
a
n
j
a

i
I
i

a
d
r
e
s
a

s
j
e
d
i
s
t
a

p
r
a
v
n
e

o
s
o
b
e

I
m
e

i

p
r
e
z
i
m
e

o
s
o
b
e

o
v
I
a
s
t
e
n
e

z
a

p
r
e
d
s
t
a
v
I
j
a
n
j
e

p
r
a
v
n
e

o
s
o
b
e

D
a
t
u
m

r
o
d
e
n
j
a

V
I
a
s
t
o
r
u
c
n
i

p
o
t
p
i
s

O
b
r
a
z
a
c

b
r
o
j

2

P
o
p
i
s

o
s
n
i
v
a
a

i

o
s
o
b
a

o
v
l
a
t
e
n
i
h

z
a

z
a
s
t
u
p
a
n
j
e

u
d
r
u
g
e

(
p
r
e
d
n
j
a

s
t
r
a
n
a
)
141
OBRASCI
O
S
O
B
E

O
V
L
A
T
E
N
E

Z
A

Z
A
S
T
U
P
A
N
J
E

U
D
R
U
G
E
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_

(
M
j
e
s
t
o

i

d
a
t
u
m
)

_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_
_

(
I
m
e
,

p
r
e
z
i
m
e

i

p
o
t
p
i
s

o
s
o
b
e

o
v
l
a
t
e
n
e

z
a

z
a
s
t
u
p
a
n
j
e
)
O
b
r
a
z
a
c

b
r
o
j

2

P
o
p
i
s

o
s
n
i
v
a
a

i

o
s
o
b
a

o
v
l
a
t
e
n
i
h

z
a

z
a
s
t
u
p
a
n
j
e

u
d
r
u
g
e

(
p
o
l
e
i
n
a
)
R
e
d
n
i

b
r
o
j

I
m
e

i

p
r
e
z
i
m
e

S
v
o
j
s
t
v
o

D
a
t
u
m

r
o
d
e
n
j
a

V
I
a
s
t
o
r
u
c
n
i

p
o
t
p
i
s

142
Format 297 x 210 mm
________________ __________________
(Naziv nadlenog ureda)
ZAHTJEV
ZA UPIS PROMJENA U REGISTAR UDRUGA
REPUBLIKE HRVATSKE
podnosi:
Prilog: 1. Zapisnik o radu tijela udruge koje je donijelo odluku
2. Novi statut ili izmjene i dopune statuta (u dva primjerka)
3. Odluka o promjeni
Prilog: : kao pod rubrikom br. 4.
Prilog: kao pod rubrikom br .4.
2. Odluka o promjeni
Obrazac broj 3 Zahtjev za upis promjena u Registar udruga Republike Hrvatske (prednja strana)
1. Naziv udruge
1a. Skraeni naziv udruge 2. Registarski broj udruge
3. Sjedite udruge (mjesto, ulica i broj)
4. Datum donoenja novog statuta udruge ili izmjena i dopuna statuta
5. Novi naziv udruge
6. Novo sjedite udruge (mjesto, ulica i broj)
5a. Novi skraeni naziv udruge
143
OBRASCI
2. Odluka o promjeni osoba ovlatenih za zastupanje
3. Preslika osobne iskaznice za osobe ovlatene za zastupanje
Prilog: 1. Zapisnik o radu tijela udruge koje je donijelo odluku o prestanku postojanja udruge
2. Odluka o prestanku postojanja udruge
_____________________________________
(ime, prezime i potpis ovlatene osobe za zastupanje udruge)
Format 297 x 210 mm
Obrazac broj 3 Zahtjev za upis promjena u Registar udruga Republike Hrvatske (poleina)
7. Osobe kojima prestaje pravo zastupanja udruge (ime, prezime i svojstvo)
8. Nove osobe ovlatene za zastupanje udruge (ime, prezime i svojstvo)
9. Prestanak postojanja udruge: naziv tijela udruge koje je donijelo odluku i datum donoenja odluke o
prestanku postojanja udruge
144
1. Naziv udruge (i naziv udruge na stranom jeziku)
2. Skraeni naziv udruge (i skraeni naziv udruge na stranom jeziku)
3. Adresa sjedite udruge (mjesto, ulica i broj)
4. Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi
REPUBLIKA HRVATSKA
URED DRAVNE UPRAVE U
______________________________
Klasa:
Urbroj:
______________________________
(Mjesto, i datum)
IZVADAK
IZ REGISTRA UDRUGA REPUBLIKE HRVATSKE
Registarski broj: ____________
Datum upisa udruge u Registar udruga Republike Hrvatske: _____________________
Obrazac broj 4 - Izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske (prednja strana)
Format 297 x 210 mm
145
OBRASCI
5. Osobno ime i svojstvo osobe ovlatena za zastupanje udruge
6. Podruje djelovanja udruge
6.a Odluka o zabrani djelovanja udruge i datum donoenja odluke
6.b Odluka o prestanku postojanja udruge i datum donoenja odluke
7. Napomena
_________________________
M.P (ime, prezime i potpis ovlatene osobe)
Obrazac broj 4 Izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske (poleina)
146
Format 297 x 210 mm
MINISTARSTVU PRAVOSUA,
UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE
ZAHTJEV
ZA UPIS U REGISTAR STRANIH UDRUGA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
podnosi:
Prilog: 1. Izvadak iz registra u kojem je u zemlji sjedita strana udruga upisana, ne stariji od est mjeseci, iz kojeg je vidljivo
tko je ovlaten zastupati stranu udrugu i za obavljanje koje djelatnosti je registrirana, ili
2. Potvrda nadlenog tijela zemlje sjedita da se u toj zemlji udruge ne registriraju
3. Ovjereni prijevod izvatka iz toke 1. ili potvrde iz toke 2. na hrvatskom jeziku i latininom pismu
4. Ovjereni prijevod statuta ili drugog akta, iz kojeg je vidljiva djelatnost strane udruge, na hrvatskom jeziku i
latininom pismu
5. Preslika isprave o identitetu osoba ovlatenih za zastupanje strane udruge
_____________________________________
(ime, prezime i potpis osobe ovlatene za zastupanje strane udruge)
1. Naziv strane udruge
2. Skraeni naziv strane udruge
3. Sjedite strane udruge u Republici Hrvatskoj (mjesto, ulica i broj)
4. Adresa sjedita strane udruge u zemlji sjedita
5. Djelatnosti za koje je u zemlji sjedita strana udruga registrirana
6. Osobe ovlatene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj (ime, prezime i svojstvo)
Obrazac broj 5 - Zahtjev za upis u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj
147
OBRASCI
Format 297 x 210 mm
MINISTARSTVU PRAVOSUA,
ZAHTJEV
ZA UPIS PROMJENA U REGISTAR STRANIH UDRUGA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
podnosi:
Prilog: Odluka nadlenog tijela o promjeni naziva
Prilog: kao pod rubrikom br. 4.
Prilog: Odluka o promjeni adrese sjedita u Republici Hrvatskoj
Obrazac broj 6 - Zahtjev za upis promjena u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj (prednja strana)
1a. Skraeni naziv strane udruge 2. Registarski broj strane udruge
3. Sjedite strane udruge u Republici Hrvatskoj (mjesto, ulica i broj)
4. Novi naziv strane udruge (puni novi naziv)
4a. Novi skraeni naziva strane udruge
5. Nova adresa sjedita strane udruge u Republici Hrvatskoj
148
Prilog: 1. Odluka o promjeni osoba ovlatenih za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj
2. Preslika isprave o identitetu osoba ovlatenih za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj
Prilog: 1. Odluka o prestanku djelovanja strane udruge u Republici Hrvatskoj
6. Osobe kojima prestaje pravo zastupanja strane udruge u Republici Hrvatskoj (ime, prezime i svojstvo)
7. Nove osobe ovlatene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj (ime, prezime i svojstvo)
8. Prestanak djelovanja strane udruge u Republici Hrvatskoj: odluka nadlenog tijela strane udruge o
prestanku djelovanja i datum donoenja odluke
_____________________________________
(ime, prezime i potpis osobe ovlatene za zastupanje strane udruge)
Obrazac broj 6 - Zahtjev za upis promjena u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj (poleina)
149
OBRASCI
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUA,
Klasa:
Urbroj:
_________________
(Mjesto, i datum)
IZVADAK
IZ REGISTRA STRANIH UDRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Registarski broj: _____________
Datum upisa strane udruge u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj: ________________
Obrazac broj 7 Izvadak iz Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (prednja strana)
Format 297 x 210 mm
2. Skraeni naziv strane udruge
3. Adresa sjedita strane udruge u Republici Hrvatskoj (mjesto, ulica i broj)
4. Adresa sjedita u zemlji sjedita
5. Osnovni sadraj djelatnosti
150
M.P ______________________________
(ime, prezime i potpis ovlatene osobe)
Obrazac broj 7 Izvadak iz Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (poleina)
6. Osobe ovlatena za zastupanje u Republici Hrvatskoj
7. Prestanak djelovanja strane udruge u Republici Hrvatskoj: odluka nadlenog tijela strane udruge o
prestanku djelovanja i datum donoenja odluke
8. Napomena
151
OBRASCI
REPUBLIKA HRVATSKA
URED DRAVNE UPRAVE U
VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ UPANIJI
SLUBA ZA OPU UPRAVU
KLASA: UP/I-230-02/02-01/141
URBROJ: 2196-05/02-02-2
Vukovar, 23. srpnja 2002. godine
Ured dravne uprave u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Sluba za opu upravu na
temelju lanka 14. stavka 3. i 4. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 88/01 i 11/
02), u postupku pokrenutom po zahtjevu udruge Hrvatski odbojkaki klub LAV Vukovar,
sa sjeditem u Vukovaru, D. Renaria bb, zatupane po N.N., predsjedniku udruge, radi
upisa u Regisar udruga Republike Hrvatske, donosi
RJEENJE
1. Odobrava se upis udruge pod nazivom Hrvatski odbojkaki klub LAV Vukovar,
sa sjeditem u Vukovaru, D. Renaria bb, u registar udruga Republike Hrvatske.
Skraeni naziv udruge glasi: HOK LAV VUKOVAR.
Upis je obavljen 23. srpnja 2002. godine pod registarskim brojem udruge 16000772.
2. Osnovni sadraj djelatnosti udruge pod nazivom Hrvatski odbojkaki klub LAV
Vukovar je: plansko i organizirano omasovljavanje odbojke, podizanje kvalitete odbojke,
organiziranje natjecanja te razvijanje suradnje sa drugim klubovima i savezima.
3. Udruga Hrvatski odbojkaki klub LAV Vukovar danom upisa u Registar stjee
svojstvo pravne osobe.
4. Osobe ovlatene za zastupanje udruge pod nazivom Hrvatski odbojkaki klub LAV
Vukovar su: N.N. predsjednik udruge i A.A. tajnik.
5. Ovjerava se Statut Udruge usvojen na sjednici Osnivake skuptine odranoj 05.
srpnja 2002. godine.
6. Osobe ovlatene za zastupanje udruge pod nazivom Hrvatski odbojkaki klub LAV
Vukovar dune su prijaviti ovom Uredu sve naknadne primjene podataka iz lanka 19.
Zakona o udrugama koje nastanu nakon izdavanja ovog rjeenja, s time da u pravnom
prometu udruga ne smije postupati po promjenama niti rabiti podatke o promjenama
prije nego to su upisani u Registar.
7. alba protiv ovog rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
O b r a z l o e n j e
Udruga Hrvatski odbojkaki klub LAV Vukovar podnijela je ovom Uredu, po ovla-
tenoj osobi zahtjev za upis u registar udruga. Uz zahtjev dostavljeni su svi dokazi po-
trebni u postupku registracije.
152
Zahtjev je osnovan.
U provedbenom postupku utvreno je sljedee:
Osnivaka skuptina na kojoj je osnovana udruga Hrvatski odbojkaki klub LAV
Vukovar odrana je 05. srpnja 2002. godine i ista je donijela odluku o pokretanju postupka
za upis u registar udruga;
Osnivaka skuptina donijela je Statut udruge, pogledom kojeg je utvreno da je
u skladu s odredbama Zakona o udrugama;
odredbom lanka 45. Statuta propisano je da udrugu Hrvatski odbojkaki klub LAV
Vukovar zastupaju predsjednik udruge i tajnik;
Osnivaka skuptina izabrala je N.N. za predsjednika udruge i A.A. za tajnika, za
razdoblje od etiri godine, te su prema tome odreene osobe ovlatene za zastupanje
udruge;
ispunjeni su i ostali zakonski uvjeti za upis udruge Hrvatski odbojkaki klub LAV
Vukovar u Registar udruga Republike Hrvatske.
Sukladno odredbi lanka 2. stavka 2., lanka 10., lanka 11., lanka 15. stavka 1. i
lanka 16. stavka 1., 3., 4., 5. i 6. Zakona o udrugama, a na temelju utvrenog injeninog
stanja, valjalo je odluiti kao u izreci ovog rjeenja.
Dravni biljeg u iznosu 70,00 kuna po Tbr. 1. i 2. Tarife upravnih pristojbi Zakona o
upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/
00 i 116/00), naplaen je i uredno na zahtjevu poniten.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rjeenja moe se izjaviti alba u roku od 15 dana od dana primitka ovog
rjeenja Ministarstvu pravosua, uprave i lokalne samouprave u Zagrebu. alba se
predaje neposredno ili alje potom putem ovog Ureda, a moe se izjaviti i na zapisnik.
albu se biljeguje po Tbr. 3. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama u
iznosu od 50,00 kuna u upravnim biljezima.
POMONIK PREDSTOJNIKA
Z. Z. dipl. iur.
DOSTAVITI:
1. Hrvatski odbojkaki klub LAV Vukovar, D. Renaria bb,
2. Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave, Zagreb,
3. Sluba za drutvene djelatnosti, ovdje,
4. Porezna uprava, Podruni ured Vukovar,
5. Ministarstvo prosvjete i porta, Zagreb,
6. Hrvatski olimpijski odbor, Trg sportova 11, Zagreb,
7. Zbirka isprava, ovdje,

Komentar Zakona o Udrugama

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Komentar Zakona o Udrugama

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KOMENTAR

You might also like