1

1) Objasnite viedimenzionalne kriterije za definiciju malih poduzea u RH!

Prema hrvatskim propisima koristi se viedimenzionalni kriterij za definiciju malih
poduzea:
- zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika
- u poslovanju se neovisni
- ostvaruju ukupni godinji promet do 60 milijuna kuna
- imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu
imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 30 milijuna kuna
2) Kakvo je znaenje maloga poduzea u gospodarstvu?
Mala poduzea potiu razvoj gospodarstva, izumi i inovacije ee dolaze iz malih
poduzea, mala poduzea opskrbljuju vea poduzea mnogim uslugama, dijelovima i
sirovinama koje oni trebaju, mala poduzea dobavljaju jeftinije proizvode i usluge
velikim poduzeima.
3) Komentirajte znaenje maloga poduzea u gospodarstvu RH!


Na dravnoj razini srednja i mala poduzea imaju neto manji udio u ukupnom prihodu, te
znatno manji udio u dobiti, ali zapoljavaju vie radnika. Zapoljavanje sve vie radnika je
trend koji se javlja od ostamostaljenja drave do danas, odnosno svake godine je sve vie ljudi
zaposleno u srednjem ili malom poduzeu. U Varadinskoj upaniji, osim to zapoljavaju vei
dio stanovnitva, mala poduzea ostvaruju i puno vei udio u dobiti.
Po strukturi djelatnosti najvea je zastupljenost malih i srednjih poduzea u okviru trgovine na
veliko i malo, financijskog poslovanja, poslovanja nekretninama, hotelima i restoranima,
ribarstvu i graevinarstvu, a posebno treba istaknuti porast malih poduzea u okviru djelatnosti
obrazovanja (privatne srednje kole i veleuilita).
U Hrvatskoj mala i srednja poduzea:
2


najbrojnija poduzea (98.50% ukupnog broja poduzea)
zapoljavaju neto vie od pola ukupnog broja zaposlenih (51,92%)
ostvaruju 38,36% ukupnog prihoda u 2005. te
ostvaruju oko 37% dobiti ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske.
Hrvatsko malo gospodarstvo svojom inovativnou, fleksibilnou i ekonomskom
efikasnou, predstavlja mogui generator gospodarskog razvoja i zapoljavanja. Iako hrvatska
mala i srednja poduzea u ovom trenutku gospodarskog razvoja drastino zaostaju za
ekonomskom efikasnou malog poduzetnitva zemalja Europske unije, Europska unija ipak je
ansa za hrvatska poduzea.
Malo gospodarstvo u Hrvatskoj ine subjekti koji:
a) zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika
b) neovisni su u poslovanju
c) ostvaruju ukupni godinji promet od 60 milijuna kuna ili imaju zbroj bilanci (ako su
obveznici poreza na dobit), odnosno imaju dugotrajnu imovinu (ako su obveznici poreza na
dohodak) u vrijednosti do 30 milijuna kuna.

4) Nabrojite i objasnite tipove maloga poduzea?
Tipovi malog poduzea:
- s obzirom na broj zaposlenih:
- mikro poduzee (poduzece koje na dan predaje zahtjeva za kredit ima:
manje od 10 zaposlenih, i
aktivu do 2 milijuna EUR, ili
godinji promet do 2 milijuna EUR)
- malo poduzee (Mala i srednja poduzeca vie od 10, a manje od 250 zaposlenih
aktiva do 43 milijuna eura ili godinji promet do 50 milijuna eura)
- s obzirom na odnos koji se uspostavlja izmeu veih i manjih poduzea:
- "spuva" - neselektivno apsorbiranje radne snage, djeluju u podrujima koja su
napustila industrijska poduzea
- "spremnik" - neprekidno prihvaa radnu snagu
- "amortizer" - amortizira oscilacije zaposlenosti
- "plua" - obavlja funkciju zadovoljavanja poveane potranje
3


- "zupanik" - ima svoju bitnu funkciju u procesima prestrukturiranja

Postoje dva osnovna tipa:
- autonomna koriste vlastiti marketing i nastup na tritu
- subordinirana poduzea karakterizira ih ovisnost o poslovnom partneru
5) Kvantificirajte vanost malog gospodarstva u ukupnom prihodu, dobiti i
zapoljavanju u RH.

Po strukturi djelatnosti najvea je zastupljenost malih i srednjih poduzea u okviru trgovine na
veliko i malo, financijskog poslovanja, poslovanja nekretninama, hotelima i restoranima,
ribarstvu i graevinarstvu, a posebno treba istaknuti porast malih poduzea u okviru djelatnosti
obrazovanja (privatne srednje kole i veleuilita).
Hrvatsko malo gospodarstvo svojom inovativnou, fleksibilnou i ekonomskom
efikasnou, predstavlja mogui generator gospodarskog razvoja i zapoljavanja. Iako hrvatska
mala i srednja poduzea u ovom trenutku gospodarskog razvoja drastino zaostaju za
ekonomskom efikasnou malog poduzetnitva zemalja Europske unije, Europska unija ipak je
ansa za hrvatska poduzea.
Prema kriteriju ukupnog prihoda po zaposlenom, produktivnost malih poduzea je najnia i
zaostaje za prosjekom ukupnog gospodarstva Hrvatske za 8% (2000.godina) te 27 % (2003.
godina). Iako su stvarni pokretai porasta produktivnosti gospodarstva velika i srednja
poduzea, ipak je vano naglasiti porast produktivnosti malih poduzea u razdoblju 2003/2000
godina za 9 %, a srednjih za 38 %.
Prema kriteriju mjerenja produktivnosti dobit po zaposlenom mala poduzea zaostaju za
prosjenim vrijednostima za 8% u 2000 godini, s tim da se to zaostajanje poveava na 32 % u
2003. godini.
Ukratko, mala i srednja poduzea zaostaju u proizvodnosti za prosjenim vrijednostima
gospodarstva za 8% (2000.), do 20 % (2003.), mjereno ukupnim prihodom po zaposlenom.
4



6) Objasnite tipove malih poduzea s obzirom na odnos koji se uspostavlja izmeu
veih i manjih poduzea.
- "spuva" - neselektivno apsorbiranje radne snage, djeluju u podrujima koja su
napustila industrijska poduzea
- "spremnik" - neprekidno prihvaa radnu snagu
- "amortizer" - amortizira oscilacije zaposlenosti
- "plua" - obavlja funkciju zadovoljavanja poveane potranje
- "zupanik" - ima svoju bitnu funkciju u procesima prestrukturiranja
7) Koje su prednosti a koje slabosti maloga poduzea objasnite!
Prednosti malog poduzea:
- zapoljavaju vie nego velika poduzea
- brzo primjenjuju inovacije
- stvaraju nova radna mjesta
- profitabilnija su nego velika poduzea
Slabosti:
- visok stupanj neuspjeha
- pomanjkanje menaderske strunosti
Prednosti:
a) Neovisnost pokretanje malog poduzea poduzetnicima omoguuje gotovo u potpunosti
autonomno djelovanje. Meutim, taj veliki stupanj autonomnosti prati velika odgovornost za
uspjeno poslovanje. Odgovornost za uspjeh u pravilu preuzima poduzetnik utemeljitelj malog
poduzea.
b) Trina prilagodljivost mala su poduzea, za razliku od srednjih i velikih, zbog svoje
veliine u mogunosti brzo prilagoditi trinim promjenama i novonastalim prilikama, te bez
veih potresa mo gu svoju djelatnost preorijentirati sukladno zahtjevima potroaa glede
kvalitete, koliine, dizajna i sl.
c) Mogunost ostvarenja financijskog uspjeha jedan od vanijih razloga osnivanja malog
poduzea jest mogunost ostvarenja bitno vee zarade u samostalnom poslu od one koju je
poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u nekoj veoj kompaniji.
d) Sigurnost posla kada poduzetnik osnuje malo poduzee sigurnost posla mu ja zajamena
sve dok se pozitivno posluje. Prednost je i u tome to je vlasnik, odnosno poduzetnik,
istodobno je i menader koji sam odluuje kada e, koliko i do kada raditi.
e) Obiteljsko zapoljavanje jedna od prednosti je mogunost zapoljavanja lanova vlastite
obitelji. Prenoenje iskustva "sa oca na sina" omoguuje stvaranje tradicije obiteljskog posla.
5


Suradnja lanova obitelji pozitivno djeluje na moral zaposlenika jer vlada veliko meusobno
razumijevanje i potovanje.
f) Izazov kod vlasnika/poduzetnika snano je razvijena potreba za samoaktualizacijom,
odnosno svijest o mogunosti ostvarenja velikog uspjeha, ali su svjesni i rizika pri izgradnji
samostalne poslovne karijere. Oni uivaju u osjeaju samostalnog razvoja te smatraju kako su
sami odgovorni za uspjeh ili neuspjeh.
Nedostaci:
a)Porast odgovornosti irok raspon odluivanja koju poduzetnik u malom poduzeu ima, u
velikoj mjeri poveava odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik/poduzetnik sam je potpuno
odgovoran za svoj poslovni uspjeh.
b) Mogunost propasti Vlasnik poduzetnik donosi brojne manje ili vie uinkovite odluke.
Meutim, rizik propadanja je velik jer poduzetnik raspolae oskudnim financijskim i
kapitalnim resursima pa ima malu mogunost ublaavanja neuspjelih poslovnih poteza. Zbog
toga broj loih ili pogrenih poslovnih odluka treba svesti na minimum.
c) Podlonost fluktuacijama na tritu Mala poduzea tee podnose sezonske ili drugim
uvjetima uzrokovane oscilacije u prodaji. (npr. za mala poduzea koja djeluju u trgovini Boi i
novogodinji blagdani iznimno profitabilni. Meutim, u sijenju su suoeni sa znatnim
opadanjem prodaje pa se moraju dobro pripremiti za takova razdoblja i precizno isplanirati svoj
novani tijek.
d)Ovisnost o konkurenciji Unato vrlo uspjenom poetku uspjeh malog poduzea naglo
moe naruiti pojava konkurencije u okruenju. To je vrlo izraeno npr.: u ugostiteljskoj
industriji, u trgovini na malo i sl.
e) Financijska slabost Bez obzira na uspjeno upravljanje financijskim sredstvima mala su
poduzea podlonija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, prisiljena prodavati
svoje proizvode i usluge po niim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na tritu.
f) Nedostatak znanja i strunosti Mala poduzea, zbog svojih ogranienih financijskih
mogunosti, obino oskudijevaju kvalitetnim strunjacima specijaliziranim za pojedine
poduzetnike funkcije.
g) Nerazvijena pravna regulativa Za poticanje poduzetnitva vrlo je bitno kvalitetno zakonsko
reguliranje pokretanja i poslovanja malih gospodarskih subjekata jer o tome ovise i mogunosti
kreditiranja odnosno odreene financijske pogodnosti koje su neophodne za malo gospodarstvo
8) Navedite pravne oblike poduzea u slobodnom poduzetnitvu?
Najei pravni oblici su:
- inokosna poduzea (individualna) osiguranje egzistencije, zarada i bogaenje (oko
70% svih poduzea)
6


- partnerstva (ortatva) ugovorom zasnovan obvezno-pravni odnos, ugovorne strane
udruuju rad i imovinu, partnerstvo je poduzee s neogranienom odgovornou
- korporacije (dionika drutva) korporacije su najrazvijeniji oblik poduzea u
trinom gospodarstvu, ali i najdjelotvorniji instrument za prikupljanje kapitala u
suvremenom biznisu
9) Koji su pravni oblici malih poduzea u Hrvatskoj mogui?
Pravni oblici malih poduzeda su mikrosubjekti, mali i srednji subjekti maloga
gospodarstva. Subjekti maloga gospodarstva definiraju se kao:
- mikrosubjekti maloga gospodarstva (manje od 10 radnika)
- mali subjekti maloga gospodarstva (manje od 50 radnika, ukupni godinji promet od
16 milijuna kuna ili imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 8 milijuna kuna)
10) Koje su prednosti, a koji nedostaci inokosnih poduzea?
Prednosti: sloboda, lakoa osnivanja, mali trokovi pokretanja, porezne pogodnosti
Nedostaci: neograniena odgovornost, pomanjkanje kontinuiteta, tekoa dobivanja
kredita, predodbe nestabilnosti
11) Koje su prednosti, a koji nedostaci partnerstva ortatva?
Prednosti: vei izbor talenata, vei ulog novca, lakoa osnivanja, mogue porezne
pogodnosti
Nedostaci: neograniena odgovornost, pomanjkanje kontinuiteta, tekoa prijenosa
vlasnitva, mogunost prisilne likvidacije
12) Koje su prednosti a koji nedostaci korporacije?
Prednosti: ograniena odgovornost, kontinuitet, lakoa prijenosa vlasnitva, lakoa
dobivanja kredita
Nedostaci: visoki poetni zakonski trokovi, naglaena regulativa, ekstenzivno
izvjetavanje, dvostruko oporezivanje
13) Kakva su to autonomna, a kakva subordinirana poduzea?
Postoje dva osnovna tipa:
- autonomna koriste vlastiti marketing i nastup na tritu
- subordinirana poduzea karakterizira ih ovisnost o poslovnom partneru

14) Navedite i objasnite organizirane oblike poduzetnike infrastrukture u RH!
Organizirani oblici poduzetnike infrastrukture:
- poduzetniki centri sredita poduzetnike izobrazbe te strune i savjetodavne
pomoi poduzetnicima, razvijaju se ovisno o broju poduzetnika na odreenom podruju
kojima su takve usluge potrebne i iji broj opravdava njihovu uspostavu
7


- poduzetnike zone organiziranjem i pripremanjem poduzetnikih zona na adekvatan
se nain poduzetnicima rjeava dostupnost prostora (zemljita i fizikih objekata) i
stvaranje uvjeta za rad, koritenjem zajednike infrastrukture ili to je naroito
znaajno, povezivanjem poduzetnika smjetenih na istom prostoru
- poduzetniki inkubatori predstavljaju lokacijsku zajednicu namijenjenu malim
poduzetnicima, najee onim u fazi start-upa ili onim poduzetnicima koji su tek zapoeli s
poslovanjem, malim se poduzetnicima uz tehniku i financijsku pomo omoguavaju
benificirani uvjeti za poetak djelatnosti, sve do trenutka kada se ne osposobe za samostalno
poslovanje.


15) Objasnite prednosti i slabosti maloga poduzea.
Prednosti malog poduzea su:
- zapoljavaju vie nego velika poduzea, imaju veu stopu povrata od veih poduzea,
spremnija su za primjenu inovacija, isporuuju svoje proizvode velikim poduzeima uz
najnie cijene
Slabosti malog poduzea:
- visoki stupanj neuspjeha, pomanjkanje menaderske strunosti (naroito kad poduzee
ima 100 i vie zaposlenih)
----------------------------------------------------------
PREDNOSTI:

primjenjuju inovacije


SLABOSTI:


--------------------------------------------------------------------------------------------------
Prednosti:
a) Neovisnost pokretanje malog poduzea poduzetnicima omoguuje gotovo u potpunosti
autonomno djelovanje. Meutim, taj veliki stupanj autonomnosti prati velika odgovornost
za uspjeno poslovanje.
b) Trina prilagodljivost mala su poduzea, za razliku od srednjih i velikih, zbog svoje
veliine u mogunosti brzo prilagoditi trinim promjenama i novonastalim prilikama, te
bez veih potresa mo gu svoju djelatnost preorijentirati sukladno zahtjevima potroaa
8


c) Mogunost ostvarenja financijskog uspjeha jedan od vanijih razloga osnivanja malog
poduzea jest mogunost ostvarenja bitno vee zarade u samostalnom poslu od one koju je
poduzetnik mogao ostvariti kao zaposlenik u nekoj veoj kompaniji.
d) Sigurnost posla kada poduzetnik osnuje malo poduzee sigurnost posla mu ja
zajamena sve dok se pozitivno posluje.
e) Obiteljsko zapoljavanje jedna od prednosti je mogunost zapoljavanja lanova
vlastite obitelji. Prenoenje iskustva "sa oca na sina" omoguuje stvaranje tradicije
obiteljskog posla. Suradnja lanova obitelji pozitivno djeluje na moral zaposlenika jer vlada
veliko meusobno razumijevanje i potovanje.
f) Izazov kod vlasnika/poduzetnika snano je razvijena potreba za samoaktualizacijom,
odnosno svijest o mogunosti ostvarenja velikog uspjeha, ali su svjesni i rizika pri izgradnji
samostalne poslovne karijere.



Nedostaci:
a) Porast odgovornosti irok raspon odluivanja koju poduzetnik u malom poduzeu ima,
u velikoj mjeri poveava odgovornost za poslovni uspjeh.
b) Mogunost propasti Vlasnik poduzetnik donosi brojne manje ili vie uinkovite
odluke. Meutim, rizik propadanja je velik jer poduzetnik raspolae oskudnim financijskim
i kapitalnim resursima pa ima malu mogunost ublaavanja neuspjelih poslovnih poteza.
c) Podlonost fluktuacijama na tritu Mala poduzea tee podnose sezonske ili drugim
uvjetima uzrokovane oscilacije u prodaji. (npr. za mala poduzea koja djeluju u trgovini
Boi i novogodinji blagdani iznimno profitabilni. Meutim, u sijenju su suoeni sa
znatnim opadanjem prodaje pa se moraju dobro pripremiti za takova razdoblja i precizno
isplanirati svoj novani tijek.
d)Ovisnost o konkurenciji Unato vrlo uspjenom poetku uspjeh malog poduzea naglo
moe naruiti pojava konkurencije u okruenju. To je vrlo izraeno npr.: u ugostiteljskoj
industriji, u trgovini na malo i sl.
e) Financijska slabost Bez obzira na uspjeno upravljanje financijskim sredstvima mala su
poduzea podlonija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, prisiljena
prodavati svoje proizvode i usluge po niim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na
tritu.
f) Nedostatak znanja i strunosti Mala poduzea, zbog svojih ogranienih financijskih
mogunosti, obino oskudijevaju kvalitetnim strunjacima specijaliziranim za pojedine
poduzetnike funkcije.
9


g) Nerazvijena pravna regulativa Za poticanje poduzetnitva vrlo je bitno kvalitetno
zakonsko reguliranje pokretanja i poslovanja malih gospodarskih subjekata jer o tome ovise
i mogunosti kreditiranja odnosno odreene financijske pogodnosti.
10



16) Nacrtajte i objasnite ivotni ciklus malog poduzea!

ivotni ciklus malog poduzea moemo definirati kroz sljedeih pet faza:
1. nastanak ovisi o resursima prilikom formiranja novog poduzea (kapital, prostor,
namjera, razmjena), trgovini ili razmjeni biznisa s drugima
2. preivljavanje zbog nedostatka sredstava ili sl.poduzee nailazi na probleme, npr.,
za restoran se zna da ako preivi 2 godine da se moe raunati na opstanak
3. uspjeh poduzee se stabiliziralo na tritu pa moemo rei da je uspjelo. Ovo se
postie konzistentnim performansama, stalnim rastom ili stabilizacijom na razini
poslovanja.
4. uzlet faza brzog rasta poduzea. Manifestira se rastom prodaje (moe i dovesti
poduzee u neravnoteu).
5. dozrelost resursa malo poduzee sve vie slii velikom poduzeu, fiziki je
naraslo, vei je broj zaposlenika i slino, nastaje poteba za novim vodstvom (vlasnik
trai menadera radi novih ideja...).
U modernoj ekonomskoj teoriji razvoj poduzetnitva se promatra kroz 4 faze razvitka:
1. prije roenja
2. prihvaanje (djetinjstvo)
3. prodor (rast)
4. zrelost (odraslost)
17) to je sve potrebno za uspjean poetak poslovanja poduzea?
Za uspjean poetak poslovanja poduzea potrebno je:
- kapital
- vrijeme
- sirovine
11


- prostor (skladita, uredi itd.)
- namjera (odluka da se zapone ili nastavi biznis)
- razmjena (trgovanje s kupcima - pravljenje biznisa)
18) to karakterizira fazu preivljavanja maloga poduzea?
Karakterizira ju:
- malo gotovine na raunu
- mali broj kupaca
- kupci koji postoje jo nisu stalni
- nedostaje profesionalizam u voenju poduzea
19) Komentirajte fazu uspjeha maloga poduzea?
Poduzee je u fazi uspjeha kada se uvrstilo na tritu, kada ostvaruje odgovarajue
razine profita, dodatno ulae u poboljanje proizvoda i tehnologije, kada se zaposlenici
osposobljavaju, standardiziraju se radne procedure i prodaja raste.
20) Koja je glavna poduzetnika dilema u fazi uzleta maloga poduzea?
Fazu uzleta karakteriziraju brzi rast poduzea, dobra potranja na tritu, vanost
poslovnog planiranja za sagledavanje svih potencijalnih problema te javljanje
potekoe usklaivanja rastuih potreba kupaca s raspoloivim kapacitetima poduzea.
Dilema koja se javlja je: poveati investiranje iz tuih izvora u proirenje kapaciteta ili
ostaviti nepodmirenu potranju?
21) to podrazumijeva faza dozrelosti resursa?
Faza dozrelosti resursa podrazumijeva:
- malo poduzee poinje sve vie liiti velikom poduzeu (poveanje broja zaposlenih,
neminovna podjela rada, povean prihod od prodaje, poveana aktiva poduzea)
- upravljanje poduzeem postaje kritini imbenik
- vlasnik malog poduzea treba prepustiti funkcije upravljanja profesionalnim
menaderima
- poduzee propada ako se ne angairaju profesionalni menaderi
22) Koji su temeljni uzroci neuspjeha malih poduzea?
Temeljni uzorci neuspjeha su:
- nekompetentnost (44%)
- pomanjkanje menaderskog iskustva (17%)
- neujednaeno iskustvo (16%)
12


- neiskustvo u struci (15%)
- nemar (1%)
- prijevara ili nesrea (1%)
- nepoznato (6%)
Opa nesposobnost menadmenta glavni je uzrok bankrota novoosnovanih poduzea.
23) Perspektive malih poduzea?
- u budunosti e poduzea i dalje poticati napredak gospodarstva
- dinamika osnivanja malih poduzea nastavit e se i dalje
- razvoj onih djelatnosti koje zahtjevaju visoka znanja
- razvoj malih poduzea orijentiranih na visoke tehnologije i znanje
- razvoj obrazovanja usmjerenog na mala poduzea
- inovacija znanja menadmenta malih poduzea (teajevi, savjetovanja, kongresi itd.)
24) Komentirajte efikasnost malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj u odnosu na
velika poduzea?



Po strukturi djelatnosti najvea je zastupljenost malih i srednjih poduzea u okviru trgovine na
veliko i malo, financijskog poslovanja, poslovanja nekretninama, hotelima i restoranima,
ribarstvu i graevinarstvu, a posebno treba istaknuti porast malih poduzea u okviru
djelatnosti obrazovanja (privatne srednje kole i veleuilita).
Hrvatsko malo gospodarstvo svojom inovativnou, fleksibilnou i ekonomskom
efikasnou, predstavlja mogui generator gospodarskog razvoja i zapoljavanja. Iako
hrvatska mala i srednja poduzea u ovom trenutku gospodarskog razvoja drastino zaostaju za
ekonomskom efikasnou malog poduzetnitva zemalja Europske unije, Europska unija ipak
je ansa za hrvatska poduzea.
13


Prema kriteriju ukupnog prihoda po zaposlenom, produktivnost malih poduzea je najnia i
zaostaje za prosjekom ukupnog gospodarstva Hrvatske za 8% (2000.godina) te 27 % (2003.
godina). Iako su stvarni pokretai porasta produktivnosti gospodarstva velika i srednja
poduzea, ipak je vano naglasiti porast produktivnosti malih poduzea u razdoblju
2003/2000 godina za 9 %, a srednjih za 38 %.
Prema kriteriju mjerenja produktivnosti dobit po zaposlenom mala poduzea zaostaju za
prosjenim vrijednostima za 8% u 2000 godini, s tim da se to zaostajanje poveava na 32 % u
2003. godini.
Ukratko, mala i srednja poduzea zaostaju u proizvodnosti za prosjenim vrijednostima
gospodarstva za 8% (2000.), do 20 % (2003.), mjereno ukupnim prihodom po zaposlenom.
25) Definirajte i primjerom objasnite pojam klastera.
Klasteri udruivanje gosp.subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udruenja u
svrhu vieg stupnja finalizacije zajednikog proizvoda. Klasteri su geografski koncentrirana
meusobno povezana poduzea, specijalizirani dobavljai, pruatelji usluga, tvrtke iz srodnih
industrija i pripadajuih institucija (npr.sveuilita, agencije za standardizaciju, trgovaka
udruenja i sl.), koje se meusobno nadmeu na odreenom polju, ali takoer i surauju.
Gospodarska i regionalna politika podupire stvaranje i razvoj klastera. Lijepi primjer takvog
udruivanja u Slavoniji je osnivanje Prvog hrvatskog klastera ekoloke proizvodnje poetkom
2006.godine u Osijeku. Ponukani njihovim iskustvom 27.06.2006. godine u Slavonskom
Brodu je osnovan klaster proizvoaa povra Brodsko-posavske upanije Posavina povre.
Ovaj klaster organiziran je i registriran kao udruga graana i broji 37 lanova. Osnovna
funkcija ove udruge je vrsto povezivanje proizvoaa, distributera i kupaca te zajedniki
nastup na tritu i plasman povra.
26) Objasnite funkciju i vanost klastera za razvoj malih i srednjih poduzea.
Razvoj klastera ini kljuan model tehnoloke i industrijske organizacije, u prvom redu malih
i srednjih poduzea, temeljem koje ta poduzea ostvaraju visoku razinu produktivnosti i
inovativnosti i pridonose podizanju razine konkurentnosti regije u kojoj se nalaze.
Udruivanjem u klastere mala i srednja poduzea:
Dobivaju pristup globalnom tritu njegovom segmentacijom mala i srednja
poduzea ire svoje trite velikim brojem kupaca to omoguuje veliku potranju za
proizvodima i uslugama ija kakvoa i konkurentnost zadovoljavaju zahtjeve kupaca
Postiu vii stupanj koordinacije poslovnih aktivnosti unutar gospodarske djelatnosti
ili grane
Usredotouju se samo na one djelatnosti u kojima se postiu vrhunski rezultati
kvalitativno i kvantitativno
Poveavaju produktivnost
Poveavaju proizvodne kapacitete
Smanjuju trokove proizvodnje
Smanjuju trokove ulaganja u istraivanje i razvoj proizvoda i tehnologija
14


Postiu koncentraciju proizvodnje i trgovine pri zajednikom nastupu na domaem i
stranom tritu
Unutar klastera konkurentnost svakog poslovnog subjekta ovisi o njegovoj sposobnosti
prihvaanja novih svjetskih znanja te primjeni znanstvenih dostignua.
27) Pojam i vrste imbenika poslovanja?
imbenici poslovanja podrazumijevaju uzrok i pokretaku snagu svakog poslovnog
procesa. Poslovni proces ini skup aktivnosti koje su usmjerene na transformaciju
inputa u output s ciljem da se zadovolje potrebe kupaca. imbenici poslovanja imaju
karakter inputa, a to su:
- financijski imbenici
- materijalni imbenici
- ljudski imbenici
28) Objasnite financijske imbenike poslovanja!
Financijski imbenici (resursi) predstavljaju novanu imovinu poduzea, koja je
istodobno i polazni oblik ulaganja u druge oblike imovine. Za svakog poduzetnika
dostupnost financijskih imbenika (resursa) ovisi o:
- kreditnoj sposobnosti poduzea
- iznosu potrebnih financijskih sredstava
- mjerama ekonomske politike i vlade
Ocjena financijskih imbenika poduzea obavlja se primjenom razliitih indikatora
kao npr.:
- odnos duga i glavnice
- odnos gotovine i kapitalnih ulaganja
- eksterni kreditni poloaj poduzea
29) Objasnite materijalne imbenike poslovanja!
Materijalne imbenike poslovanja ini opipljiva i neopipljiva imovina poduzea i to:
- opipljiva imovina:
- prirodna bogatstva (rude, minerali, zemlja, voda, zrak, geopolitiki poloaj
itd.)
- nekretnine (zemljita i zgrade)
- oprema (strojevi, ureaji, transportna sredstva, alati, inventar)
- sirovine (ugljen, nafta, vuna, pamuk) i materijali (osnovni, pomoni, gorivo
itd.)
15


- neopipljiva imovina:
- patenti (isprava koju izdaje ured za patente na osnovi prijave
pronalazaa radi zatite novog i industrijskim putem primjenjivog pronalaska)
- licence (ugovoreno pravo djelominog ili potpunog koritenja izuma,
iga i sl.)
- marka proizvoda (ime ili znak kojim proizvoa ili trgovac oznaava
svoj proizvod kada ga puta na trite)
- osnivaki kapital (kapital koji je potreban za osnivanje i poetak rada)
- good will (razlika izmeu vrijednosti poduzea na tritu i
raunovodstvene vrijednosti neto imovine - poloaj na tritu, marke proizvoda,
strunost menadmenta i zaposlenih itd.)
30) Objasnite ljudske imbenike poslovanja te razliite vrste rada koje oni nude!
Ljudski imbenici (resursi) tj. ljudi su ivi imbenik organizacije poduzea, oni sa svojim
znanjem, vjetinama, sposobnostima i kreativnosti najvie doprinose ostvarenju ciljeva
poduzea. Za ostvarenje nekog poduzetnikog pothvata mogu se zahtijevati brojne vrste
radnih zadataka, koji se meusobno razlikuju obzirom na obujam i sadraj znanja. Za svaki
poduzetniki poduhvat potrebno je utvrditi:
- vrste radnih zadataka za dotini pothvat (ralanjivanje poslova, kvalifikacijska struktura)
- koliina pojedinih vrsta radnih zadataka i ukupnu koliinu rada za taj pothvat u cjelini
(koliko ljudi odreenih kvalifikacija)
Ljudi utjeu :
Znanjem i sposobnou
Koncepcijom rukovoenja
Sastavom radne snage
Vrijednosnim stavovima
Koncepcijom organizacije radnih mjesta
Oblikuju neformalnu organizaciju

Vrste rada su:
- tjelesni rad (svojstveno je troenje energije miinog sustava)
- umni rad (svojstveno troenje energije ivanog sustava)
- inventivni rad (vrstu ljudskog rada koju karakterizira kreacija, stvaralatvo, otkrie,
novo znanje)
- poduzetniki rad (kombiniranje initelja proizvodnje kako bi se neki pronalazak
materijalizirao)
16


- managerski rad (planiranje, organiziranje, voenje i kontroliranje odvijanje procesa
pretvaranja pronalaska u materijalno dobro i njegovo plasiranje kupcu)
31) Koji su osnovni naini kombiniranja imbenika proizvodnje?

Kombiniranje imbenika proizvodnje predstavlja postupak uspostavljanja optimalnih
kvantitativnih i kvalitativnih odnosa izmeu financijskih, materijalnih i ljudskih resursa.
Kombiniranje imbenika proizvodnje treba razmatrati s razliitih stajalita kako bi se dolo
do optimalnog rjeenja. U tu svrhu je neophodno razlikovati tri osnovna aspekta
kombinacije proizvodnih imbenika, a to su:

1. kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta udjela svakog od njih u ukupnom radnom
procesu (dvije osnovne vrste radnih procesa: a) radni procesi s pretenim udjelom ljudskih
resursa, b) radni procesi s pretenim udjelom materijalnih resursa)

2. kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta naina provoenja ovog kombiniranja
(provodi se na tri osnovna naina: a) obrtniki (zanatski) nain, b) tvorniki (radioniki)
nain, c) lanani nain)

3. kombiniranje imbenika proizvodnje s aspekta rezultata tog kombiniranja (provodi se
tako da se razlikuju: a) pojedinana proizvodnja, b) koliinska proizvodnja koja moe biti
serijska ili masovna).

32) Nabrojite zakonitosti kombiniranja imbenika proizvodnje i primjerom poblie
objasnite barem 2 od njih.
Zakon minimuma govori da je za proizvodnju odreene koliine proizvoda potrebno
uloiti makar minimalnu koliinu imbenika proizvodnje (primjer: nije mogue proizvesti
kruh ukoliko nema vode, pa makar imali i neogranieno mnogo brana).
Zakon maksimuma govori da za odreenu proizvodnju postoji i maksimum ulaganja
imbenika proizvodnje preko kojega nema koristi ii jer e to biti samo rasipanje
imbenika proizvodnje (primjer: za proizvodnju para cipela postoji odreena koliina
materijala i rada koju treba uloiti, a svako ulaganje iznad toga je puko rasipanje).
Zakon optimuma govori da izmeu donje granice (zakon minimuma) i gornje granice
(zakon maksimuma) postoji i granica najpovoljnijeg odnosa izmeu ulaganja initelja
proizvodnje i rezultata tog ulaganja
Zakon rastuih prinosa govori da za odreenu proizvodnju nekog proizvoda dodatnim
ulaganjem imbenika proizvodnje rezultat tih ulaganja raste bre od samih ulaganja
(primjer: gradnja veih ili manjih skladita).
Zakon opadajuih prinosa govori da za odreenu proizvodnju nekog proizvoda
dodatnim ulaganjem initelja proizvodnje rezultat tih ulaganja raste sporije od samih
ulaganja (primjer: ako na nekom zemljitu radi samo jedan radnik, on e na tom zemljitu
ostvariti neki prinos. Ako se na tom istom zemljitu zaposli 2, 3, 4 radnika, ukupan e
prinos rasti, ali ne u proporciji s brojem radnika, nego sporije, to znai da e se po radniku
smanjivati).
17


Zakon supstitucije govori da se za proizvodnju nekog proizvoda moe izvriti zamjena
jednih, nekim drugim imbenicima proizvodnje kako bi se pojeftinila proizvodnja (primjer:
supstitucija konog ona plastinim).
Zakon transportnih trokova i lokacije - Transportni trokovi su veoma vaan faktor za
svako preduzee. Problem se postavlja u vidu pitanja kako geografski locirati preduzee u
odnose na izvore sirovina i u odnosu na trite.

33) Oblici i vrste rizika u poslovanju?
- Rizik openito upuuje na opasnost od nastupa nekog dogaaja koji se nije oekivao i od
kojeg je nastala neka teta. Moe biti uzrokovan loim odlukama u poslovanju i
zakazivanjem ljudskog imbenika.
Imamo podjelu rizika na prenosive i neprenosive, te na poslovne i neposlovne. Prenosivi
rizik nastaje zbog istog dogaaja koji se ponavlja i kojim je ugroen vei broj subjekata, i
uglavnom se moe od njega osigurati, jo se naziva i neposlovni rizik. Neprenosivi rizik
nastaje zbog jedinstvenog nepredvidivog dogaaja ili zakazivanja ljudskog faktora i
pogaa samo jedan subjekt, koji ga snosi sam, odnosno od njega se uglavnom ne moe
osigurati. Taj se rizik naziva i poslovni rizik. Poslovni rizik moemo takoer definirati i
kao rizik ostvarivanja bruto financijskog rezultata poduzea, a oituje se u opasnosti da se
poslovnim aktivnostima ne ostvari oekivani rezultat. Poslovni se rizik sastoji od brojnih:
- unutarnji poslovni rizici
- vanjski poslovni rizici
34) Unutarnji poslovni rizici?
- rizik organizacije poduzea (organizacija ne odgovara potrebama poslovanja)
- rizik strukture sredstava poduzea (utvruje se analizom poslovanja i bilance poduzea -
pogrena procjena ulaganja moe dovesti do propadanja poduzea)
- rizik kadrova (neodgovarajua struktura zaposlenih, nedovoljna strunost)
- robni rizik (koliina, kakvoa i cijene)
- rizik upotrebe resursa (nedovoljno i neodgovarajue koritenje resursa)
- rizik ulaganja kapitala (vezan je uz ulaganje kapitala i poduzetnik ga ne moe izbjei)
- rizik uspjenosti poslovanja (odnosi se na profitabilnost i predstavlja opasnost da se ne
ostvari oekivana stopa povrata uloenih sredstava)
- rizik inovacija (inovacija ne ostvaruje eljene rezultate)
Rizik organizacije poduzea je poseban rizik koji se sastoji u opasnosti da organizacija
poduzea ne odgovara uvjetima poslovanja i njegovim potrebama. Ovaj e rizik ovisiti o
veliini poduzea, kao i o meusobnoj usklaenosti pojedinih dijelova i funkcija poduzea.
18


Rizik strukture sredstava poduzea iskazuje se kao kvantitativni i kvalitativni , a proizlazi iz
analize poslovanja i bilance poduzea.
Rizik kadrova oituje se u opasnosti da poduzee bude oteeno zbog neodgovarajue
strukture zaposlenika, njihove nesposobnosti ili umanjene sposobnosti ili nemotiviranosti za
rad zbog loe stimulacije i slino.
Robni rizik je smjeten u podruje odreivanja koliine, kvalitete i vrednovanja zaliha robe.
Proistjee iz potekoa kojima se poduzee susree , iz same naravi robe, te posebno njege
robe s obzirom na njezina fizika, estetska, kemijska ili bioloka svojstva. Rizik je vei
to poduzee ima iri robni asortiman. Za uvanje robe potrebna su znanja i iskustva. Ako
ona izostanu , nastaju tete pri skladitenju, kao kvarenje ,kalo, lom, rasap, prirodni gubitak,
kraa, unitenje i slino.
Rizik upotrebe resursa proistjee iz opasnosti da pojedini resursi nisu dovoljno iskoriteni
ili se koriste suprotno tehnikim pravilima ili pojedini meusobno povezani i
komplementarni resursi nisu dovoljno kvantitativno-kvalitativno usklaeni.
Rizik ulaganja kapitala vezan je uz svako ulaganje u gospodarstvu, a kako ono ne moe s o
c i j a l i z i r a t i takav rizik, on je neizbjean pratitelj svakog ulaganja gospodarskih
subjekata i pripada u neprenosive poslovne rizike.
Rizik uspjenosti vezan je uz profitabilnost poduzea i predstavlja opasnost da se iz bilo
kojih razloga ne ostvari oekivana stopa povrata uloenog kapitala. To ukljuuje i rizik
rentabilnosti ukupne imovine i rentabilnosti vlastitog kapitala i profita.
Rizik inovacije proistjee iz opasnosti da inovacija ne bude primjenjiva ili da se iz bilo
kojeg razloga ne ostvari oekivani rezultat. Rizik je manji ako se radi o inovaciji koja
oznauje unapreivanje postojeeg. Ako je rije o epohalnoj znanstvenoj inovaciji, rizik je
znatno vei.
35) Nabrojite i objasnite vanjske poslovne rizike.
Vanjski poslovni rizici su:
- gospodarski rizici (rizik nemogunosti naplate potraivanja)
- trini rizik
- rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora
19


- prijevozni (transportni) rizik
- izvozni rizik
- politiki i socijalni rizik zemlje (promjena vlade, vladine politike, politiki neredi,
ratovi)
Gospodarski rizik oznauje opasnost od nemogunosti naplate naplate prodane robe,
koju je kupac uredno primio. Najee je to izvozni rizik. Ni ovaj se rizik ne moe
osigurati jer i on ulazi u poslovni rizik koji snosi poduzee. On se moe smanjiti tek
vlastitim mjerama politike rizika koju vodi poduzee.
Trini rizici proistjeu iz razliitih aspekata funkcije trgovine, a mogu biti: apsolutni i
relativni, prostorni i vremenski, kvantitativni i kvalitativni.
Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora odnosi se na opasnost od neispunjenja
ugovornih obveza to moe izazvati tetu za prodavatelja i za kupca.
Prijevozni ( transportni) rizici predstavljaju opasnost vezanu uz obavljanje prijevoza
robe, kao i samog prijevoznog sredstva. Prijevozni rizici mogu biti osnovni i dopunski
( manipulativni rizik).
Izvozni rizici predstavljaju nepredvidiv, neponovljiv, jedinstven, neoekivani dogaaj
koji rezultira tetom ili gubitkom a pogaa samo jedno poduzee. On je neprenosiv rizik.
Politiki rizici nastaju aktivnou dravnih organa ili nekih izvanrednih dogaaja u
zemlji. Ovo su neprenosivi rizici.
36) Komentirajte kategorije rizika.

Postoje tri osnovne kategorije rizika:
- rizici "vie sile" - potresi, poplave, udari groma, oluje
- politiki rizici - promjene u drutvenom okruenju
- poslovni rizici:
- organizacijski rizici (organizacijska struktura, odvijanje procesa, osoblje)
- rizici poslovanja (proizvodi, trita, inovacije, investicije)
- financijski rizici (rizici gubitaka na financijskim pozicijama)
20


37) Kakvi su to potroaki orijentirani rizici?
Potroai su osnovni izvor profita svih poduzea, no oni su istovremeno i predmet rizika:
ozljeda potroaa u poslovnom prostoru; sigurnost proizvoda; loe kreditiranje
Zatita: izrada detaljnih uputa za koritenje proizvoda s upozorenjem na potencijalne
probleme; razrada procedure za rjeavanje pritubi potroaa; utvrivanje standarda
sigurnosti proizvoda; interno testiranje proizvoda u svrhu otkrivanja potencijalnih
sigurnornosnih problema; upoznavanje svih zaposlenika s proizvodnim standardima i
upoznavanje s tekuim pravnim okruenjem u odreenoj industriji.
38) Nabrojite i objasnite trino orijentirane rizike.
Neki od najopasnijih rizika nalaze se u negativnim promjenama unutar ciljnog trita i
marketinkih aktivnosti, utjeu na konkurentsku poziciju i dugoroan opstanak (ne moe se
osigurati protiv njih):
- Prekid poslovnih veza sa dobavljaem - ovo moe ugroziti poslovanje malih i srednjih
poduzea s dobavljaima
- Pogoranje ekonomskih uvjeta - simptomi: periodi visoke inflacije, rastuih kamatnih
stopa, opadanja realnih dohodaka i recesija
- Opadanje potranje - malo i srednje poduzee treba poduzeti sve aktivnosti kako bi ostalo
u stalnom kontaktu s tritem to e mu pomoi u smanjenju te vrste rizika
- Zanemarivanje proizvodnog miksa - najbolji nain izbjegavanja te vrste rizika je dranje
koraka s tritem u svrhu pretvaranja trinih prijetnji u prilike. Klju trine uspjenosti
svakog malog i srednjeg poduzea je inovacija
Navedeni trino orijentirani rizici su uglavnom neprenosivi i nije ih mogue osigurati
putem standardnih polica osiguranja.
39) Koji su to imovinski rizici?
Odnose se na materijalnu imovinu i od veine tih rizika se moe osigurati:
- Poar (tete na zgradama, opremmi, inventaru itd...; visina rizika ovisi i o djelatnosti
kojom se poduzee bavi. Tako je rizik vei u industrijskim postrojenjima koja se bave
proizvodnjom ili koriste u proizvodnji lako zapaljive materijale)
- Prirodne katastrofe (poplave, poari, uragani, sue...)
- Provale i poslovne prijevare (nasilni upad ili neovlateni ulaz u poslovne prostore s ciljem
otuivanja gotovine ili robe provala. Poslovne prijevare poduzetnici mogu izbjei
detaljnim ispitivanjem zaprimljenih ponuda).
- Krae (zatiti se poduzetnici mogu: ogranienjem ulaska u odreene poslovne prostorije,
kontrolom zaposlenika, ureenjem prostorija na nain da se postigne makismalna
preglednost)
21


40) Kadrovski rizici?
Nastaju uslijed aktivnosti zaposlenika usmjerenih protiv poslovanja, npr. pijunaa koja
predstavlja veliku opasnost za mala poduzea. Od veine kadrovskih rizika moe se osigurati
(ugovorne klauzule o zatiti poslodavca):
- Neiskrenost postojeih zaposlenika kraa koja ukljuuje krau novca i krau inventara, ali
i prevare i krivotvorenja.
- Gubitak kljunog zaposlenika vie su izraeni u malim poduzeima, jer se u njima linost
voe puno vie istie nego je to sluaj u velikim poduzeima.
- Konkurencija od strane bivih zaposlenika moe se izbjei uvrtavanjem klauzule o
zabrani koritenja odreenih informacija u druge svrhe, u standardne ugovore o radu.
41) Objasnite pojam poreza i njegovu vanost za funkcioniranje neke drave!
Porezi su davanja koja ubire drava i ua javnopravna tijela, oni ne slue kao naknada za
posebne protuusluge drave i uih lokalnih tijela jedinica lokalne uprave. Porezi su prisilno
davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onog kome to davanje pripada.
Oporezivanje se u jednoj dravi obavlja primjenom vie vrsta poreza, a skup svih tih
poreza koji se primjenjuju u jednoj dravi zovemo porezni sustav.
42) Komentirajte vrste poreza na primjeru poreznog sustava RH.
U Hrvatskoj postoji pet osnovnih skupina poreza:
- dravni porezi (u cijelosti pripadaju dravnom proraunu) - PDV, posebni porezi (npr.
poseban porez na naftne derivate, poseban porez na kavu, poseban porez na luksuzne
proizvode i sl.)
- upanijski porezi (pripadaju upanijskom proraunu) - porez nasljedstva i darova, porez
na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre)
- gradski ili opinski porezi (pripadaju gradskim i opinskim proraunima) - prirez porezu
na dohodak, porez na potronju, porez na kue za odmor, porez na tvrtku ili naziv itd.
- zajedniki porezi (dijelom pripadaju dravnom proraunu, a dijelom proraunima
upanija, gradova/opina)- porez na dobit, porez na dohodak, porez na promet nekretnina
- naknade za privreivanje igara na sreu (u cijelosti pripadaju dravnom proraunu) -
igre u casinima, igre u kladionicama i sl.
POREZ NA DOBIT - Porezni obveznik je trgovako drutvo ili druga pravna osoba, koja
obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Porezna osnovica je dobit izraunata kao razlika
prihoda i rashoda. Porezna stopa iznosi 20%.
POREZ NA DOHODAK - Porezni obveznik, koji moe biti tuzemni i inozemni, je fizika
osoba koja ostvaruje oporezivi dohodak. Dohodak je razlika izmeu primitaka i izdataka
ostvarenih u poreznom razdoblju (kalendarska godina).
22


POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) - Obveznik poreza na dodanu vrijednost je
poduzetnik, koji isporuuje dobra ili obavlja usluge, za koje je propisana ta obveza.
Poduzetnikom se smatra pravna ili fizika osoba, koja samostalno obavlja djelatnost s
namjerom ostvarivanja prihoda. PDV se plaa na isporuke svih vrsta dobara i usluge u
tuzemstvu, koje poduzetnik obavlja uz naknadu, na vlastitu potronju, uvoz dobara u
tuzemstvo, isporuke dobara i usluge, koje trgovaka drutva obavljaju za vlasnike udjela ili
lanove njihovih obitelji, za koje korisnici tih dobara ili usluga ne plaaju nikakvu
naknadu.
POSEBNI POREZI - obveznici posebnog poreza na naftne derivate su proizvoai i
uvoznici. Porez se plaa po litri derivata, ovisno o vrsti, od 0,00 do 2,40 kuna. Obveza
obraunavanja posebnog poreza nastaje u trenutku: isporuke derivata iz proizvoakog ili
veleprodajnog skladita, carinjenja, utvrivanja gubitka nastalog u skladitima derivata kod
proizvoaa veleprodajnim skladitima;

POREZ NA PROMET NEKRETNINA - Na prodaju, zamjenu ili na drugi nain steene
nekretnine uz naknadu, plaa se porez na promet nekretnina. Nekretninama se smatraju
poljoprivredna i graevinska zemljita, stambene i poslovne zgrade te drugi graevinski
objekti. Porez, 5% od njezine trine vrijednosti, plaa stjecatelj nekretnina u trenutku
stjecanja.
POREZ NA IGRE NA SREU - Igre na sreu razvrstavaju se u klasine i posebne. U
klasinim igrama se unaprijed odreuje visina dobitaka (lutrija, loto, sportska prognoza,
itd.), moe ih prireivati samo Hrvatska lutrija, iji je osniva hrvatska Vlada. Hrvatska
lutrija, koja se moe privatizirati samo uz Vladinu suglasnost, ne plaa porez na dobit, ali
je obveznik PDV-a. Posebne igre na sreu su razna klaenja, igre u igranicama i na
automatima. Posebne igre u igranicama mogu prireivati trgovaka drutva sa sjeditem u
Hrvatskoj na temelju koncesija i odobrenja.
POREZI PO PROPISIMA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE - Neke
poreze propisuju opine, gradovi i upanije, ali veinu njih plaaju domae pravne ili
fizike osobe (na nasljedstva, kue za odmor, cestovna motorna vozila, plovne objekte).
Meutim, poreze koje propisuju jedinice lokalne uprave i samouprave, mogu plaati i
stranci .
43) to je to porezni sustav, porezna politika, a to porezna stopa?
Porezni sustav je skup svih poreza koji se primjenjuju u jednoj dravi. Porezna
politika je skup mjera koje se odnose na oporezivanje u pojedinoj dravi. Mjere
porezne politike izraavaju se u poreznim stopama za svaku vrstu poreza. Porezna
stopa je u novcu izraen dio koji treba platiti porezni obveznik da bi izvrio poreznu
obvezu (najee se izraava u postotku, u Hrvatskoj je 23%).


23


44) Navedite vrste poreza iji su obveznici mala poduzea u RH.
Vrste poreza:
- porez na dobit
- porez na dohodak
- porez na dodanu vrijednost
- porez na tvrtku
- porez na cestovna motorna vozila
- porez na promet nekretnina
- posebni porezi (troarine)
45) Komentirajte obraun i praenje poreznih obveza maloga poduzea u RH!
Za obraun i plaanje poreza, poduzea moraju voditi poslovne knjige i razliite obrasce
ovisno o vrsti poreza i to:
- za porez na dobit; dnevnik, glavnu knjigu i pomone knjige, te obrazac "PD" - prijava
poreza na dobit
- za porez na dodanu vrijednost (PDV); knjiga ulaznih rauna (U-RA), knjiga izlaznih
rauna (I-RA), te obrasce "PDV"-prijava poreza na dodanu vrijednost i PDV-K - prijava
konanog obrauna poreza.
- za porez na dohodak "ID" obrazac, "IDD"-obrazac itd.
Porezne obveze maloga poduzea u Republici Hrvatskoj relativno su visoke, a nain
obrauna sloen. Mali poduzetnici imaju znaajne trokove s aspekta voenja poslovnih
knjiga i poreznih evidencija, obzirom da to najee nisu u stanju raditi sami. Institucija
poreznih savjetnika u Hrvatskoj ne funkcionira, tako da je upitna kvaliteta voenja
poslovnih knjiga i poreznih evidencija.

46) Objasnite izbor sustava oporezivanja za obrtnike u RH.

Porez na dohodak

Obrtnici su obveznici poreza na dohodak. Pritom je dohodak razlika izmeu naplaenih
primitaka i plaenih izdataka, gdje su ukljueni i spomenuti doprinosi. Obraun poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti jako slii obraunu plae. To znai da je
oporezivanje progresivno. Kod manjeg obujma poslovanja poduzetnika "titi" osobni
odbitak od min. 1.600,00 kuna mjeseno (neoporezivi dohodak). Potom slijedi
progresivno oporezivanje stopama 15%, 25%, 35% i 45%, kao to emo pokazati u
primjeru.
Tome treba pridodati i plaanje prireza na porez, ovisno o mjestu gdje je obveznik
prijavljen.
24



Povoljnost sustava poreza na dohodak je to dohodak ini razlika izmeu naplaene
realizacije (primitaka) i plaenih trokova (izdataka). Ovaj sustav oporezivanja time
prati poduzetnika u mogunosti plaanja obveza, to je njegova dobra strana.

Porez na dobit

Firme su obveznici poreza na dobit. Stopa poreza na dobit je 20%.

Obrtnik moe, ukoliko procijeni da mu se isplati, prijei iz sustava oporezivanja
porezom na dohodak u sustav poreza na dobit.

Dobit je razlika izmeu prihoda (fakturirane realizacije) i nastalih rashoda i u pravilu
ne ovisi o naplati. Kod oteane naplate ovaj sustav oporezivanja "ne tedi" obveznika.
47) Objasnite to podrazumijeva drutvena odgovornost poduzetnika.
Drutvena odgovornost poduzetnika podrazumijeva:
- imovinska prava
- plaanje poreza
- potivanje zakona
- odgovornost prema zaposlenicima i njihovim potrebama, kao i potrebama itave
zajednice
48) Komentirajte odgovornost poduzetnika prema zaposlenicima.
Odgovoran odnos prema zaposlenicima podrazumijeva sigurnost pri radu. Ne smije biti
diskriminatoran prema spolu, rasi, nacionalnosti, osobama sa posebnim potrebama, ne
postavlja pitanje o vjeroispovijesti i ne poznaje rodnu diskriminaciju. Briga za samohrane
roditelje - zaposlenike tvrtke spada u odgovorno poslovanje poduzetnika, kao i skrb za
obitelj svakog djelatnika. Na poduzetniku je promptno i tono informiranje djelatnika o
novitetima u poduzeu. Pozitivan imid poduzea moemo graditi i kroz fer kodeks
ponaanja zaposlenika, postavljanje realnih ciljeva ostvarivih u realnom razdoblju.
Potivanje integriteta svakog djelatnika i njegovu individualnost, izgraditi emo poduzee
koje die "jedinstveno". Dobar odnos unutar tvrtke odraava se na kvaliteti proizvoda i
usluga, a kroz djelatnike i na njihovu raspoloivost, uslunost i informiranost koje prenose
i na korisnike usluga. Kroz kontinuiranu skrb za okoli, npr. nabavku recikliranog
materijala, uredske opreme, odvajanje otpada razvija se i pozitivna svijest djelatnika prema
okoliu, ali i kompaniji.




25


49) to je etiki kodeks poduzetnika?

Etiki kodeks je pisani dokument koji sadrava izjave, standarde i modele ponaanja,
vrijednosti tvrtke, prema kojima neka organizacija nastoji poslovati.
Etiki kodeks ponaanja je slubeni izvjetaj organizacijskih vrijednosti povezanih s
odreenim etikim ili drutvenim pitanjima.
50) Objasnite centralni problem poduzetnike etike.
Centralno pitanje u poduzetnikoj etici je stvaran i stalan sukob izmeu ekonomskih
rezultata poduzetnikog pothvata i socijalne odgovornosti za kolektiv i drutvo.
Problemi ljudskih resursa (diskriminacija) dogaa se onda kad neto drugo osim
kvalifikacija utjee na odnos s zaposlenikom (religija, nacionalnost, spol, starost...)
Konflikt interesa H dogaa se kad je objektivnost ili procjena kompromitirana
- Gotovo svaka poslovna situacija moe stvoriti konflikt interesa
- Primanje poklona, mita, utjecaji, posjedovanje vanih informacija
- Naruavanje povjerenja u osnovi svakog konflikta interesa
Pitanje povjerenja kupaca - povjerljivost i privatnost, sigurnost proizvoda, efektivnost,
povjerenje u propagandu
Koritenje resursa poduzea - biti odgovoran u koritenju resursa, ukljuujui financije i
ugled, pruanje tonih informacija
51) Komentirajte sutinu poduzetnike etike!
U sutini poduzetnike etike je pitanje odnosa npr.
- dali poduzetnik ima odgovornost prema kupcima svojih proizvoda za koje je otkriveno da
imaju nedostatak
- kako bi poduzetnik trebao reagirati prema stranci koja ima kopiju prijedloga konkurencije
- kako e poduzetnik namiriti odgovornost prema ulagaima u kontekstu socijalnih
dunosti
26


- to bi trebalo napraviti sa jednim osnivaem tvrtke kad on vie nije potreban
52) Kakvo je vae vienje socijalnog u odnosu na tradicionalno poduzetnitvo?
Potroai i investitori postaju drutveno osvjeteniji i bojkotiraju tvrtke koje ne potuju
osnovna etika i humana naela pri poslovanju. Etiko financiranje i investiranje je u
porastu. Direktori najveih svjetskih tvrtki poinju se sve vie ukljuivati u globalnu
debatu o odrivom razvoju i ulozi koju u njemu ima bizins. Drutveno odgovorne tvrtke su
najbolji dugoroni investicijski izbor Primjena poduzetnikih naela u drutvenom sektoru
s ciljem unapreenja kvalitete ivljenja.
Generiraju drutvenu vrijednost, a ne profit
Naglaena drutvena odgovornost u odabiru drutvene djelatnosti
Profesionalan, inovativan i odriv pristup sustavnim promjenama koje nadilaze
nedostatke trita i iskoritavaju dane mogunosti.


53) Nabrojite i objasnite podruja Europse povelje za malo gospodarstvo.
1. Poduzetnika edukacija - poduzetnifka edukacija i izobrazba trebale bi pofeti ved u ranijoj dobi
(a ne tek u obrazovanju na fakultetskoj razini).
2. Jeftinije i bre osnivanje poduzeda - kroz uklanjanje uglavnom administrativnih prepreka.
3. Bolje zakonodavstvo i propisi - kroz njihovo pojednostavljenje.
4. Dostupnost vjetina - poduzetnicima zainteresiranima za vlastiti razvoj treba omoguditi
programe cjeloivotnog ufenja.
5. Poboljan pristup internetu za bolje povezivanje malih poduzeda s javnom upravom.
6. Vede mogudnosti za mala poduzeda na jedinstvenom Europskom tritu.
7. Porezni sustav koji potife inovacije nagrauje uspjeh, i financijska problematika kao olakani
pristup financijskim resursima (npr. kroz strukturne fondove ili inicijative Europske investicijske
banke).
8. Jafanje tehnolokih kapaciteta malih poduzeda.
9. Uspjeni modeli e-poslovanja i vrhunska potpora za mala poduzeda.
10. Razvoj snanijeg i efektivnijeg zastupanja interesa malih poduzeda na razini EU i nacionalnim
razinama.

54) Kada je Hrvatska pristupila provedbi Europske povelje za malo gospodarstvo i kakvi su
rezultati?
Pristupila je 2003. Ocijenjena je najviom ocjenom. U 4 dimenzije je najbolja, a to su 5, 6, 9 i 10 iz
prethodnog pitanja.


55. Koje su zajednike, a koje razliite karakteristike individualnog i korporativnog modela
poduzetnitva?
27


Razlifite karakteristike: individualno vezujemo samo za mala i srednja poduzeca, poduzetnik je
istodobno vlasnik poduzeda, upravljaf poduzedem i nositelj rizika u poslovanju, a korporativno je
vezano za funkcioniranje velih poduzeda,razdijeljene su funkcije upravljanja, vlasnitva i snoenja
rizika. Zajednifke karakteristike su im ostvarivanje profita.
Individualno poduzetnitvo zasniva se na trinoj konkurenciji malih i srednjih poduzeda i obifno
predstavlja usku povezanost: vlasnitva, upravljanja i rizika. Redovito se u istoj osobi sjedinjuju
vlasnifka, poduzetnifka i upravljafka funkcija pa i sam menadement u uem rukovoditeljskom
smislu. Utjefe na razvoj nacionalnog gospodarstva na nafin da povedava konkurenciju i efikasnost
privreivanja, utjefe na sniavanje cijena i prisiljava velika
poduzeda na promjenu ponaanja na tritu, omogudava povedanje zaposlenosti, omogudava lake
zadovoljavanje poduzetnifkih inicijativa, te omogudava tehnoloki razvoj i primjenu
nove se tvrtke raaju iz individualnoga maloga poduzetnitva, poduzetnik sam obavlja najvedi broj
poslova, a s vremenom postaje i menader ili angaira profesionalne menadere koji, da bi ostvarili
svoje poslovne zamisli, koriste sve vedi broj pomodnika, rastom tvrtke individualno poduzetnitvo
prerasta u sloenije interesne oblike.
Korporacijsko (unutarnje) poduzetnitvo podrazumijeva poduzetnifke stavove i ponaanje
zaposlenih u velikim poduzedima, ono je povezano s ogranifenom konkurencijom, te podjelom
vlasnifkih, upravljafkih i rizifnih funkcija, uz naglaeni management stvara odreene probleme.
Posljedica je pojave kolektivnoga vlasnitva i sve vede afirmacije kolektivnoga rada te odvajanja
vlasnifke (poduzetnifke) i upravljafke (menaderske) funkcije
Kolektivno je poduzetnitvo mogude shvatiti i kao svojevrsnu integraciju poduzetnitva vie osoba, pa
se o kolektivnome moe govoriti kao o korporacijskomu poduzetnitvu.
56. Zato treba razvijati poduzetnitvo u velikim poduzedima?
Poduzede sve tee pronalaze nafine opstanka na tritu i upravo zato potrebni su poduzetnici kojima
je cilj prestidi konkurenciju stvaranjem novih poslova na novim tritima. Poduzetnici u velikim
poduzedima zasluni su za ubrzavanje i trokovnu efektivnost transfera tehnologije od istraivanja i
razvoja trita. Ponekad se poduzetnici u vel.poduzedima nazivaju i inovatorima, no ta dva pojma nisu
isto. Inovatori stvaraju nove proizvode a poduzetnici su zasluni za lansiranje tih proizvoda na trite.
Kljufni razlozi za razvoj poduzetnitva u korporacijama su?
- razvoj tehnologije i globalizacija povedavaju konkurenciju, a poduzeda koja mogu brzo iskoristiti
nove prilike stjefu prednost,
- bududi da je tee zadrati lidersku poziciju na tritu, voe moraju ostati fleksibilni i poduzetnifki
raspoloeni
- odanost djelatnika je upitna danas, te brzo naputaju poduzede
Povedanje konkurencije i stalne promjene okoline na tritima diljem svijeta tjeraju velika poduzeda
na inovativnost i fleksibilnost. Ujedinjavanje prednosti malih poduzeda (kreativnosti, fleksibilnosti,
inovativnosti, poznavanja trita, ...) sa trinom snagom i financijskim resursima velikog poduzeda
poduzetnitvo u velikim poduzedima. Organizacijsko poduzetnitvo, poduzetnitvo u ved uhodanim
poduzedima, bez obzira na to da li su ona velika, neprofitna, u vlasnitvu drave ili mala poduzeda
28


57. Koje su prepreke razvoju poduzetnitva u velikim poduzedima?
Priroda velikih organizacija pet faktora koji rade protiv razvoja poduzetnifke kulture: (a)
meuljudski odnosi, (b) previe razina odluivanja (c) potreba za kontrolom (d) korporativna kultura
(e) vremenska dimenzija - proraunski ciklusi
Potreba za kratkorofnim profitima
Nedostatak poduzetnifkog talenta
Neprikladne metode kompenzacije
58. Koje tipove unutarnjeg poduzetnitva poznajete?
Administrativno poduzetnitvo korporacijsko poduzetnitvo koje se manifestira u borcima koji
podupiru istraivanje i razvoj te pomau osigurati potrebne resurse
Oportunistifko poduzetnitvo- osigurava slobodu borcima da tragaju i pronalaze nove prilike
Akvizicijsko poduzetnitvo poduzede vodi strategiju udvaranja drugom poduzedu
Imitacijsko iskoritava i proiruje primjenu ideja i tehnologija drugih poduzeda
Inkubacijsko poduzetnitvo ukljufuje podvrgavanje novih ideja i tehnologija testiranju
59. to karakterizira ameriko poduzetnitvo?
- istife ekonomsku i socijalnu slobodu -> slobodno poduzentitvo
- ekonomska sloboda sloboda stvaranja i raspolaganja profitom, zakljufivanja i izvrenja ugovora
bez vladina uplitanja, ulaenje u ekonomske aktivnosti kao to su prodaja ili kupnja s minimumom
vladina uplitanja
- socijalna sloboda podrazumijeva autonomiju pojedinca i poduzeda u pogledu raspolaganja
vlasnitvom, pravo izbora zaposlenja, kupca, dobavljafa, sloboda govora i tiska, pravo na poteno
suenje u sudskom procesu, pravo na zatitu od mijeanja vlade u podrufje ekonomije,
zakonodavstva i medija.
-ovaj model pokuava zatititi prava pojedinca, uravnoteuje mod pojedinca i poduzeda, individulana
prava (zatita potroada) i poslovna prava (slobodno trite)
60. Koje su karakteristike europskog modela poduzetnitva?
- postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih, to znafi da u poduz.procesu daje ljudima bitna
prava u odnosu na poduzetnika; po ovom modelu vlada kreira okvirna pravila igre za poduzetnitvo
(odreuje nafin organizacije poduzeda i nafin na koji ona trebaju tretirati zaposlene) i pomodu
zakonodavstva osigura ostvarenje socijalnih ciljeva ravnopravnosti i kvalitete ivota; ovdje privatno
vlasnitvo egzistira, ali legalna mod individua kao potroafa ili zaposlenik, veda je od one koju ima
poduzede
61. Azijski model poduzetnitva!
- postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih, te povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednafili u
drutvenoj modi, pojednici ostaju bez ikakve modi. Ako postoji zakonodavstvo ono slui za zatitu
29


lokalne industrije od uvoza. Socijalna i pravna potpora pojedincima dolazi od njihovih poduzeda.
Poduzede ima pravo obavljati poslove bez uplitanja vlade, ali mogi imati direktnu potporu vlade.
Pojedinci imaju manje prava nego kod amerifkog i europskog modela.
62. Usporedi ameriki, europski i azijski model poduzetnitva?
Usporedba europskog i azijskog modela oba postavljaju specififne standarde proizvoda, ali zbog
razlifitih razloga, europski model titi potroafa a azijski model domadu industriju
Amerifki, europski i azijski model tite prava radnika ali na razlifite nafine: Ameri doputaju
pojedincima da se parnife, po europskom modelu vjerojatnije je posredovanje za radnika koji nije u
pravu, dok po azijskom modelu radnika mora festo pobijati samoga sebe
Amerifki model Europski model Azijski model
Uplitanje vlade Nema Ima Mogude
Slobode Socijalne i ekonomske Socijalne ispred
ekonomskih
Ekonomske ispred
socijjalnih
Pojedinac Slobodan voditi se
osobnim interesima
Zaposlenici i potroafi
imaju veda prava nego
poduzeda
Najmanje prava


63. Kako funkcioniraju poduzetniki inkubatori i po emu se oni razlikuju od znanstveno-
tehnolokih parkova?
Inkubatori malih poduzeasu institucije koje osiguravaju poslovne prostore, administrativne usluge i
savjete menadmentu malih poduzea. Inkubatori se formiraju uz participaciju dravnih ili
sveuilinih agencija, mogu biti i posve privatne organizacije. Inkubatori pruaju podrku poduzeima
u trenutku inicijative (oni nude poslovne ekspertize, prostor za rad kao i druge usluge potrebne
poduzetniku tijekom osnivanja i rada poduzea. Inkubatori esto rade u naputenim prostorima (kole,
skladita, tvornice) koje jeftino iznajmljuju onima koji poinju novi biznis. Znanstveni i tehnoloki
parkovi su organizacije koje se bave uzgojem novih tvrtki (poduzea), one buduim poduzetnicima
pruaju uvjete za razvitak malih poduzea u prvim fazama, a naroito u podruju visokih tehnologija.
Karakteristike znanstvenog parka: formalne i operativne veze sa sveuilitem ili drugim institucijama
visokog obrazovanja, odnosno istraivakim centrima, potie zapoinjanje poslova temeljenih na
znanju, ali i ostalih djelatnosti, ima menadersku funkciju koja je aktivno ukljuena U TRANSFER
tehnologije
64. Definirajte pojam inovacije i inovatora.

Inovacija predstavlja razvoj i primjenu novih ideja na podrufju proizvodnje i plasmana proizvoda, ali i
opdenito u organizaciji. Inovator je osoba koja radi neto na novi nafin, koja unosi promjene, koja
osmiljava nove nafine obavljanja postojedih aktivnosti ili osmiljava sasvim nove stvari (proizvode,
usluge, postupke, aktivnosti itd.).

30


65. Iz kojih usmjerenja moe dodi do inovacija?

Inovacije mogu dodi od:
1.Tehnologije koja je usmjerena na to kako se neto radi,
2.Od trita koje je usmjereno na to kako de se koristiti inovacija
3.Od organizacijeu kojoj se inovacija dogaa.

66. Kroz to se ostvaruju inovacije tehnologije?

Inovacije tehnologije obuhvadaju:
-inovaciju proizvoda(ideja o novom proizvodu najfede u malom poduzedu)
-inovaciju procesa (mala unapreenja na postojedem proizvodu ili usluzi u cilju smanjenja trokova,
najfede u velikom poduzedu)

67. to smatramo trinim inovacijama?

Trinom se inovacijom smatra ona inovacija koja je orijentirana na uvoenje novih kanala
distribucije ili pak na ekspanziju ponude na nova podrufja. Najkritifniji faktor u procesu razvoja
inovacija je njihova prihvatljivost od strane trita (ljudi ili organizacija koji de tu inovaciju koristiti). U
procesu prihvadanja inovacija od strane trita identificirano je pet grupa korisnika inovacije i to:

1. INOVATORI su oni pojedinci koji preuzimaju rizik i spremni su platiti posebnu naknadu da bi prvi
imali proizvod i prihvatiti probleme pri upotrebi novog proizvoda.
2. RANI ADAPTERI fine vodede stvaraoce mijenja o tritu, vie su inovativni od prosjefnog kupca.
3. RANA VEINA oni su svjesni inovacija, ali im pristupaju promiljeno te ih temeljito kontroliraju
prije nego to ih prihvate.
4. KASNA VEINA predstavlja one ljude koji fekaju dok je potpuno jasno da je inovacija sigurna i
iroko prihvadena.
5. OKLIJEVALA oni su usmjereni na tradiciju prolosti, prije nego na inovacije sadanjosti ili
bududnosti, oni prihvadaju inovaciju tek tada kada nemaju drugog izbora.

68. Objasnite povratne veze izmeu tehnolokih i trinih inovacija u odnosu na inovaciju poduzea.

Tehnoloke inovacije utjefu na stvaranje novih proizvoda ili procesa koji proiruju asortiman tog
poduzeda i omogudavaju ekspanziju trita na kojem ta organizacija djeluje. Trinom inovacijom
smatra se uvoenje novih kanala distribucije ili ekspanziju ponude na nova podrufja to moe biti ili
uzrok ili posljedica tehnoloke inovacije. Ta povratna veza djeluje i na inovaciju poduzeda koja je
neizbjena ukoliko doe do inovacija u tehnologiji i tritu.

69. Grafiki prikaite i objasnite grupe korisnika s obzirom na trino prihvadanje inovacija?

31



1. Inovatori - vrednuju postojede stanje, preuzimaju rizik, spremni su platiti posebnu naknadu da bi
prvi imali proizvod, te prihvadaju probleme koji dolaze uz njega
2. Rani adapteri - vodedi stvaraoci miljenja o tritu s obzirom na njihovu mod legaliziranja inovacije
3. Rana vedina - svjesni su inovacija, ali im pristupaju promiljeno
4. Kasna vedina - fekaju dok je potpuno jasno da je inovacija sigurna i iroko prihvadena
5. Oklijevala - usmjereni na tradiciju prolosti prije nego na inovacije sadanjosti ili bududnosti,
inovacije prihvadaju kada nemaju drugog izbora

70. Grafiki prikaite i objasnite ivotni ciklus inovacije.


Invencija - proces stvaranja nove ideje ili procesa (nije isto to i inovacija koja predstavlja aplikaciju
invencije)
Razvoj - preuzimanje invencije i njezino pretvaranje u neku praktifnu svrhu
Difuzija - proces stavljanja inovacije u upotrebu
Integracija - odnosi se na proces izvoenja permanenetnih promjena
Propadanje - dogaa se kada se zaustavi upotreba inovacije

71. Pojasnite ulogu uenja u inovaciji.

Proces inovacije i poduzetnitva ovosi o ufenju s obzirom da promjene ne dolaze iz statifne okoline, a
ne dogaaju se ni onda kada ljudi nisu zainteresirani za unapreenje svoje vlastite pozicije ili njihove
organizacije. Zbog veze izmeu poduzeda koje stvara inovaciju i trita koje ga mora prihvatiti dolazi
do ufenja i to tri tipa:
- ufenje djelovanjem
32


- ufenje na neuspjehu
- ufenje primjenom

72. Objasnite naela inovacije.


Uspjene inovacije zapofinju skromno i imaju jedan cilj. Uspjena inovacija tei postizanju vodede
uloge, inafe bi stvorila povoljnu priliku za konkurenciju. Tri su uvjeta za inovacije:
1.Inovacija je posao koji trai znanje. Inovacija je naporan, precizno usmjeren, svrhovit posao koji
zahtijeva mnogo marljivosti, upornosti i predanosti.
2.Inovatori moraju koristiti svoje jake strane, razmiljati o mnogim povoljnim prilikama.
3.Inovacija djeluje na ekonomiju i drutvo, mijenja ponaanje kupaca i ljudi opdenito.
__________________________________________________________________________________

73. Koji su uvjeti za pretvaranje znanosti u neposrednu proizvodnu snagu nekog drutva?

Pretvaranje znanosti u neposrednu proizvodnu snagu podrazumijeva:
1.Dobivanje novih znanstvenih spoznaja i njihove primjene u obliku novih tehnologija
2.Primjena znanstvenih postignuda u svim sferama ljudskog djelovanja
3.Planiranje razvitka svih oblika i vrsta znanosti, to ukljueuje podrueje i vrstu znanstvenog
istraivanja, kao i izvore i nositelje financiranja.
4. Unapreivanje i povezivanje temeljnih i primijenjenih istraivanja, te njihovu tehnieko-tehnoloku
razradu
5. Osiguravanje da to vie djelatnosti u drutvu i funkcijau poduzedu bude utemeljeno na znanosti
6. Kvalitetne promjene socijalne uloge znanosti, osobito u funkciji razvitka ljudskih potencijala
(znanja, sposobnosti, stvaralatva).

74. Objasnite pojmove tehnike i tehnologije.

TEHNOLOGIJA oznaeuje fond akumuliranog znanja o razlieitim tehniekim metodama i procesima.
TEHNIKA oznaeuje njihovu materijalizaciju (opredmedenje), odnosno njihovu praktienu svrsishodnu
primjenu u proizvodnji dobara i usluga.

75. Koja je razlika izmeu tehnikog i tehnolokog napretka.

TEHNIKI NAPREDAK je svako poboljanje tehnike koji pridonosi vedoj ueinkovitosti gospodarskih i
ostalih djelatnosti. TEHNOLOKI NAPREDAK oznaeuje sve promjene u funkciji proizvodnje koje se
odnose na procese i postupke to omoguduju da se s manjim ulaganjima u inpute postie via razina
djelotvornosti i bolja kvaliteta proizvoda i usluga.
76. Definirajte znanstvene i tehnoloke parkove i njihovu ulogu u transferu tehnologije.

Znanstveni i tehnoloki parkovisu organizacije koje se bave uzgojem novih tvrtki (poduzeda), one
bududim poduzetnicima pruaju uvjete za razvitak malih poduzeda u prvim fazama, a naroeito u
podrueju visokih tehnologija.
Karakteristike znanstvenog parka:
-ima formalne i operativne veze sa sveueilitemili drugim institucijama visokog obrazovanja, odnosno
istraivaekim centrima,
-potiee zapoeinjanje poslova temeljenih na znanju, ali i ostalih djelatnosti
-ima menadersku funkciju koja je aktivno ukljueena U TRANSFER tehnologije

33


77. Koji su glavni ciljevi znanstvenih i tehnolokih parkova?

GLAVNI CILJEVI ZNANSTVENIH PARKOVA:
- Omoguditi formiranje i rast novih poslova,
- Djelovati kao katalizator promjenau regiji
- Izgraditi infrastrukturu sposobnih, modernih poduzeda
- Djelovati kao mehanizam regionalnog gospodarstva
- Pomodi kreiranju odnosa i boljeg razumijevanja izmeu obrazovnih institucija, istraivaekih centara i
industrije
- Osigurati izvor prihodaza institucije visokog obrazovanja

78. to znate o znanstvenim i tehnolokim parkovima u Republici Hrvatskoj?
http://www.apiu.hr/hr/Home.aspx?PageID=99


79. Objasni vanost ulaganja u istraivanja i razvoj za ekonomiju neke zemlje.

U RAZVIJENIM ZEMLJAMA ZAPADA I JAPANU: 2 4% BDP
U ZEMLJMA U RAZVITKU 0,5 1% BDP