1

Ispitni katalog za dr`avnu maturu

u {kolskoj godini 2009./2010.
MATEMATIKA
2
Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Matematike:
prof. dr. sc. eljka Milin ipu, voditeljica, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Jelena Gusi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
Jagoda Krajina, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Dragica Martinovi, prof., enska opa gimnazija Drube sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb
Josipa Pavli, prof., Srednja kola Sesvete, Sesvete
prof. dr. sc. Zvonimir iki, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu
3
Sadraj
Uvod ............................................................................................................................................................5
1. Podruja ispitivanja .......................................................................................................................5
2. Obrazovni ishodi .............................................................................................................................6
2.1. Obrazovni ishodi za osnovnu razinu ispita .....................................................................7
2.2. Obrazovni ishodi za viu razinu ispita...............................................................................10
3. Struktura ispita ................................................................................................................................16
3.1. Struktura ispita iz Matematike na osnovnoj razini .......................................................16
3.2. Struktura ispita iz Matematike na vioj razini ................................................................16
4. Tehniki opis ispita .........................................................................................................................17
4.1. Trajanje ispita .............................................................................................................................17
4.2. Izgled testa i nain rjeavanja .............................................................................................17
4.3. Pribor ...........................................................................................................................................17
5. Opis bodovanja ................................................................................................................................17
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline ......................................................................................17
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline ...................................................................................18
5.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline .....................................................................................18
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem ....................................................................18
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora za osnovnu razinu ispita ...............................18
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora za osnovnu razinu ispita.................................18
6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora za viu razinu ispita ........................................19
6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora za viu razinu ispita .........................................19
6.5. Primjer zadatka produenoga odgovora za viu razinu ispita .................................20
7. Priprema za ispit ..............................................................................................................................24
7.1. Savjeti nastavnicima ..............................................................................................................24
7.2. Savjeti pristupnicima ..............................................................................................................24
4
5
Uvod
Matematika je na dravnoj maturi obvezni predmet.
Pristupnici mogu birati hoe li polagati Matematiku na
vioj ili na osnovnoj razini.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Matematike
temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje
to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga
predmeta na vioj (A) i osnovnoj (B) razini u kol. god.
2009./2010.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i de-
taljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se
jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu
na vioj i osnovnoj razini.
Via razina ispita iz Matematike usklaena je s nas-
tavnim planom i programom za gimnazije
1

te oni
pristupnici koji su sluali Matematiku prema ostalim
nastavnim programima, ukoliko ele polagati viu
razinu, trebaju proiriti steeno znanje sadrajima koje
nisu obradili.
Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i
programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim
srednjim kolama
2
.
Razlike u sadraju razina mogu se iitati u tablicama
obrazovnih ishoda.
Za svaku razinu u ispitnome katalogu naznaena su
ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
1
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Izdanje broj 1, kolske
novine, Zagreb, 1994. ....NAPOMENA: Ovaj program realizira se i u
veini etverogodinjih strukovnih kola u kojima se Matematika .
slua najmanje tri sata tjedno.
2
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, broj 11,
Zagreb, lipanj 1997.
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje. U prvome su poglav-
lju navedena podruja ispitivanja, odnosno kljuna
znanja i vjetine iz Matematike koje se ispituju ovim
ispitom. U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne
opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi
uiniti, pojanjen nain kako e se navedena znanja i
vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik
ispita, vrste zadataka te nain provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome poglavlju dani su primjeri svih tipova za-
dataka s detaljnim pojanjenjem.
Slijedi poglavlje koje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit. U tom su poglavlju savjeti koji pris-
tupnicima pomau u pripremi ispita.
1. Podruja ispitivanja
Cilj je ispita iz Matematike provjeriti u kojoj mjeri pris-
tupnici znaju, tj. mogu:
rabiti matematiki jezik tijekom itanja, interpreti-
ranja i rjeavanja zadataka
oitavati i interpretirati podatke zadane u
analitikome, tablinome i grafkome obliku ili
rijeima te u navedenim oblicima jasno, logino i pre-
cizno prikazivati dobivene rezultate
matematiki modelirati problemsku situaciju, nai
rjeenje te provjeriti ispravnost dobivenoga rezultata
prepoznati i rabiti vezu izmeu razliitih podruja
matematike
6
rabiti razliite matematike tehnike tijekom
rjeavanja zadataka
rabiti depno raunalo.
Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika
provjerava se u ovim podrujima:
Brojevi i algebra
Funkcije
Jednadbe i nejednadbe
Geometrija
Modeliranje.
2. Obrazovni ishodi
Za svako podruje ispitivanja odreeni su posebni
ciljevi ispita, odnosno konkretni opisi onoga to
pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi
postigao uspjeh na ispitu.
Obrazovni ishodi obiju razina prikazani su, radi bolje
preglednosti, u tablicama.U tablicama su detaljno
razraeni sadraji koji e se ispitivati te obrazovni
ishodi vezani uz pojedine sadraje.
7
2.1. Obrazovni ishodi za osnovnu razinu ispita
BROJEVI I ALGEBRA
Sadraji Obrazovni ishodi
skupovi brojeva N, Z, Q i R
razlikovati skupove N, Z, Q i R (poznavati termine: prirodan,
cijeli, racionalan, iracionalan i realan broj te razlikovati nave-
dene brojeve)
usporeivati brojeve
prepoznati i rabiti oznake intervala:
[ ] , , , , , , , a b a b a b a b , ]
]
zapisivati skupove realnih brojeva intervalima i prikazivati ih
na brojevnome pravcu
elementarno raunanje
zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, korjenovati, potencirati,
odreivati apsolutne vrijednosti
zaokruivati brojeve
rabiti depno raunalo
postotci i omjeri
rabiti postotke
rabiti omjere
algebarski izrazi i algebarski razlomci
zbrajati, oduzimati i mnoiti jednostavnije algebarske izraze
rabiti formule za kvadrat binoma i razliku kvadrata
zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti jednostavnije algebarske
razlomke
iz zadane formule izraziti jednu veliinu pomou drugih
mjerne jedinice
raunati s jedinicama za duljinu, povrinu, obujam, vrijeme,
masu i novac
pretvarati mjerne jedinice
rabiti mjerne jedinice u geometriji i zadatcima s tekstom
8
FUNKCIJE
Sadraji Obrazovni ishodi
linearna, kvadratna i eksponencijalna funkcija s
bazom 10
izraunati funkcijske vrijednosti
prikazati funkcije tablino
prikazati funkcije grafki
interpretirati graf funkcije
odrediti nultoke funkcije
odrediti sjecita grafa s koordinatnim osima
iz zadanih svojstava, elemenata ili grafa odrediti
funkciju
za kvadratnu funkciju:
interpretirati ulogu vodeega koefcijenta i
diskriminante
odrediti minimum/maksimum funkcije, odnosno
tjeme parabole
JEDNADBE I NEJEDNADBE
Sadraji Obrazovni ishodi
linearne jednadbe i nejednadbe
rjeavati linearne jednadbe
rjeavati linearne nejednadbe
kvadratne jednadbe .rjeavati kvadratne jednadbe .
jednostavnije eksponencijalne jednadbe
rjeavati jednadbe s potencijama jednakih baza,
primjerice:
1
1
10
10
x+

3 10 300
x

jednostavniji sustavi linearnih i/ili kvadratnih
jednadbi
rjeavati sustave algebarski i grafki
interpretirati grafki prikaz jednadbama
9
GEOMETRIJA
Sadraji Obrazovni ishodi
elementarna geometrija likova u ravnini
odrediti mjeru kuta
razlikovati vrste trokuta
rabiti pouke o sukladnosti trokuta
rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat
rabiti osnovna svojstva paralelograma
rabiti osnovna svojstva krunice i kruga
odrediti opseg i povrinu
prizma, piramida, valjak, stoac, kugla
skicirati geometrijska tijela
prepoznati elemente tijela osnovku (bazu), vrh, visinu,
poboke (strane) i plat
odrediti oploje i obujam
koordinatni sustav na pravcu i u ravnini
prikazati toke u koordinatnome sustavu
oitati koordinate toaka u koordinatnome sustavu
izraunati udaljenost toaka
jednadba pravca
rabiti eksplicitni i implicitni oblik jednadbe pravca
odrediti jednadbu pravca zadanoga tokom i koefci-
jentom smjera
odrediti jednadbu pravca zadanoga dvjema tokama
rabiti uvjet usporednosti pravaca
MODELIRANJE
sva podruja ispitivanja
modelirati situacije rabei:
brojeve
algebru
geometriju
funkcije
jednadbe
nejednadbe
10
2.2. Obrazovni ishodi za viu razinu ispita
BROJEVI I ALGEBRA
Sadraji Obrazovni ishodi
skupovi N, Z, Q, R i C
razlikovati skupove N, Z, Q, R i C (poznavati termine: prirodan, cijeli,
racionalan, iracionalan, realan i kompleksan broj te razlikovati navedene
brojeve)
usporeivati brojeve
prepoznati i rabiti oznake intervala:
[ ] , , , , , , , a b a b a b a b , ]
]
zapisati skupove realnih brojeva intervalima i prikazivati ih na brojevnome
pravcu
rabiti zapis kompleksnih brojeva u standardnome i trigonometrijskome obliku
elementarno raunanje
zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, korjenovati, potencirati te odreivati
apsolutne vrijednosti
zaokruivati brojeve
rabiti depno raunalo
postotci i omjeri
rabiti postotke
rabiti omjere
algebarski izrazi i algebarski
razlomci
provoditi operacije s potencijama i korijenima
zbrajati, oduzimati i mnoiti algebarske zraze
rabiti formule za kvadrat i kub binoma, razliku kvadrata i razliku i zbroj kubova
zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti algebarske razlomke
iz zadane formule izraziti jednu veliinu pomou drugih
primijeniti binomni pouak
mjerne jedinice
raunati s jedinicama za duljinu, povrinu, obujam, vrijeme, masu i novac
pretvarati mjerne jedinice
rabiti mjerne jedinice u geometriji i u zadatcima s tekstom
11
FUNKCIJE
Sadraji Obrazovni ishodi
pojam funkcije, zadavanje i
operacije s njima
rabiti funkcije zadane tablino, grafki, algebarski i rijeima
izvoditi operacije s funkcijama (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje,
komponiranje)
linearna i kvadratna funkcija,
funkcija apsolutne vrijednosti,
funkcija drugoga korijena,
polinomi i racionalne funkcije,
eksponencijalna i logaritamska
funkcija, trigonometrijske
funkcije
odrediti domenu funkcije
odrediti sliku funkcije
izraunati funkcijske vrijednosti
prikazati funkcije grafki
prikazati funkcije tablino
interpretirati graf funkcije
odrediti nultoke funkcije
odrediti sjecita grafa s koordinatnim osima
iz zadanih svojstava, elemenata ili grafa odrediti funkciju
odrediti i primijeniti rast/pad funkcije
odrediti tijek funkcije
razlikovati parne i neparne funkcije
za kvadratnu funkciju:
interpretirati ulogu vodeega koefcijenta i diskriminante
odrediti minimum/maksimum funkcije, odnosno tjeme parabole
za polinome i racionalne funkcije:
crtati grafove polinoma (najvie 3. stupnja)
crtati grafove racionalnih funkcija (polinomi najvie 2. stupnja u brojniku i
nazivniku)
za ekponencijalne i logaritamske funkcije:
rabiti osnovne eksponencijalne i logaritamske identitete
za trigonometrijske funkcije:
defnirati trigonometrijske funkcije na brojevnoj krunici
odrediti temeljni period i primijeniti svojstvo periodinosti trigonometri-
jskih funkcija
primijeniti osnovne trigonometrijske identitete:
2 2
sin
sin cos 1,
cos
x
x x tgx
x
+ ,
sin
tg
cos
x
x
x

primijeniti adicijske formule

primijeniti formule pretvorbe zbroja trigonometrijskih funkcija u umnoak i
obrnuto
prepoznati, odnosno nacrtati grafove funkcija oblika:
( ) sin( ) f x A Bx C D + +
( ) cos( ) f x A Bx C D + +
12
nizovi
prepoznati zadani niz
prepoznati aritmetiki niz
rabei defniciju i svojstva aritmetikoga niza odrediti opi lan te zbroj prvih
n-lanova
prepoznati geometrijski niz
rabei defniciju i svojstva geometrijskoga niza odrediti opi lan te zbroj
prvih n-lanova i zbroj reda
derivacija funkcije
derivirati konstantnu funkciju, funkciju potenciranja i trigonometrijske funk-
cije
derivirati zbroj, razliku, umnoak, kvocijent i kompoziciju funkcija
odrediti tangentu na graf funkcije u toki
rabiti derivaciju funkcije kod ispitivanja tijeka funkcije
JEDNADBE I NEJEDNADBE
Sadraji Obrazovni ishodi
linearne jednadbe i nejednadbe
rjeavati linearne jednadbe
rjeavati linearne nejednadbe
kvadratne jednadbe i
nejednadbe
rjeavati kvadratne jednadbe
rjeavati kvadratne nejednadbe
rabiti Viteove formule
jednadbe i nejednadbe s apso-
lutnim vrijednostima i s .
rjeavati jednadbe i nejednadbe s apsolutnim vrijednostima, primjerice:
3 5 x x +
2 3 5 x +
rjeavati jednadbe i nejednadbe s , primjerice:
2
4 1 x
jednostavnije polinomske i racio-
nalne jednadbe i nejednadbe
rjeavati jednadbe/nejednadbe koje se mogu faktorizirati
rjeavati jednadbe/nejednadbe koje se supstitucijom mogu svesti na
kvadratne, primjerice, bikvadratne jednadbe
13
eksponencijalne i logaritamske
jednadbe i nejednadbe
rjeavati jednadbe/nejednadbe s potencijama jednakih baza, primjerice:
2 1
2 8
x+

,
0.5 > 32
x
rjeavati jednadbe/nejednadbe koje se mogu rijeiti izravnom prim-
jenom logaritmiranja, primjerice:
4 5
x
<
rjeavati jednadbe/nejednadbe koje se mogu rijeiti izravnom prim-
jenom defnicije logaritma, primjerice:
7
log 3 x
rjeavati jednadbe/nejednadbe u kojima se rabe osnovna svojstva
raunanja s eksponentima i logaritmima, primjerice:
2 2
log ( 3) log ( 2) 1 0 x x + + +
rjeavati jednadbe/nejednadbe koje se supstitucijom mogu svesti na
kvadratne, primjerice:
9 5 3 4 0
x x
+
trigonometrijske jednadbe
odrediti ope rjeenje trigonometrijske jednadbe ili rjeenja iz zadanoga
intervala rabei defnicije trigonometrijskih funkcija, primjerice:
cos 2 0.5
2
x
j \

, (
( ,
odrediti ope rjeenje trigonometrijske jednadbe ili rjeenja iz zadanoga
intervala rabei trigonometrijske identitete, primjerice:
2sin2 cos x x
rjeavati jednadbe koje se supstitucijom mogu svesti na kvadratne,
primjerice:
2
2tg tg 1 0 x x
sustavi navedenih jednadbi i
nejednadbi
rjeavati sustave algebarski i grafki
interpretirati grafki prikaz jednadbama

14
GEOMETRIJA
Elementarna geometrija
Sadraji Obrazovni ishodi
elementarna geometrija likova u
ravnini
odrediti mjeru kuta
razlikovati vrste trokuta
rabiti pojmove sukladnosti i slinosti
rabiti pouke o sukladnosti trokuta
rabiti pouke o slinosti trokuta
rabiti koefcijent slinosti
rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat
rabiti osnovna svojstva paralelograma, trapeza i pravilnih mnogokuta
odrediti elemente krunice i kruga (sredite i polumjer, kruni luk, kruni
isjeak, obodni i sredinji kut, tetiva i tangenta) i rabiti njihova svojstva
rabiti pouak o obodnom i sredinjem kutu i Talesov pouak
odrediti opseg i povrinu
odnosi meu geometrijskim
objektima u prostoru
prepoznati meusobni poloaj dvaju pravaca i ravnina u prostoru
odrediti probodite pravca i ravnine
odrediti ortogonalnu projekciju toke i duine
odrediti kut pravca i ravnine i kut dviju ravnina
prizma, piramida, valjak, stoac,
kugla
skicirati geometrijska tijela i prepoznati tijelo iz mree
prepoznati elemente tijela osnovku (bazu), vrh, visinu, poboke
(strane) i plat
odrediti oploje i obujam
15
Trigonometrija
trigonometrija pravokut-
noga trokuta trigonometrija
raznostraninoga trokuta
rabiti defnicije sinusa, kosinusa i tangesa kuta u pravokutnome trokutu
rabiti pouak o sinusima i kosinusima
primijeniti trigonometriju u planimetriji i stereometriji
Analitika geometrija
koordinatni sustav na pravcu i u
ravnini
prikazati toke u koordinatnome sustavu
oitati koordinate toaka u koordinatnome sustavu
izraunati udaljenost toaka
izraunati koordinate polovita duine
vektori
zbrajati vektore, mnoiti vektore skalarom i skalarno mnoiti vektore
rabiti koordinatni prikaz vektora
odrediti duljinu vektora
odrediti kut meu vektorima
jednadba pravca
rabiti eksplicitni i implicitni oblik jednadbe pravca
odrediti jednadbu pravca zadanoga tokom i koefcijentom smjera
odrediti jednadbu pravca zadanoga dvjema tokama
odrediti kut izmeu dvaju pravaca
rabiti uvjet usporednosti i okomitosti pravaca
izraunati udaljenost toke od pravca
krivulje drugoga reda
odrediti jednadbu krunice iz zadanih elemenata i obrnuto
odrediti jednadbu elipse iz njezinih elemenata i obrnuto
odrediti jednadbu hiperbole iz njezinih elemenata i obrnuto te rabiti
pojam i jednadbe asimptota
odrediti jednadbu parabole iz njezinih elemenata i obrnuto
odrediti odnos izmeu krivulje drugoga reda i pravca
odrediti jednadbu tangente u toki krivulje
rabiti uvjet dodira pravca i krunice
MODELIRANJE
sva podruja ispitivanja
modelirati situacije rabei:
brojeve
algebru
geometriju
funkcije
jednadbe
nejednadbe
16
3. Struktura ispita
3.1. Struktura ispita iz Matematike na osnovnoj
razini
Udjeli podruja ispitivanja u osnovnoj razini ispita pri-
kazani su u tablici 1.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja u osnovnoj ra-
zini ispita
PODRUJA ISPITIVANJA BODOVNI UDIO
Brojevi i algebra 45%
Funkcije 10%
Jednadbe i nejednadbe 15%
Geometrija 15%
Modeliranje 15%
UKUPNO 100%
Postotni udio pojedine ispitne cjeline odnosi se na postotak
ukupnoga broja bodova.
Mogue odstupanje udjela pojedine cjeline iznosi 5%.
Ispit iz Matematike na osnovnoj razini sadri 28 zadata-
ka podijeljenih prema tipovima zadataka u dvije ispitne
cjeline.
Struktura ispita za osnovnu razinu ispita prikazana je u
tablici 2.
Tablica 2. Struktura ispita iz Matematike za osnovnu
razinu ispita
ISPITNA
CJELINA
TIP ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BODOVANJE
1.
zadatci viestru-
koga izbora
16 20
2.
zadatci kratkih
odgovora
12 20
UKUPNO 28 40
3.2. Struktura ispita iz Matematike na vioj razini
Udjeli podruja ispitivanja u vioj razini ispita prikazani
su u tablici 3.
Tablica 3. Udjeli podruja ispitivanja u vioj razini
ispita
PODRUJA ISPITIVANJA BODOVNI UDIO
Brojevi i algebra 20%
Funkcije 25%
Jednadbe i nejednadbe 20%.
Geometrija 25%
Modeliranje 10%
UKUPNO 00%
Postotni udio pojedine ispitne cjeline odnosi se na posto-
tak ukupnoga broja bodova. Mogue odstupanje udjela
pojedine cjeline iznosi 5%.
Ispit iz Matematike na vioj razini sadri 30 zadataka
podijeljenih prema tipovima zadataka u tri ispitne
cijeline.
Struktura ispita za viu razinu prikazana je u tablici 4.
Tablica 4. Struktura ispita iz Matematike za viu ra-
zinu ispita
ISPITNA
CJELINA
TIP ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BODOVANJE
1.
zadatci
viestrukoga
izbora
15 20
2.
zadatci krat-
kih odgovora
13 26
3.
zadaci
produenih
odgovora
2 14
UKUPNO 30 60
17
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Matematike je pisani. Ispit se pie bez prekida, a
trajanje njegovih razina opisano je u tablici 4.
Tablica 4. Trajanje ispita iz Matematike
Vremenik provedbe obiju razina bit e objavljen u
Vodiu kroz dravnu maturu te na mrenim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovan-
ja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled testa i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju omotnice u kojima je ispitna
knjiica, knjiica s formulama, list za odgovore i list za
koncept.
Ispitna knjiica je jedinstvena, obuhvaa sve ispitne
cjeline te pristupnicima mogu sami odrediti redosli-
jed rjeavanja zadataka. Od pristupnika se oekuje
da paljivo proitaju upute koje e slijediti tijekom
rjeavanja testa.
Uz sve vrste zadataka priloena je uputa za rjeavanje.
itanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznaen i
nain obiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke viestrukoga izbora pristupnici rjeavaju
oznaivanjem slova tonoga odgovora meu etirima
ponuenima.
Slova tonih odgovora oznauju se znakom X. Ukoliko
u zadatcima viestrukoga izbora pristupnik oznai
vie od jednoga odgovora, zadatak e se bodo-
vati s 0 (nula) bodova bez obzira na to to je meu
oznaenima i toan odgovor.
U zadatcima kratkih odgovora pristupnici upisuju od-
govor na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici.
U zadatcima produenih odgovora koje sadri
iskljuivo via razina ispita pristupnici trebaju prikazati
postupak rjeavanja te upisati odgovor i postupak na
predvieno mjesto u ispitnoj knjiici.
Za rjeavanje zadataka pristupnici mogu rabiti list za
koncept, ali moraju, u skladu s navedenim uputama,
prepisati ono to se od njih trai na list za odgovore
odnosno u ispitnu knjiicu.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja ispita iz Matematke doputeno je
rabiti uobiajeni pribor za pisanje i brisanje (olovka, ke-
mijska olovka plave ili crne boje i gumica). Potreban je
geometrijski pribor (trokut ili ravnalo i estar) i depno
raunalo (tzv. znanstveni kalkulator) koje se moe
rabiti tijekom cijeloga ispita. Knjiica s formulama
potrebnim za rjeavanje ispita sastavni je dio ispitnoga
materijala.
3
Pristupnicima nije doputeno donijeti niti rabiti ni-
kakve druge listove s formulama.
5. Opis bodovanja
Uspjenim rjeavanjem ispita na osnovnoj razini
pristupnik moe ostvariti 40 bodova. Uspjenim
rjeavanjem ispita na vioj razini pristupnik moe
ostvariti 60 bodova.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
Uspjenim rjeavanjem prve ispitne cjeline (zadataka
viestrukoga izbora) i u ispitu na osnovnoj razini i u ispi-
tu na vioj razini pristupnik moe ostvariti 20 bodova.
Ispravno rijeen zadatak moe donositi jedan ili dva
boda, ovisno o sloenosti rjeavanja. Neispravni od-
govori ne donose negativne bodove.
1
v. poglavlje Izgled testa i nain rjeavanja
18
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Uspjenim rjeavanjem druge ispitne cjeline (zadataka
kratkih odgovora) u ispitu na osnovnoj razini pristupnik
moe ostvariti 20 bodova.
Uspjenim rjeavanjem druge ispitne cjeline (zadataka
kratkih odgovora) u ispitu na vioj razini pristupnik
moe ostvariti 26 bodova.
Svaki ispravno rijeen zadatak u drugoj ispitnoj cjelini
(odnosno dio zadatka ukoliko se trai vie kratkih
odgovora) donosi jedan bod. Neispravni odgovori ne
donose negativne bodove.
5.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline
U treoj ispitnoj cjelini ispita na vioj razini (zadatcima
produenih odgovora) boduje se postavljanje zadatka,
postupak i odgovor prema razraenoj bodovnoj
shemi.
4
Uspjenim rjeavanjem tree ispitne cjeline u ispitu na
vioj razini pristupnik moe ostvariti 14 bodova.
Ope napomene o vrjednovanju zadataka
produenih odgovora
1. Priznaju se tona rjeenja dobivena razliitim
nainima.
2. Pristupniku koji je pogrjeno prepisao zadatak te ga
zatim tono rijeio (a da pritom zadatak nije promi-
jenio smisao niti je pojednostavljen) oduzima se 1 bod
od predvienoga broja bodova za taj zadatak.
3. Pristupniku koji je uinio pogrjeku u zadatku
produenoga odgovora (a da pritom zadatak nije
promijenio smisao niti je pojednostavljen)boduju se
svi ispravno provedeni koraci.
4
Primjer bodovne sheme za zadatke produenih odgovora prikazan
je u poglavlju Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem..
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem
U ovome su poglavlju nalaze se primjeri zadataka. Uz
svaki primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora za
osnovnu razinu ispita
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja) te etiriju ponuenih odgovora od kojih je
jedan toan.
U sljedeim zadatcima izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovore
obiljeite znakom X i obvezno ih prepiite na list za
odgovore.
Luka je dobio 21 bod od moguih 35 na ispitu iz
Matematike. Koliki je postotak ispita rijeio?
A. 14%
B. 21%
C. 40%
D. 60%
TOAN ODGOVOR:.D
OBRAZOVNI ISHOD: rabiti postotke
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor 0 bodova
netoan odgovor, izostanak odgovora ili ukoliko se
obiljei vie odgovora
19
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora za
osnovnu razinu ispita
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u
kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.U ispitnoj knjiici za svaki je zadatak
predvieno mjesto za upis odgovora.
U sljedeim zadatcima upiite odgovor na
predvieno mjesto. Za raun rabite list za koncept.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Pomnoite i pojednostavnite
( 4)(3 ) x x +
.
TOAN ODGOVOR:
2
12 x x .
OBRAZOVNI ISHOD: zbrajati, oduzimati i mnoiti
jednostavnije algebarske izraze BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora za viu
razinu ispita
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja) te etiriju ponuenih odgovora od kojih je
jedan toan.
U sljedeim zadatcima izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovore
obiljeite znakom X i obvezno ih prepiite na list za
odgovore.
Kvadratna jednadba
2
4 12 9 0 x x +
:
A. ima dva (razliita) realna rjeenja
B. nema realnih rjeenja
C. ima samo jedno (dvostruko) realno rjeenje
D. ne moe se rijeiti
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: rjeavati kvadratne jednadbe
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, izostanak odgovora ili
ukoliko se obiljei vie odgovora
6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora za viu
razinu ispita
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u
kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.
U sljedeim zadatcima upiite odgovor na
predvieno mjesto. Za raun rabite list za koncept.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Odredite skup svih realnih brojeva za koje je defnirana
funkcija
( ) log(3 1) f x x
.
TOAN ODGOVOR:
1
,
3
+ .
OBRAZOVNI ISHOD: odrediti domenu funkcije
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora.
20
6.5. Primjer zadatka produenoga odgovora za viu razinu ispita
Zadatak produenoga odgovora takoer se sastoji od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja
je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba
odgovoriti. U zadatcima produenoga odgovora od pristupnika se trai da prikae i postupak rjeavanja.
Rijeite sljedei zadatak i prikaite postupak rjeavanja.
Prikaite sav svoj rad (skice, postupak, raun). Ukoliko dio zadatka rijeite
napamet, objasnite i zapiite kako ste to uinili. Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Dubravka i Ivana komuniciraju elektronskim ureajem dometa 500 m. Dubravka stoji na mjestu, a Ivana hoda
kako je prikazano na slici. Koliko metara Ivana moe hodati od trenutka uspostavljanja do trenutka prekida
komunikacije?
/
TOAN ODGOVOR: 326 m
21
PRVI NAIN
DUBRAVKA
DUBRAVKA
DUBRAVKA
22
( )
500 688
,
sin 43 24' sin 180
=

( ) sin 180 sin , =
688 sin 43 24'
sin
500

=
Kut je iljasti, pa je 70 59'. =
DUBRAVKA
180 2 70 59' 38 2' = =
2 2 2
500 500 2 500 500cos38 2' 106173.7785 d = +
326 d m
( )
500 688
,
sin 43 24' sin 180
=

( ) sin 180 sin , =
688 sin 43 24'
sin
500

=
Kut je iljasti, pa je 70 59'. =
DUBRAVKA
23
DRUGI NAIN
Iz pravokutnog trokuta ACD: . 688 sin 43 24' 472.7162 v =
Iz pravokutnog trokuta BCD:
2 2
500 162.9092
2
d
v = .
Stoga m. 326 d

NAPOMENA: Prihvaa se i bilo koji drugi ispravan nain/metoda rjeavanja zadatka.


OBRAZOVNI ISHOD:
- modelirati situaciju rabei geometriju
- primijeniti trigonometriju u planimetriji i stereometriji
- rabiti depno raunalo.
BODOVANJE:.Tono postavljanje problema (modeliranje) donosi 1 bod. Tona uporaba trigonometrije donosi 1
bod. Tona uporaba depnoga raunala donosi 1 bod. Toan krajnji rezultat donosi 1 bod
5
5
v. opu napomenu 3. u poglavlju Opis bodovanja
Iz pravokutnoga trokuta
Iz pravokutnoga trokuta
Stoga je
DUBRAVKA
24
7. Priprema za ispit
7.1. Savjeti nastavnicima
Nastavnicima se preporuuje da detaljno proue
ispitni katalog s popisom ishoda ispitivanja i ogledni
primjer testa te da pouavanje usmjere na ciljeve i
ishode predmeta, a ne samo na postavljene ishode
ispita.
7.2. Savjeti pristupnicima
Literatura za pripremu ispita iz Matematike su
svi udbenici koji su bili propisani i odobreni od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta tijekom
protekloga etverogodinjega razdoblja.
Popis odobrenih udbenika moe se nai na mrenim
stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
www.mzos.hr.
Popis obrazovnih ishoda
6
za svako podruje ispitivanja
pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja.
Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost
s nainom ispitivanja.
Pristupnicima se stoga savjetuje: prouavanje opisa
ispitnih cjelina te primjera zadataka rjeavanje
oglednoga primjera testa.
Pristupnici trebaju paljivo proitati uputu i tekst
svakoga zadatka. U zadatcima viestrukoga izbora
trebaju paljivo prenijeti odgovore na list za odgovore.
U zadatcima produenoga odgovora trebaju prikazati i
postupak rjeavanja jer se on boduje.
Svim pristupnicima elimo da usvoje potrebna znanja i
uspjeno poloe dravnu maturu.
6
v. poglavlje Obrazovni ishodi
25
26
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja