Odgovori na pitanja za II parcijalni ispit iz predmeta

Materijali II
Pitanja zaostala iz prve parcijale, koje treba znati za zavrni ispit.
3) Razarajuim ispitivanjima se utvruju mehanike, tehnoloke i ostale osobine materijala.
Ispitivanjima bez razaranja otkriva prosustvo greaka (povrinskih, untranjih).
) !erazarajua ispitivanja su ona prilikom kojih ne "olazi "o unitenja ispitivanog materijala.
!jima se utvruje se prisustvo greaka (povrinkih i unutranjih), jer one naruavaju
kontinuitet materijala, smanjuju korisni presjek i "jeluju kao kon#ntratori napona.
!ajee meto"e ovakvog ispitivanja su$
vizualno % prisustvo povrinskih greaka, o"stupanje o" oblika i "imenzija
ultrazvukom % prisustvo untranjih greaka
ra"iogra&sko % prisustvo untranjih greaka
magnetno % prisustvo povrinskih i untranjih greaka
penetrantima % prisustvo povrinskih greaka
') ((vo je )uto, ne mo)emo ga pobijeliti. *ko vi mo)ete, izvolite.)
+etalogra&ska ispitivanja su ispitivanja strukturne grae materijala, prvenstveno metala.
,re se tako "a se metal koji se ispituje isijee na o"govarajuu veliinu, zatim se povrina
koja e se ispitivati ispolira. !akon toga se na tu povrinu nanese kiselina koja nagriza
materijal, a zatim se upotrebom mikroskopa mjere o"reene osobine vezane za strukturnu
grau (veliina kristalnih zrna, koliina i vrste ukljuaka, izluevina i sl.).
-oriste se za o"reivanje koliine poje"inih komponenti u leguri, a u #ilju pre"vianja
mehanikih osobina materijala.
./) 0onizirajue zrake su zrake elektromagnetnog zraenja koje imaju sposobnost joniza#ije
materije kroz kroju prou. 0ako su pro"orne i mogu biti tetne za lju"sko z"ravlje.
1ijele se na 23zrake (nastaju ka"a se elektroni koji su se pretho"no kretali velikim brzinama
zaustave % to se posti)e bombar"ovanjem neke mete elektronima velikih brzina. 4ri u"aru u
metu, elektroni naglo koe i emituju 23zrake) i gama zrake (nastaju prilikom ra"ioaktivnog
raspa"a nekog ra"ioaktivnog materijala).
-oriste se u me"i#ini i u in"ustriji. !jihova in"ustrijska primjena je uglavnom u
"e&ektoskopiji, g"je se koriste za otkrivanje unutranjih greaka u materijalu.
.5) 6ltrazvuk je naziv za mehanike talase sa &rekven#ijama viim o" &rekven#ije zvuka
kojeg ovjekovo uho mo)e uti (57 777 8z).
!ajee se "obija na slije"ea "va naina$
+agnetostrik#ijom % neki materijali mijenjaju "imenzije ka"a se nau u magnetnom
polju. (va pojava se koristi tako to se neki magnetostriktni materijal stavi u
promjenljivo magnetno polje (&rekven#ija promjene magnetnog polja o"reuje
&rekven#iju zvuka koji e nastati). 9aj materijal se postavi uz neku povrinu i ka"a
"oe "o irenja "imenzija tog materijala on e u"ariti u spomenutu povrinu i
proizvesti mehaniki talas. !akon toga e se skupiti (uslje" nove promjene magnetnog
polja) i ovaj se pro#es ponavlja.
4iezoelektrinim e&ektom % neki materijali mijenjaju "imenzije ka"a se kroz njih
propusti struja. -roz piezoelektrini provo"nik se proputa naizmjenina struja
(&rekven#ija struje o"reuje &rekven#iju zvuka koji e nastati) i kao i ko"
magnetsostrik#ije, "oi e "o perio"inog irenja i skupljanja tog provo"nika. :vaki
put ka"a se provo"nik proiri, u"ara u povrinu uz koju je postavljen i proizvo"i
mehanilki talas. 9ime elektrine os#ila#ije provo"nika postaju mehanike os#ila#ije
koje se ire kroz materijal ; mehaniki talas.
-oriste se za$
(tkrivanje unutranjih greaka u meterijalu
("reivanje osobina materijala
+jerenje unutranjih napona
+jerenje "ebljine materijala
.3) 4ostupak je na sli#i / u lek#iji 5../ Ispitivanje jonizirajuim elektromagnetnim talasima %
In"ustrijska ra"iogra&ija. (6 staroj skripti, lek#ija je 3../ a ime lek#ije je isto, iste slike).
!ain "obijanja je objanjen u pitanju ./.
(snovne osobine 2 i gama zraka su$
-reu se pravolinijski poput svjetlosti
!e mogu se skretati pomou optikih instrumenata
4rolaze kroz bilo koji materijal zavisno o" osobina materijala
4ri prolasku kroz materijal mogu biti apsorbovani, zavisno o" talasne "u)ine, gustine
materijala, "ebljine materijala it".
1jeluju na &otoemulziju (koja se nalazi na &ilmu za ra"iogra&sko snimanje) poput
svjetlosti
0oniziraju materiju kroz koju prolaze
Ra"ioaktivni su i nisu vi"ljivi
<tetno "jeluju na )ive elije
.) 4ostup#i su na slikama . i = u lek#iji 5..5 Ispitivanje ultrazvunim talasima. (6 staroj
skripti, lek#ija je 3..5 a ime lek#ije je isto, iste slike).
1obijanje je objanjeno u pitanju .5.
>lavne karakteristike ultrazvuka su$
4ravolinijsko kretanje
+ala talasna "u)ina uslovljava pravolinijsko kretanje i vrlo malo rasipanje.
Re&leksija
6ltrazvuni talasi se re&lektuju iz prelaska iz je"ne sre"ine u "rugu (npr. iz metala u zrak),
i ta se osobina koristi prilikom kontrole materijala.
*psorp#ija
*psorp#ija ovih talasa u vrstim tijelima je vrlo mala to omoguava ispitivanja vrlo
velikih "ebljina.
((vo nije "ato kao pitanje, ali je vrlo mogue "a "oe).
Radiografsko ispitivanje Ultrazvuno ispitivanje
+ogunost otkrivanja veoma sitnih greaka ,elika osjetljivost
>eometrijska tanost slike 9anost otkrivanja polo)aja i veliine greke
1obijanje trajnog "okumenta o kvalitetu !ema trajnog "okumenta o kvalitetu
0e"nostavna interpreta#ija nalaza 1osta slo)ena interpreta#ija nalaza
4otrebna o"govarajua oprema i zatita
prilikom ispitivanja
4otreban samo ureaj za ispitivanje koji mo)e
biti tako mali "a ga je"an ovjek mo)e nositi
sa sobom i vriti ispitivanja na terenu
4otreba "a se ispitivanom tijelu mo)e
pristupiti sa najmanje "vije strane (sa je"ne se
postavlja izvor zraenja, a sa "ruge &ilm)
+ogunost ispitivanja na osnovu pristupa
samo je"noj povrini
Ipitivanje je "u)e o" ultrazvunog, jer se
trebaju postaviti i &ilm i izvor zraka i zraenje
treba "a traje o"reeno vrijeme
?rzo ispitivanje
<to je "eblji materijal, to zraenje mora biti
jae, a to pre"stavlja veliku z"ravstvenu
opasnost (u sluaju gama zraka)
,elika mo pro"iranja u homogenim
materijalima (bez tetnih poslje"i#a)
@ zra#i se mogu usmjeravati zbog naina
nastanka (nastaju vjetaki i kontrolisano), ali
nemaju pro"ornu snagu kao gama zra#i.
>ama zra#i iako mogu biti jako pro"orni,
opasni su i izvori ovog zraenja se moraju
uvati u o"govarajuim spremni#ima. Aak i
ka"a izvori ostare i postanu neupotrebljivi za
ispitivanja, jer ne "aju "ovoljno gama zraka,
ne smiju se o"lo)iti van spremnika, jer su jo
uvijek jako tetni za )iva bia.
6ltrazvuni talasi nisu tetni za z"ravlje lju"i.
(!a )ivotinje mogu imati razliite e&ekte, npr.
imie, kitove, "el&ine).
Pitanja za ovu parijcalu
/) Beljezni materijali su materijali koji kao glavni hemijski element imaju )eljezo.
1ijele se na elike i livena gvo)a. Aeli#i se "alje "ijele na ugljenine (koji se "ijele na
konstruk#ione i alatne) i legirane (koji se "ijele na konstruk#ione, alatne i brzorezne). Civena
gvo)a se "ijele na sivi liv, bijeli liv, temper liv i no"ularni liv.
5) !ajva)nije grupe )eljeznih materijala su eli#i i livena gvo)a.
Aeli#i su legure )eljeza sa ugljikom, pri emu je sa"r)aj ugljika "o 5,//D (s tim "a se ugljik
ne nalazi samo u tragovima, jer je on"a rije o tehnoloki istom )eljezu).
>vo)a su legure )eljeza sa ugljikom, pri emu ima 5D "o D E i 7,'D "o 3D :i.
3) Beljezo je hemijski element (broj 5F u perio"nom sistemu elemenata).
Ga "e&ini#iju elika i gvo)a vi"i pitanje 5.
) :irovo gvo)e je legura koja se "obija )arenjem ru"e )eljeza, krenjaka i koksa u visokoj
pei na temperaturi o" /F'7 E. 6 sastavu ima oko D E, /,'D :i, /D +g, 7,7D :, 7,D 4.
(vo u )utom nije /77D.
1ijeli se na sivo i bijelo gvo)e. :ivo gvo)e se o"likuje time to se ugljik javlja u obliku
gra&ita, "ok se ko" bijelog gvo)a ugljik javlja u vi"u hemijskog spoja #ementita He3E.
:lu)i kao polazna osnova za "obijanje elika, za izra"u postolja maina, kuita mjenjaa,
#ijevi (generalno elemenata koji nisu izlo)eni velikom optereenju), ali i kao osnova za
"obijanje no"ularnog i temper liva.
') -ljuna razlika je prva u nare"noj tabeli, a postoje i "ruge razlike.
:ivi liv ?ijeli liv
6gljik se javlja u vi"u gra&ita 6gljik se javalja u vi"u hemijskog spoja
He3E
,isok ugljikov ekvivalent (E.I.) !izak ugljikov ekvivalent (E.I.)
,isok sa"r)aj :i !izak sa"r)aj :i
:a"r)i Eu, !i :a"r)i Er, +o, ,, ?i, 9e
:poro hlaenje ?rzo hlaenje
1eblji o"liv#i 9anki o"liv#i
F) +eto"e poveanja vrstoe (tvr"oe) elika su$
Rastvarajue ojaavanje (ojaavanje vrstim rastvorom)
(jaavanje grani#ama zrna (usitnjavanjem zrna)
(jaavanje sekun"arnim &azama (pre#ipita#iono ojaavanje)
(jaavanje "isloka#ijama (hla"nom plastinom "e&orma#ijom)
(jaavanje uslje" trans&orma#ija
.) (snovni postupak za proizvo"nju elika je prera"a u$
,isokim peima (to nisu :imens3+artinove pei kao to je bilo napisano prvi put)
!akon ega se alje na "alju prera"u u$
:imens3+artinovim peima
Ilektro peima
-onvertorima
,akuumskim peima
Aelik se u elianama mo)e proizvo"iti kao neumireni, poluumireni ili umireni elik.
Aelik se mo)e izljevati u obliku$
Ingota (livenje u kalupima)
>re"i#a, blumova i slabova (kontinuirano livenje)
-onani proizvo" eliane su slije"ei polu&abrikati$ pro&ili, ine, ipke, )i#e, #ijevi, pro&ilne
#ijevi, "ebeli limovi, tanki limovi, trake.
=) >lavni pro"ukti visoke pei su velika koliina gasova (mnogo E(5), sirovo gvo)e i
ljaka. E(5 slu)i "a zatruje Gemlju, ljaka "a se ba#i ili eventualno iskoristi za neto, a sirovo
gvo)e za "alju prera"u ili livenje.
6koliko govorimo o pro"uktima koji nastaju o" sirovog gvo)a, vi"i pitanje ..
J,/7) ,i"i pitanje ..
//) 4ratei elementi u eliku su oni koji se javljaju u strukturi elika i prisutni su zbog
nemogunosti (i neisplativosti) njihovog potpunog uklanjanja iz elika (npr. ru"a )eljeza
mo)e sa"r)avati &os&or i mi ga ne mo)emo potpuno ukloniti ak ni u &inalnom proizvo"u).
:talni pratei elementi su$ sili#ijum, mangan, sumpor i &os&or.
Ga legirajue elemente vi"i pitanje /5.

/5) Cegirajui elementi su elementi koji se u eliku nalaze u veim koliinama (preko 'D 3
ovo je va)no znati, iako se nalazi u zagra"i), a tu su ra"i poboljanja osobina elika.
Aelik mo)emo legirati gotovo svim elementima, ali se u praksi koriste$ sili#ij, mangan, hrom,
nikl, aluminij, vol&ram, vana"ijum, kobalt, molib"en, bakar, sumpor, &os&or, ugljik.
Cegirajui elementi se u eliku mogu nalaziti u obliku...vi"i pitanje /3.
/3) Cegirajui elementi se u eliku mogu$
!alaziti u slobo"nom obliku
4rimjer$ olovo, srebro, rutinijum (elementi koji se ne rastvaraju u )eljezu)
Rastvarati u )eljezu i gra"iti vrste rastvore
4rimjer$ elementi koji se rastvaraju u )eljezu, gra"ei supstitu#ijske (nikl, sili#ij, kobalt,
bakar, &os&or) ili intersti#ijske (bor, azot, ugljik) vrste rastvore.
Rastvarati u He3E i stvarati slobo"ne karbi"e
4rimjer$ samo elementi koji se nalaze lijevo o" )eljeza u perio"nom sistemu elemenata
(titanij, vana"ij, hrom, mangan, #irkonij, niobij, molib"en, ha&nij, tantal, vol&ram)
:tvarati intermetalna je"injenja (je"injenja sa metalima) ili je"injenja sa nemetalima
4rimjer$ pri veem sa"r)aju, legirajui elemenati sa )eljezom mogu gra"iti je"injenje
(HeEr, He3K5, He5K, He3+o5, He+o, He,, He39i, He5:i5), a mogu gra"iti je"injenje i sa
nemetalima (+n(, :i(5, 9i(5, *l5(3).
/) !ajee tetne primjese u eliku su sumpor i &os&or i nazivaju se neistoe.
4rema sa"r)aju sumpora, eli#i se "ijele na$
(bini % maksimalni sa"r)aj sumpora "o 7,7F'D
-valitetni % maksimalni sa"r)aj sumpora "o 7,7'D
4lemeniti % maksimalni sa"r)aj sumpora "o 7,73'D
,isoko kvalitetni % maksimalni sa"r)aj sumpora "o 7,757D
6ltra isti (premijum eli#i) % maksimalni sa"r)aj sumpora "o 7,77.D
4rave se i eli#i za automate (sa"r)aj sumpora o" 7,'D "o 7,5D), jer imaju "obru obra"ljivost
rezanjem.
:a"r)aj &os&ora u eli#ima je obino "o 7,7F'D, a samo je ko" nekih prisutan u veim
koliinama ("o 7,3D).
/') !ikl u perlitnim eli#ima poveava karakteristike vrstoe, a smanjuje karakteristike
)ilavosti. 6 austenitnim poveava karakteristike )ilavosti, ali smanjuje tvr"ou i grani#u
razvlaenja, sposobnost za kovanje, sposobnost ski"anja strugotine. :vim eli#ima, nikl
poveava otpornost prema visokim temperaturama (toplootpornost). 9akoe, otvara gamageno
po"ruje, tako "a se austenit kao struktura mo)e javiti i na sobnoj temperaturi (on obara
temperaturu eutektoi"ne trans&orma#ije, tj. temperaturu prelaska iz al&a u gama &azu). -ao i
svi legirajui elementi, utie na to "a se perlit javi pri ni)im pro#entima ugljika.
/F) 6ti#aj ugljika na osobine$
Avrstoa 3 poveava
9vr"oa 3 poveava
Inergija loma 3 smanjuje
4lastinost 3 smanjuje
-ritina brzina hlaenja 3 smanjuje
4rokaljivost % poveava
/.) -arbi"otvorni elementi u eliku su oni koji gra"e je"injenja sa ugljikom. 9o su titanij (9i),
vana"ij (,), #irkonij (Gr), niobij (!b), tantal (9a), hrom (Er), mangan (+n), molib"en (+o),
vol&ram (K), ha&nij (8&) % elemetni koji se nalaze lijevo o" )eljeza u perio"nom sistemu
elemenata.
4ostoje "vije grupe karbi"a u eliku, a to su$
-arbi"i tipa +E (+3metal, E3ugljik)
-o" ovih, o"nos ra"ijusa aroma ugljika (R#) i ra"ijusa atoma metala (Rm) je manji o"
7,'J, tj. R#LRmM7,'J. 4ostojani su, pri zagrijavanju se teko rastvaraju u austenitu, imaju
visoku taku topljenja i veliku tvr"ou. >ra"e ih titan , vana"ij, #irkonij, niobij i tantal.
-arbi"i tipa +3E, +53EF, +.E3
-o" ovih, o"nos ra"ijusa aroma ugljika (R#) i ra"ijusa atoma metala (Rm) je vei o" 7,'J,
tj. R#LRmN7,'J. !isu postojani i lahko se rastvaraju u austenitu pri zagrijavanju. >ra"e ih
mangan, hrom i )eljezo.
4ostoje i "vojni karbi"i koje gra"e molib"en i vol&ram, a imaju oblik +5E i +FE (+3metal,
E3ugljik).
/=) !a ovo pitanje nemamo o"govor i mislimo "a nee biti.
1a polje za o"govor /=. pitanja ne bu"e prazno, rei emo neto o tome ta su niskolegirani, a
ta visokolegirani eli#i.
-o" niskolegiranih elika, u"io nije"nog legirajueg elementa ne prelazi 'D.
,isokolegirani eli#i imaju bar je"an element, pore" )eljeza, iji je u"io vei ili je"nak 'D.
/J) !elegirani eli#i sa$
+anje o" 7,=D E % po"eutektoi"na struktura (struktura mo)e biti al&a3&erit ili
mehanika smjesa al&a3&erita i perlita)
7,=D E % eutektoi"na struktura (struktura je perlit)
4reko 7,=D E % na"eutektoi"na struktura (struktura mo)e biti mehanika smjesa
perlita i #ementita).
57) :truktura elika na sobnoj temperaturi zavisi o" sa"r)aja ugljika, ali i o" legirajuih
elemenata % koji su i koliko ih je. ,i"i pitanje /J o tome koje strukture postoje.
5/) 1o"avanjem o"reenih legirajuih elemenata mogue su slije"ee sturkture$
4o"eutektoi"na (&erit, &eritOperlit)
Iutektoi"na (perlit)
!a"eutektoi"na (perlitO#ementit)
Ce"eburitna (perlitO#ementitOle"eburit)
Heritna (legirani &erit)
*ustenitna (legirani austenit sa "vojni#ima )arenja)
55) ,i"i pitanja 57 i 5/. :truktura se utvruje metalogra&skim ispitivanjem % isije#i, poliraj,
nagrizi kiselinom, po" mikroskop. ,i"i pitanje ' koje je ostalo sa prole par#ijale.
53) Aeli#i za termiku obra"u su oni koji se nakon ovravanja planiraju po"vrgnuti nekoj
termikoj obra"i, a "ijele se prema tome kojom termikom obra"om e biti tretirani$
Aeli#i za poseban termiki tretman
Aeli#i za #ementa#iju
Aeli#i za poboljanje
Aeli#i za povrinsku termiku obra"u
Aeli#i za nitriranje
5) Aeli#i za #ementa#iju su oni ko" kojih se vri obra"a po" nazivom #ementa#ija.
Eementa#ija je termika i hemijska obra"a kojom "olazi "o poveavanja vrstoe povrinskog
sloja elika tako to se pri povienoj temperaturi "r)i u okru)enju bogatom ugljikom. 4ri
ovome ugljik "i&uzijom ulazi u povrinski sloj elika. Gatim se elik kali i "obija se elik koji
je u jezgri manje vie isti 3 )ilav, ali je njegov povrinski sloj znatno tvri (nakon kaljenja
struktura povrine je martenzita).
Eementiraju se eli#i sa niskim sa"r)ajem ugljika.
5') ?rzorezni alatni eli#i su alatni eli#i namijenjeni za obra"u rezanjem pri velikim
brzinama (pri emu nastaju velike temperature) i oni imaju veliku tvr"ou i na povienim
temperaturama.
(vi eli#i su visoko legirani.
4ostoje "vije grupe$
,ol&ramski
>lavni legirajui elementi su$ K, ,, Er, Eo i E. :a"r)e mnogo karbi"a otpornih na
habanje. (vi eli#i su otporni i na toplotu.
+olib"enski
>lavni legirajui elementi su isti kao ko" vol&ramskih brzoreznih elika, uz "o"atak +o
(molib"ena). :lini su po osobinama, ali zahtijevaju manju koliinu legirajuih elemenata.
0e&tiniji bar 37D. Imaju veu )ilavost o" vol&ramskih brzoreznih elika, pri istoj tvr"oi,
ali vol&ramski brzorezni eli#i mogu imati vee maksimalne tvr"oe koje molib"enski
brzorezni elik#i ne mogu ostvariti. Gato se koriste molib"enski brzorezni eli#i "ok
mogu, ali iza o"reene grani#e tvr"oe, primorani smo koristiti vol&ramske.
?rzorezni eli#i obino nisu tvri o" tvr"ih metala, ali su znatno )ilaviji, pa su pogo"niji
za o"reene situa#ije (npr. ko" rezanja sa preki"ima).
5F) ,i"i pitanje 5'.
5.) 9oplootporni eli#i su eli#i koji imaju veliku otpornost prema toploti, tj. vrstoa i
tvr"oa im se ne smanjuju mnogo pri velikim temperaturama. 9o se posti)e legiranjem sa
elementima koji gra"e karbi"e otporne na toplotu (ti karbi"i za"r)avaju tvr"ou i pri velikkim
temperaturama). 9akoe, ne smije "oi "o otputanja elika (otputanje je pro#es razlaganja
martenzita 3 koji je jako vrst 3 na manje tvr"e strukture), a to sprjeavaju legirajui elementi.
9oplootporni eli#i se koriste tamo g"je je neopho"no "a vrstoa ostane velika i pri velikim
temperatruama % eli#i za izra"u$
*lati kovanje i vrue presovanje
*lati za izra"u valjaka, mati#a, zakovi#a it".
*lati za presovanje ipki i #ijevi
*lati za livenje po" pritiskom
!o)evi za vrue rezanje
,alj#i za toplo valjanje
5=) !ehrajui eli#i su eli#i otporni na koroziju, pogotovo na koroziju uzrokovanu vo"om.
(tpornost nehrajuih elika prema koroziji potie o" velikog sa")aja hroma najmanje /5D.
!a sobnoj temperaturi mogu biti$
&eritni (struktura je prete)no &eritna, sastoje se o" "vojne legure hrom3)eljezo, ne
sa"r)e nikl, mala #ijena, otpornost prema koroziji manja nego ko" austenitnih)
austenitni (trojna legura )eljezo3hrom3nikl, ima najbolju optornost prema koroziji)
martenzitni (nakon austenitiza#ije i kaljenja legure )eljezo3hrom "obiju se ovi,
potrebno je o" 7,/'D "o /D ugljika "a se "obiju ovi eli#i)
4ostoje i talo)no ojaani nehrajui eli#i.
5J) ,i"i pitanje 5=. P0e"anQ nehrajui elik$ @FEr*l/3, @/5Er:/3, @3JEr/3, @FEr/3 it".
37) :itnozrnasti eli#i su eli#i sa sitnozrnastom strukturom. 4re"nost im je to to imaju i
osobine vrstoe (zatezna vrstoa, grani#a razvlaenja, tvr"oa it".), ali i osobine )ilavosti
(preki"no iz"u)enje, preki"no su)enje, u"arna )ilavost).
P0e"anQ sitnozrnasti elik$ :5''!, 45'', 43''!, :3''! it".
3/) (snovna razlika no"ularnog i lamelarnog liva je u obliku u kojem se javlja gra&it. !aime,
ko" oba se ugljik javlja u vi"u gra&ita, ali u lamelarnom livu, gra&it je u vi"u lamela % traka,
"ok je ko" no"ularnog u vi"u no"ula.
!o"ularni liv ima veu tvr"ou i vrstou (generalno ima bolje mehanike osobine), ali i
plastinost i )ilavost.
Ima vei ugljikov ekvivalent (E.I.), mnogo ni)i sa"r)aj sumpora i &os&ora. :a"r)i magnezij
("a bi se "obile no"ule umjesto lamela).
35) :ivi liv je liveno gvo)e ko" kojeg se #jelokupan ugljik nalazi u slobo"nom stanju u vi"u
gra&ita, ili se je"an, vei, "io nalazi u vi"u gra&ita, a "rugi, manji, vezan u je"injenju He3E.
!aziva se i liv sa lameralnim gra&itom, zbog mor&ologije gra&ita koji se u njemu nalazi.
4re"nosti u o"nosu na metalne materijale$
1obra otpornost prema koroziji (bolja o" elika)
1obra otpornost na habanje
1obra toplotna provo"ljivost
4riguuju vibra#ije (bolje o" elika)
!iska temperatura topljenja (ni)a o" elika)
+ali temperaturni interval ovravanja (manji o" elika)
+ali koe&i#ijent skupljanja (manji o" elika)
1obra teljivost na temperaturi livenja (bolja o" elika)
0IH9I!I0I (1 :,I8 (:9*CI8 +I9*C* (mnogo bolja #ijena o" elika)
!e"osta#i$
+ala zatezna vrstoa i )ilavost ("osta manja nego ko" elika)
Iz"u)enje samo /D i manje ("osta manje nego ko" elika)
33) ,i"i pitanje 35. -oristi se za manje optereene "ijelove$
4ostolja maina
-uite mjenjaa
-analiza#ioni i sanitarni elementi
,o"ovo"ne #ijevi
*rmature
Eijevi po" pritiskom
?lokovi :6: motora (:a 6nutranjim :agorijevanjem)
1ijelovi turbina i kompresora
(sobine zavise o" strukture metalne osnove, kao i o" vrste, raspore"a i koliine gra&ita. <to je
manje gra&ita, to su gra&ite lamele sitnije i u veem stepenu izolovane, to su vea i mehanika
svojstva.
>ra&itne lamele sa otrim krajevima pre"stavljaju izvor kon#entra#ije napona pri zatezanju, pa
imaju malu zateznu vrstou i )ilavost.
3) 6gljik u sivom livu je u vi"u gra&ita, sa lamelarnom strukturom.
:ivi liv najee ovsrava kao legura koja ima eutektiku kon#entra#iju ili je veoma blizu te
kon#entra#ije, pa takav liv ima skoro uvijek E.I. ; ,3D.
(vo znai "a e se eutektika struktura javiti i pri sa"r)aju ugljika ni)em o" ,3D ukoliko
postoje "rugi legirajui elementi (sili#ij se gotovo uvijek javlja u sivom livu, tako "a je
sa"r)aj ugljika ni)i o" ,3D).
3') 9emper liv je liveno gvo)e ko" kojeg je ugljik iz"vojen u vi"u temper gra&ita.
4ro#es "obijanja temper liva (temperovanje) sastoji se iz "vije &aze$ gra&itiza#ije i hlaenja
>ra&itiza#ija % 6 ovoj &azi o"liv#i bijelog livenog gvo)a, koja se sastoji iz perlita, He3E i
le"eburita, se zagrijavaju lagano izna" eutektoi"ne temperature J7RE. 6 ovoj &azi "olazi "o
razlaganja karbi"a )eljeza livenog gvo)a na austenit i temper gra&it.
8laenjem se "obija mikrostruktura koja se sastoji iz temper gra&ita i metalne osnove koja
mo)e biti &eritna ili perlitna, to zavisi o" naina hlaenja.
1akle, razlikuju se &eritni temper liv i perlitni temper liv.
3F) ,i"i pitanje 3'.
3.) 4rimjeri za elike. 4rvi broj koji se javi u ozna#i se o"nosi na ugljik, a ka"a ga po"ijelimo
sa /77, "obijemo koliko D ugljika ima u eliku. *ko u ozna#i elika nema slova @, brojeve
iza legirajuih elemenata trebamo po"ijeliti sa o"reenim &aktorima "a bismo znali u"io tih
elemenata u pro#entima (te &aktore nalazimo u tabli#ama, za svaki element poje"inano, npr.
za nikl taj &aktor je ). *ko u ozna#i elika ima slovo @, brojevi iza legirajuih elemenata
je"nki su u"jelu tih elementa u pro#entima.
(pti konstruk#ioni elik$ :/=', :53'0R :5.'0R
!iskolegirani elik$
o /!iEr/7 (:a"r)aj ugljika 7,/D, legirajui elementi nikl i hrom, nikla ima
/7L(&aktor za nikl)D, u"io hroma nije nave"en)
o /=Er!i= (:a"r)aj ugljika 7,/=D, legirajui elementi hrom i nikl, hroma ima =L
(&aktor za hrom)D, u"io nikla nije nave"en)
o /3Er5 (:a"r)aj ugljika 7,/3D, legirajui element hrom sa u"jelom 5L(&aktor za
hrom)D)
,isokolegirani elik$
o @/57+n/5 (:a"r)aj ugljika /,5D, legirajui element mangan sa u"jelom/5D)
o @/7=Er+o/. (:a"r)aj ugljika /,7=D, legirajui elemetni hrom i molib"en,
u"io hroma /.D, a molib"ena nije nave"en)
o @5Er+n+o!!b5/3/'3.33 (:a"r)aj ugljika 7,75D, legirajui lementi su hrom,
mangan, molib"en, azot, niobij, pri emu je sa"r)aj hroma 5/D, mangana
/'D, molib"ena .D i azota 3D)
3=) (snovna sirovina za proizvo"nju aluminija je ru"a boksit.
4ro#es proizvo"nje se "ijeli u 3 &aze$
?aSerov pro#es "obivanja glini#e ("obivanje glini#e iz boksita)
Re"uk#ija glini#e u aluminij elektrolizom ("obivanje aluminija iz glini#e)
Ra&ina#ija ("obivanje elektrolitikog aluminija iz aluminija)
3J) *l3legure se "ijele na$
Cegure aluminija za gnjeenje (plastinu prera"u)
o 9ermiki obra"ive (kaljive)$ *l+g:i, *lEu+g, *l:iEu, *lGn+g, *lGn+gEu
o 9ermiki neobra"ive (nekaljive)$ *l+n, *l:i, *l+g+n, *l+g
Cegure aluminija za livenje
o 9ermiki obra"ive (kaljive)$ *l:i+g, *l:i!iEu+g, *lGn+gEr, *lEu9i+g
o 9ermiki neobra"ive (nekaljive)$ *l:i, *l:iEu, *l+g
7) Cegure aluminija prema namjeni se "ijele na$
Cegure aluminija za gnjeenje
Cegure aluminija za livenje
Cegure aluminija prema termikoj obra"ivosti "ijele se na$
Cegure koje ojavaju termikim talo)enjem
Cegure koje ne ojaavaju termikim talo)enjem, ve rastvarajim, "e&orma#ionim i
"isperzionim ojaavanjem
/) 4re"nosti titana u o"nsu na elik su$
+ala spe#i&ina te)ina
,isoka taka topljenja
,elika otpornost na koroziju u oksi"irajuim sre"inama
!izak koe&i#ijent toplotnog irenja
!emagnetian
Gnatno bolji o"nos trajne "inamike vrstoe prema zateznoj vrstoi
-oristi se u avionskoj i raktetnoj in"ustriji zbog vrlo povoljnog o"nosa te)ine i vrstoe
(rotori gasnih turbina i kompresora, ramovi mlaznih motora, zavrtnji i "rugi mainski
elementi u vaz"uhoplovstvu). -oristi se i u hemijskoj in"ustriji za izra"u koroziono
optereenih posu"a i #jevovo"a. -oristi se i u 4,E in"ustriji.
5) 1va najva)nija po"ruja primjene titana su avioin"ustrija i hemijska in"ustrija.
6 prvom po"ruju se koriste legure 4I9*9I 4R(H, a u "rugom 4I9*9I 4R(H.
3) 4ore" ve spomenutih karakteristika$
1obre mehanike osobine
!iska elektrina i toplotna provo"ljivost
-o" povienih temperatura (preko 77E) prima velike koliine !, ( i 8
?urno reaguje sa vatrostalnim materijalima (ne mo)e se liti u kalupe o" pijeska ili
kokile uobiajenim meto"ama)
) ?akar gra"i "vije osnovne grupe legura$
+esing (legure bakra sa #inkom)
?ronze (legure bakra sa "rugim elementima)
o Cegure bakra sa kalajem (:n)% kalajne bronze, sa"r)e "o /3D kalaja % imaju
"obra livaka svojstva, upotrebljavaju se za livenje "ijelova slo)enog oblika
o Cegure bakra sa aluminijumom (*l) % aluminijske bronze % imaju neto
slabija livaka svojstva u o"nosu na kalajne, ali se i one koriste za "obijanje
o"livaka slo)enih oblika
o Cegure bakra sa berilijumom (?e) % berilijumova bronza % koristi se za
opruge, zupanike, membrane, ventile, "ijelove izloene habanju, za "ijelove
maina i ureaja ko" kojih se zahtjeva "a u toku ra"a na varnie
o Cegure bakra sa olovom (4b) % olovne bronze % koristi se za izra"u kliznih
le)ajeva koji ra"e prvi velikim brzinama i povienim pritis#ima
') 1uraluminij je legura aluminija i bakra, pri emu je aluminij osnovni materijal (spa"a u
grupu legura aluminija za obar"u gnjeenjem).
*luminijske bronze su legure bakra i aluminija, pri emu je osnovni materijal bakar.
F) -ermeti su kompozitni materijali (grupa esti#ama ojaanih kompozita) sainjeni o"
keramike (preko '7D), kao nosio#a tvr"oe i metala kao vezivnog sre"stva. -ao sastoj#i
kermeta, koriste se teko topljive keramike &aze, zaje"no sa teko topljivim metalima.
-ermeti se koriste za alate za rezanje, jer keramike &aze "aju izrazitu tvr"ou, "ok metalna
matri#a (osnova) uvezuje esti#e keramike i poveava otpornost na u"are (jer "a nije metalne
matri#e, prilikom u"arnih optereenja, keramika bi mogla pui izrazito krto).
.) -eramike su neorganski, nemetalni materijali koji se sastoje o" je"injenja metalnih i
nemetalnih elemenata povezanih jonskim iLili kovalentnim vezama.
4re"nosti keramikih materijala su velika tvr"oa, velika pritisna vrstoa, otporni na habanje
i koroziju, visoka temperatura topljenja, mala spe#i&ina te)ina (generalno, laki su o"
metala).
+ane keramikih materijala su izra)ena krtost, mala plastinost, osjetljivost na termike
okove.
(sobine koje su neka"a po)eljne, a neka"a ne$ "obri elektrini i toplotni izolatori.
=) 9ra"i#ionalne keramike su je"injenja gline, kvar#a (:i(5, tj. sili#ijumoksi"a) i &el"splata.
-oriste se za$
-onstruk#ioni glineni proizvo"i$ graevinske #igle, kanaliza#ione #ijevi, #rijepovi,
po"ne i zi"ne ploi#e
4roizvo"e bijele robe$ elektropor#elan, por#elansko posue, sanitarna roba
(umivaonik, tj. lavabo, KE olja, ka"a)
6mjetnine
In"ustrijske (tehnike) keramike su ista je"injenja pret)no oksi"a, karbi"a i nitri"a, a koriste
se za$
Ilektrine i elektronske primjene$ elektrini izolatori, elektrini kon"enzatori,
piezoelektrini e&ekt (neke keramike su piezoelektrine)
,atrostalni materijali (to su oni koji mogu po"nijeti remperaturu /F77E bez
"e&ormisanja)$ metalna, hemijska, staklarska i keramika in"ustrija
J) 4olimeri ne pokazuju otre &azne prelaze kao metalni materijali. -arakteristiki &azni
(&iziki) prelazi ko" polimera su temperatura ostakljavanja i temperatura topljenja.
Razlikujemo$
4olimere sa amor&nom strukturom 3 nemaju o"reenu taku topljenja, ali jasno
pokazuju promjene mehanikih svojstava u uskom temperaturnom intervalu
4olimera sa "jelimino kirstalnom strukturom % imaju jasno o"reenu temperaturu
topljenja
'7) 4olimeri su materijali izraeni o" polimerne baze i niskomolekularnih "o"ataka koji joj
poboljavaju svojstva. Gbog svojih izuzetnih i razliitih svojstava sve vie zamjenjuju "ijelove
koji su izraivani o" metala.
6 o"nosu na tra"i#ionalne materijale imaju slijee pre"nosti$
+anju gustinu
1ijelove o" ovih materijala najee nije potrebno "oraivati
!e po"lije)u koroziji, otporni su na hemikalije
1obri su izolatori
6 optikom pogle"u mogu biti provi"ni ako je to potrebno
!e"ostat#i ovih materijala su$
:laba mehanika svojstva
:laba termika otpornost
:klonost ka starenju
'/) -ompozitni materijali su kombina#ija "va ili vie materijala sa razliitim &iziko3
mehanikim osobinama u mikro iLili makroskopskoj razmjeri. (-a"a ka)emo kompoziti,
najee mislimo na makroskopske kompozite, jer bi i elik po ovoj "e&ini#iji bio kompozit, s
obzirom "a ima u sebi )eljezo, ugljik i razne "ruge legirajue elemente).
-ompoziti se "ijele na$
Aesti#ama ojaane (kermeti, razni polimerni kompoziti)
,laknasto ojaane
!epreki"na je"osmjerna orijentisana vlakna
4roizvoljno orijentisana ispreki"ana vlakna
6pravno orijentisana neispreki"ana vlakna
+nogostruko isprevijana proizvoljno orijentisana vlakna
Caminate (per ploa, aral)
:en"vi konstruk#ije
'5) ,laknima ojaani kompoziti su kompoziti "obijeni sje"injivanjem vrstih, krutih i krtih
vlakana (preki"na i "isprezna &aza) sa mehkom i plastinom matri#om (nepreki"na &aza).
+atri#a slu)i "a prenosi silu sa vlakna na vlakno, "a obezbjeuje plastinost )ilavost i
sposobnost oblikovanja, "ok vlakna prenose optereenje.
-ao matri#a, obino se koriste$ aluminijum, aluminijum3litijum, magnezijum, titan, veliki broj
polimernih materijala (i termoplastini i termostabilni polimeri).
Ga vlakna se koriste$ staklo, arami", najlon, ugljenik(gra&it), aluminijum oksi", sili#ijum
karbi", bor(bor sa vol&ramom i berilijumom).
,laknima ojaani kompoziti u zavisnosti o" komponenata vlakno3matri#a, svrstani su u tri
sistema$
,lakno3polimerna matri#a
,lakno3metalna matri#a
,lakno3keramika matri#a
'3) (sobine vlaknasto ojaanih kompozita zavise o"$
(sobina vlakana i matri#e i o" njihovog meusobnog omjera
(mjera "u)ine i prenika vlakana ("uga vlakna "aju vee ojaavanje o" kratkih)
(rijenta#ije vlakana (generalno, osobine su bolje u prav#u vlakana)
') -orozija nee biti na ispitima.
'') <ta je stepen kristalinosti i kako utie na osobine polimeraT
:tepen kristalinosti polimera je o"nos zapremine svih kristalnih oblasti polimera i zapremine
itavog polimera.
:tepen kristalinosti jako utie na mehanika i &izika svojstva polimera. :a porastom stepena
kristalinosti rastu vrstoa, krutost i tvr"oa, gustoa, otpornost na agresivne tenosti i
toplotu, a opa"a plastinost. (ptika svojstva zavise o" stepena kristalinosti, jer je in"eks
prelamanja propro#ionalan gustini. >eneralno, to je vei stepen kristalinosti, manja je
provi"nost (transparentnost).
'F) <ta je polikon"enzovanjeT
9o je vrsta polimeriza#ije (pro#esa nastanka polimera, tj. uvezivanja monomera u polimere).
6 toku reak#ije polikon"enzovanja "olazi "o meusobnog reagovanja &unk#ionalnih grupa
monomera, pri emu nastaje i spore"an proizvo", najee vo"a. !uspro"ukti reak#ije
kon"enzuju se, pa o"atle naziv kon"enza#ijska polimeriza#ija 3 polikon"enzovanje.
'.) <ta je mer, a ta polimerT
+er oznaava najmanju ponovljenu je"ini#u polimernog lan#a, kao to je elementarna reetka
ko" kristalne strukture metala.
4olimer pre"stavlja veliki broj mera, ponovljenih stotinama i hilja"ama puta u lan#u. 4olimeri
nastaju spajanjem monomera, a mogu biti priro"ni polimeri, mo"i&ikovani priro"ni polimeri
ili sintetiki polimeri (za"nja "va tipa se ne nalaze u priro"i).
'=) !abrojati i na#rtati molekularnu strukturu polimera. (,i"i sliku 5 u lek#iji o polimerima)
Cinearni polimer
Razgranati polimer
4opreno povezani polimer
6mre)eni polimer
'J) 4rimjeri polimera i monomera.
!eki polimeri$ polietilen, polivinil hlori", te&lon, polipropilen, polistiren, poliester.
!eki monomeri$ etilen (eten), propilen (propen), stiren, vinil hlori".
F7) <ta je termoplast, a ta "uroplastT
9ermoplasti su polimeri koji nakon zagrijavanja, oblikovanja i ponovnog ovravanja imaju
prvobitne vrije"nosti tvr"oe i vrstoe. -o" ovih polimera, nave"eni #iklus se mo)e
ponavljati neogranieno, bez znaajnih promjena osobina.
1uroplasti su polimeri koji imaju "obre osobine vrstoe i tvr"oe, ali ko" kojih "olazi "o
pa"a nave"enih osobina nakon zagrijavanja i hlaenja.
F/) <ta je homopolimer, a ta kopolimerT
8omopolimer je polimer ko" kojeg se sve ponovljene je"ini#e u polimernom lan#u sastoje o"
je"nve vrste monomera. (1rugim rijeima$ homopolimer je polimer koji se sastoji o" istih
mera.)
-opolimer je polimer koji se sastoji o" "va ili vie hemijski razliitih monomernih je"ini#a.
(1rugim rijeima$ kopolimer je polimer koji se sastoji o" "va ili vie razliitih mera.)