-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tibetanska knjiga mrtvih

Sadraj
Prijema engleskom prijevodu LAME KAZ !A"A - SAM!#PA
Prijeveo $ranislav Mi%kovi&
'apomena prijevodio(a ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) * #vodni prijedgovor Lama Anagarika +ovinda ) ,-
K'.+A
/ikhai $ardo i /onjin $ardo ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) 01 !E2
$ardo trenutka smrti ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) --
!E2
$ardo doivljavanja stvarnosti ) ) ) ) ) ) ) ) ) 34 2svanu&e mironosnih boanstava5
od prvog do sedmog dana ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) 36 2svanu&e gnevonosnih boanstava5
od osmog do 7etrnaestog dana ) ) ) ) ) ) ) ) ) 1-
K'.+A
688nu8ar9o )))))))))))))))))) :8
!E2
Posmrtni svijet ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) *9
!E2
Pro(es ponovnog rodenja ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ,,1 Psiholo%ki komentar
;Tibetanske knjige mrtvih< ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ) ,3,
ZA #SP2ME'# 'A
M2.E P=.EM'#LE 2>A MA.K# P2S"E?#.EM 2"# K'.+# M2.M #/TEL.MA
# E"=2P AM.E=> @=2M 2=.E'TA
;@ta god bilo ovde5 to je tamoA ono %to je tamo5 isto je ovde) 2naj koji ovde vidi raBli7ito susre&e smrt Ba
smr&u)
.edino se umom ovo moe shvatiti5 a CtadaD nema raBli7itosti ovde) 2d smrti do smrti ide onaj koji vidi kao da
ovde ima raBli7itosti)< - Katha #pani%ada5 iv ,:-,,
Cu prijevodu Svami @arvanandeD
#Z!E P2'2"'2+ =AEA'.A
;2nakva kakva je 7ovjekova udnja5 takva je i njegova sudbina) .er5 kakva je njegova sudbina5 takva je njegova
voljaA a kakva je njegova volja) takvo je njegovo djeloA a kakvo je njegovo djelo5 takva je njegova nagrada5 bilo
dobra ili lo%a)
/ovjek se vlada prijema udnjama kojima je privren) Poslije smrti odlaBi u sljede&i svijet5 dre&i na umu
tanane utiske svojih djelaA a5 po%to uBbere etvu svojih djela5 vra&a se ponovo u ovaj svijet ak(ije) Tako onaj
koji ima udnje ostaje stalni subjekt ponovnog radanja)<
$rihadaranjaka #pani%ada
=AZ#Z!A"A'.E 2! P2'2"'2+ =AEA'.A
;2naj kome nedostaje sposobnost raBabiranja5 7iji je um nestalan i 7ije je sr(e ne7isto5 nikada ne dostie krajnji
(ilj5 ve& se rada ponovo i ponovo) Ali5 onaj koji ima sposobnost raBabiranja5 7iji je um staloen i 7ije je sr(e
7isto5 dostie krajnji (ilj5 a dostignuv%i ga ne rada se vi%e)<
Katha #pani%ada Cu prijevodu Svami Prabhavanande i F) Man7estjeraD
'AP2ME'A P=.E"2!2>A
'ekolika obja%njenja5 prije upu%tanja u 7itanje i prou7avanje ;Tibetanske knjige mrtvih<5 neophodno se moraju
pruiti)
Prije svega5 ovakvi su tekstovi veoma malo prijevodeni kod nas5 a budisti7ki tek u Badnjih nekoliko godina)
'ikakvog sistema pri prijevodenju jo% nema Cniti nam je naredeno5 kao %to je to bilo tibetanskim
prijevodio(ima jo% po7etkom devetog vjeka5 da jedan termin uvjek i na svakom mjestu prijevodimo samo
jednom i ustanovljenom rije7iD) Stoga je ovde poku%ano da se neka pravila uspostave5 a ona su5 s pravom ili ne5
striktno sprovoGena) To &e re&i da je iBvjestan termin5 jednom prijeveden na odreden na7in5 tokom teksta
prijevo6en na taj i isti na7in) 2d ovog se odstupilo samo u veoma malom broju slu7ajeva5 kada se smatralo da
dvojako Bna7enje moe da doprinese boljem raBumjevanju odnosne ideje) Ali5 ni na jednom mjestu to nije
u7injeno da bi se uljep%ali sklop ili Bvu7nost rije7eni(e)
Prijevod je uraGenj dosljednim sprovoGenjem prin(ipa da se treba drati5 %to je mogu&e doslovnije i u %to ve&oj
mjeri5 engleskog prijevoda koji je5 sam po sebi5 prijethodno prije-vodenje sa jednog veoma ;egBoti7nog< i
nama Evropljanima skoro ni malo poBnatog jeBika) 'ar(isoidne ekshibi(ije svijesno su iBbjegavane5 kako bi se
originalni smisao sa7uvao u svojoj iBvornosti) Mjestimi(e5 iB tog raBloga5 7itala( se umoljava da oprosti
prividnu rogobatnost rije7eni(e koja5 bojim se5 u svom dotjeranom5 uljep%anom5 ali po Bna7enju iskrivljenom
obliku5 ne bi vjerno prijenosila smisao i namjeru njenih mudrih tvora(a) 2vo je5 naravno5 po
navljanje ve& istaknutog5 ali se to ne 7ini jo% jednom da bi se prijevodila( opravdao i unaprijed onemogu&io
bilo kakav prigovor u pogledu iBraenog smisla tekstaA naprotiv5 to se 7ini da bi se primila puna odgovornost
koja5 pri ovakvim poduhvatima5 nije mala) A iBvinjenje i opravdanje eli se dobiti samo u pogledu ne-ljepote
rije7eni7nog sklopa5 ili iBraBa5 %to je bilo neophodno rtvovati)
'eka se 7itala( ne ljuti %to sanskritske5 prijeteno5 i tibetanske termine nalaBi ispisane ba% ovakvom
ortograHijom5 koja bi se mogla naBvati konglomeratom engleske i na%e5 pa 7ak i njema7ke5 ali je Bato5 vjerujem5
najprije(iBnija) Pri tom je u velikoj mjeri sljeden hrabri primjer na%eg iBvrsnog lingviste5 Zvonimira
Kulundi&a) 8 2d ovoga se odstupilo samo kod sasvim odoma&enih termina5 kakvi su $uda5 $udiBam5
$ramaniBam5 i sli7no) na7e5 svi su pojmovi u tekstu i u napomenama5 osim kad je to nagla%eno5 dati na
sanskritskom jeBiku5 u smislu odluke da od dva ;Bla< - ili5 dva nama nebliska jeBika - treba iBabrati ono manje)
/itala(5 neupu&en u ove pojmove i njihova ol-uhvatna Bna7enja5 ili onaj koji se sa ovom materijom susre&e po
prvi put5 mora ispoljiti dovoljno strpljenja da nastavi 7itanje i onda kada mu se moe u7initi da je to
besmisleno5 usljed trenutnog nedostatka obja%njenja i neraBumjevanja5 jer &e mnogi pojmovi i odnosi biti jasniji
tek kada se uo7i njihova prije(iBno odredena upotreba5 a koja &e se5 ipak5 otkriti onom ko se potrudi da ovom
tekstu pride otvorena uma) Mnogi termini5 a posebno oni klju7ni5 dobija&e svoja dopunska i poblia odredenja
tokom 7itanja5 tako da &e tek potpunim uvidom u (ijelokupan tekst postati sasvim jasni)
ako je engleski prijevod $ardo Thodola uraden ;biblijskim< engleskim jeBikom5 uB obilnu upotrebu arhai7nih
oblika glagola i li7nih Bameni(a5 ubeden
8 "idi5 Z) Kulundi& ;Knjiga o knjiBi<5 tom l) 'ovinarsko iBdava7ko poduBe&e5 Zagreb5 ,*41)
sam da je daleko ve&a korist Badobijena jasnim i savremenim jeBikom5 nego %teta koja nastaje nedostatkom
uvida u originalan stil koji dana%njem 7itao(u5 prijeteno5 ne samo da nije bliBak i prihvatljiv5 ve& je i stran5 a
ponekad nategnut i odbojan)
Prijevodila( ne moe da polae pravo na priBnanje ni Ba jednu od brojnih napomena koje se javljaju tokom
tekstaA osim Ba svoj trud5 ako je bio uspe%an5 da ih stiliBuje5 kombinuje5 ili (rpe iB iBvora koji nisu obuhva&eni
engleskim prijevodom) Sve napomene samo su doslovno prijevedeneA ili poveBane i Bdruene primedbe
prvobitnih prijevodila(a5 Lame KaBi !ava-Samdupa i dr Evans-"en(a i5 mada to nije nigde iBri7ito navedeno5
ispod svake od njih moglo bi da stoji ime ovog tibetanskog duhovnika) # njih su5 takode5 ukomponovani
iBvesni8djelovi uvodnog prijedgovora5 koji je Lama KaBi !ava-Samdup priredio Ba englesko iBdanje)
Takode je5 u ograni7enom broju slu7ajeva5 kori%&en ;FiloBoHijski rje7nik< CMati(a hrvatska5 ,*94D5 odnosno
udeo /edomila "elja7i&a5 koji je ovaj =je7nik obogatio brojnim priloBima i obja%njenjima sanskritskih
HiloBoHskih i religioBnih termina)
'a kraju5 treba jo% jednom odati priBnanje Lami KaBi !ava-Samdupu i dr Evans-"en(u5 koji su ovaj
dubokoproimaju&i nauk lamaiBma pribliili na%im nesviklim Bapadnim umovima)
$) M)
,: 8 ,,
#"2!' P=.E!+2"2= LAMA A'A+A=KA +2"'!A
Mogu&e je iBneti argument da niko ne moe govoriti o smni sa autoritetom a)ko nije umroA a kako se niko5
prividno5 nije vratio iB smrti5 kako iko moe Bnati %ta je smrt5 ili %ta se de%ava poslije njeI
Tibetana( bi odgovorioJ ;'e postoji ni jedna osoba5 Bapravo ni jedno ivo bi&e5 koje se nije vratilo iB smrti)
/injeni(a je da smo svi mi umrli mnogo puta5 prije nego %to smo dospeli u ovu inkarna(iju) A ono %to
naBivamo rodenjem samo je obrnuta strana smrti5 kao jedna od dve strane medalje5 ili vratni(a5 koje
naBivamo 5ulaBK iBvana i 5i0laBK iBnutra)<
!aleko je vi%e Ba7uduju&e da se svako ne se&a svoje smrtiA a5 usljed ovog nedostatka se&anja5 ve&ina judi ne
vjeruje da je prijethodne smrti bilo) Ali5 )sasvim sli7no5 oni se ne se&aju ni svog nedavnog rodenja - a5 ipak5 ne
sumnjaju da su nedavno bili rodeni) 2ni Baboravljaju da je aktivno pam&enje samo jedan mali deo na%e
normalne svijesnosti5 a da na%e podsvijesno se&anje belei i o7uvava svaki pro%li utisak i iskustvo5 koje na%
budni um ne uspeva da upamti)
Postoje oni koji su5 Bahvaljuju&i kon(entra(iji i dugim jogi7kim vebama5 sposobni da dovedu podsvijesno u
sHeru diskriminativne svijesti i da5 pomo&u toga5 (rpu iB neograni7enog blaga podsvijesnog se&anja5 u kojem su
uskladi%teni Bapisi5 ne samo o na%im pro%lim ivotima5 ve& i Bapisi o pro%losti na%e rase5 o pro%losti judskog
roda i svih prijed-ljudskih oblika ivota5 ako ne i oni o samoj svijesnosti koja 7ini mogu&im ivot u ovoj
vasioni)
Ako bi se5 nekim trikom prirode5 kapija podsvijesti nekog pojedin(a iBnenada rastvorila5 nepriprijemljeni
,-
) 5) ))L r J)8
um bio bi prijeplavljen i smlavljen) Stoga kapiju podsvijesti 7uvaju svi upu&eni(i i skrivaju je iBa Bastora
misterija i simbola)
B tog raBloga je $ardo ThGdoll5 tibetanska knjiga koja podaruje oslobodenje iB posrednog stanja iBmedu ivota
i ponovnog ro6enja - koje ljudi od dostojanstva naBivaju smrt - iBraen prikriveno5 simboli7kim jeBikom) To je
knjiga Bape7a&ena sa sedam pe7ata ti%ine - ne Bato %to njeno saBnanje treba uskratiti neupu&enima5 ve& Bato %to
bi se njeno saBnanje pogre%no shvatilo5 a5 iB tog raBloga5 imalo bi tenden(iju da Blouputi i povredi one koji nisu
podobni da ga prime) Ali je do%lo vreme da se uklone pe7ati ti%ineA jer je ljudska rasa do%la do ste(i%ta na
kojem mora da odlu7i ho&e li se Badovoljiti podjarmljivanjem materijalnim stvarima5 ili &e stremiti
ovladavanju duhovnim svijetom5 pot7injavaju&i sebi7ne elje i prijevaBilaBe&i samonametnuta ograni7enja)
Prijema tibetanskoj tradi(iji5 $ardo Thodol jedno je od onih djela Padme SambhaveB koja su bila skrivena u
tajnosti da bi se sa7uvala Ba kasnije genera(ije5 a koja je trebalo otkriti svijetu kada Ba to dode vreme) $ilo
kako5 7injeni(a je da su5 tokom progona $udiBma od strane Langdarme5 po7etkom devetog vjeka nove ere5
beBbrojne knjige najranijeg perioda tibetanskog $udiBma bile skrivene pod stenama5 u pe&inama5 i na drugim
mestima5 da bi se sprije7ilo njihovo uni%tenje) Kako su svi 7lanovi budisti7kog =eda i njihove pristali(e bili
ubijeni ili istjerani sa Tibeta5 ve&ina ovih Bakopanih svijetih Bapisa ostala je tamo gde je bila sakrivena) Mnogi
od njih spa%eni su tokom sljede&ih vekova i bili su uBor TermamaA termin je iBveden iB tibetanske rije7i +ter5
koja se 7ita Ter5 a Bna7i ;=iBni(a<) 2ni koji su prona%li ta duhovna blaga i propovedali njihova nau7avanja
naBivani su Tertoni5 od tibetanskog +ter-bston5 %to se iBgovara Terton5 a Bna7i ;2tkrovitelji =iBni(e<)
2riginalan naBiv ;Tibetanske knjige mrtvih< Cvidi nap) br) 0D M "idi nap) 9)
2vo mi se 7ini kao daleko raBumnije obja%njenje Ba tradi(iju Tertona5 kojeg se5 %to je Bna7ajno5 dre najstarije
@kole tibetanskog $udiBma5 kao one 'jingmapa i Kargjutpa5 nego teorija koju su iBloili neki Zapadni
kriti7ari5 a koja dri da su ove Bapise ;krivotvorili< ljudi koji su hteli da poture svoje sopstvene ideje pod
maskom drevnih otkrovenja) Takvi kriti7ari pot(enjuju religioBnu iskrenost i duboko po%tovanje Ba svijetost
duhovne tradi(ije5 kojima su proeti svi na Tibetu5 svijetovnja(i i lame podjednako Pridodati5 ili ispustiti5 iB
Svijetih Zapisa5 makar i samo jednu rije7 ili slovo5 oduvjek se na Tibetu smatralo strahovitim grehom5 kojeg bi
se5 7ak i najnepoboniji5 pla%io da po7ini)
!alje5 ti isti kriti7ari pot(enjuju te%ko&e krivotvorenja i iBdavanja takvih Bapisa5 jer bi krivotvorenje Bahtevalo
tehni7ko i kriti7ko Bnanje o istoriji i lingvisti(i5 takvo kakvo je bilo ne samo nepoBnato na Tibetu5 ve& ono koje
bi Bahtevalo prijevashodan um da bi se to iBvelo) !a je genije takve vrste postojao na Tibetu5 on ne bi imao
nikakve potrebe da pribegava uto7i%tu krivotvorenja5 jer bi mogao da stane na svoje sopstvene noge5 kao %to su
to u7inili mnogi u7eni geniji5 koji su pisali i nau7avali u svoje sopstveno ime) 'iti je verovatno da bi ljudi5 koji
su mogli da stvore i propovedaju tako dubokouvidne misli i visokoumne ideje5 kakve se nalaBe u Termama5
mogli da spadnu tako nisko da varaju svoju sabra&u) A kada uBmemo u obBir da litjeratura5 ovde u pitanju5 nije
stvar nekolikih iBolovanih rasprava5 ve& se sastoji od oko stotinu velikih tomova Cprijema tradi(iji5 ,:6
tomovaD5 koji se nalaBe u desetinama hiljada tabaka5 onda teorija o namernoj prijevari postaje ne samo
neverovatna5 ve& apsurdna)
Pri raBmatranju uti(aja prije-budisti7ke religije Tibeta na $ardo Thodol5 naime $on-posa5 mora se uBeti u obBir
7injeni(a da sve ove Terme5 koje se pripisuju Padma-Sambhavi5 objavljuju svoju odanost njemu vrlo odre6enim
terminima5 ba% njemu koji je oponirao i poraBio $on-pos) 2vi spa%eni Bapisi ne
a 8 ls
mogu se5 stoga5 posmatrati kao da propagiraju $on ideje)
ako je Padma Sambhava Baista adoptirao u budisti7ki sistem neka od lokalnih tibetanskih boanstava5 da
poslue kao 7uvari vere5 7ine&i to on nije ustupio ni korak budisti7kog terena $Gn-posu5 ve& je to u7inio u
savr%enom skladu sa prin(ipima ortodoksnog $udiBma5 u kom pogledu su5 u svim budisti7kim Bemljama5
boanstva Zemlje i prostora oduvjek po%tovana i umilostivljavana5 budu&i da su ona Ba%titni(i !harmeK) Tako
sljede&e Pali stihove jo% uvjek re(ituju5 tokom redovnih pu(8a Cili5 (eremonija slavljenjaD5 sljedbeni(i
Theravada $udiBma na >ejlonu5 $urmi5 Sijamu5 Kambodi5 i drugdeJ
;'ek bi&a neba Cili5 prostoraD i ona Zemlje5 !eve i 'age Ct)j)5 bogovi i Bmije-duhoviD velike mo&i 5
Po%to su sau7estvovali u djelotvornosti Cove pudeD5 !ugo jo% %tite Svijetu !oktrinu)<
Svaki kulturni uti(aj iBmedu $udiBma i $oniBma bio je vi%e jednosmerni saobra&aj po svojoj prirodi5 nego
uBajamna raBmena idejaA jer je $on-pos5 nemaju&i sopstvenu litjeraturu5 prijeuBeo budisti7ke kon(epte i
simbole na %irokoj osnovi i na taj na7in stvorio litjeraturu i ikonograHiju5 koja toliko sli7i onoj budisti7koj da je
jedva raBabirljiva o9i7nom posmatra7u)
Takode se javlja jedno potpuno arbitrarno tvrdenje kako je $on uti(ao i ohrabrivao nemarnost u pridravanju
budisti7kim manastirskim pravilima vladanja na Tibetu i kako je vodio op%tem padu standarda tibetanskog
u7enja i moralnosti) Svako ko je imao priliku da provede makar i kratko vreme u nekom od jo% postoje&ih $on
manastira na Tibetu5 primetio je5 sa iBnenadenjem5 da su pravila (elibata i manastirske dis(ipline striktnija tu5
nego u ve&ini budisti7kih manastira5 i da se Ba mnoga od najvanijih pismena
K "idi nap) 4-)
budisti7kog Kanona moe na&i paralela u Bapisima $on-posa) 2ni imaju svoje ;Pradjnaparamita Sutre<5 svoju
;Pratijasamutpadu< Cprijedstavljenu u To7ku Nivota sa trinaest odeljakaD5 svoje Tantre i MantreKA a njihova
boanstva vi%e ili manje odgovaraju raBli7itim $udama5 $odisatvama5 !evatama i !harmapalama $udiBma)
Moe iBgledati paradoksalno5 ali je to 7injeni(a da5 dok su starije @kole tibetanskog $udiBma5 uprkos svojoj
toleran(iji prijema lokalnim boanstvima5 uspele da suBbiju mo& $oniBma5 ipak 8je +elugpas5 najmla6a i
najenergi7nije reHormisana Skola5 ponovo Basnovala jednu od najuti(ajnijih institu(ija $oniBma5 naime
"eli7anstvena svijetili%ta u hramovima Proro7i%ta5 u svim vanijim manastirima Nute Sekte) $oanstva koja se
priBivaju u ovim hramovima Proro7i%ta isklju7ivo su $on porekla) Medu starijim budisti7kim sektama5 a
naro7ito medu Kargjutpama5 takvi hramovi Proro7i%ta ne postoje) To pokaBuje kako su Stare @kole5 suprotno
op%tem verovanju5 pod manjim uti(ajem $oniBma5 nego +elugpas5 uprkos reHormi +elugpas @kole i njihovoj
striktnoj manastirskoj dis(iplini) 2va striktnija manastirska dis(iplina +elugpasa upravo ih pribliava gore
pomenutom puritaniBmu $Gn-posa)
Moramo se 7uvati5 stoga5 Bama%nih tvr6enja kad se radi o onome %to se moe i o onome %to se ne moe
pripisati uti(aju $oniBma) Posebno Bato %to im ne Bnamo od 7ega su se sastojala nau7avanja $ona5 prije
prodora $udiBma5 mada sa sigurno%&u moemo prijetpostaviti da su ona bila animisti7ka5 s tim %to su se slavile
spiritualiBovane snage 7ovjeka i prirode5 prijeteno u svojim aspektima iBaBivanja Bgraavanja i uasavanjaA i
iBvesni rituali su se iBvodili Ba dobrobit i upu&ivanje mrtvih) Takve religioBne prakse5 kao %to su ove5 obi7no se
nalaBe u skoro svim ranim (iviliBa(ijamaA i one su prijeovladavale u ndiji5 ba% kao i na Tibetu) 2vaj
;animiBam< proima sve budisti7ke tek
K "idi nap) 04 i ,0:)
,9 8 ,1
stove5 u kojima se Ba svako drvo i lug5 i Oa svaki lokalitet5 smatra da imaju svoja posebna boanstvaA a $uda je
prijedstavljen kako raspravlja sa bogovima i drugim duhovnim bi&ima5 koja nastanjuju Bemlju i onostrane
oblasti5 kao da je to najprirodnija pro(edura) Samo potpuno intelektualiBovani i Bapadnja7ki $udiBam5 koji
poku%ava da raBdvoji ra(ionalni misaoni sadraj $udiBma od njegovih podjednako dubokih mitolo%kih
elemenata5 moe pobijati ovu animisti7ku poBadinu5 a sa njom i metaHiBi7ke temelje $udiBma)
$udisti7ki univerBum iv je skroB naskroBA u njemu nema mesta Ba inertnu materiju i obi7ne mehaniBme) A5
7ak %ta vi%e5 budista je poBoran na sve mogu&nosti egBisten(ije i na sve aspekte stvarnosti) Ako smo 7itali o
Bastra%uju&im prividenjima koja su okruivala $udu tokom no&i koja je prijethodila njegovom Prosvijetljenju5
ne treba da istraujemo $on uti(aje u odnosu na monstrume sa ivotinjskim glavama koji su se pojavljivali iB
ambisa podsvijesnog uma u 7asu smrti5 ili u viBijama medita(ije) +nevonosna boanstva5 demoni u
ivotinjskom obliku i bogovi sa demonskom maskom5 isto su toliko prisutni u indijskoj5 kao i u tibetanskoj
tradi(iji) #prkos narodskoj upotrebi5 pri 7emu je $ardo Thodol stavljen u veBu sa ritualima smrti -i u tome je5
moda5 raBabirljiv jedini trag $on uti(aja koji vredi uBeti u raBmatranje - (entralna ideja i duboki simboliBam
$ardo Thodola Bbilja su budisti7ki)
Sami Tibetan(i uloili su mnogo napora da i%7iste svoje Zapise od gre%aka i ne-budisti7kih pridodataka i da
obeBbede ispravnost i verodostojnost svoje tradi(ije) Po%to su rani tibetanski prijevodio(i i pioniri !harme
ustanovili pravila prijevodenja sanskritskih tekstova i neophodnu odgovaraju&u tibetansku terminologiju5
;prijevodio(ima je bilo iBri7ito Babranjeno da kuju nove termine) Kada je to bilo neiBbeno5 bivali su upu&ivani
da iBloe stvar naro7itom Tribunalu5 naBvanom ;Sud o !oktrini $lagoslovenog<5 koji je bio pripojen
kraljevskoj palati) Prijevod tantri7kih
tekstova mogao je biti prijeduBet samo sa kraljevom doBvolom) 2vu uredbu obBnanio je kralj Ti-de Song-(en
C=al-pa-kan5 6,1--9g)D i nje se od tada pridravaju svi tibetanski prijevodio(i)<4
Sa uvo6enjem drevnih plo7a Ba %tampanje prijeduBete su sli7ne prijedostronosti5 ne samo u pogledu prijevoda5
ve& i u odnosu na svu religioBnu litjeraturu) Tako da je to postalo pravilo da se ni jedna religioBna knjiga ne
sme iBdati beB dopu%tenja najvi%ih duhovnih autoriteta5 koji su imenovali kvaliHikovane 7ita7e-overiva7e i
nau7enjake da bi se iBbeglo pogre%no prijeno%enje5 ili neovla%&ena umetanja) To se5 medutim5 nije kosilo sa
raBnoliko%&u interprijeta(ija od strane priBnatih #7enjaka i njihovih #7itelja) +lavna svrha je bila da se sprije7i
degenera(ija ustanovljenih tradi(ija5 bilo putem nemarnosti5 ili Bbog neBnanja nekvaliHikovanih prijepisiva7a i
tuma7a)
B ovog raBloga autoriBovane plo7e sadre najpouBdanije verBije op%te prihva&enih tradi(ionalnih svijetih spisa)
Ali5 rukom pisane knjige5 iako ponekad sadre pravopisne gre%ke i druge pogre%ke prijepisiva7a5 koji 7esto
pokaBuju nedostatak raBumjevanja arhai7nog ili klasi7nog jeBika teksta5 ipak su vredne5 naro7ito ako se vra&aju
na originale starijeg datuma od onih kojima se obra&aju Oapisi na drvenim plo7ama5 ili ako prijedstavljaju neku
manje poBnatu tradi(iju koju guru prijenosi s kolena na koleno na 7elub5 tokom mnogih genera(ija)
Ako5 stoga5 ja upu7ujem 7itao7evu panju na iBvesne raBlike iBmedu oHi(ijelno prihva&ene verBije drvenih
plo7i(a i one manuskripta5 koji je bio osnova Ba prijevod Lame KaBi !ava-Samdupa CKaBi !aPa-SamdupD5 to
nije Bato %to elim da dovedem u pitanje vrednost rukopisa5 ve& samo da bih osvijetlio neke vanije ta7ke
budisti7ke tradi(ije koje mogu dovesti
Q "idi !r +eorge =oeri(h C=erihD5 ;ntrodu(tion oH $uddhism into Tibet<5 u ;Stepping Stones< CKalimpong5
,*4,D5 "ol) ) br) 45 str) ,-4)
R CSansk)5D u7enik5 sljedbenik)
,6 8 ,*
do dubljeg raBumjevanja5 ne samo sa istorijske5 ve&5 sli7no5 sa duhovne ta7ke gledi%ta)
Zaista5 ba% je duhovna ta7ka gledi%ta ona koja ovu knjigu 7ini tako vanom Ba veliku ve&inu 7itala(a) Ako bi
$ardo Thodol trebalo posmatrati kao da je Basnovan samo na Holkloru5 ili kao da se sastoji iB religioBnih
spekula(ija o smrti i hipoteti7kom posmrtnom stanju5 on bi bio od interesa samo Ba antropologe i one koji
prou7avaju religiju) Ali je $ardo Thodol daleko vi%e od toga) 2n je klju7 Ba najunutra%njije kutke ljudskog
uma5 i vodi7 Ba upu&enike5 i Ba one koji tragaju Ba duhovnom staBom oslobodenja) ako je $ardo Thodol u
dana%nje vreme u %irokoj upotrebi na Tibetu kao molitvenik i 7ita se5 ili re(ituje5 u slu7aju smrti - ne treba
Baboraviti kako je on5 prvobitno5 Bami%ljen da slui kao vodi7 ne samo umiru&ima i mrtvima5 ve& i ivima
takoGe) A u tome lei opravdanje %to je ;Tibetanska knjiga mrtvih< u7injena dostupnom %irokoj publi(i)
pored narodnih obi7aja i verovanja koji su se5 pod uti(ajem vekovnih tradi(ija prije-budisti7kog porekla5 javili
oko dubokoumnih otkrovenja $ardo Thodola5 on ima vrednosti samo Ba one koji upranjavaju i ostvaruju
njegova nau7avanja tokom svog ivota)
Postoje dve stvari koje su uBrokovale nesporaBum) .edna je to %to nau7avanja iBgledaju kao da se obra&aju
mrtvom5 ili umiru&emA druga5 ta %to naslov sadri iBraB ;2sloboGenje putem 7uvenja< Ctibetanski5 ThosgrolD)
Kao reBultat toga javilo se verovanje da je dovoljno pro7itati ili re(itovati $aiSdo ThGdol u prisustvu umiru&e
osobe5 ili 7ak osobe koja tek %to je umrla5 da bi se proiBvelo njegovo5 ili njeno5 oslobodenje)
Takav je nesporaBum mogao da se javi samo medu onima koji ne Bnaju da je to jedan od najstarijih i
najuniverBalnijih 7inova pri kojem upu&enik mora da prode kroB iskustvo smrti5 prije nego %to se moe
duhovno ponovo roditi) Simboli7no5 on mora umreti
0:
Ba svoju pro%lost5 i Ba svoj stari ego5 prije Pego %to moe BauBeti svoje mesto u novom duhovnom ivotu5 u koji
je bio uveden)
Mrtvoj5 ili umiru&oj osobi5 obra&a se u $ardo Thodolu uglavnom iB tri raBlogaJ C,D priljeni iBvebanik ovih
nau7avanja trebalo bi da svaki trenutak svog ivota smatra poslijednjimA C0D kada sljedbenik ovih nau7avanja
Baista umire5 njega5 ili nju5 treba podsetiti na iskustva iB vremena ini(ija(ije5 ili na rije7i Cili5 mantreD gurua5 a
naro7ito ako umu umiru&eg nedostaje poBornosti tokom kriti7nih trenutakaA C-D neko ko je jo% inkarniran
trebalo bi da okrui osobu na umoru5 ili tek umrlu5 voljenim i korisnim mislima5 tokom prvih stupnjeva novog5
ili posmrtnog stanja egBisten(ije5 a da ne dopusti emo(ionalnom privrenju da ga susprijegne5 ili da iBaBove
stanje morbidne mentalne deprijesije) Saglasno tome5 jedna od Hunk(ija $ardo Thodola vi%e je da pomogne
onima koji su ostavljeni poBadi da BauBmu pravilan stav prijema mrtvom i prijema 7injeni(i smrti5 nego da
pripomogne mrtvom5 koji5 prijema budisti7kom verovanju5 ne&e skrenuti sa svoje sopstvene karmi7ke staBe)
Kod primene nau7avanja $ardo Thodola uvjek je osnovno upamtiti pravu stvar u pravo vreme) Ali5 da bi se to
tako upamtilo5 7ovjek se mora mentalno priprijemiti tokom svog ivotaA 7ovjek mora stvarati5 iBgradivati i
gajiti one ve%tine koje eli da odlu7uju&e uti7u u 7asu smrti i u posmrtnom stanju - tako da nikad ne moe biti
uhva&en u nepanji i da moe biti u mogu&nosti da reaguje5 spontano5 na pravi na7in5 u kriti7nom trenutku kad
smrt nastupi)
2vo je jasno iBraeno u Korenim stihovima $ardo Thodola5 kako su oni dati u ;Tibetanskoj knjiBi mrtvih<J
;C2D5 ti koji okleva% i sve odlae%5 i ne misli% o dolasku smrti5
Prijedavaju&i se beskorisnim delima ovog ivota5 'eprijedostroan si ti %to uludo pro&erda svoju veliku
povoljnu prilikuA
Pogre%na &e5 Baista5 tvoja svrha sada biti5 ako se vrati% praBnih ruku CiB svog ivotaD)
Po%to je Svijeta !harma poBnata kao tvoja istinska potreba5
'e&e% li se posvijetiti Svijetoj !harmi 7ak ni sadI<
Svi koji su upoBnati sa budisti7kom HiloBoHijom spoBnali su i priBnali da roTenje i smrt nisu Henomeni koji se
dogadaju samo jednom u datom ljudskom ivotuA oni se odvijaju neprijekidno) # svakom trenutku ne%to u
nama umire Ki ne%to se ponovo ra6a) =aBli7iti $ardoi5 tako5 prijedstavljaju raBli7ita stanja svijesnosti na%eg
ivotaJ stanje budne svijesti5 normalna svijest bi&a rodenog u na%em ljudskom svijetu5 poBnata na Tibetu kao
skjes-nas bardoA stanje snene svijesti Crmi-lam bardoDA stanje dhjane5 ili svijesti transa u dubokoj medita(iji
Cbsam-gtan bardoDA stanje isku%avanja smrti Ck7hi-kha bardoDA stanje isku%avanja Stvarnosti C%hos-njid bardoDA
stanje svijesti ponovnog rodenja Csrid-pa bardoD)K
Sve je ovo jasno opisano u ;Korenim stihovima %est $ardoa<5 koji Bajedno sa ;StaBama dobrih elja< 7ine
autenti7ni i originalni nukleus $ardo Thodola5 oko kojeg su se proBni djelovi kristaliBovali kao komentari) To
dokaBuje da se ov(je bavimo samim ivotom5 a ne tek opelom Ba mrtvog5 na koji je $ardo ThGdol sveden
kasnije)
$ardo Thodol obra&a se ne samo onima koji vide da se kraj njihovog ivota pribliava5 ili onima koji su bliBu
smrti5 ve& i onima koji prijed sobom imaju jo% mnoge godine inkarniranog ivota i koji5 po prvi put5 shvataju
puno Bna7enje svoje egBisten(ije kao ljudskog bi&a) $iti roden kao judsko bi&e privilegija je5 prijema $udinom
u7enju5 jer to prua retku priliku Ba oslobodenje putem ne7ijeg odlu7nog napora5 putem ;prijeokreta u
najdubljem sedi%tu svijesti<5 kako to kae Lankavatara Sutra)
K E svim ovim pojmovima raspravlja&e se %ire i detaljnije kasnije u tekstu5 gde &e i rije7i5 kao guru5 ili bardo5
karma5 dhjana) itd)) biti obja%njene)
Shodno tome5 ;Koreni stihovi %est $ardoa< po7inju ovim rije7imaJ
;25 sada kad $ardo ivota osvi&e nada mnom5
- Po%to sam odba(io nehat5 jer nema se vremena Ba gubljenje u ivotu
'ek nerastrojeno stupim staBom slu%anja5 raBmi%ljanja i meditiranja5
Tako da se5 ) ) ) jednom kad Badobijem ljudsko otelovljenje5
'e tra&i vremena u beskorisnim rastrojstvima)< Slu%anje5 raBmi%ljanje i meditiranje tri su stupnja u7eni%tva)
Tibetanska rije7 Ba ;slu%anje<5 ili ;7uvenje<5 thos5 u ovakvoj veBi5 ba% kao i u iBraBu ;Thodol< Cthos-grolD5 ne
moe se Babunom poistovetiti samo sa HiBi7kom 7ulnom budno%&u 7uvenja5 kako se to vidi iB tibetanskog
termina ;njan-thos<5 %to je ekvivalent Ba sanskritsku rije7 ;sravaka<5 a koja se odnosi na ;u7enika< i5 naro7ito5
na 8i7nog u7enika $udinog5 a ne tek na onog koji je slu7ajno slu%ao $udino nau7avanje) 2na se odnosi na
onog koji je prihvatio to u7enje svim svojim sr(em i na7inio ga svojim) Tako da rije7 ;slu%anje< u ovoj veBi
podraBumjeva ;slu%anje svim sr(em<5 to jest5 sa iskrenom verom CsradhaD) To prijedstavlja prvi stupanj u7eni -
%tva) 'a drugom stupnju ovaj se intuitivni stav transHormi%e u raBumjevanje putem raBumaA dok se5 na tre&em
stupnju5 u7enikovo intuitivno ose&anje5 ba% kao i intelektualno raBumjevanje5 transHormi%u u ivu stvarnost
putem direktnog iskustva) Tako5 intelektualno ubedenje prijerasta u duhovnu iBvesnost5 u saBnanje u kojem je
saBnavala( jedno sa saBnatim)
To je visoko duhovno stanje5 Bajem7eno nau7avanjem koje se iBlae u $ardo Thodolu) Putem njega upu&eni
u7enik Badobija vlast nad sHerom smrti5 a5 budu&i sposoban da per(ipira iluBornu prirodu smrti5 oslobada se
straha) 2va iluBornost smrti dolaBi iB identiHika(ije individue sa svojim temporalnim5 tranBitornim oblikom5
bilo HiBi7kim5 emo(ionalnim5 ili mentalnim5 iB 7ega se javlja pogre%na Bamisao da
00 )8 0-
postoji li7no5 iBdvojeno ego-stvo Cstanje egaD ne7ije5 i strah da &e se ono iBgubiti) Ako je5 medutim5 u7enik
nau7io5 kako ga $ardo Thodol usmerava5 da sebe identiHikuje sa "e7nim5 sa !harmom5 sa 'eprolaBnim
svijetlom $udastva iBnutra5 tada strah od smrti i%7eBava5 kao oblak prijed iBlaBe&im sun(em) Tada on Bna da5
bilo %ta video5 7uo5 ili osetio5 u 7asu napu%tanja ovog ivota5 sve je samo odbljesak njegovog sopstvenog
svijesnog i podsvijesnog mentalnog sadrajaA i ni jedna umom stvorena iluBija ne moe tad imati mo& nad
njim5 ako on Bna njeno poreklo i moe je prijepoBnati) luBorne $ardo viBije raBlikuju se u sklaM du sa
religioBnim ili kulturnim tradi(ijama u kojima je per(ipijent odrastao5 ali je njihova podlona mo& ista kod
svih judskih bi&a) Tako da dubokouvidna psihologija koju $ardo Thodol iBlae sa7injava vaan doprinos
na%em poBnavanju judskog uma i staBe koja vodi ka onostranom) Pod vidom nauke o smrti $ardo Thodol
otkriva tajnu ivotaA i u tome lei njegova duhovna vrednost i njegova univerBalna privla7nost)
$ardo Thodol je rasprava koja Bahteva vi%e od Hilolo%kog Bnanja da bi se prijevela i protuma7ila5 naime iBvrsno
poBnavanje tradi(ionalne poBadine i religioBnog iskustva onog koji je ili odrastao u toj tradi(iji5 ili je Badojen
tom tradi(ijom od strane kompetentnog gurua) # stara vremena ;nije se smatralo da je jedino poBnavanje
jeBika dovoljno da bi 7ovjek postao prijevodila(Q u ma kom oBbiljnom smislu te rije7iA niko nije prijed8uBimao
prijevodenje nekog teksta a da ga nije prou7avao5 tokom mnogih godina5 sede&i kod nogu tradi(ionalnog i
autoritativnog eksponenta svog nau7avanja5 a jo% bi manje neko mislio o sebi kao o kvaliHikovanom da
prijevodi knjigu o u7enju u koje ne vjeruje)<T
U "idi Ananda K) >oomarasPami CKumarasvamiD) ;Tinduisrt and $uddhism<5 C;TinduiBam i $udiBam<D
CPhilosophi(al LibrarV 'eP Work) n)d)D5 str) 3*A i Mar(o Pallis CPelisD) ;Peaks anX Lamas< C;"rhun(i i lame<D
C>assell Y >o)5 London5 ,*39)D) str 1*-6l) 2vaj potonji moida je jedan od najboljih uvoda u tibetansk budiBam
koji j7 do sad napisan)
'a% moderan prilaB5 na alost5 potpuno je obratan ovomeA Ba u7enjaka se smatra da je utoliko vi%e
kompetentan C;u7enja7ki<D ukoliko %to manje vjeruje u nau7avanja kojih se prihvatio da ih interprijetira)
Nalosni reBultati isuvi%e su vidljivi5 a posebno u sHeri tibetologije5 kojoj su takvi u7enja(i pri%li sa oholo%&u
svoje sopstvene superiornosti5 time osuje&uju&i samu svrhu tog truda)
Lama KaBi !ava-Samdup i !r Evans-"en( CEvans-ZentBD prvi su vaspostavili pradavni metod Lotsava Ckako
se prijevodio(i svijetih spisa naBivaju na TibetuD) 2ni su svom radu pri%li u duhu iskrene posvijete i poniBnosti5
kao posve&enom poverenom im Badatku prijema kojem se trebalo odnositi s krajnjim po%tovanjem i prijema
najmanjem detalju) # isto vreme5 nisu smatrali svoj prijevod deHinitivnim5 ili nepogre%nim5 ve& prije kao
pionirski prijevod $iblije5 to jest5 kao da je to po7etna ta7ka Ba jo% dublje i savr%enije prijevode u skladu sa
na%im rastu&im upoBnavanjem sa iBvorima tibetanske tradi(ije
Takav prilaB nije samo obeleje duhovnog poimanja i istinskog u7enja%tva5 ve& on5 takode5 7ini da 7itala( ose&a
kako stupa na svijeto tle) To obja%njava dubok utisak koji su ;Tibetanska knjiga mrtvih<5 ba% kao i drugi
tomovi oksHordske tibetanske Serije5 ostavili na paljive 7itao(e %irom svijeta) Bvanredan uspeh ovih djela
duguje njihovoj ubedljivoj iskrenosti i oBbiljnosti njihove svrhe) Zaista5 svijet duguje mnogo Bahvalnosti ovim
dvama posve&enim u7enja(ima) ;Sabadanam dhamadanam djinati<J ;'ajbolji od svih darova dar je stine<)
03 8 04
;!harma-Kaju sopstvenog uma vide&e%A a videv%i K'.+A To5 ti &e% videti Sve - "iBiju beskrajnu5 2brt
Smrti i =odenja i stanje nesputanosti)< /KTA $A=!2 /2'.! $A=!2B - MilarepaK K
8 Milarepa je najpoBnatiji i posve&eni guru na Tibetu) #7itelj5 majstor joge5 suosniva7 poBnate sekte Kargjutpe5
7iji je upu&enik bio i Padma Sambhava Cvidi nap) 9D)
2"!E SE 'ALAZ S#/EL.A"A'.E SA ST"A='2@?# # P2S=E!'2M STA'.#J "ELK2
Z$A"L.E'.E /#"E'.EM # P2SM=T'2. =A"' Z ;!#$2K2#"!'E !2KT='E 2 #Z"'#?#
S".EST P#TEM ME!TA>.E 'A! M=2'2S'M
+'E"2'2S'M $2NA'ST"MAa
+LAS'> SM=T
;Svi oni koji su nehatni5 niti se obaBiru5 # vreme kad se glasni(i smrti pojavljuju5 Mora da duge nalete patnje
ose&aju
# nekom od temeljnih telesnih sastava) Ali5 svi oni dobri i svijeti judi5
# vreme kad vide glasnike smrti5
'e pona%aju se nehatno5 ve& se opominju 2nog %to Plemenita !oktrina govoriA
u privrenosti prijepla%enoj vide =oGenja i smrti plodan iBvor5
od privrenosti raBuBdavaju se5 Time rodenje i smrt Batiru&i) $eBbedni i sre&ni su oni5
=asputati od sveg tog kratkotrajnog prividaA Po%tedeni svakog greha i straha5
Svu bedu oni su prijevaBi%li)<
K $ardo Ctib)D - medustanje iBmedu smrti i ponovnog rodenja5 posredno stanje svijesti) C2riginalni naBiv
;Tibetanske knjige mrtvih<5 $ardo Thodol5 Bna7i ;2slobodenje 7uvenjem CThodo[D u posmrtnoj ravni
C$ardoD<)D $ukvalno5 bar-iBmedu5 do-dvaA stoga5 posredno5 prijelaBno5 a takode i nesigurno stanje)
09
P2/AS'>E
Za boansko telo stineK5 'epojmljivo5 $eBmeJ SvijetloA
Za boansko telo savr%enog Zave%tanjaR5 koje Lotos i Mironosna i +nevonosna $oanstvaQA
K $oansko telo stine je !harma-Kaja5 primordijalno stanje nestvorenosti5 nadsvijetska bodi Sve-Svijest)
$udastvo)
K 2vo je Sambhoga-Kaja5 jedno od boanska Tri TelaA od njih je najvi%e !harma-Kaja $ude i svih $uda i bi&a
koja su savr%eno Prosvijetljena5 i opisano je - iako $eBkvalitetno po sebi - kao beskrajni okean5 spokojan i beB
talasa5 iB kojeg se diu obla(i magline i duga5 %to simboliBuje Sambhoga-KajuA a obla(i5 opervaeni slavolukom
duge5 kondenBovani i ki%onosni5 simboliBuju 'irmana-Kaju5 tre&e bolansko Telo nkarna(ije)
!harma-Kaja je iskonski5 beBobli7ni bodi5 koji je istinsko iskustvo pro7i%&eno od svake gre%ke5 od svojstvenog
ili slu7ajnog pomra&enja) # njoj lei su%tina va(ione5 uklju7uju&i i Sangsaru i 'irvanu5 koje su5 kao stanja ili
uslovi dva po"a svijesti5 u poslijednjoj analiBi5 u sHeri 7istog intelekta5 identi7ne) C;@ta god je vidljivo i
ne8idljivo5 bilo Sangsara ili 'irvana5 u osnovi je jedno C@anjata -PraBninaD5 sa dve staBe C'eBnanja i ZnanjaD i
dva kraja CSangsara i 'irvanaD)< ;Temelj svega je nestvoren i neBavisan5 neiBme%an i onostran umu i govoru)
2 njemu se ne moe iBgovoriti ni rije7 'irvana5 niti Sangsara)<D
!harma-Kaja je su%tinska Mudrost neiBmenjenaA Sambhoga-Kaja otelotvoruje 2dsjaj5 ili iBmenjenu Mudrost5 a
'irmana-Kaja otelotvoruje prakti7nu5 ili inkarniranu Mudrost)
=ije7 !harma iBvedena je iB korene rije7i !hri5 %to Bna7i ;Potpora<5 ili ;podravati<) !harma je ono %to
podrava5 ili &ini potporu "asioni5 kao i pojedin(u) !harma je ispravno ophodenje5 reBultat istinskog Znanja)
stina je5 prijema $ramaniBmu5 $raman5 2slubodenje - Mok%a5 'irvana) Sambhoga je ivot uivanja) 'irmana
je pro(es iBgradnje) Po bramani7koj shemi) !harma je prva stvar koja je potrebnaA onda dolaBi Artha
C$ogatstvo5 ili PosedovanjeD5 %to odgovara Sambhogi) Poslije toga dolaBi 'irmanaA a poslijednja je Mok%a5 ili
2slobodenje C'irvanaD)
'estvoreno5 'eoblikovano5 'eiBmenjeno5 to je !harma-Kaja) Promena 'eiBmenjenog5 maniHesta(ija svih
)avr%enih atributa u jednom telu5 to je Sambhoga-kaja) Zgu%njavanje i prijeina&avanje .ednog Tela u mno-tvo5
to je 'irmana-Kaja)
Tako5 Tri-Kaja simboliBuje EBoteri7ko Trojstvo $udiBma severne %koleA EgBoteri7ko Trojstvo su - kao i u junoj
@koli - $uda5 !harma CPismoD i Sangha CSve%tenstvoD)
Q 2va su hotanstva u nama) 2na nisu ni4ta odvojeno od nas) .edno smo sa svim %to jeste5 u svakom stanju
osetnog postojanjaA miroljubivo5 mira-puno5 ovde prijedstavlja obogotvorene prin(ipe
Za pod Lotosom rodenu nkarna(iju5 Padma Sambhavu\5 koji je Za%titnik svih osetnih bi&a5
Za +urue5 Tri Tela5 po7asni(a)
#"2!
2va velika !oktrina 2slobodenja 7uvenjem5 koja podaruje duhovnu nesputanost posve&eni(ima neBnatne
bistroumnosti5 dok su u Posrednom stanju5 ima tri odeljkaJ prijethodni(e5 prijedmetnu materiju i Bakju(Qak)
'a po7etku5 prijethodni(e5 Svijeske Smerni(aK5 Ba unaprijedenje bi&a5 morale bi se savladati u praksi)
P=.E'2S P='>PA S".ESTT
Prijema Smerni(ama5 najvi%i intelekti trebalo bi svakako da budu oslobodeniA ali5 ako ne budu oslobodeni5
onda bi trebalo5 dok su u Posrednom stanju trenuta
sr(a5 ili Hunk(ije ose&anja5 a gnevno5 gneva-puno5 prijedstavlja Hunk(ije na%e mentalnosti5 kao %to su mi%ljenje
ili reBonovanje5 ma%ta i pam&enje)
\ Padma Sambhava - osniva7 LamaiBma5 prvi koji je iBlagao nau7avanje $udiBma na Tibetu5 po kraljevskom
poBivu5 131) godine5 gde je do%ao kao ProHesor .oge sa velikog budisti7kog #niverBiteta u 'alandi5 ndija)
"eliki5 Plemeniti #7itelj CguruD $ardo Thodola)
K Svijeske Smerni(a odnose se na nekoliko rasprava koje pruiaju prakti7no uputstvo posve&eni(ima na bodi7koj
StaBi kroB ovaj svijet5 a onda kroB $ardo5 i dalje5 do ponovnog rodenja5 ili do 'irvane)
U # tekstu stoji samo tibetanska rije7 Tpho CiBgovor5 phoD5 koja Bna7i ;prijenos< C(ijelokupnih5 ili Bbirnih5
karmi7kih sklonosti - koje5 opet5 sa svoje strane5 drte 7ovjeka veBanim Ba Sangsaru5 svijet privida5 ;ve7ni tok
Bbivanja5 svijet iluBornih Henomena<5 kome je suprotnost 'irvana5 svijet ne-HenomenaD) Kako je rije7 ;du%a<
ne8potrebljiva5 po%to $udiBam u (elini pori7e postojanje stalne5 nepromenljive li7ne svijesti kau entiteta5 onako
kako to semitska vera i animisti7ka verovanja uop7te podraBumjevaju5 prijevodila( originalnog teksta
iBbegavao je da je upotrebi) Ali5 gde god se neki sL7an ili ekvivalentan termin javi treba smatrati da impli(ira
ne%to srodno tihetanskom Tpho5 ili da je sinoniman sa terminom ;ivotni protok<5 kako se to prijeteno
oBna7ava u junom $udiBmu)
06 8 0*
ka smrti5 da praktikuju Prijenos5 koji podaruje auto matsko oslobo6enje time %to ga samo treba upamtiti
Posve&eni(i neBnatne bistroumnosti trebalo bi sva kako da budu oslobodeni pomo&u togaA ali5 ako nt budu
oslobodeni5 onda5 dok su u Posrednom stanjt Ctokom kojeg isku%avajuD Stvarnost5 trebalo bi dl istrajavaju u
slu%anju ove velike !oktrine 2slobode nja 7uvenjem)
Shodno tome5 posve&enik bi trebalo prvo da ispitA simptome smrti5 onako kako se oni postepeno pojav juju Cu
njegovom umiru&em teluD5 prijema uputstvimA ;Samo-oslobodenja CposmatranjemD odlika simptom8 smrti<V)
2nda5 kada su svi simptomi smrti upotpunjeni Ctreba daD primeni Prijenos5 koji podaruje oslobodenj samo
pam&enjem Cpro(esaDKR)
/TA'.E 2"2+ TT2!2LA
Ako je Prijenos djelotvorno primenjen nema pot be 7itati ovaj ThodolA ali5 ako Prijenos nije bio de tvorno
primenjen5 onda se ovaj Thodol ima 7itA ispravno i raBgovetno5 pored mrtvog tela)
Ako telo ne bude tu5 onda krevet5 ili mesto na k je pokojnik bio navikao5 treba da BauBme Conaj li 7itaD5 i treba
da iBlae mo& stine) 2nda5 priBivaj duh CprijeminulogD5 neka Bamisli da je on tu5 prisut i da slu%a5 i neka 7itaU)
Za to vreme5 ni jedn
V Tibetansko djelo $ardo (iklusa5 koje lame obi7no koriste dodatak $ardo Thodolu) 2no se bavi simptomima
smrti poset nau7no i vrlo detaljno)
8R 2slobodenje5 ovde5 u ovom kontekstu5 ne mora neopho da Bna7i 2slobodenje 'irvane5 naro7ito u odnosu na
prose7 posve&enika) ve& prijeteno oslobodenje ;ivotnog protoka< iB i ru&eg tela) na na7in koji &e omogu&iti
najve&u mogu&u posm svijest i5 konsekventno5 sre&no ponovo rodenje) pak5 Ba vrlo iBu ne i vrlo visoko
sposobne jogije5 ili sve(e5 isti ovaj eBoteri7ki pn Prijenosa moe se upotrebiti5 prijema lamama-guruima5 tako
sprije7i svaki prijekid strujnog toka svijesti5 od trenutka svijesne sn do trenutka svijesnog ponovnog rodenja)
88 Lama5 ili onaj koji 7ita ovaj tekst5 treba da priBove prijem log5 bilo da je le% tu ili ne) u ime stine5 govore&8J
rodaku5 ili bliskom prijatelju5 ne sme se doBvoliti da pla7e ili (vili5 jer to nije dobro CBa prijeminulogDA Bato ih
obuBdaj)
Ako je telo prisutno5 7im je disanje prijestalo5 lama Ckoji je bio +uru pokojnikuD5 ili brat po veri u kojeg je
prijeminuli imao poverenja5 ili prijatelj prijema kojem je prijeminuli ose&ao veliku naklonost5 stavljaju&i usne
bliBu uha Covog telaD5 a da ga Bapravo ne dodiruje5 treba da 7ita ovaj veliki ThGdolKB)
P=AKT/'A P=ME'A 2"2+ TT2!2LA 2! ST=A'E 2$=E!'KA
A sad o raBja%njenju samog ThodolaJ
Ako moete sakupiti obilan prinos5 rtvujte ga u slavu Trojstva) Ako to ne moe biti u7injeno5 onda poredajte
sve %to se moe sakupiti5 kao prijedmete na koje se moete usredsrediti svojim mislima i mental no stvorite
takav jedan beBgrani7ni prinos koliko ste to u stanju5 i slavite)
2nda5 ]^StaBa dobrih elja koja %titi od straha u $ardou<8A i ;StaBa dobrih elja Ba sigurno iBbavlje
;Po%to je Trojstvo istinito5 i po%to je stina koju je Trojstvo oglasilo istinita5 uB pomo& mo&i te stine5 ja te
priBivam)<
/ak i ako telo prijeminulog nije prisutno Ckao %to se de%ava kad je 7ovjek nasilno ili slu7ajno poginuo5 %to
sobom povla7i gubitak ili uni%tenje tela iB ljudske ravniJ ili5 kad je5 da bi se usaglasilo sa astrolo%kim
prora7unima5 telo bilo sklonjeno i Bbrinuto odmah poslije smrti5 %to nije tako redak slu7aj na TibetuD5 duh
prijeminulog5 u nevidljivom telu iB $ardo ravni5 mora5 na svaki na7in5 biti Prisutan pri 7itanju5 da bi mu se
dalo neophodno uputstvo pri ProlaBu kroB !rugi Svijet)
K- Prijema tibetanskom i iamai7kom verovanju5 telo umiru&e osobe ne sme se dodirnuti5 da se ne bi uBnemirilo
normalno rhu glave) na7e ana eu%tan e se mo888 ro8Bvesti k oB n8eki dru i otvor na telu i tako dovesti do
rodenja u nekom od ne-ljudsk h svijetova) 'apu%tanje prin(ipa svijesti kroB uho5 na primjer5 dovodi do toga da
se prijeminuli mora prijethodno roditi - prije nego %to se moe povratiti u ljudsko stanje - u svijetu +andharvi
Cto su vilenja7ki nebeski muBi7ariD5 gde je Bvuk5 kao u pesmi i muBi(i5 prijeovladaRaju&i kvalitet postojanja)
U 2vo su neke od $ardo molitvi Cili5 ;StaBe dobrih elja<D)
-: 8 -,
nje od opasnih Bamki $ardoa<5 Bajedno sa ;Korenin rije7ima $ardoa<U5 treba da se pro7itaju raBgovetnX i sa
ispravnom intona(ijom)
2nda ovaj veliki Thodol treba pro7itati ili sedan puta ili triput5 u skladu sa okolnostima) CPrvo dolaBi
su7eljavanje Csa simptomima smrtiD onako kako s8 oni pojavljuju tokom trenutaka smrtiA CBatimD5 prime na
velikog ivopisnog podsetnika5 su7eljavanje sA Stvarno%&u dok se nalaBi u Posrednom stanjuA a ka8 tre&e5
dolaBe metodi Ba Batvaranje vrata materi(e dok je u Posrednom stanju kad traga Ba ponovnin rodenjemK3)
U Prvo je /Kikhai $ardo5 drugo je /onjid $ardoA tre&e je $ardo5 koji sa7injava !rugu knjigu $ardo Thodola)
!E2
$A=!2 T=E'#TAKA SM=T
#P#TST"A 2 SMPT2MMA SM=T5 L P=" ST#PA'. /KTA $A=!2AJ P="2=E!'2 .AS'2
S".ETL2 "EE'2 # T=E'#TK# SM=T
Prvo5 su7eljavanje sa .asnim Svijetlom5 tokom Posrednog stanja trenutaka smrti5 jeJ
2vde Cmoe biti nekihD koji su slu%ali mnogo CreligioBnih uputstavaD a ipak ne prijepoBnajuA i CnekihD koji5 iako
prijepoBnaju5 ipak nisu podrobno upoBnati) Ali &e sve klase pojedina(a5 koji su primili prakti7na podu7avanja5
CnaBvanaD Smerni(e5 ako se one primene na njih5 biti su7eljene sa temel-jnim .asnim SvijetlomA i5 beB ikakvog
Posrednog stanja5 oni &e Badobiti 'eroGenu !harma-Kaju5 putem "elike uspravne StaBeKS)
'a7in primene jeJ
'ajbolje je ako se moe dovesti guru od kog je prijeminuli dobio vodi7na uputstvaA ali5 ako se taj guru ne moe
na&i5 onda je dobro da to bude brat po veriA
U ;"elika pravo nagore StaBa< - jedna od doktrina5 osobena Ba severni $udiBam5 govori da se duhovna
eman(ipa(ija5 7ak $udastvo5 moe posti&i trenutno5 beB ulaska u $ardo ravan i beB patnje na vekovnoj staBi
normalne evolu(ije5 koja prolaBi raBli7itim svijetovima sangsari7ke egBisten(ije) "era je prvi korak na Tajnoj
Putanji) 2nda dolaBi =asvijetaA a sa njom Sigurnost) A kada se (ilj dostigne5 #Bvinu&e) Ali je i ovde neophodno
savr%eno vladanje .ogom5 kao i mnogo sakupljenih Basluga Cmnogo dobre karmeD) Ako u7enik moe biti
naveden da spoBna stinu onog trenutka kad 8e guru otkriva5 to &e re&i5 ako on ima mo& da umre svijesno i u
krajnjem trenutku napu%tanja tela prijepoBna .asno Svijetlo koje &e osvitati prijed njim5 i postane jedno sa
njim5 sve sangsari7ke veBe iluBija raskidaju se odmah u parampar7adA Sanjala( se budi u Stvarnosti5
istovremeno sa mo&nim postignu&em prijepoBnavanja)
-0 8 --
ili5 ako je ovaj poslijednji takode neprivodiv5 ondJ u7eni 7ovjek iste vereA ili5 ako su svi ovi odsutni5 onda osoba
koja moe 7itati ispravno i raBgovetno treba t( da uradi mnogo puta iBnova) Pomo&u toga &e s( CprijeminulomD
privesti umu ono %to je Cprijethodno 7uo o su7eljavanju i odmah &e do&i do prijepoBnavanjA tog Temeljnog
Svijetla i nesumnjivo &e se Badobit 2slobodenje)
@to se ti7e vremena Ba primenu Covih uputstavaDA Kada je disanje prijestalo5 vitalna snaga &e bit porinuta u
nervni (entar MudrostiK8 i SaBnavala(tK &i iskusiti .asno Svijetlo prirodnih uslovaU8) 2nda5 budu& da vitalna
snagaK* biva ba7ena unaBad i da leti nadol8 kroB leve i desne nerve5 Posredno stanje trenutm osvi&e)
+ornje bi CuputeD trebalo primeniti prije nego %to j8 Cvitalna snagaD grunula u levi nerv Cpo%to je prm prije%la
prijeko pup7anog nervnog (entraD)
"reme5 Cobi7no neophodno Ba ovaj pokret vitaln8 snageD5 onoliko je dugo8 koliko god je disanje jo prisutno5 ili
priblino5 to je vreme koje je potrebm da se obeduje)
2nda je na7in primene Covih uputstavaDJ
Kada disanje samo %to nije prijestalo5 najbolje t bilo ako je Prijenos bio uspe%no primenjenA ako Cpri menaD nije
bila uspe%na5 onda Cse obrati prijeminu lomD ovakoJ
8U 2vde5 kao i drugde u tekstu5 ;nervni (enter< odnosi se psihi7ki nervni (entar) Psihi7ki nervni (entar
Mudrosti lo(iran u sr(u)
8K ;#m<5 ;SaBnavala(<A to jest5 um u svojoj saBnajnoj5 ili kogi tivnoj Hunk(iji)
8s ;spranjen od Hormativne aktivnosti< - um u svom prir( nom5 ili prvobitnom stanju) #m u svom
neprirodnom stanju5 to re&i5 kad je inkarniran u judskom telu5 stalno je u aktivno oblikovanja misli5 Bbog
nagone&e snage pet 7ula) 'jegovo prirX no5 ili diskarnirano stanje5 jeste stanje kvijes(en(ije5 uporedljivo onim
u najvi%oj od dhjana Cili5 u dubokoj medita(ijiD5 kada je A sjedinjen sa ljudskim telom) Svijesno prijepoBnavanje
.asnog Sve iBaBiva ekstati7ko stanje svijesti5 kakvo su sve(i i misti(i Zapa naBvali lumina(ija)
8V ;"italni vaBduh<5 ;vitalna snaga<5 ;psihi7ka snaga<5
25 ti plemenita roda5 Ctako i tako5 po imenuD5 vreme ti je sada do%lo da potrai% StaBu Cu stvarnostiD) Tvoje
disanje samo %to nije prijestalo) Tvoj te je guru jo% ranije su7elio sa .asnim SvijetlomA a sada si na pragu da ga
iskusi% u njegovoj Stvarnosti5 u $ardo stanju5 u kojem su sve stvari kao praBno nebo beB oblaka5 a goli je5
neokaljani intelekt sli7an proBirnom vakuumu beB opsega ili (entra) # ovom trenutku spoBnaj samog sebeA i
istraj prijebivaju&i u tom stanju) .a te5 takode5 u ovim trenu(ima5 postavljam su7eli(e)
Po%to je ovo pro7itano5 ponovi ga mnogo puta u uho osobe na samrti5 7ak prije nego %to je disanje prijestalo5
tako da ga utisne% u um Cumiru&egD)
Ako disanje samo %to nije prijestalo5 okreni umiru&eg prijeko5 na desnu stranu5 a taj se poloaj naBiva ;Lee&i
stav lava<) Poskakivanje arterije Cna desnoj i levoj strani gu%eD treba potisnuti)
Ako osoba na umoru pokaBuje sklonost Ba spavanje5 ili ako stanje spavanja nadire5 to treba susprijegnuti5 a
arterije potisnuti neno5 ali odlu7no0R) Zbog toga5 vitalna snaga ne&e biti u stanju da se vrati iB srednjeg
nervaBK i bi&e osigurano da ona istekne kroB bramani7ki tvor) Sada treba primeniti pravo su7eljavanje)
# ovom trenutku5 prvo CnaBiranjeD $ardoa .asnog Svijetla Stvarnosti5 koji je nepogre%ivi #rn !harma-Kaje5
iskuse sva osetna bi&a)
nterval iBmedu prijestanka iBdisanja i prijestanka udisanja vreme je tokom kojeg vitalna snaga boravi u
srednjem nervu0B)
2bi7ni ljudi naBivaju ovo stanje onim u kojem prin(ip svijestiB- i%7iljava) Trajanje ovog stanja je nesi MU
#miru&a osoba trebalo bi da prijemine potpuno budna i poBor
no svijesna pro(esa smrtiA Bato se skre&e panja na potiskivanje arterija)
KK ;Srednji nerv<
A bukvalno5 ;tro-7vor<5 ;tro-spoj<)
- Po%to je disanje prijestalo5 vitalna snaga Cbukvalno5 ;unutra%nji dah<D ostaje5 vjeruje se5 u srednjem nervu sve
dok sr(e nastavlja da ku(a)
vK CSansk)5 vidjnana5 ili bolje5 7aitanjaD - ;Prin(ip svijesnosti<5 ili ;objekt-saBnavaju&i prin(ip<)
-3 8 -4
gurno) C2no BavisiD od telesne grade5 dobre ili lo i CstanjaD nerava i vitalne snage) Kod onih koji imali makar
samo malo prakti7nog iskustva stal nog5 spokojnog stanja dhjane5 i kod onih koji im Bdrave nerve5 ovo stanje
nastavlja da traje tok dugog vremenaBK)
Tokom su7eljavanja treba uporno ponavljati Cg nje obra&anje prijeminulomD5 sve dok u&kasta te7n ne po7ne da
se pojavljuje iB raBli7itih otvora teles organa CprijeminulogD)
Kod onih koji su vodili Bao ivot5 i kod onih ^X imaju neBdrave nerve5 gornje stanje opstojava toliko koliko je
potrebno da se pu(ne prstima) 28 kod nekih5 ono opstojava onoliko koliko je potret da se obeduje)
# raBli7itim TantramaB4 kae se da ovo sta Bamiranja opstojava tokom skoro tri i po dana) "t na drugih
CreligioBnih raspravaD kae da to traje 7e danaA i da se ovo su7eljavanje sa .asnim Svijetl mora nastaviti Ctokom
sveg tog vremenaD)
MK Ponekad se ono moe nastaviti tokom sedam dana5 ali ob 7etiri ili pet) Prin(ip svijesti Cvidi nap) -: i -0D5
medutim5 X u iBvesnim okolnostima transa kakvog jogi5 na primjer5 n proiBvesti5 nije neophodno prisutan u
telu sve vremeA norma on napu%ta telo u trenutku koji naBivamo smrt5 odravaju&i s8 lan5 magnetu sli7an
odnos sa telom5 sve dok se stanje5 u te pomenuto5 ne svr%i) Samo se kod adepta joge napu%tanje prin svijesti
odvija beB prijekida u kontinuitetu protoka svijesti5 to &e 8 beB stanja Bamiranja koje se ovde pominje)
Pro(es smrti suprotan je pro(esu rodenja5 budu&i da je rod inkarniranje5 a smrt diskarniranje prin(ipa svijestiA
ali5 u oba5 sli8 postoji prijelaB iB jednog u drugo stanje svijesti) 5 ba% kao %to se t mora probuditi u ovom
svijetu5 i mora nau7iti5 iskustvom5 prit ovog svijeta5 isto tako osoba na samrti mora se probuditi u $a svijetu i
mora postati bliska sa njegovim naro7itim uslovima) $s telo5 oblikovano od tvari u nevidljivom5 eteru sli7nom
sta ta7an je duplikat judskog tela5 od kojeg se odvaja u trem smrti) # $ordo telu Badrani su prin(ip svijesti i
psihi7ki ne sistem Ckoji je kopija HiBi7kog nervnog sistema ljudskog t psihi7kog5 ili $ardo tela)
MQ !eHini(ija ove rije7i nije laka) Po tibetanskoj etimo[ =gjad5 %to se iBgovara +jadD bukvalno Baa7i
;rasprava<5 ;disX (ija<5 religioBne prirode) Postoje dve glavne grupe Tantri - Ti
'a7ine primene Covih uputstavaD jeJ
Ako je Cdok umireD 7ovjek pri sebi i sposoban Cda utvrdi simptome smrtiD5 iskori%&avanje Covog BnanjaD treba
da bude primenjeno prije ovogaBb) Ako je Cosoba na umoruD nesposobna da u7ini tako5 onda ili guru5 ili %i%jaMK5
ili brat po veri sa kojim je 7ovjek Cna umoruD bio vrlo bliBak5 treba da se nade pri ru(i i da onome Ckoji umireD
upe7atljivo utisne simptome CsmrtiD5 onako kako se oni pojavljuju datim redosljedom5 Cstalno ponavljaju&i5 u
po7etkuD5 ovakoJ
Sada su simptomi porinu&a Bemlje u vodu pristigli0T)
Kada se svi simptomi CsmrtiD nadu prijed ispunjenjem5 onda uputi Cumiru&emD ovo prijegnu&e5 govore&i
uti%anim glasom u uhoJ
25 ti plemenita roda5 Cili5 ako je u pitanju sve%tenik5 25 "isokodostojni +ospodineD5 ne dopusti svom umu da
bude rastrojen)
Ako je u pitanju brat Cpo veriD5 ili neka druga osoba5 onda ga poBovi po imenu i Cre(iD ovakoJ
i budisti7ke) Prva je obi7no data u obliku dijaloga iBmedu boga @ive5 kao boanskog +urua5 i njegove @akti
Parvati) C@akti je enski dublet svakog boanstva5 7ak i onog najvi%eg5 tako da se svako od njih uvjek javlja u
paru5 kako &e to kasnije biti uo7ljivo)D !ruge5 budisti7ke5 ova dva Tindu boanstva Bamenjuju budisti7kim5
$udama i njihovim @aktima) 2bi7nu su Tantre Basnovane na HiloBoHiji .oge) Prijema ortodoksnim Tindusima5
Tantre su vedskog porekla5 a kao en(iklopedije Bnanja svog vremena5 vrlo su brojne)
MR Potpuno Bna7enje otkriva da ne samo %to osoba koja umire dijagnosti(ira simptome smrti jedan po jedan5
kako oni nastupaju5 ve& treba5 takode5 ako je sposobna5 da prijepoBna .asno Svijetlo i beB su7eljavanja sa njom
od strane drugog)
MK #7enik5 isku%enik koji se sprijema da postane guru)
MT Tri osnovna simptoma smrti5 sa svojim simboli7kim kopijama5 jesuJ C,D telesni oset pritiska5 ;porinu&e
Bemlje u vodu<A C0D telesni oset vlane hladno&e5 kao da je telo potopljeno u vodu5 %to postepeno prijelaBi u
groBni7avu vrelinu5 ;porinu&e vode u vatru<A C-D ose&anje kao da se telo raspr%ava u atome5 ;porinu&e vatre u
vaBduh<)
Svaki je simptom pra&en vidljivim promenama u telu5 kao %to su gubitak kontrole nad Ha(ijalnim mi%i&em5
gubitak 7uvenja5 vida5 dahom koji je otean i navire u naletima5 prijed gubitak svijesti)
-9 8 Ql8
25 ti plemenita roda5 budu&i da je ono %to se naBiva smr&u do%lo sada do tebe5 odlu7i ovakoJ ;25 ovo je sad 7as
smrti) maju&i priliku da iskoristim tu smrt5 ja &u djelati tako da5 Ba dobro svih osetnih bi&a koja nastanjuju
beBgrani7ne prostore nebesa5 pribavim Savr%eno $udastvo5 rastapaju&i se u ljubav i saS ose&anje prijema
Cnjima5 i upu&uju&i sav svaj napot prijemaD .edinstvenom Savr%enstvu)<
2blikuju&i svoje misli na ovaj na7in5 naro7 u ovom periodu kada se !harma-Kaja .asnog Svijet Cu stanjuD
poslije smrti5 moe prijepoBnati na dobro svih osetnih bi&a5 Bnaj da si ti u tom stanjuA Ci bt re%enD da Badobije%
najbolji blagodat tog Stanja "( kog Simbola0v5 a kojem jesi5 Cna sljede&i na7inDJ
;/ak i ako ga ne mogu prijepoBnati5 ipak &u ja Bn ovaj $ardo i5 ovladavaju&i velikim Telom .edinsl u $ardou5
pojavi&u se u bilo kom CoblikuD koji &e , dobronosan CBa sva bi&aD beB raBlikeJ Poslui&u sv osetnim bi&ima5
beBbrojnim po broju5 kao %to i grani(e nebesa)<
8e napu%taju&i ovu odluku trebalo bi da poku i seti% se svih posvijetnih postupaka koje si bio navik da iBvodi%
tokom ivota)
+ovore&i ovo5 7ita7 &e staviti svoje usne bliBu ( i ponovi&e sve raBgovetno5 jasno utiskaju&i rije7i r umiru&om
osobom5 da bi sprije7io njen um da odb 7ak i na tren) K
Po%to disanje potpuno prijestane jako potisni n8 snaA a lama5 ili osoba vi%a5 ili u7enija od tebe5 ne uti7e
rije7ima5 ovakoJ
Po%tovani +ospodine5 sada kada isku%ava% Tem8 no .asno Svijetlo5 poku%aj da istraje% prijebivaju&i u t8 stanju
koje sad isku%ava%)
MV # ovom je stanju spoBnaja Poslijednje stine mogu&a5 ako 7ovjek opskrbljen dovoljnim naprijetkom na StaBi
jo% prije smt na7e5 on sad ne moe imati koristi i mora lutati ka sve ni i nedostojnijim okolnostima u $ardou5
onako kako to karr uslovljava5 sve do 8onovnog rodenja) C"idi nap) ,-0)D
5 takode5 u slu7aju ma koje druge osobe5 7ita7 &e je su7eliti5 ovakoJ
25 ti plemenita) roda Ctako i tako5 po imenuD5 slu%aj) Sada isku%ava% Zra7enje .asnog Svijetla 7iste Stvarnosti)
PrijepoBnaj ga) 25 ti plemenita roda5 tvoj prisutni intelekt8K5 po pravoj prirodi praBnina5 koji nije oblikovan ni
u %to5 %to se ti7e odlika ili boje5 prirodno praBan5 ba% je sama Stvarnost5 Sve-!obrijt)
Tvoj sopstveni intelekt5 koji je sad praBnina5 a ipak ne treba smatrati da je od praBnine ni%tavila5 ve& kao da je
sam intelekt5 neometen5 sijaju&i5 ushi&en i blaenosti pun5 sama je svijest-05 Sve-!obri $uda--)
Tvoja sopstvena svijest5 koja nije oblikovana ni u %ta5 u stvarnosti - praBnina5 i intelekt5 sijaju&i i blaenosti
pun - ova dva - neodvojivi su) .edinstvo njihovo je !harma-Kaja5 stanje Savr%enog Prosvijetljenja83)
UK Tib)5 %es-rig - intelektA saBnajna5 ili kognitivna sposobnost) U ;Sve-!obri< Csansk)5 !harma-!hatu Samanta-
$hadraD
- otelovljenje !harma-Kaje5 prvi stupanj $udastva) Sve-!obri ovde je Sve-!obri 2ta(5 jer5 prijema "elikoj
@koli #savr%avanja5 ota( je ono %to se pojavljuje5 ili Henomeni5 majka je ono %to je svijesno tih Henomena) 2pet5
$laenost je ota(5 a PraBnina svijesna $laenosti je majkaA Zra7enje je ota(5 a PraBnina koja ga je svijesna5 to je
majkaA i5 kao ovde u tekstu5 intelekt Cili5 kognitivna ve%tinaD je ota(5 PraBnina je majka) Ponavljanje ;praBnine<
namerno je5 Bato da bi se naglasila vanost spoBnaje kako je intelekt u stvarnosti praBan Cili5 od prirode
praBnineD5 to jest5 od nerodenog5 nestvorenog5 neoblikovanog Prvobitnog)
KM # tekstu se javljaju dve srodne rije7i5 s tim %to rig-pa Ctib)D Bna7i svijest5 koja se ne moe svijesti na
sposobnost spoBnajne Hunk(ile kojom ona spoBnaje5 ili Bna Ba sebe da jeste) #obi7ajeno5 rig-pa i %es-rig su
sinonimiA ali5 u tajnovitim i nejasnim HiloBoHskim raspravama5 kao u ovoj5 rig-pa se odnosi na svijest u njenom
naj7istijem i najduhovnijem CnadsvijetskomD aspektu5 a %es-rig na svijest u tom Bgusnutom aspektu5 ne 7isto
duhovnom5 u kojem je kogni(ija Henomena prisutna)
U Samanta - ;Sve<5 ili ;#niverBalno<5 ili ;Potpuno<A $hadra K e!obri<5 ili ;!obrobitni<) # ovom stanju onaj
koji isku%ava i stvar koja je isku%ena neodvojivo su jedno i istoJ kao %to je5 na primjer5 uto&a Blata neodvojiva
od Blata5 niti je slano&a od soli) Za nor5nalni judski intelekt ovo je trans(endentalno stanje iBvan raBumjevanja)
U B jedinstva dva stanja uma5 ili svijesti5 oBna7ena kao rig-pa
-6 8 -*
Tvoja sopstvena svijest5 sijaju&a5 praBna i neodv va od velikog Tela Zra7enja5 nema rodenja5 niti srr i
'eiBmenljivo Svijetlo je ona - $uda Amitabha-4)
Znati ovo dovoljno je) PrijepoBnaju&i praBninu 8 stvenog intelekta Ba $udastvo i posmatraju&i ga svoju
sopstvenu svijest5 Bna7i odrati sebe Cu sta8 boanskog uma $ude-8)
Ponovi ovo raBgovetno i jasno tri5 ili C7akD se( puta) To &e priBvati u se&anje Cosobe na um( ranije Cdok je bila
ivaD su7eljavanje koje -e g iBvodio) !rugo5 to &e prouBrokovati da se gola s prijepoBna kao .asno SvijetloA a
tre&e5 prijepoBna samog sebe Cna taj na7inD5 7ovjek postaje trajno sj njen sa !harma-Kajom i 2slobo6enje &e
biti siA no-K)
i %es-rig5 a simboliBovana Sve-!obrim 2(em i Sve-!obrom MA kom5 rada se stanje !harma-Kaje5 stanje
Savr%enog Prosvijetljen5 $udastva) !harma-Kaja5 Telo stine5 simboliBuje naj7istije i naj %e stanje bi&a5 stanje
nadsvijetske svijesti5 li%eno svih mentalr ograni7enja ili Bamra7enja5 koji se pojavljuju iB kontakta prvobit
svijesti sa materijom)
KS Kao %to je $uda Samanta-$hadra stanje Sve-!obrog5 tako $uda Amitabha stanje $eskrajnog SvijetlaA a5
kako to tekst pod8 Bumeva5 oba su5 u krajnjoj analiBi5 isto stanje5 samo gledano sa d strane) # prvom je
naglasak na umu Sve-!obrog5 u drugom naglasak na prosvijetljuju&oj bodi Mo&i5 simboliBovanoj kao $u
Amitabha C%to je personiHika(ija ve%tine MudrostiD5 Bvor Niv( i Svijetlosti)
IU SpoBnaja 'e-Sangsare5 koja je PraBnina5 'epostalo5 'e8 deno5 'esa7injeno5 'eoblikovano5 podraBumjeva
$udastvo5 SaK %eno Prosvijetljenje - stanje $oanskog #ma $ude)
Evo jednog (itata iB ;!ijamantske Sutre<J ;Svaki oblik5 kvalitet Henomena prolaBan je i iluBoran) Kada um
spoBna Henomeni ivota nisu pravi Henomeni5 +ospod $uda tad moe t jasno opaen)< Kineski komentar glasiJ
;!uhovni $uda mora t spoBnat unutar uma5 ina7e ne moe biti istinskog opaaja +ospo $ude)<
IK Ako je 7ovjek5 kad umire5 ve& upoBnat sa ovim stanje putem prijethodne duhovne Cili5 jogi7keD vebe5 i ako
ima mo&i dostigne $udastvo u ovom sveprijesudnom trenutku5 To7ak =adai se Baustavlja5 a 2slobodenje je
trenutno dostignuto) Ali je tak duhovno ume&e toliko iBvanredno retko da je normalno mental stanje osobe na
umoru neskladno sa uBvi%enim postignu&em ops javanja u stanju u kom .asno Svijetlo sijaA a onda sljedi postep
salaB u sve nia stanja $ardo postojanja i5 najBad5 ponovno roden
#P#TST"A # "EZ !=#+2+ ST#PA'.A /KTA $A=!2AJ !=#+2=E!'2 .AS'2 S".ETL2
"EE'2 2!MAT P2SL.E SM=T
Tako je prvoredno .asno Svijetlo prijepoBnato i 2slobodenje Badobijeno) Ali5 ako postoji neka sumnja da
prvoredno .asno Svijetlo nije prijepoBnato5 onda Cse sa sigurno%&u moe prijetpostaviti daD dolaBi do osvita
onog %to se naBiva drugorednim .asnim Svijetlom Cnad prijeminulimD5 koje osvi&e Cpo%to je disanje prijestaloD5
poslije ne%to dueg vremena no %to je potrebno da se obeduje88)
S obBirom na ne7iju dobru ili lo%u karmuAv5 vitalna snaga oti7e dole5 ili u desni ili u levi nerv5 i iBlaBi kroB bilo
koji od otvora Cna teluD) 2nda dolaBi do bistrog stanja uma)KR)
Sli7nost sa igtom kojom se balansira i koja se kotrlja po tankoj niti5 lame koriste da raBjasne ovo stanje) Sve
dok je igla u ravnotei5 ona ostaje na kon(u) !e%ava se tako5 medutim5 da Bakon gravita(ije deluje na nju i ona
pada) # sHeri .asnog Svijetla5 sli7no5 mentalnost osobe na umoru5 na tren uiva u okolnostima ravnotee5 ili
savr%enog ekvilibrijuma5 i onih jednosti Cbivanja .ednim sa SvimD) Zbog nebliskosti sa takvim stanjem5 koje je
ekstati7ko stanje ne-ega5 potprane svijesti5 prin(ipu svijesti obi7ne osobe nedostaje mo&i da Hunk(ioni%e u
njemuA karmi7ke sklonosti Baklanjaju prin(ip svijesti mislima o li7nosti5 o individualiBovanom bi&u5 o du-
aliBmu5 i5 gube&i ravnoteu5 prin(ip svijesti biva odba7en od .asnog Svijetla) dea(ija ega5 sopstva5 ona je koja
sprije7ava spoBnaju 'irvane Ckoja je ;utrnu&e plamena sebi7ne udnje<DA i tako To7ak Zivoga nastavlja da se
okre&e)
K8 2dmah po%to vitalna snaga prode do srednjeg nerva osoba na umoru iskusi&e .asno Svijetlo u njenoj
primitivnoj 7istoti5 !harma-Kaju neBamrljanuA a ako ne bude u stanju da se 7vrsto dri tog iskustva5 isku%ava
Batim drugoredno .asno Svijetlo5 budu&i da je pala u nie stanje $ardoa5 gde je !harma-Kaja Batamnjena kar -
mi7kim mrljama)
KR # najop%tijem smislu5 ovaj termin oBna7ava Bakon moralne retribu(ije) To je u7enje CBakonD o eti7kim
poslijedi(ama sopstvenih 7inova5 o akumula(iji poslijedi(a djelanja)
8U Tib)5 )%es-pa5 ovde prijevedeno kao ;um<) Prijevodila( originalnog teksta5 Lama KaBi !ava-Samdup5 dodao
je sljede&i komentarJ Zitalna snaga5 koja dolaBi prijeko pup7anog psihi7kog-nervnog (entra i prin(ip svijesti5
koji dolaBi prijeko modanog psihi7kog-nervnog (entra5 sjedinjuju se u sr7anom psihi7kom-nervnom (entru5 a
prA iBlasku iB tela odatle5 normalno - kroB 2tvor $rame5 uBrokuju u umiru&oj osobi stanje ekstaBe najve&eg
intenBiteta)
3: 8 3,
=e&i da sjaj Cprvorednog .asnog SvijetlaD opstojava tokom perioda potrebnog Ba obed CBavisi odD dobrog ili
lo%eg stanja nerava i5 takode5 od toga da li je bilo prijethodne vebe Cu su7eljavanjuD5 ili ne)
Kada prin(ip svijesti dospe iBvan tela Con kae sebi samomD5 ;.esam li ja mrtav5 ili nisam mrtavI< 2n to ne
moe odrediti) 2n vidi svoje rodake i poBnanike5 kao %to je bio navikao da ih vida ranije) 2n 7ak 7uja kukanje)
#asavaju&e karmi7ke iluBije jo% nisu osvanule) 'iti su jo% do%la Bastra%uju&a prikaBanja5 ili iskustva5
uBrokovana od +ospoda Smrti)
Tokom ovog intervala upute treba da primeni Cla5 ma5 ili 7ita7DJ
ma onih Cposve&enikaD usavr%enog stupnja i onih viBualiBatorskog stupnja) Ako se radi o nekome ko je bio na
usavr%enom stupnju5 onda ga poBovi triput pv imenu i stalno iBnova ponavljaj gornja uputstva o su7eljavanju sa
.asnim Svijetlom) Ako se radi o nekome ko je bio na stupnju viBuelnog prijedstavljanja5 onda mu pro7itaj
uvodne opise i tekst Medita(ija o njegovom boanstvu-Ba%titniku5 a onda kaiJ
25 ti koji si plemenita roda5 meditiraj nad tvojim boanstvom-Ba%titnikom) C2vde 7ita7 treba da naveS de ime
tog boanstva)D 'e budi rastrojen) Priljeno skon(entri%i svoj um na boanstvo-Ba%titnika) Mediti8 raj nad njim
kao da je on odbljesak mese(a na vodi5 pojavan5 a ipak nepostoje&i Cpo sebiD) Meditiraj nad njim kao da je bi&e
sa HiBi7kim telom)
Tako govore&i5 C7ita7 &eD naglasiti to) Ako je CpokojnikD iB naroda5 kaiJ
Sljede&i stupanj manje je intenBivan) # prvom5 ili prvoredno stupnju isku%ava se prvoredno .asno Svijetlo5 na
drugom stupnj drugoredno .asno Svijetlo)
Lopta koju 7ovjek pusti da se kotrlja ima najja7i Baokret prvom okretuA drugi je okret sporiji5 i svaki je
sljede&i Baokret s sporiji5 sve dok se lopta sasvim ne umiri) A sli7no je i sa prin(ipo svijesti pri smrti
7ovjekovoj) 'jegov prvi duhovni okret5 neposredi po napu%tanju tela iB semaljske ravni5 najbri jeA sljede&i je
spori Kona7no5 kada se kar8na istro%i u posmrtnom stanju5 prin(ip sve se umiruje5 ulaBi se u materi(u5 a onda
sljedi ponovno rodenje [ ovom svijetu)<
30
Meditiraj nad "elikim Saose&ajnim +ospodom8K) 'a ovaj na7in su7eljeni5 7ak i oni Ba koje se ne bi
o7ekivalo da prijepoBnaju $ardo CnepotpomognutiD5 nesumnjivo &e ga prijepoBnati)
2sobe koje su5 dok su ivele5 bile su7eljene Csa Stvarno%&uD od strane gurua5 a koje se ipak nisu blisko upoBnale
sa njom5 ne&e biti u stanju da same jasno prijepoBnaju $ardo) li guru5 ili brat po veri5 mora&e da ivo uti7u na
takve osobe3B)
Mogu se na&i 7ak i oni koji su se blisko upoBnali sa u7enjima5 a koji ipak5 Bbog estine oboljenja koje iBaBiva
smrt5 mogu biti mentalno nesposobni da se suo7e sa iluBijama) Za takve je5 takode5 ovo uputstvo apsolutno
neophodno)
2pet5 Cima onihD koji su5 iako su nekada bili blisko upoBnati sa u7enjima5 postali podloni padu u jadna stanja
bitisanja usljed prijenebregavanja Baveta5 ili neuspeha da se su%tinske dunosti iBvedu po%teno) Za njih ova
uputstva su neBamenljiva)
Ako je prvi stupanj $ardoa bio shva&en pri prvom susretu s njimK-5 to je najbolje) Ali5 ako to nije slu7aj5
primenom ovog raBgovetnog podse&anja CprijeminulogD5 dok je na drugom stupnju $ardoa5 njegov se intelekt
budi i postie oslobo6enje)
!ok je na drugom stupnju $ardoa5 7ovjekovo telo je po prirodi ono %to se naBiva sjajnim iluBornim telom85
U p) 6:5 ,-:5 ,3* i ,4:)
KQ /ovjek moe 7uti detaljan opis ve%tine plivanja a da5 ipak5 nikad ne poku%a da pliva) Bnenada ba7en u vodu
on uvida da ne Bna da pliva) Tako je i sa onima koji su bili podu7avani teoriji o tome kako da se pona%aju u
vreme kad smrt nastupi5 a tu teoriju nisu nikad primenili putem vebi jogeJ oni ne mogu odrati neprijekinutim
protok svijestiA postaju sve vi%e Bapanjeni promenama uslovaA i ne uspevaju da naprijeduju5 ili da iskoriste
priliku koju smrt prua5 osim ako su podrani i upu&eni od strane ivog gurua) /ak i pored svega %to guru
moe u7initi oni obi7no5 Bbog lo%e karme ne uspevaju da prijepoBnaju $ardo kao-takav)
U $ukvalno5 ako je ;uhva&en Ba per7in<)
U )K>Klaja-rupa - ;7isto Cili5 sjajnoD iluBorno telo<) 2vo je eteri7ki duP8ikat HiBi7kog tela iB Bemaljske ravni5
;astralno telo< teoBoHije)
3-
'e Bnaju&i da li Cje onD mrtav5 ili ne5 CstanjE lu(idnosti se pojavljuje Ckod prijeminulogDKS) Ako sr ova uputstva
uspe%no primene na prijeminulom5 do[ je u takvom stanju5 onda5 po%to susre&e Majku-Stvat nost i Bdanak-
Stvarnost85 karma ne kontroli%eK8 Kao %to sun7evi Bra(i5 na primjer5 raBgr&u pomra7inu tako .asno Svijetlo na
StaBi ra%7injava mo& karme)
2no %to se naBiva drugim stupnjem $ardoa osviu nad mislenim telomK=) SaBnavala(3v lebdi u okvirimi onih
mesta na koja su njegove aktivnosti ograni7en8 Ako se u ovom periodu ovo naro7ito u7enje prime8l dejstveno5
onda &e svrha biti ispunjenaA jer5 karmi7lsa iluBije jo% ne&e do&i i5 stoga5 CprijeminuliD ne&e mo&i (8 bude
okretan tamo i ovamo Cod svog (ilja postiBan58 ProsvijetljenjaD)
a4 Sa odlaskom prin(ipa svijesti iB judskog tela nastaje psihi7 ushi&enje5 koje biva Bamenjeno stanjem
lu(idnosti)
K8 !harma Matrl Putra - Majka i Bdanak 4tvarnost Cili5 stin Bdanak-stina ono je %to je spoBnato u ovom
svijetu putem pral duboke medita(ije CdhjanaD) Majka-stina je Prvobitna5 ili Tem8 na stina5 koja se isku%ava
samo poslije smrti5 dok je SaBnava u $ardo stanju ravnotee5 prije nego %to karmi7ke sklonosti erul raju i
aktiviraju se)
2no %to je HotograHija5 uporedena sa objektom koji se Hotogr %e5 Bdanak-Stvarnost je prijema Maj(i-Stvarnost)
U ;Karma je nesposobna da okrene usta ili glavu<5 &ime podraBumjeva jaha7 koji upravlja konjem uBdama i
demom5
Ks ;Misleno telo<5 ;telo iudnji<5 ili ^^mentalno telo<) RV "idi nap) 0-5 -: i -0)
!E2
$A=!2 !2N"L.A"A'.A ST"A='2ST
#"2!'A #P#TST"A K2.A SE T/# !2N"L)A"A'.A ST"A='2ST T2K2M !=#+2+ ST#P'.A
$A=!2A5 'AZ"A'2+ /2'.! $A=!25 KA!A SE P2.A"L.#.# KA=M/KA P="!E'.A
/ak i ako prvoredno .asno Svijetlo nije prijepoBnato5 ako je .asno Svijetlo drugog $ardoa bilo prijepoBnato5
2slobodenje &e biti dostlgnuto) Ako 7ovjek nije osloboden 7ak ni time5 onda ono %to se naBiva tre&im $ardoom5
ili /onjid $ardo5 osvi&e)
# ovom5 tre&em stupnju $ardoa5 karmi7ke iluBije po7inju da blistaju) "rlo je vano da se ovo "eliko
Su7eljavanje iB /onjid $ardoa pro7itaJ ono ima puno mo&i i moe u7initi mnogo dobrog)
'egde u ovo vreme CprijeminuliD moe videti kako se prijekida sa daljim deljenjem hrane5 kako se sa tela
skidaju odevni prijedmeti5 kako se 7isti mesto na kojem se nalaBila ponjava Ba spavanjesRA moe 7uti sve
Bapomaganje i plakanje svojih prijatelja i rodaka i5 mada ih on moe videti i 7uti kako nari7u nad njim5 oni ne
mogu 7uti njega kako ih Bove5 tako da on odlaBi neBadovoljan)
# to vreme5 Bvu(i5 svijetlosti i Bra(i - sva tri - doivljavaju se) 2vi Bgraavaju5 Bastra%uju i uasavaju t
prouBrokuju mnogo umora) # tom trenutku5 ovo su7eljavanje sa $ardoom Ctokom isku%avanjaD Stvarnosti treba
primeniti) PoBovi prijeminulog po imenu i ispravno i raBgovetno mu objasni5 ovakoJ
UK 2vo se odnosi na C , D podelu hrane Ba pokoj du%e prijeminulog5 tRkom pogrebnih obredaA C0D na njegovo telo
koje priprijemaju Ba ukopA CAD na njegov krevet5 mesto gde je spavao)
33 8 34
25 ti plemenita roda5 slu%aj sa punom panjom5 r budi rastrojenJ Postoji %est stanja $ardoaA poimena prirodno
stanje $ardoa dok si u materi(iA $ar& snenog stanjaA $ardo ekstati7ke ravnotee dok u dubokoj medita(ijiA
$ardo trenutaka smrtiA $ar& tokom CdoivljavanjaD StvarnostiA $ardo obrnut( pro(esa sangsari7ke egBisten(ije)
To su tih %est)s8
25 ti plemenita roda5 ti &e% iskusiti tri $ardo5 $ardo trenutaka smrti5 $ardo Ctokom doivljavanj8 Stvarnosti i
$ardo dok traga% Ba ponovnim rodenjen 2d ova tri5 sv8 do ju7e5 ti si isku%avao $ardo trenut ka smrti) ako je
.asno Svijetlo Stvarnosti osvanu iBnad tebe5 nisi bio u stanju da ga se dri% i tal5 mora% lutati ovuda) 2d sad pa
nadalje5 iskusi&8 CdrugaD dva5 /onjid $ardo i Sidpa $ardo)
2brati&e% nerastrojenu panju onome sa 7im &u sada su7eliti5 i dri se togaJ
25 ti plemenita roda5 ono %to se naBiva smrt sada nastupilo) Ti napu%ta% ovaj svijet5 ali ti nisi jedir CsmrtD dolaBi
po svakog) 'e prijanjaj5 dragovolj8 i u slabosti5 Ba ovaj ivot) /ak i ako prijanja% slabosti5 ne&e% mo&i ovde da
ostane%) 'e&e% Badob ni%ta vi%e od lutanja u ovoj Sangsaris0) 'e budi priv en Covom svijetuDA ne budi slab)
Seti se plemenit8 Trojstva4-)
25 ti plemenita roda5 ma kakav se strah i uas te mogu javiti u /onjid $ardou5 ne Baboravi ove rije7iA
s8 =edomJ Csvako od ovih stanja naBiva se $ardo5 ili Posre8 stanje5 stanje 'esigurnostiD C,D Stanje
'esigurnosti mesta rodH Cili5 dok je u materi(iDA C0D Stanje 'esigurnosti Ctokom doivljt njaD stanja snaA C-D
Stanje 'esigurnosti Ctokom doivljavai !hjane CMedita(ijeD u Samadhiju CEkstati7kom ekvilibrijumuDA Stanje
'esigurnosti trenutaka smrti Cili5 u trenutku umiranjaDA Stanje 'esigurnosti Ctokom doivljavanjaD StvarnostiA
C9D Sta 'esigurnosti u inverBnom pro(esu sangsari7ke Cili5 svijetovneD e sten(ije - stanje u kojem SaBnavala(
traga Ba ponovnim rodenj
sM To7ak Nivota5 ;stvar koja se vrti kao 7igra unaokolo<5 ;B ka<5 ;vrtlog<A svijet prividnih5 lanih i iluBornih
Henomena)
sK To suJ $uda CProbudeniD5 !harma CPismoD i Sangha C[ %tenstvoD)
39
nose&i njihovo Bna7enje u sr(u5 idi naprijedJ u njima lei vitalna tajna prijepoBnavanjaJ
;Avaj[5 kada neiBvesno doivljavanje Stvarnosti BaBori nada mnom ovde435
Sa svim mislima o strahu5 uasu i groBi prijema svim Cprividajnim pojavamaD otklonjenim5
'ek prijepoBnam svakakve CviBijeD koje se pojave kao odbljeske moje sopstvene svijestiA
'ek ih saBnam kao od prirode privida u $ardouJ Kad u ovom svevanom trenutku imam priliku da postignem
veliki ishod5
'eka se ne pla%im niBova Mironosnih i +nevonosnih C$oanstavaD5 mojih sopstvenih mislenih obli7ja5<
Ponovi ove CstihoveD jasno i5 pamte&i njihovo Bna7enje dok ih ponavlja%5 stupi naprijed5 C25 ti plemenita rodaD)
Pomo&u toga5 bilo kakve da se viBije uasa i groBote jave5 prijepoBnavanje je sigurnoA i ne Baboravi ovo vitalno5
tajnovito ume&e koje lei u tome)
25 ti plemenita roda5 kada su se tvoje telo i um rastavljali5 ti mora da si namah iskusio naBiranje /iste stine5
tanane5 svijetlu(ave5 blje%tave5 Basenjuju&e slavohodne5 Bra7e&e uBvi%eno5 po iBgledu kao opsena koja se kre&e
poput horiBonta uprole&e u jednom stalnom toku vibra(ija) 'e budi prijepadnut time5 niti uasnut5 niti Bgranut)
To je Bra7enje tvoje sopstvene istinske prirode)KPrijepoBnaj je)
B sred srede tog Bra7enja prirodni Bvuk Stvarnosti5 titraju&i i odBvanjaju&i kao hiljade gromova istovremenog
Bvu7anja5 pojavi&e se) To je prirodni Bvuk samog tvog istinskog sopstva) 'e budi prijepadnut time5 niti uasnut5
niti Bgranut)
Telo koje ti sada ima% naBiva se misleno telo U Stvarnost se doivljava u stanju nesigurnosti jer je SaBnavala(
doiApjava kroB $ardo kopiju iluBornih per(eptivnih sposobnosti tela iB Bemaljske ravni5 a ne putem
neBatamnjene iB nadsvijetske svijesti 7istog !harma-Kaja stanja5 u kom ne moe biti $ardoa Cto jest5
'esigurnog5 Posrednog stanjaD)
31
L
sklonosti44) Po%to nema% materijalno telo od m8 i krvi5 ma %ta se moe pojaviti - Bvu(i5 svijetlosti5 Br - svi su
oni5 sva tri5 nemo&ni da te povredeJ ti nen mogu&nosti da umre%) Sasvim je dovoljno da Bna% su ova prividenja
tvoja sopstvena mislena oblii PrijepoBnaj to kao $ardo)
25 ti plemenita roda5 ako sada ne prijepoBna% sv sopstvene mislene oblike5 ma %ta da si5 od mediti nja i od
posve&ivanja5 iBvodio dok si bio u ljudsk svijetu - ako se nisi susreo sa ovim sada%njim podu ma - svijetlosti &e
te prijepasti5 Bvu(i &e te BgroB a Bra(i &e te uasnuti) Ako moda ne Bna% o svevani klju7 Ba u7enja - budu&i da
si nesposoban prijepoBna% Bvuke5 svijetlosti i Bra7enja - ti &e% mot da luta% u Sangsari)
2S"A'#?E M=2'2S'T $2NA'STA" 2! P="2+ !2 SE!M2+ !A'A
CPrijetpostavljaju&i da je prijeminuli karmi7ki prijed dreden - kao %to to obi7ni smrtnik jeste - da prijebr(
7etrdeset i devet dana $ardo postojanja5 uprkos m 7estim su7eljavanjima5 dnevna ispa%tanja i opasno koje mora
susresti i nad kojima mora poku%ati trijumHuje5 tokom prvih sedam dana5 u kojima osvi Mironosna $oanstva5
obja%njavaju mu se detalj u sljede&emLA8rvi dan5 sude&i prijema tekstu5 o(enjt se da pada u vreme kad bi
normalno bilo o7ekivati se prijeminuli osvijesti prijed 7injeni(om da je mrtav i putu naBad da bude ponovo
roden5 ili oko tri i poL 7etiri dana poslije smrti)D
P=" !A'
25 ti plemenita roda5 bio si beslovesan Badnja tri i po dana) 2nog trenutka kad se 44 ;Telo uma Cili5 misliDA
navike5 sklonosti Crodene iB s
ke5 ili svijetovne egBisten(ijeD) 36
povratio iB ove obeBnanjenosti5 pomisli&e%J ;@ta se dogodilo[<
!jelaj tako da prijepoBna% $ardo) # to vreme5 sva Sangsara bi&e u prijevratu49A a Henomenalne prikaBe koje
&e% tada videti bi&e odbljes(i i boanstvasK) Sva nebesa pojavi&e se u dubokom plavetnilu)
A onda5 iB >entralne sHere5 naBvane =asejavanje semenas85 $hagavan "airo7anasv5 bele boje i Bastoljen na
prstolu lava5 nose&i to7ak sa osam prije7agaA koga grli Majka Prostranstava nebeskih8R5 ukaBa&e ti se)
To je masa tvari raBre%ena u svoje prvobitno stanje5 koje je plava svijetlost)
Mudrost !harma-!hatua5 plave boje5 svijetlu(ava5 proBirna5 slavodobitna5 Basenjuju&a5 iB sr(a "airo7ane5 kao
2(a-MajkebK5 ba(i&e se i pogodi&e te svijetlom5 tako Bra7nim da &e% ti jedva biti u stanju da gleda% u njega)
sU To &e re&i da &e Henomeni5 ili Henomenalne egBisten(ije5 onako kako su doivljene u judskom svijetu5 biti
doivljene na sasvim drugi na7in u $ardo svijetu5 tako da &e nekom ko je tek umro one iBgledati kao da su u
prijeokretu5 ili Bbr(iA stoga i upoBorenje prijeminulom5 koji se mora priviknuti na posmrtnu ravan5 ba% kao %to
se i beba mora priviknuti na ovaj svijet)
QK 'a ovoj ta7ki5 kad bajne $ardo viBije po7inju da Bore Bnala( bi5 pri poku%aju da ih ra(ionaliBuje5 trebalo da
stalno dri na umu da je ova rasprava su%tinski eBoteri7ka5 budu&i da je ve&im djelom5 a naro7ito odavde pa
nadalje5 alegori7na i simboli7na u odnosu na psihi7ka iskustva u posmrtnom stanju)
S= ;=asejavanje semena Csvih stvariD<) EBoteri7ki5 to je !harma-!atu Cvidi nap) -,D)
QV "airo7ana5 !hjani $uda >entra Cili5 >entralne sHereD) "airo7ana bukvalno Bna7i5 ;u obli(ima 7ini vidljivim<A
stoga je ManiHestant Henomena5 ili 'oumena) To7ak koji dri simboliBuje suverensku mo&) 'jegov naBiv5
$hagavan Ckoji se primenjuje na mnoga boanstva koja &e usljeditiD5 a koji Bna7i ;2naj koji je u posedu
,Dominiona< Cili5 ;@est mo&i<D5 ili ;Pobednik<5 kvaliHikuje ga kao $udu5 onog koji je pobedio i ima dominion
nad sangsari7kom egBisten(ijom)
UK ;+ospa - "ladar prostranstava nebeskih<5 CAkasa !hatu l8variD) Majka je enski prin(ip univerBumaA 2ta(5
"airo7ana5 seme je svega %to jeste)
RK 2vde5 kao i u odelj(ima koji sljede5 glavno boanstvo u sebi personiHikuje mu%ki5 ba% kao i enski prin(ip
prirode i stoga se naBiva 2ta(-Majka Cboansko prisajedinjenjeD)
3*
#poredo s tim5 takode &e sijati mutno belo svijetlo od deva805 koje &e te pogoditi prijeko 7ela)
'a ovom stupnju5 ne sme% biti Bapanjen prijed boanskim plavim svijetlom koje &e se pojaviti sijaju&i i
slavodobitnoA ne budi prijepadnut njim) To je svijetlost TathagatebK5 naBvano Svijetlost Mudrosti !harma-
!hatua) #Bdaj se verom u nj5 povjeruj mu odlu7no i moli mu se5 misle&i Csvojim umomD kako je ono svijetlost
koja iBvire iB sr(a $hagavan "airo7ane i koja dolaBi da te primi dok si u opasnoj klop(i $ardoa) To svijetlo5
ono je svijetlo milo8ti "airo7anine)
'e budi Baveden mutnim belim svijetlom deva) 'e budi mu privrenA ne budi slab) Ako mu bude% privren5
odluta&e% u boravi%ta deva i bi&e% uvu7en u vir @est Loka8K) To je samo upadi(a da te prijeprije7i na StaBi
2slobodenja) 'e gledaj u njega) +ledaj u blje%tavo plavo svijetlo sa dubokom verom) Priljeno posvijeti sve
svoje misli "airo7ani i ponavljaj Ba mnom ovu molitvuJ
;Avaj[5 kad lutam u Sangsari5 Bbog pogubne posti 5
'a Bra7noj svijetlosnoj staBi !harma-!hatu Mua sti
'ek me vo)di $hagavan "airo7ana5
'eka mi $oanska Majka beskrajnog Prostora de 7uvarA
'eka me beBbedno prijevedu prijeko strahovite B ke $ardoaA
nek me postave u stanje Sve-Savr%enog $ St"a) <
Mole&i ovako5 sa dubokom poniBnom verom5 C &e% se prijetopiti5 u slavoluku dugine svijetlosti5 u sr
UM !eva Bna7i bogA ali i mu%ko5 mu%ki prin(ip)
UK ;2naj koji je pro%ao tim istim putem<A to jest5 2naj koji postigao (ilj C'irvanuD - neki $uda)
UR To su %est svijetova Csangsari7ke egBisten(ijeDJ C,D svijet bogo8 C0D svijet titanaA C-D judski svijetA C3D svijet
divljih ivotinjaA C4D s8 duhovaA i C9D svijet pakla)
4:
"airo7anino i dosti&i &e% $udastvo u Sambhoga-Kaji5 u >entralnoj sHeri +usto Bbijenogbs)
!=#+ !A'
Ali5 ako - ne istrajavaju&i u ovom su7eljavanju5 usljed mo&i srdbe i Batamnjuju&e karme - 7ovjek bude
prijepadnut pri susretu sa ovim slave dostojnim svijetlom i utekne5 ili bude prijeplavljen iluBijama5 uprkos
molitvi5 drugog dana "adra-Satva i njegova prate&a boanstva5 ba% kao i 7ovjekova Blodjela CBaslunaD Pakla5
do&i &e da ga prihvate)
Tada je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) !rugog dana &e 7isti oblik vode sijati kao belo svijetlo) # to vreme5 iB
duboke5 plave sto7ne sHere Prijevashodne sre&e5 $hagavan Ak%obhja5 CkaoD "adra-Satva85 plave boje5 koji u
ru(i dri petokrako dordebK5 ustoli7en na prijestolu slona5 a grli ga Majka Mamaki85 pojavi&e ti se5 dvoren od
strane $odisatvi K%itigarbhe i MaitrejebV5 sa enskim $odisatvama Lasemom i Pu%pemomKR) 2vih %est
bodi7kih boanstava pojavi&e ti se)
QQQ ;/vrsto oblikovana<5 ili ;+usto Bbijena sHera<A semenje svih univerBalnih snaga i stvari gusto je Bbijeno u
njoj) 'a tibetanskom jeBiku naBiva se 2g-min5 %to bukvalno Bna7i ;'ema dole<5 odnosno oBna7ava sHeru u
kojoj nema pada5 jedno stanje koje vodi u 'irvanuA to je prijevashodno sHera $uda)
8K Ak%obhja C;'euBdrmani<5 ili ;'epokretni<D5 !hjani $uda isto7nog prav(a5 ovde5 kao i kasnije u tekstu5
pojavljuje se kao "adra-Satva C;$oanski herojskog uma<5 ili ;'euni%tivog uma<D5 njegova Sambhoga-Kaja5
ili ukra%eni aktivni reHleks)
UK !orde je lamai7ki skiptar5 neka vrsta munje ndrine C-upiterD)
Q8 Mamaki je jedno od ,:6 imena koje se daju !olmi Csansk)5 TaraD5 na(ionalnoj boginji Tibeta) C"idi nap) 66)D
ZMateri(a Cili5 #trobaD Zemlje<A i ;Ljubav<5 $uda koji 8e dR&8 i koji &e iBmeniti 7ove7anstvo putem mo&i
boanske ljubavi) behareLeLasema jle8prijedsgtavljenaaXkako8driogledalo a kolketnom stavu A personiHikuje
LepotuA Pu%pa je prijedstavljena kako dri behar u ru(i i personiHikuje pupoljak)
4,
Masa tvog prin(ipa svijesti5 budu&i da je u svo 7istom obliku - koji je 2gledalu sli7na Mudrost - sij &e kao
blje%tavo5 Bra7e&e belo svijetlo5 iB sr(a "adi -Satve5 2(a-Majke5 sa takvom Basenjuju&om bri jantno%&u i
proBirno%&u da &e% te%ko biti u stanju 8 gleda% u njega5 CiD o%inu&e te) kao dim oboje8 svijetlo iB Pakla sija&e
uporedo sa svijetlom 2gleda sli7ne Mudrosti5 i CtakodeD o%inu&e te)
Zbog toga &e%5 usljed mo&i srdbe5 Ba7eti str i bi&e% prijepadnut Basenjuju&im belim svijetlom i Cel &e%D da
utekne% od njegaA Ba7e&e% ose&anje Baveden sti prijema mutnom dimom obojenom svijetlu iB Pakl !jelaj tad
tako da se ne pla%i% tog blje%tavog5 Basenj ju&eg5 proBirnog belog svijetla) SpoBnaj ga kao M drost) Prijedaj mu
se poniBno i priljeno5 sa verom) K je svijetlost milosti $hagavan "adra-Satve) Misli5 verom5 ;2na &e mi
pruiti Baklon<A i moli se)
To je $hagavan "adra-Satva5 koji dolaBi da primi i da te spase od straha i uasa $ardoa) "e8 u toA jer je to
udi(a Braka milosti "adra-SatveU)
'e budi Baveden mutnom5 dimom obojenom sm lo%&u iB Pakla) To je staBa koja se otvara da te prin Bbog mo&i
nagomilane Ble karme iB silovite srdt Ako bude% privu7en njom5 pa%&e% u svijetove PaklaA padaju&i tamo5
mora&e% da istrpi% nesnosan jad5 o( kle se ne Bna sigurno kad se iBlaBi) $udu&i da je upadi(a koja ti
prijeprije7uje StaBu 2slobodenja5 gledaj u njuA i iBbegni srdbuKB) 'e budi privu7 njomA ne budi slab) "jeruj u
blje%tavo5 Basenjuju
K8 Zra(i boanske milosti udi(a su spasenja koja hvata prijemin log i odvla7i ga dalje od opasnosti $ardoa)
Ponekad se Ba sv) Brak govori kako se Bavr%ava kukom5 ba% kao %to je svaki Br sun(a5 koji iBviru iB $oga Sun(a
=aa5 i koji silaBe kao milost posve&enika5 prijedstavljen u pradavnim hramovima Egipta kako Bavr%ava %akom)
KM "jeruje se da umrli5 moda5 moe da vidi svoje blinje Bemlji i da je podloan srdbi5 jer ih moe videti kako
se sva$t oko podele dobara5 ili ako vidi gramBivost lame koji vr%i pogreb obrede) Ali je Babrana koja se odnosi
na jutnju su%tinski jogi7i jer .oga5 jedina od svih religija5 uvida da srdba sprije7ava duho8 naprijedak)
belo svijetloA CiD pridavaju&i se svim sr(em priljeno $hagavan "adra-Satvi5 moli ovakoJ
;Avaj[5 kad lutam u Sangsari5 Bbog mo&i silovite srdbe5
'a Bra7noj svijetlosnoj staBi 2gledalu sli7ne Mudrosti5
'eka me vodi $hagavan "adra-Satva5
'ek boanska Majka Mamaki bude moj 7uvarA 'eka me beBbedno prijevedu prijeko strahovite Bamke $ardoaA
nek me postave u stanje Sve-Savr%enog $udastva) <
Mole&i ovako5 sa jakom poniBnom verom5 prijetopi&e% se5 u svijetlosti duge5 u sr(e $hagavan "adra-Satve i
dosti&i &e% $udastvo u Sambhoga-Kaji5 u sto7noj sHeri Prijevashodne sre&e)
T=E? !A'
pak5 7ak i ako su su7eljene na ovaj na7in5 neke osobe5 Bbog pomra7enosti5 usljed lo%e karme5 i Bbog ponosa
mada udi(e Braka milosti Cpadaju na njihD5 bee od toga) CAko se radi o nekom takvomD5 onda5 tre&eg dana5
$hagavan =atna-SambhavaU i njegova prate&a boanstva5 uporedo sa svijetlosnom staBom iB ljudskog svijeta5
do&i &e da prime 7ovjeka istodobno)
Ponovo je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) Tre&eg dana prvobitno obli7je elementa Bemlje ispusti&e svijetlost
ute boje) # to vreme5 iB .une sHere 2plemenjene slavom5 $hagavan =atna-Sambhava5 ute boje5 koji nosi
dragulj u ru(i5 Bastoljen na5prijestolu konja5 a koga grli boanska Majka Sangjaj->anmaU5 svijetle&e ka tebi)
KK ;=oden iB dragulja<) 2n je #ljep%avala(5 odakle dolaBi sve %to ,e drago(enoA personiHikovani atribut $ude)
U ;2na od $udinog oka Cili5 o7ijuD)<
40 8 S-
!ve $odisatve5 Aka%a-+arbha i Samanta-$ha8 draKS5 koje &e pratiti dve enske $odisatve5 Mahlaim8 i
!hupemaK9 - sve Bajedno5 %est bodi7kih obli7ja - do&i &e da sijaju iB sredine duginog oreola svijetlosti Masa
dodira5 u svom prvobitnom obliku5 kao ut( svijetlo Mudrosti .ednakosti5 Basenjuju&e uto5 u sla8 voluku
prstenova sa prate&im optokom Bra7enja5 ta) ko jasno i blje%tavo da oko jedva da moe u njegX gledati5 o%inu&e
te) .edno uB drugo5 Bajedno sa tim mutno plavi7asto-uto svijetlo iB ljudskog CsvijetaD taka Ge &e o%inuti tvoje
sr(e5 up_redo sa svijetlom Mudrosti
Tada &e% ti5 Bbog mo&i egotiBma5 Ba7eti strah prije ma Basenjuju&em utom svijetlu i CBaele&e% daD beiA od
njegaJ $i&e% Baveden privla7no%&u prijema mutnon plavi7asto-utom svijetlu iB ljudskog CsvijetaD)
# to vreme5 ne pla%i se tog blje%tavog5 Basenjuju &eg utog5 proBirnog svijetla5 ve& ga spoBnaj kao Mu drostJ u
takvom stanju5 odravaju&i svoj um odlu7 nim5 imaj poverenja u njega poniBno i priljeno) Aki ga saBna% kao
Bra7enje tvog sopstvenog intelektA - 7ak i ako ne ispoljava% snishodljivost i vjeru5 i ni moli% mu se - boansko
Telo i Svijetlost stopi&e s8 neiBdvojivo s tobom i ti &e% dosti&i $udastvo)
Ako ne prijepoBna% Bra7enje svog intelekta5 misli5 8 verom5 ;To je Bra7enje milosti $hagavan =atn8
-SambhaveA Baklon &u svoj na&i u njemu<A i moli s+ To je udi(a milosnih Braka $hagavan =atna-Sambh8 veA
vjeruj u to)
'e budi Baveden tim mutnim plavi7asto-uti8_ svijetlom iB ljudskog CsvijetaD) To je staBa tvojih na K milanih
sklonosti silovitog samoljublja5 koja dolaBi te prihvati) Ako te ona privu7e5 bi&e% roden u lju skom svijetu i
mora&e% da propati% rodenje5 staro dob bolest i smrtA i ne&e% imati nikakvih iBgleda da 8
KQ ;#troba Cili5 Materi(aD neba< i ;Sve-!obri< - ovo nije E $uda Samanta-$hadra Cvidi nap) -,D5 ve& duhovni
sin ! $ude "airo7ane)
KU ;2na koja dri Cili5 nosiD $rojani(e< i ;2na koja dri nosiD Tamjan<)
43
iBdigne% iB mo7varne kalju7e svijetovne egBisten(ije) To je samo upadi(a koja ti prijeprije7ava StaBu 2slo-
bodenja) Stoga5 ne gledaj u to5 i napusti samoljublje5 odba(i sklonostiA ne budi privu7en timeA ne budi slab)
!jelaj tako da ima% poverenja u to blje%tavo Basenjuju&e svijetlo) Prijedaj svoje priljene misli5 usredsredeno5
$hagavan =atna-SambhaviA i moli ovakoJ
;Avaj[5 kad lutam u Sangsari5 Bbog mo&i silovitog samoljublja5
'a Bra7noj svijetlosnoj staBi Mudrosti .ednakosti5 'ek me vodi $hagavan =atna-SambhavaA
'eka boanska Majka5 2na od $udinog oka5 bude moj 7uvarA
'eka me beBbedno prijevedu prijeko strahovite Bamke $ardoaA
neka me postave u stanje Sve-Savr%enog $udastva)<
Mole&i ovako5 duboko snishodljiv i sa verom5 prijetopi&e% se u sr(e $hagavan =atna-Sambhave5 $oanskog
2(a-Majke5 u oreolu dugine svijetlosti5 i dosti&i &e% $udastvo u Sambhoga-Kaji5 u .unoj sHeri 2plemenjenoj
slavom)
/ET"=T !A'
$udu&i tako su7eljen5 ma kako neBnatne da su njegove mentalne sposobnosti5 nema sumnje da &e 7ovjek dosti&i
2slobodenje) pak5 iako tako 7esto su7eljavani5 ima iBvesnih vrsta ljudi koji5 po%to su stvor8li mnogo lo%e
karme5 ili su omanuli pri sljedenju Zaveta5 ili Bato %to njihova sudba Cprijema vi%em raBvit kuD potpuno
nedostaje5 pokaBuju da su nesposobni da prijepoBnajuJ njihove Bablude i Bla karma5 koja iBvire iB pohlepe i
tvrdi7luka5 iBaBivaju Bgraavanje na Buke i Bra7enje5 i oni bee) CAko je 7ovjek ove 8rste u pitanjuD5 onda5
7etvrtog dana5L $hagavan
SS
AmitabhaU i boanstva iB njegove pratnje5 Bajedno svijetlonosnom staBom iB prijeta lokeKs5 koja poti7e
tvrdi7luka i privrenosti5 do&i &e da prime 7ove istovremeno)
2pet je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) /etvrl dana &e (rvena svijetlost5 koja je iskonski oblik e menta vatre5
sijati) # to vreme5 iB (rvene Zapad sHere Sre&e5 $hagavan $uda Amitabha5 (rvene bo nose&i lotos u ru(i5
Bastoljen na paunovom prijest8 i obgrljen boanskom Majkom +okarmoK*5 sija&e r tobom5 CBajedno saD
$odisatvama /enraBio8 i !ampalom885 koje &e dvoriti dve enske $odisat +hirdhima i Aloki=0) @est teta
Prosvijetljenja sija&e r tobom iB sredi%ta oreola dugine svijetlosti)
skonski oblik Bbira ose&anja5 kao (rveno sve Sve-raBabiru&e Mudrosti5 blistavo (rveno5 u slav(
U ;$eBgrani7no Cili5 'epojmljivoD Svijetlo<A kao otelovlje jednog od $udinih atributa5 ili Mudrosti5 Sve-
raBabiru&a Mudr( Amitabha personiHikuje ve7ni ivot)
Ks Svijet nesre&nih duhova) C"idi nap) 93)D KV Tib)5 ;2na u beloj odori<)
sU Tib)5 /enraBiA sansk)5 Avalokite%vara - ;2naj koji gl8 nadole<5 otelovljenje saose&anja5 samilosti5 milosrda)
!alai Lame5 vrhovni duhovni Cnekada i svijetovniD vladari Tibetu5 vjeruje se5 njegove su inkarna(ijeA
Amitabha5 sa kojim ovde osvi&e5 njegov je duhovni ota(5 7iji su inkarnirani prijedstam Ta%i Lame Cvi%i duhovni
poglavar LamaiBmaD) 2n je 7esto pr stavljen sa jedanaest glava i hiljadu ruku5 od kojih svaka ima je8 oko na
dlanu - kao ;"eliki Sapatnik< - po%to ga hiljadu n i o7iju odgovaraju&e prijedstavljaju kao da je uvjek na
oprijeB3 otkrije nevolju i potpomogne one koji su u neda&i) # K Avalokite%vara postaje "elika $oginja Milosti5
Kvan-jin5 k prijedstavljaju u enskom obli7ju5 sa detetom u rukama)
=K Tib)5 !ampalA sansk)5 Mandu%ri - ;2naj nene slav ;Slavni nenog glasa<) 2n je ;$og misti7ke
Mudrosti<5 budist Apolon5 obi7no prijedstavljen sa plamenim ma7em svijetlosti5 kX dri visoko iBnad sebe u
desnoj ru(i5 i sa Knjigom Mudr( Pradna-Paramitom5 koja se oslanja na lotos5 u levoj)
=8 Sansk)5 +ita - ;Pesma< i Aloka - ;Svijetlost<) +ita5 sa lit u rukama5 personiHikuje5 ili simboliBuje muBiku i
pesmu5 a Al( koja dri svijetiljku5 simboliBuje svijetlost) # odnosu na elern vatru5 kao ovde5 (rvene su)
ku prstenova sa prate&im optokom5 blje%tavo5 proBirno5 slavonosno i Basenjuju&e5 koje poti7e iB sr(a $oanskog
2(a-Majke Amitabhe5 o%inu&e te po sr(u Ctako Bra7noD da &e% jedva biti u stanju da gleda% u njega) 'e pla%i ga
se)
#poredo s njim5 mutno (rveno svijetlo iB prijeta-loke5 dolaBe&i Bajedno sa Svijetlom Mudrosti5 takode &e sijati
po tebi) !jelaj tako da ne bude% privu7en njim) 2dba(i privrenost CiD slabost Cprijema njemuD)
# to vreme5 Bbog snane privrenosti i njenog uti(aja5 posta&e% uasnut od Basenjuju&eg (rvenog svijetla i
Cpoele&e%D da mu umakne%) posta&e% naklonjen tom mutnom (rvenom svijetlu iB prijeta-loke)
Tada5 ne budi upla%en od slave dostojnog5 Basenjuju&eg5 proBirnog5 Bra7nog (rvenog svijetla) PrijepoBnaj ga
kao Mudrost i5 odravaju&i svoj intelekt u stanju spokojnosti5 prijetopi&e% se Cu njegaD5 neiBdvojivo5 i dosti&i &e%
$udastvo)
Ako ga ne prijepoBna%5 misli5 ;To su Bra(i milosti $hagavan Amitabhe i ja &u mu se prikloniti<A i5 uB poniBno
poverenje u njega5 moli mu se) To su udi(e-Bra(i milosti $hagavan Amitabhe) maj poniBnog poverenja u toJ ne
bei) /ak i ako bei%5 to &e te pratiti neiBdvojivo Cod tebeD) 'e pla%i ga se) 'e budi privu7en mutnim (rvenim
svijetlom prijeta-loke) To je svijetlosna staBa koja poti7e iB nagomilavanja tvoje silne privrenosti Csangsari7koj
egBisten(ijiD5 koja je do%la da te primi) Ako se prikloni% njoj5 pa%&e% u svijet nesre&nih duhova i pati&e%
nepodno%ljiv jad5 glad i ed) 'e&e% imati nikakve iBglede da Badobije% 2slobodenje CodatleD=-) To mutno
(rveno svijetlo samo je upadi(a koja &e te prijeprije7iti na StaBi 2slobodenja) 'e budi mu privren i odba(i
naviknute sklonosti) 'e budi slab) maj poverenja u blje%tavo Basenjuju&e
UK $ukvalno5 ;Ba oslobodenje ne&e biti vremena<A jednom5 kada prijeminuli postane prijeta5 ili nesre&ni duh5
posmrtno dostiBanje 'irvane nije vi%e mogu&e) 2n mora 7ekati priliku koju mu prua ponovno rodenje u
ljudskom svijetu5 kad se prijekine njegova egBisten(ija u prijeta-loki)
48 8 s8
(rveno svijetlo) # $hagavan Amitabhu5 2(a-Majku5 imaj poverenja jednousmerenog i moli ovakoJ
;Avaj[5 kad lutam u Sangsari5 Bbog mo&i silovite privrenosti5
'a Bra7noj svijetlosnoj staBi Sve-raBabiru&e Mudrosti
'eka me vodi $hagavan AmitabhaA
'eka boanska Majka5 2na u beloj odori5 bude moj 7uvarA
'eka me beBbedno prijevedu prijeko strahovite Bamke $ardoaA
neka me postave u stanje Sve-Savr%enog $udastva) <
2vako mole&i5 poniBno i priljeno5 stopi&e% se sa sr(em $oanskog 2(a-Majke5 $hagavan Amitabhe5 u oreolu
dugine svijetlosti5 i dosti&i &e% $udastvo u Sambhoga-Kaji5 u Zapadnoj sHeri5 naBvanoj Sre&na)
PET !A'
'emogu&e je da 7ovjek ne bude osloboden pomo&u ovoga) pak5 iako ovako su7eljena5 osetna bi&a5 budu&i da se
tokom dugog vremena bave svojim naklonostima5 nisu sposobna da svoje sklonosti odba(e i5 Bbog lo%e karme i
ljubomore5 po%to se Bgraavanje i uasavanje javljaju u odgovoru na svijetlost i Bra7enja8 - a udi(e-Bra(i ne
uspevaju da ih uhvate - oni lutaju sve nie5 do petog dana) CAko je 7ovjek takvo osetna bi&eD5 $hagavan
Amogha-Sidhi=R5 sa svojim prate&im5 boanstvima i svijetlom i5 Bra(ima svoje milostt5 do&i &e da ga prihvati)
Svijetlost koja poti7e iB asura-loke=S5 a koju proiBvodi Bla strast jubomore5 takode &e do&i da ga prihvati)
8K ;Svemo&ni osvaja7<) Ga 2vo je svijet titana)
46
Su7eljavanje je u to vreme5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) Petog dana &e Belena svijetlost iskonskog oblika vaBduha sijati nad
tobom) # to vreme5 iB Belene Severne sHere #spe%ne iBvedbe najboljih djela5 $hagavan $uda Amogha-Sidhi5
Belene boje5 koji nosi ukr%teno dorde u ru(iU95 ustoli7en na prijestolu Tarpije8K koji natkriljuje nebo5 a grli ga
boanska Majka5 "erna !olmaU85 si8a&e na tebe5 sa svojom pratnjom - dve $odisatve5 ang-na-dorde8V i
!ibpanamselaQ8K5 koje &e dvoriti dve enske $odisatve5 +andhema i 'idhemaQU) 2vih %est bodi7kih obli7ja iB
sredine oreola dugine svijetlosti5 do&i &e da sijaju)
skonski oblik sume volje5 koji sija kao Beleno svijetlo Sve-7ine&e Mudrosti5 Basenjuju&e Beleno5 proBirno i
Bra7e&e5 slavonosno i uasavaju&e5 odivotvoreno prstenovima i opto7eno prate&im prstenjem Bra7nosti5 koji
iBvire iB sr(a boanskog 2(a-Majke Amogha-Sidhija5 Belene boje5 o%inu&e te po sr(u Ctako bajno blje%tavD da
&e% te%ko biti u stanju da gleda% u njega) 'e pla%i ga se) To je prirodna mo& mudrosti tvog
U8 To jest5 dorde Cvidi nap) 91D sa 7etiri glaveA ono simboliBuje ravnoteu5 nepromenljivost i svemo&nu vtast)
UK 2vde se5 naravno5 ne radi o Tarpijama iB gr7ke mitologije5 ve& o bi&ima sli7nog reda5 koja imaju judski
oblik od struka nagore5 a drugi deo tela im je u vidu pti(eA ima ih Cnasuprot gr7kim Tarpijama5 koje su sve
enskog rodaD oba pola) Popularno je verovanje medu Tibetan(ima da takva rasa ivi negde na ovom Svijetu)
8Q CSansk)5 TaraD - ;Spasiteljka<) 2na je boanska te%iteljka Avalokite%vare Cvidi nap) 6:D) !anas postoje dva
oblika ove boginje koji se slaveJ Zelena !olma5 na Tibetu5 i $ela !olma5 u Kini i Mongoliji) Kraljevska
nepalska prin(eBa5 koja je postala supruga prvog budisti7kog kralja na Tibetu5 vjeruje se5 bila je inkarna(ija
Zelene !olme5 a njegova supruga iB kineske >arske Ku&e5 vjeruje se5 bila je inkarna(ija $ele !olme)
=R eKoji nosi dorde u ru(i<A sansk)5 "adra-pani) KUK ;Koji rasteruje pomra7inu<A sansk)5 !ipani)
vK CSansk)5 +andhaD - ;2na koja raspr%uje miris<5 jedna od Rsam Majki $oginja Matri hinduskog Panteona)
2na dri posudu od %koljke sa mirisom)
CSansk)5 'aivedjaD - ;2na koja dri %e&erleme<)
4*
sopstvenog intelekta) straj postojano u stanju spok8 ja nepristranosti)
#poredo s tim5 Codnosno5 sa Belenim svijetlom Sv -7ine&e MudrostiD5Ksvijetlost mutno Belene boje iB as ra-loke5
koju proiBvodi uBrok ose&anja jubomor koja dolaBi Bajedno sa Zra(ima Mudrosti5 sija&e n8 tobom) Meditiraj
nad njom neprijedrasudno - niti odbojno%&u5 niti sa naklono%&u) 'e priklanjaj joj s ako si ti neBnatnih
mentalnih sposobnosti ne budi j priklonjen)
Tada &e%5 putem uti(aja silne jubomore*05 b uasnut Basenjuju&im Bra7enjem Belenog svijetla i Cp ele&e%D da
bei% od- njegaA i Ba7e&e% privla7nost pi ma toj mutnoj Belenoj svijetlosti iB asura-loke) # vreme se ne pla%i
slavonosne i proBirne5 Bra7e i Basenjuju&e Belene svijetlosti5 ve& je spoBnaj k8 MudrostJ i u tom stanju doBvoli
svom intelektu 8 po7iva u spokoju) li pak5 CmisliD5 ;To su udi(e-Brt svijetla milosti $hagavan Amogha-Sidhija5
koji je S8 -7ine&a Mudrost)< "jeruj CtakoD u to) 'e bei od nj
/ak i kad bi pobegao od nje5 ona bi te prat neiBdvojivo Cod tebeD) 'e pla%i je se) 'e budi prikl njen tom
mutnom Belenom svijetlu asura-loke) To karmi7ka staBa ste7ene silne jubomore koja je doI da te prihvati) Ako
bude% njom privu7en5 pa%& u asuru-loku i mora&e% da se uplete% u nesno%ljiv j) svada i ratovanja*K) CTo jeD samo
upadi(a da ti prijepr8 StaBu 2slobodenja) 'e budi njom privu7en) 2dba svoje sklonosti) 'e budi slab) maj
poverenja u Ba[ njuju&e Beleno Bra7enje i prijedaju&i sve svoje mi jednousmereno boanskom 2(u-Maj(i5
$hagav Amogha-Sidhiju5 moli ovakoJ
QK- 2vde5 kao i u prijethodnom odeljku5 jubomora na ko8 misli karmi7ka je sklonost jubomori koja postoji kao
deo sad svijesti Cili5 podsvijestiD prijeminulogA a5 eruptiraju&i ovog petog $ardo postojanja5 ona proiBvodi
odgovaraju&e ;astralne< ha na(ije)
VI Svada i ratovanje osnovne su strasti bi&a koje se rodi asura CtitanD)
;Avaj[5 kad lutam u Sangsari Bbog mo&i silovite ljubomore5
'a Bra7noj svijetlosnoj staBi Sve-7ine&e Mudrosti 'ek me vodi $hagavan Amogha-SidhiA
'eka boanska Majka5 "erna Tara5 bude moj 7uvarA
'ekaL me beBbedno prijevedu prijeko strahovite Bamke $ardoaA
neka me postave u stanje Sve-Savr%enog $udastva) <
2vako mole&i5 sa silnom verom i poniBno5 stopi&e% se sa sr(em boariskog 2(a-Majke5 $hagavan Amogha-
SidhijemA u oreolu dugine svijetlosti5 i dosti&i &e% $udastvo u Sambhoga-Kaji5 u Sevjernoj sHeri 'agomilanih
dobrih djela)
@EST !A'
$udu&i da je tako su7eljen na raBnim stupnjevima5 ma kako prijem7ive da su ne7ije karmi7ke veBe5 7ovjek bi
trebalo da je u njima prijepoBnao5 na jednom ili na drugomA a5 ako je prijepoBnao na bilo kojem stupnju5 nije
mogu&e da nije osloboden) pak5 iako je bio su7eljavan tako eesto na taj na7in5 onaj koji je dugo navikao na
jake sklonosti5 a nedostaje mu bliskosti i 7iste odanosti prijema Mudrosti5 moe biti odveden unatrag5 Bbog
mo&i sopstvenih Blih sklonosti5 uprkos ovim mnogim uvodenjima) #di(e-Bra(i svijetlosti milosti moda ne&e
mo&i da uhvate 7ovjekaJ on moe i dalje lutati nad8ole5 Bbog svojeg ose&anja Baprijepa%&enja i uasa od
svijetlosti i Braka)
Stoga &e svi boanski 27evi-Majke Pet =edova C!hjani $udaD sa svojim pratio(ima do&i da sijaju nad R.im
jednovremeno) # isto to vreme5 svijetlosti koje poti7u iB @est loka isto tako &e do&i da sijaju Bajedno)
Su7eljavanje sa ovim je5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
:5 ti plemenita roda5 sve do ju7e svaki je od Pet
=edova $oanstava sijao nad tobomA i ti si bio su ljen5 ali Bbog uti(aja tvojih Blih sklonosti5 bio si prijepa%&en i
uasnut njima i ostao si ovde sve do s)
!a si prijepoBnao Bra7enja Pet =edova Mudr( kao iBviranja tvojih sopstvenih mislenih obli7ja5 , bi dostigao
$udastvo u Sambhoga-Kaji jo% prije ovo time %to bi bio upijen u oreol dugine svijetlosti jedr ili drugog od Pet
=edova $uda) Ali5 sad pogle nerastrojeno) Sada &e svijetlosti svih Pet =edova5 Bvane Svijetlosti Sjedinjenja
7etiri Mudrosti*K5 do&i te prihvate) !jelaj tako da ih spoBna%)
25 ti plemenita roda5 ovog %estog dana5 7etiri b iskonskih stanja 7etiri elementa Cvoda5 Bemlja5 vat vaBduhD
sija&e nad tobom jednovremeno) # to v me5 iB >entralne sHere =asejavanja semena5 $u( "airo7ana5 boanski
2ta(-Majka5 sa prate&im C anstvimaD5 do&i &e da sija nad tobom) B stoi sHere Prijevashodne sre&e5 $uda
"adra-Satva5 bo ski 2ta(-Majka5 sa prate&im CboanstvimaD do&i
8K FiloBoHski opisani terminiJ C,D Fenomeni i PraBnina8 C0D i 7enje i PraBninaA C-D $laenstvo i PraBninaA C3D
Svijest i PraBn
2vi odgovaraju 7etirima stupnjevima dhjane5 koji se javl) istim redom) 2ni5 moda5 takode odgovaraju5 a,i na
manje eg8 tan na7in5 /etirima MudrostimaJ C,D 2gledalu sli7na MudrostA Mudrost .ednakostiJ C-D Sve-
raBabiru&a MudrostA i C3D Sve-7in Mudrost)
!hjana Ckin)) 7KanA jap)5 BenD se sastoji od progresivnih men nih stanjaJ analiBe Csansk)5 vitarkaD5 raBmi%ljanja
Cvi7araD5 drag Cili5 naklonostiD CpritiD5 blaenstva CanandaD i kon(entra(ije Ce grataD) 'a prvom stupnju dhjane5
posve&enik se pitaJ ;@ta je teloI .e li ono trajnoA je li ono stvar koju treba spasitiI<5 i odlui da prijanjanje uB
jedan nestalan i koruptivan telesni oblik5 ka shvata da on jeste5 nije poeljno) Sli7no5 budu&i da je posti Bnanje
o prirodi 2blika5 on po7inje da analiBira i raBmi%lja o !8 ru5 2se&anju5 "olji5 SpoBnavanju i NeljiA i5 nalaBe&i
da je Bapravo prividna stvarnost5 dolaBi do obi7ne kon(entra(ije)
'a drugom stupnju dhjane5 samo se rasudivanje koristiA ra8 %ljanje prijevaBilaBi nii mentalni pro(es5 naBvan
analiBa) 'a trei stupnju5 rasuGivanje ustupa mesto blaenoj svijestiA a ovo bla8 stvo5 budu&i u po7etku prividno
HiBi7ki oset5 prijetapa se u 7 ekstaBu5 na 7etvrtom stupnju) 'a petom5 senBa(ija ekstaBe) m uvjek prisutna u
potisnutom) ili drugorednom stanju5 ustupa m8 potpunoj kon(entra(iji)
RQ Sve dovde5 svako je od glavnih boanstava naBivano $ha
90
da sija nad tobom) B .une sHere 2plemenjene slavom5 $uda =atna-Sambhava5 boanski 2ta(-Majka5 sa
prate&im CboanstvimaD do&i &e da sija nad tobom) B Sre&ne Bapadne sHere 'agomilanih lotosa5 $uda
Amitabha5 boanski 2ta(-Majka5 Bajedno sa prate&im CboanstvimaD5 do&i &e da sija nad tobom) B Severne
sHere #savr%enih dobrih djela5 $uda Amogha-Sidhi5 boanski 2ta(-Majka5 Bajedno sa pratio(ima &e do&i5
opervaen oreolom dugine svijetlosti5 da sija nad tobom ba% u ovom trenutku)
25 ti plemenita roda5 na spolja%n58 em krugu ovih pet parova !hjani $uda5 C7etiriD >uvara vratni(a5
+nevonosnihJ Pobedonosni5 #ni%tavala( $oga Smrti5 Kralj sa konjskim vratom5 #rna nektara*9A sa 7etiri
enska /uvara vratni(aJ 2na koja dri podstreka75 2na sa om7om5 2na sa lan(em i 2na sa BvonomVKA Bajedno
sa $udom deva5 naBvanim 2naj sa vrhovnom mo&i5 $udom asura5 naBvanim 2naj 7vrstog sklopa5 $udom
7ove7anstva5 naBvanim Lav @akijaVU5 van C;Pobedni7ki<D5 ali je ovde $uda C;Prosvijetljeni<5 ;Probu_eni<D
oBna7avaju&i) Tekst sadri Sangs-rgjas5 %to na tibetanskom jeBiku iBgovara Sang-jaj Csansk)5 $udaDA Sangs je
;probudeni CiB sna utrnulostiD<5 a rgjas Bna7i ;raBvijen potpuno Cu svim atributima savr%enstva5 ili moralnih
vrlinaD<)
8 To su5 redom8J "idaja5 Pobedonosni5 7uvar vratni(a stokaA .amantaka5 #ni%tavala( .ame CSmrtiD5 7uvar
vratni(a .uga5 oblik @ive i gnevni aspekt Avalokite%vare 8n5 kao gneva - puno $oanstvo5 personiHikuje jedan
od deset oblika Srdbe CKrodhaDA Tajagriva5 Kralj sa konjskim vratom5 7uvar vratni(a ZapadaA Amrita-!hara5
C2naj koji jeD #rna nektara5 7uvar vratni(a Severa - njegova je boianska dunost da transmutira sve stvari u
nektar Cu eBoteri7kom smislu tantri7ke .ogeD) Amrita Bna7i ;nektar< egBoteri7ki5 a eBoteri7ki to je ;praBnina<)
3K 2vo su %akti Censki dubletiD gore pomenutih boanstava) Svi ?Quvari vratni(a5 i njihove %akti5 poseduju
okultni Bna7aj u odnosu na 7etiri prav(a i na mandalu Cili5 konklavu) saborD bRanstava kojoj pripadaju) Kao
straari tantri7ke vere C!harmapalaD5 oni se ranguju sa $odisatvama) 2ni5 takode5 simboliBuju 7etiri spokojna5
ili mironosna metoda5 koja koriste boanska $i&a Ba spasenje osetnih stvorenja Cod kojih je 7ove7anstvo na
najvi%em stRpnju8A ovi metodi suJ Saose&anje CSamilostD5 'aklonost C!raeRstD) Ljubav i 'eumoljiva Pravda)
RU @akija je ime plemena iB kojeg poti7e prin( +autama $uda5 prvi od svih $uda)
9-
$udom divlja7nog kraljevstva5 naBvanim 'euBner ljivi Lav5 $udom prijeta5 naBvanim 2naj sa8 plame8 ustima5
i $udom donjeg svijeta5 naBvanim Kralj sti CoviD5 osam 27eva-Majki /uvara vratni(a i %est , telja5
Pobedonosnih - do&i &e da sijaju5 takode)
Sve-!obri 2ta( i Sve-!obra MajkavQKA veliki pr ditelji svih $udaJ Samanta-$hadra Ci Samanta-T draD5
boanski 2ta( i boanska Majka - ovo dm takode &e do&i da sijaju)
2va 7etrdeset i dva savr%enstvom oplemenj boanstva5 koja proisti7u iB tvog sr(a5 budu&i da proiBvod tvoje
sopstvene 7iste ljubavi5 do&i &e sijaju) SpoBnaj ih)
25 ti plemenita roda5 ove sHere nisu do%le sa ne mesta iBvan CtebeD) 2ne dolaBe iB 7etiri odeljka t sr(a5 koji5
uklju7uju&i i (entar5 7ine pet prava(a) iBviru odatle i sijaju nad tobom) $oanstva5 tak( nisu do%la niotkud
drugoJ ona postoje od isk unutar sposobnosti tvog intelekta) Znaj da su takve prirode)
25 ti plemenita roda5 veli7ina ovih boanstava prijekomerna5 nije mala5 Cve&D odgovaraju&a) C, imajuD svoje
ukrase5 svoju boju5 svoje sede&e sta ve5 svoje prijestole i Bnamenja koja svako od njih (
2va boanstva oblikovana su u grupe od pet p5 va5 svaka grupa od pet parova okruena je petos kim krugom
Bra7enja5 s tim %to mu%ke $odis8 sau7estvuju u prirodi boanskih 2ta(a5 enske $ satve sau7estvuju u prirodi
boanskih Majki) Sve boanske skupine do&i &e da sijaju nad tobom u noj potpunoj mandali) 2ni su tvoja
Za%titni&ka anstvaKRR) Znaj ih kao takva)
25 ti plemenita roda5 iB sr(a boanskih 2
Q8 Tantri7ka @kola smatra da svako boanstvo5 7ak i ono n %e5 ima svoju %akti) 2vo je5 naiBgled5 doktrina
univerBalnog du ma) # krajnjoj analiBi5 medutim) budu&i da se svi parovi suprX sti posmatraju kao da imaju
.edan Bvor-u PraBnini !harma- prividni dualiBam postaje moniBam)
8KUK 2vi su5 takode) u krajnjoj analiBi5 viBuelne Bamisli osobe u njih vjeruje)
i Majki ovih Pet =edova5 Bra(i svijetlosti /etiri Mudrosti sjedinjeni5 iBvanredno jasni i tanani5 kao Bra(i sun(a
spleteni u kon(e5 do&i &e da sijaju nad tobom i %iba&e tvoje sr(e)
'a toj staBi Bra7enja na&i &e se slavnosni prstenovi svijetlosti kako sijaju5 plave boje5 koji ispu%taju Brake5 sama
!harma-!hatu Mudrost8RK5 od kojih se svaki pojavljuje kao iBvrnuti tirkiBni vr75 okruen sli7nim prstenovima
manje veli7ine5 slavonosnim i Basenjuju&im5 Bra7e&im i proBirnim5 od kojih je svaki na7injen jo%
slavodobitnijim pomo&u pet jo% manjih Cprate&ihD beo7uga5 poprskanih unaokolo sa pet BveBdastih ta7ki(a
svijetlosti iste prirode5 ne ostavljaju&i ni (entar ni obode Cplave svijetlosne staBeD nerasvijetljenima prstenovima
i manjim Cprate&imD beo7uBima)
B sr(a "adra-Satve5 bela svijetlosna staBa 2gledalu sli7ne Mudrosti5 bela i proBirna5 slavonosna i Basenjuju&a5
slavonosna i uasavaju&a5 na7injena jo% slavodobitnijom prstenovima koji su okrueni manjim beo7uBima
proBirne i Bra7e&e svijetlosti nad sobom5 od kojih je svaki kao prijeokrenuto ogledalo5 do&i &e da sija)
B sr(a =atna-Sambhave5 uta svijetlosna staBa Mudrosti .ednakosti5 CslavonosnaD5 sa utim prstenovima
CBra7e&imD5 od kojih je svaki kao prijeokrenuti vr75 okruena manjim beo7uBima5 a ovi jo% manjim5 do&i &e da
sija)
B sr(a Amitabhinog5 proBirna5 blje%tava (rvena svijetlosna staBa =aBabiraju&e Mudrosti5 iBnad koje su
prstenovi5 kao koralni prijeokrenuti vr7evi5 koji oda%ilju Brake Mudrosti5 iBvanredno blje%tavi i Basenjuju&i5 od
kojih je svaki ukra%en sa pet Cprate&ihD beo7uga iste prirode - ne ostavljaju&i ni (entar ni obode C(rvene
svijetlosne staBeD nerasvijetljenima prstenovima i manjim prate&im beo7uBima - do&i &e da sija)
2vi &e do&i da sijaju nad tvojim sr(em istovremeno8<0)
p) -,)
8R8 Svako od ovih misti7nih Bna7enja simboliBuje posebni $odi 88,85 kvalitet MudrostiD $ude5 otkud sijaju)
9S
25 ti plemenita roda5 svi su ovi Bra7enje tvo sopstvenih intelektualnih sposobnosti5 koje dolaBe sijaju) 2ni nisu
do%li ni sa kojeg drugog mesta) , budi privu7en njimaA ne budi slabA ne budi uasn ve& postojano prijebivaj u
raspoloenju neoblikovat mislitR-) # tom &e stanju svi obli(i i Bra7enja t stopljeni s tobom i $udastvo &e biti
dostignuto)
Zelena svijetlosna staBa Mudrosti #savr%enih d8 ne&e sijati nad tobom5 Bato %to sposobnost Ba ," drost tvog
intelekta nije savr%eno raBvijena)
25 ti plemenita roda5 ove su naBvane Svijetlostu 7etiri Mudrosti Sjedinjene5 CiB kojih proisti7e onoD i se naBiva
#nutra%njom StaBom kroB "adra-Satvu
# to vreme5 mora% se setiti u7enja o su7eljavat koje si primio od tvog gurua) Ako si se setio sadri i Bna7enja
su7eljavanja5 prijepoBnao si sva ova sve koja su nad tobom sijala kao odbljeske tvoje sopst8 ne unutra%nje
svijetlosti i5 budu&i da si ih prijepoBn8 kao bliske prijatelje5 verovao si im i raBumeo Csi pri susretanju5 kao %to
sin raBume svoju majku)
A vjeruju&i u nepromenjenu prirodu 7iste i sv8 stine5 u sebi si proiBveo spokojno proti7u&i SamA hiKR4A a5
budu&i da si se stopio sa telom savr%e raBastrtog intelekta5 postigao si $udastvo u Sambl ga-Kaji5 odakle nema
povratka)
na7e je tibetanski tekst ovde toliko bujan u poetskim opisit svijetlosnih staBa da je te%ko vjerno prijeneti lepotu
originaln teksta)
8UK ;=aspoloenje ne-misli-oblikovanja< postie se u sama( jogi) 2vo stanje5 koje se smatra prvobitnim
stanjem L.ma5 ilust8 vano je sljede&om HiguromJ Sve dok se 7ovjek koji plovi po r8 pasivno podaje struji5 on
biva glatko no%enA ali5 ako poku%a uhvati prijedmet koji je utvrden na vodi5 mir njegovih pokreta prijekinut)
Sli7no5 oblikovanje misli Baustavlja normalni prot uma)
88K # trans(endentalnom stanju =asvijetljenja $udastva5 na #r tra%njoj5 ili Tajnoj StaBi5 u "adra-Satvu uviru5
u prisajedinjet Cili5 u stanju bivanja jednimD5 sva Mironosna i +nevonosna $o8J stva velike mandale koju
opisuje na% tekstA sve Bajedno5 stoti i desetJ 7etrdeset dva iB sr7anog (entra5 deset iB grlenog (enK i pedeset osam
iB modanog (entra)
8Rs "idi nap) 4,)
25 ti plemenita roda5 uporedo sa Bra7enjima Mudrosti5 ne7ista iluBorna svijetla @est Loka takode &e do&i da
sijaju) Ako se onda upita%5 ;@ta su onaI<5 Cona suD mutno belo svijetlo deva5 mutno Beleno svijetlo asura5 mutno
uto svijetlo ljudskih bi&a5 mutno plavo svijetlo divljaka5 mutno (rvenkasto svijetlo prijeta5 i mutno5 dimom
obojeno svijetlo Pakla) 2vih %est5 tako5 do&i &e da sijaju5 uporedo sa %est Bra7enja MudrostiA a tada5 ne budi
upla%en5 niti privu7en prijema bilo kojem od njih5 ve& sebi doBvoli da po7iva% u uslovima ne-mislenim)
Ako si Bastra%en 7istim Bra7enjima Mudrosti i privu7en ka ne7istim svijetlima @est Loka5 onda &e% prijeuBeti
telo iB neke od tih @est Loka i propati&e% sangsari7ke jadeA i nikada se ne&e% uBdi&i iBnad 2keana Sangsare5 u
kojem &e% biti kovitlan u krug i prisiljen da okusi% patnje odatle)
25 ti plemenita roda5 ako si od onih koji se nisu vladali po odabranim rije7ima gurua5 Ba7e&e% strah od 7istog
Bra7enja Mudrosti i od boanstava koja poti7u odatCe) $udu&i tako upla%en5 bi&e% privu7en prijema ne7istim
sangsari7kim prijedmetima) 'e djelaj tako) PonjBno vjeruj u Basenjuju&e 7ista Bra7enja Mudrosti) Podesi svoj
um da vjeruje5 i misliA ;Saose&ajna Bra7enja Mudrosti Pet =edova $udaKRR do%la su da me prijeuBmu iB
samilostiA Baklon &u na&i u njima)<
'e podleu&i privla7nosti prijema iluBornim svijetlima @est Loka5 ve& sav svoj um jednousmereno posve&uju&i
boanskim 27evima i Majkama5 $udania Pet =edova5 moli ovakoJ
;Avaj[5 kad lutam u Sangsari Bbog mo&i pet jetkih otrovatR8
,8,a blje%tavoj Bra7noj staBi Pet Mudrosti Sjedinjenih
UKU !oslovno5 ;Pet =edova SugataX35 odnosno ;2nih koji su prije%li u Sre&u Cili5 postigli 'irvanu<D - to jest5
$ude)
8RK pet jetkih otrova koji5 kao droge5 Barobljuju i BauBdavaju 7ove7anstvo Ba patnje postojanja unutar teskobnih
Sest Loka5 suJ Pohota5 mrnja5 glupost5 ponos ili egoiBam5 i jubomora)
h9 91
'ek me vode Petori(a Pobednika 2svaja7a5 'eka mi Pet =edova $oanskih Majki budu 7 ri A
'eka me sa7uvaju od ne7istih svijetlosnih staBa LokaA
5 budu&i spa%en od Bamke groBnog $ardoa5 'eka me postave iBmedu pet 7istih boanskih ra)<
2vako mole&i5 7ovjek prijepoBnaje sopstvenu m tra%nju svijetlostKRsA i5 stapaju&i se s tim u prisajedir nje5
$udastvo se dostieJ putem poniBne vere obi posve&enik spoBnaje sebe i postie 2slobodenjeA i i oni najnii5
Bahvaljuju&i mo&i 7iste molitve5 m( Batvoriti vratni(e @est Loka i5 raBumjevaju&i pr8 Bna7enje 7etiri Mudrosti
Sjedinjene5 dosti&i $udas uB pomo& utabane staBe kroB "adra-SatvuK8UK)
Tako5 budu&i su7eljeni na ovako detaljan naX oni kojima je sudeno da budu oslobodeni uspe&e prijepoBnaju
stinuUo) pomo&u toga5 mnogi &e pos 2slobo6enje)
'ajgori od najgorih5 ConiD sa veoma Blom karm( nemaju&i osobitu ljubav ni prijema kojoj religiji - i ki koji nisu
ispunili Bavete - Bbog mo&i karmi7 iluBija ne prijepoBnaju&i5 iako su7eljeni Csa stino8 osta&e dole)
8Us ;Samo-svijetlost<5 ili ;unutra%nja svijetlost<A odnosno5 misli ideje5 koje se pojavljuju oBra7ene prin(ipom
svijesti) $ardo stanj8 posmrtno stanje sna5 koje prati budno5 ili stanje ivota5 na Ben a sav (ilj $ardo ThGdol
u7enja jeste da probudi Sneva7a Stvarnost - Ba iBnadsvijetsko stanje svijesti5 Ba poni%tenje svih veBt
sangsari7ku egBisten(iju5 Ba Savr%eno Prosvijetljenje5 Ba $udast8
K8K "adra-Satva5 kao simboli7no $oanstvo5 odbljesak 8 %obhje Cvidi nap) 99D5 viBuelno je prijedstavljen5 u
tibetansl okultnim ritualima5 kao da je iBnutra neispunjen5 nesadraj Kao takav5 on reprijeBentuje PraBninu)
UR 2va je stina da nema stvarnosti iBa ma kojeg Henom $ardo ravni5 osim iluBija nagomilanih u umu5 kao
prira%taja sangsari7kih iskustava) PrijepoBnavanje ovoga automatski podai 2slobodenje)
96
SE!8i !A'
Sedmog dana $oanstva koja poseduju Znanje5 iB svijetih rajskih sHera5 dolaBe da prihvate 7ovjeka) stodobno5
staBa prijema svijetu divlja7nih5 koju proiBvodi Bamra7uju&a strast5 glupost5 takode dolaBi da ga pri miK n
Su7eljavanje je u ovo vreme5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) Sedmog dana &e raBnobojno Bra7enje pro7i%&enih sklonosti do&i da
sija) stovremeno5 $oanstva koja poseduju Mudrost5 iB svijetih rajskih sHera5 do&i &e da te prime)
B (entra Kruga Cili5 MandaleD5 sa nimbom Bra7enja dugine svijetlosti5 vrhovno Znanje-dre&e C$oanstvoD5
Lotos +ospod gre5 "rhovni posedovala( Znanja koji ubira karmi7ke plodove5 koji Bra7i sa svih pet boja5 a grli
ga CboanskaD Majka5 >rvena !akiniUB5 Con kojiD dri no u obliku mese7evog srpa i lobanju CispunjenuD
krvljuUK5 igraju&i 7ine&i mudruUR5 Csa svo
UK Kao %to se suma HiBi7kih atoma tela iB ljudske ravni5 koje je napustilo ivot5 postepeno raBdvaja i odlaBi na
svoja odgovaraju&a mesta5 neki kao gasovi5 neki kao 7vrsta materija5 tako i na posmrtnoj ravni dolaBi do
postepenog rasturanja psihi7kih5 ili mentalnih Latoma $ardo - misle8og tela5 tako %to svaka sklonost -
upravljanja karmi7kim aHinitetom - odlaBi u onu sredinu koja joj je najsrodnija) Stoga5 kako tekst sugeri%e5
divlja7na strast gluposti ima prirodnu tenden(iju da gravitira prijema kraljevstvu divlja7nih i da tamo postane
otelotvorena5 kao deBintegrisani deo mentalnosti)
m !akini su vilama sli7ne boginje5 koje poseduju naro7ite okultne mo&i5 Ba dobro ili Ba Blo)
UK EBoteri7ki5 lobanja Ckoja je judskaD i krv Ctakode judskaD koja je ispunjava5 oBna7ava - u jednom smislu -
odba(ivanje ljudskog ivota5 prijekid sangsari7ke egBisten(ije5 samo-rtvovanje na krstu svijeta)
UK Mudra je misti7ki Bnak koji se 7ini postavljanjem %ake i prsti,u5 ili tela5 u odreden stav) 'eke mudre koriste
se kao Bna(i raspoBnavanja medu 7lanovima okultnih bratstava) !ruge5 uglavnom kori%&ene od strane jogija5
kao telesni stavovi5 dovode do kratkog spojaK struje u telu5 ili na drugi na7in menjaju magnetske struje)
Postavljaju&i vrh jednog na vrh drugog prsta u mudri5 kRntroli%u se5 na primjer5 telesna snaga5 ili ivotne
struje) Mudra RP7injavanja od ove je vrste5 budu&i da se pravi Cdesnom rukomD kad drugi prst dodirne pala(5
kaiprst i mali prst dre se uspravno5 a tre&i prst savija se ka dlanu %ake)
9*
jom desnom rukom koju driD visoko gore5 do&i &e sija)
'a istoku Kruga5 boanstvo naBvano 'a Ben obitavaju&i Posedovala( Znanja5 bele boje5 sa Bra &im nasmejanim
iBraBom li(a5 a grli ga $ela !aki CboanskaD Majka5 Con kojiD dri no u obliku me 7evog srpa i lobanju
CispunjenuD krvlju5 igraju&i i ne&i mudru op7injavanja5 Csa svojom desnom ruk8 koju driD visoko gore5 do&i &e
da sija)
'a jugu Kruga5 Znanje-poseduju&e $oanst naBvano C2naj kojiD ima mo& nad trajanjem Biv( ute boje5
nasmejan i Bra7e&i5 )a grli ga Nuta !aki CboanskaD Majka5 Con kojiD dri no u obliku me 7evog srpa i lobanju
CispunjenuD krvlju5Ligraju&i i ne&i mudru op7injavanja5 Csa svojom desnom ruk koju driD visoko gore5 do&i &e
da sija)
'a Bapadu Kruga5 boanstvo naBvano Znanjeseduju&e $oanstvo "elikog SimbolattQ5 (rvene b( nasmejan i
Braee&i5 a grli ga >rvena !akini5 Cbo skaD Majka5 Con kojiD dri no u obliku mese7e8 srpa i lobanju
CispunjenuD krvlju5 igraju7i i 7ir mudru op7injavanja5 Csa svojom desnom rukom k driD visoko gore5 do&i &e da
sija)
'a sevjeru Kruga5 boanstvo naBvano Samo-ra strti Posedovala( Znanja5 Belene boje5 sa polu-ljut
polunasmejanim iBraBom li(a5 a grli ga Zelena !8 ni5 CboanskaD Majka5 Con kojiD dri no u obl mese7evog
srpa i lobanju CispunjenuD krvlju5 igraA i 7ine&i mudru op7injavanja5 Csa svojom desnom kom koju driD visoko
gore5 do&i &e da sija)
# spolja%njem Krugu5 oko ovih Posedovala(a Z nja5 nebrojene skupine dakinija - dakini osam mt krema(ije5
dakini tri prijebivali%ta5 dakini trideset 8 tih mesta i dvadeset 7etiri mesta hodo7a%&aUR - het heroine5 nebeski
ratni(i i vjeru-Ba%ti&uju&a boansK
88[ "idi nap) ,-0)
K8U 2sam mesta kremiranja poBnata su hinduskoj mitologiji prijebivali%ta su sr7ani (entar5 grleni (entar i
modani (entar5 kojima iBvesne dakini Ckao personiHika(ije psihi7kih snaga koj nalaBe u svakom od (entaraD5
eBoteri7ki govore&i5 stoje u Ba7X
1:
mu%ka i enska5 svako oki&eno ukrasom od kostiju5 sa dobo%ima i trubama od bedrenih kostiju5 dairama od
lobanja5 barja(ima od ogromnih koa Ckoje su sli7neD judskim koamaUK5 sa baldahinima od ljudske koe5
Bastavi(ama od judske koe5 kadioni(ama tamjana od ljudskog sala5 i nebrojenim CdrugimD vrstama muBi7kih
instrumenata5 ispunjavaju&i CmuBikomD (ijelokupne svijet8ke sisteme i uBrokuju&i njihovo trgperenje5 tako da
se tresu i drhte od Bvukova5 toliko mo&nih da o%amute 7ove7iji moBak5 igraju&i raBnolike plesove5 do&i &e da
prihvate verne i kaBne neverneKt8)
25 ti plemenita roda5 petobojna Bra7enja Mudrosti stodobno rodenihtKv5 koja su pro7i%&ene sklonosti5 trepere&a
i o%amu&uju&a5 kao obojeni kon(i5 sevaju&i munjevito5 rasprostiru&a i proBirna5 slavonosna i uas-pobuduju&a5
iBvira&e iB sr(a %est glavnih $oanstava koja poseduju Znanje i o%inu&e te po sr(u5 tako blje%tava da o7i ne&e
biti u stanju da to gledaju)
# isto vreme5 mutno plavo svijetlo iB svijeta divljih do&i &e da sija uporedo sa Zra7enjima Mudrosti) 2nda5
putem uti(aja tvojih sklonosti5 oseti&e% strah od Bra7enja pet bojaA i5 Cele&i daD pobegne% od toga5 oseti&e% se
privu7enim prijema mutnom svijetlu svijeta divlja7nih) Tada5 ne budi Bapla%en tom brilijantnom Bra7no%&u pet
boja5 niti uasnutA ve& spoBnaj Mudrost Ba svoju)
----LLLL L L
UK 2dnosno5 od koa rak%asa5 jednog reda gigantskih demonijakalnAh bi&a u judskom obliku5 a koja poseduju
iBvesne sidhi Ct) j85 natprirodneD mo&i)
UU Tibetanske lame5 pri napevima tokom obreda5 koriste sedam Cili osamD vrsti instrumenataJ veliki bubanj5
(imbalo Cobi7no od limaD5 ju%ture %koljke5 Bvona5 daire5 male klarinete5 velike trube i trube od judskih
bedrenih kostijuJ mada je kombinovani Bvuk ovih muBi7kih instrumenata daleko od toga da Bvu7i melodi7no)
lame smatraju da oni u posve&eniku psihi7ki proiBvode jedan stav koj ona8edtelolproiBvodiekadaese
u%inBapu%e 8otk one spoljasKnji Bvn(i)
UU To &e re&i5 Mudrost koja se rada uporedo sa postiBanjem PrijepoBnavanja)
8,
#nutar tih Bra7enja5 prirodni Bvuk stine raBleg8 se kao hiljade gromova) Zvuk &e do&i sa kotrljaju& odjekom5
Cusred koga &e seD 7utiJ ;Zakolji[ Zal lji[<5 kao i uas budu&e mantreKBR) 'e pla%i se) K bei) 'e budi uasnut)
SpoBnaj ih5 Cte BvukeD5 da CodD intelektualnih sposobnosti tvoje sopstvene CP tra%njeD svijetlosti)
'e budi Baveden prijema mutnom plavom sve svijeta divljihA ne budi slab) Ako bude% privu7i pa%&e% u svijet
divljih5 gde glupost prijeovladava5 i p8 &e% neograni7ene jade ropstva i tuposti i glupoA i pro&i &e dugo vremena
prije nego %to bude% mogao iBade%) 'e budi Baveden njime) maj vere u to blje% vo5 Basenjuju&e petobojno
Bra7enje) #puti svoj 8 jednousmereno prijema boanstvima5 Znanje-posei ju&im Pobedni(ima) Misli5
jednousmereno5 oval ;2va Znanje-poseduju&a $oanstva5 Teroji i !aki do%li su iB svijetih rajskih sHera da me
prihvateA ja sve poniBno prijeklinjemJ sve do ovog dana5 iaka svaki od Pet =edova $uda Tri "remena5 CPro%lt
Sada%njost i $udu&nostD5 ispoljio Brake svoje mih i saose&anja5 ipak nisam bio iBbavljen pomo&u ta Avaj[ Ba
bi&e kakvo jesam[ 'ek mi Znanje-posedti &a $oanstva ne doBvole da idem dalje nadole od de5 ve& neka me
Badre udi(om svoje samilosti i n, me vode do svijetih rajeva)<
Misle&i ovako5 na ovaj na7in5 jednousmereno5 n8 ovakoJ
;25 vi Znanje-poseduju&a $oanstva5 na mene5 ja vam se molimA
8SR Mantra je ;=ije7 koja ima mo&<5 ;Magi7na =ije7<) 'ai se moe shvatiti putem Bakona vibra(ija) Svaki
organiBam va svoj ritam vibriranja5 a isto tako i sva mrtva priroda5 peska do najvi%e planine5 sve do planeta i
sun(a) Kada se A ritam5 organiBam ili oblik5 okultnom upotrebom mantre n deBintegrisan) Ako se mantre
intoniraju pogre%no5 one su 8 beskorisne) 2kultna sposobnost da se mantra upotrebi i obeBbeduje natprirodne
snage5 naBvane Sidhi - ina&e5 sid postiBanje bilo kojeg (ilja)
10
"odite me StaBom va%om velikom ljubavlju) Kada lutam u Sangsari5 Bbog poja7anih sklonosti5 'a blje%tavoj
svijetlosnoj staBi stodobno rodene Mudrosti
'ek me skupine Teroja5 Posedni(i Znanja5 vodeA 'eka mi skupine majki5 !akini5 budu 7uvariA 'eka me spasu
od strahovitih Baseda $ardoa5
nek me postave u 7iste =ajske sHere)<
Mole&i ovako5 sa dubokom verom i poniBno%K&u5 nema sumnje da &e 7ovjek biti roden u 7istim =ajskim
sHerama8085 po%to se stopio5 u duginoj svijetlosti5 sa sr(em $oanstava koja poseduju Znanje)
Sve pandit klase8005 takode5 koje uspevaju da prijepoBnaju na ovoln stupnju5 pribavljaju oslobodenjeA 7ak je i
Ba one sa Blim sklonostima sigurno da &e se ovde osloboditi)
2vde se Bavr%ava deo "elikog Thodola koji se ti7e su7eljavanja sa Mironosnim C$oanstvimaD /onjid $ardoa i
su7eljavanja sa .asnim Svijetlom /ikhai $ardoa)
2S"TA'.E +'E"2'2S'T $2NA'STA"A5 2! 2SM2+ !2 /KET='AEST2+ !A'A
#"2!
Sada &e se prikaBati na7in osvitanja +nevonosnih $oanstava)
# gornjem $ardou Mironosnih C$oanstavaD nalaBilo se sedam stupnjeva Basede) Su7eljavanje na svakom
stupnju trebalo je Cda dovede do toga da prijemi
K8K Prijeminuli5 budu&i da je dosad spao na sve nie stupnjeve $ardoa5 gleda prijema nebeskim svijetovima Ckoji
su svijetovi otelotvorenja u SangsariD5 radije nego na 'irvanu Ckoja je nesangsari7kaD) kao na mesto Baklona)
P Pandit klase su klase u7enih bramina u ndiji)
1-
nuliD prijepoBna5 na jednom ili drugom CstupnjuD5 i bude osloboden)
2groman broj ljudi bio bi osloboden tim prijepoBr vanjemA CiD5 mada mnogi Badobijaju oslobodenje taj na7in5
budu&i da je broj osetnih bi&a veoma veli a Bla karma mo&na5 Bamra7enja neprobojna5 sklor sti suvi%e dugog
vjeka5 To7ak 'eBnanja i luBjje niti Bamara5 niti ubrBava) ako su CsviD su7eljeni na ta detaljan na7in5 ipak
prijeovla(tuje ogromna ve&ina or koji lutaju nadole neoslobodeni)
Stoga5 poslije prijestanka CosvitanjaD Mironost i $oanstava koja poseduju Znanje5 koji dolaBe poBdrave
7ovjeka5 pedeset i osam njih5 opervaei plamenom5 +nevonosna $oanstva %to krv piju po nju da Bore5 a ova
su5 Bapravo5 samo ona prijethod Mironosna $oanstva u iBmenjenom vidu - odgo8 raju&a mjestu Cili5
psihi7kom (entru $ardo tela prijer nulog5 iB kojeg poti7uDA bilo kako5 oni im ne&e t sli7ni 8B-) )
2vo je $ardo +nevonosnih $oanstavaA a bud8 da su ona pod uti(ajem straha5 uasa i Bgraavanja
prijepoBnavanje postaje sve tee) ntelekt5 ne Bado jaju&i samostalnost5 prijelaBi iB jednog Banesve%&ujui stanja
u niB takvih stanja) CpakD5 ako 7ovjek prijep8
KMK Sve do ovog vremena5 pedeset dva Mironosna $oansl i 2na koja poseduju Znanje5 emana(ije iB sr7anog i
grlen psihi7kog (entra $ardo tela prijeminulog5 osvanula su) +nevonos $oianstva5 koja sada osvi&u5 poti7u iB
moidanog psihi7kog (ent ona su uBbudena5 ili gnevna obli7ja Mironosnih $oanstava Cko kad su kontrastirana
gnevonosnim aspektima5 uklju7uju $oans8 koja poseduju ZnanjeD) C"idi nap) 4)D
8BR Strah5 uas i Bgraavanje Cih5 op7injenostD -od strane prije8 nulog pri posmatranju boianstava - javljaju se
samo u slu78 obi7nog posve&enika koji5 kako tekst obja%njava5 nije pro%ao ki uobi7ajeno jogi7ko uvebavanje5
jo% prije smrti5 koje bi mu omol &ilo da prijepoBna $ardo kao takav5 odmah po umiranju5 i da prije iBvan njega)
Za adepta u jogi5 koji moe ;uhvatiti $ardo per7in<5 savladavaju&i Smrt5 i koji Bna da su sva prividna prividei
nestvarna i beBmo&na5 i u ovom i u svim drugim svijetovima5 neA $ardoa da ga iskusiA njegov je (ilj ili
neposredno i svijesno ponov rodenje medu judima5 ili u jednoj od rajskih sHera5 ili ako je Baista Breo - %to je
jedna iBvanredno retka okolnost - 'irvana)
na makar samo malo5 lak%e je osloboditi se Cna ovom stupnjuD) Ako se Bapitate5 ;Za%toI<5 Codgovor jeDJ ;Zbog
osvita Bra7enja - Ckoja proiBvode strah5 uas i BgraavanjeD - intelekt je nerastrojeno poBoran u
8ednousmerenostiA Bato je to tako<KBs)
Ako se na ovom stupnju 7ovjek ne susretne sa ovakvom vrstom nau7avanja5 njegovo 7uvenje CreligioBnog
prijedanjaD - iako je ono kao neki okean Cpo svojoj prostranostiD - nije ni od kakve koristi) Postoje5 takode5 7ak i
neki igumani5 posedovao(i pouke Cili5 bhikhuiD5 i majstori u metaHiBi7kim raspravama koji gre%e na ovom
stupnju i5 ne prijepoBnavaju&i5 odlutaju u Sangsaru)
@to se obi7nih ljudi ti7e5 koja je potreba pominjati ih[ $ee&i5 Bbog straha5 uasa i Baprijepa%&enja5 oni padaju
prijeko liti(a u beBdan nesre&nih svijetova i pate) Ali5 posve&enik misti7ne mantrajane8Bb5 7im vidi ova
boanstva %to krv piju5 prijepoBna&e ih kao svoja Ba%titni7ka boanstva5 a susret &e biti kao onaj iBmedu judi
koji su stari poBnani(i) 2n &e imati poverenja u njihA i5 stapaju&i se sa njima5 u prisajedinjenju5 posti&i &e
$udastvoKBK)
Po%to su meditirali nad opisom ovih boanstava %to krv piju5 dok su jo% bili u ljudskom svijetu5 i po%to su
iBvodili neke obrede slavljenja ili uBno%enja njihovogA ili5 bar5 po%to su videli njihove naslikane prikaBe ili
prislike5 kad prisustvuju osvitu ovih boanstava na
KMK Tek %to jedno Bra7enje prijestane5 drugo Bapo(QinjeA kako prijeminuli nema ni trenutka rastrojstva5 njegov
intelekt postaje skon(entrisano Cu jednom prav(u5 odnosno jednousmerenoD poBoran)
nHi Mahajana C;"i%a StaBa Cili5 "oBiloD<D5 ili mantrajana - misti7ka !oktrina CsevjernogD $udiBma)
KvK Krv simboliBuje sangsari7ku egBisten(ijuA pijenje krvi5 pak5 ed5 opijanje i utoljavanje iedi Ba sangsari7kom
egBisten(ijom) Za Posve&enika koji - 7ak i na ovom stupnju - moe biti naveden da prijepoBna da su ova
boanstva samo karmi7ke personiHika(ije R.egRvih sopstvenih sklonosti5 susretaju&i ih kao stare prijatelje5 a
Rnda gube&i svoju li7nost u njima5 prosvijetljenje u istinskoj Prirodi sangsari7ke egBisten(ije osvi&e i5 sa njim5
Sve-Savr%eno =asvijetljenje5 naBvano $udastvo)
13 14
ovom stupnju5 prijepoBnavanje &e usljediti nje) # ovome lei sva umetnost)
2pet5 pri nastupanju smrti kod onih i poseduju pouku i kod onih Bnala(a u raspravama Ckoji su ostali
nepodu7eni u u7enjimaD5 ma kako revnosno oni mogu ti religioBnim obredima5 i ma kako oni pri iBlaganju
doktrina5 dok su bili u lju( ne&e se pojaviti nikakvi pojavni Bna(i dugin oreol Cnad pogrebnom loma7om
relikvije Cu pepeluD)- To je Bato %to5 d nikad nisu u sr(e drali misti7ke Cili doktrine5 i Bato %to su o njima
govorili i Bato %to nikad nisu biti upoBnati Cpute sa boanstvima misti7kih Cili5 eBoteri7k tako da ih5 kad osvanu
u $ardou5 ne Bnenada Cvidev%iD ono %to nikada ra8 videli5 oni ih posinatraju neprijateljskiA se odbojno ose&anje
budi5 oni prijelaBe L Bbog toga) Stoga5 ako sljedbeni(i nau7av Bi7ari ne poseduju nauke misti7kih Cili doktrina5
takvi Bna(i5 kao %to je dug dolaBe5 niti se javljaju ko%tane relikvije semenu sli7ne5 CiB kostiju n8jihove pol
7eDK06A ovo su raBloBi toga)
'ajneugledniji od najneBaslunijih C mantrajane - koji moe iBgledati ka neugladenih manira5 neplodan u radu
i koji moda ne ivi u skladu sa svojim BA u svakom pogledu moe biti neBgodnih nesposoban5 moda5 da
iBvede obrede 8 nja do uspe%nog ishoda - ne dopu%ta n
8MU "erovanje5 prijeovladuju&e kod skoro svih n davna5 kako neobi7ni Henomeni obi7no obele i rodenjeD i
pogreb velikog heroja ili sve(a5 tal Tibetana(aA a lame smatraju da takvi Henomeni onalno obja%njenje5 kakvo
tekst ovde nagove%tav ju da &e5 ako je uvaeni svijeta( Baista svijeta(5 n kostiju5 iB pogrebne loma7e biti u
divnom obli7ju &e se mali 7vori&i5 perlama sli7ni5 Cili5 kako stoji i semenaD5 na&i u pepelu od sagorelih kostiju)
19
8%tovanje5 ili da ga uBdrma u uverenju5 ve& se ja eBoteri7kim Cili5 misti7kimD doktrinama Cdo 8 dri veomaD)
Time5 i samo time5 7ovjek postie 8odenje na ovom stupnju)
ak i ako dunosti Cnekog ko odaje takvo po%tovamoda nisu bile skladno iBvodene5 dok je iveo dskom svijetu5
pri njegovoj smrti pojavi&e se bar a vrsta Bnakova5 kao %to su dugino Bra7enje5 ani obli(i i relikvije od kostiju)
To je Bato %to 8ri7ke C5ili5 misti7keD doktrine poseduju jake po-talaseKBQK)
Kakvi5 i oniD iBnad posve&enika misti7ke mantra5 koji su uobi7ajeno Cpsihi7ki raBvijeniD5 koji su itirali nad
viBuelnim prijedstavama i pro(esima r%avanja i koji su primenjivali su%tine Cili5 su%tinmantret-RD ne moraju da
lutaju ovako daleko 8le u /Konjid $ardou) /im prijestanu da di%u5 njih ivesti u 7iste rajske sHere Teroji i
Teroine i 2ni poseduju Znanje) Kao Bnak ovoga5 nebo &e biti tblakaA oni 7e se stopiti sa Bra7enjem dugeA sun(e
jati u poto(ima5 slatkog mirisa tamjana Cbi&e IduhuD5 muBike na nebesima5 Bra7enjaA i ko%taelikvija i prislika
CiB pogrebnih loma7aD)
8ga je Ba igumane Cili5 7uvare poukeD5 Ba dokiore mistike koji su omanuli u iBvr%enju Baveta5 i Ba
To &e re&i da5 budu&i da su eBoteri7ke doktrine spoBnatljive e Basnivaju na samoj stini - onaj koji ih sljedi5 ili
im se 7ak klanja5 stoga automatski dovodi sebe u sklad sa vrto odredasihi7kim snagama)
To se odnosi na one posve&enike koji su praktikovali5 u potti na nau7an na7in5 pod vodstvom kompetentnog
gurua5 (iju iBvesnih svijetih mantri5 koje se naBivaju ;su%tinske manKrimjeri ovih mantri suJ ;2m Mani Padme
Tum<5 C;PoBdrav ju u k8tosu[<5 ili ;PoBdrav onome koji je dragulj u lotosu[<DA "adra Pani Tum< C;PoBdrav
onom koji drii dorde[<DJ "agi @ori Mum< C;PoBdrav +ospodu govora[ Mum)<D) 2vo ustinske mantre5 koje
pripadaju Trima Za%titni(ima LamaiBPa je su%tinska mantra $odisatve /enraBia Csansk)5 Avaloki`idovnjaka sa
prodornim o7ima<5 8^"elikog Saalnika<A dru$odisatve /akdora5 Csansk)5 "adra-PaniD5 ;"ladao(a muA a
tre&a je $odisatve !ampal-janga Csansk)5 Mundugho-(8ga Misti7ke Mudrosti<) C"idi nap) ,3*)D
sve obi7ne ljude5 ovaj Thodol neBamenljivK-K) Ali one koji su meditirali nad "elikim Savr%enstv( i "elikim
SimbolomK-B prijepoBna&e .asno Sve u trenutku smrtiA i5 Badobijaju&i !harma-Kaju5 svi oni biti takvi da im
7itanje ovog Thodola ne&e t potrebno) PrijepoBnavaju&i .asno Svijetlo u trenut smrti5 oni &e5 takode5
prijepoBnati viBije Mironost i +nevonosnih5 tt8kom /onjid $ardoa5 i Badob Sambhoga-KajuA ili5
prijepoBnavaju&i5 tokom Sid $ardoa5 Badobijaju 'irmana-KajuA a5 radaju&i se vi%im ravnima5 oni &e se5 u
sljede&em ponovni rodenju5 susreti sa ovom !oktrinom i onda 7e uiv kontinuitet karmet--)
B svega ovoga vidi se da je ovaj Thodol doktr8 kojom se moe dosti&i $udastvo beB medita(ijeA di trina koja
oslobada samo CnjenimD 7uvenjemA dok na koja vodi bi&a sa obilnom Blom karmom na Taj8 StaBiA doktrina
koja proiBvodi trenutno raBlikova CiBmedu onih koji su u nju upu&eni i onih koji nis budu&i da je dubokouvidna
doktrina koja podar Savr%eno Prosvijetljenje trenutno) 2na osetna bi&a kojih je ona dostigla ne mogu oti&i u
nesre&na stat
8j8 Lame smatraju da5 iako su samo dobrota i poBnavanje kn poeljni kod posve&enika koji tragaju Ba
2slobodenjem5 dotL duhovna mudrost5 koju prati nepokolebljiva vera5 i Banemariv8 svakog intelektualiBma5
neBamenljivi) .edno od pristupnih u stava5 kojem se u7e svi novoobra&eni(i5 jeste ;Te%ko je Bs dosti&i
2slobodenje samo kroB intelektualno BnanjeA kroB v 2slobodenje se lako postie)< 5
i-B ;"eliko #savr%avanje< odnosi se na temeljnu doktrinu ) se ti7e Badobijanja Savr%enstva5 ili $udastva5 onako
kako se u7 %koli +urua Padme Sambhave Cvidi nap) 9)D) ;"eliki Simi CMaha MudraD odnosi se na jedan drevni
indijski sistem j8 poveBan sa ovom @kolom5 a koga danas naro7ito praktikuju [ beni(i polu-reHormisane
Kargjutpa sekte5 osnovane u drugoj p vini jedanaestog vjeka od strane u7enog tibetanskog jogija Ma koji je5
poslije boravka u ndiji5 uveo ;"eliki Simbol< na Ti Milarepa Cvidi nap) ,D5 najomiljeniji od svih tibetanskih
jogija5 je kao Marpin nasljednik5 raBvio upotrebu "elikog Simbola i pt vio je Ba temelj nau7avanja ove Sekte)
8-- Ako do prijepoBnavanja Stvarnosti dode kad ona prvi osvane5 odnosno ako se sneva7 u sangsari7koj
egBisten(iji pro u boanskom stanju Sambhoga-Kaje) tokom /onjid $ardoa)
16
2va CdoktrinaD i Tahdol CdoktrinaDK-35 kada se pripoje jedna drugoj5 obraBuju mandalu od Blata5 inkrustriranu
tirkiBom5 koja ih Bdruuje)
2nda5 kada je neBamenljiva priroda ovog Thodola pokaBana5 sada sljedi su7eljavanje sa osvitom +nevonosnih
$oanstava u $ardou)
2SM !A'
2pet5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5KCobrati mu seD ovakoJ 5
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) Po%to nisi bio u mogu&nosti da prijepoBna% kad su Mironosna
C$oanstvaD sijala nad tobom u gornjem $ardou5 do%ao si lutaju&i ovako daleko) Sada5 osmog dana5
+nevonosna $oanstva %to krv piju do&i &e da sijaju) !jelaj tako da ih prijepoBna%5 a da ne bude% rastrojen)
25 ti plemenita roda5 "eliki slavljeni $uda Teruka5 tamno braon bojeA sa tri glave5 %est ruku i 7etiri 7vrsto
postavljena stopalaA sa CdesnimD li(em belim5 levim (rvenim5 (entralnim tamno braonA telo mu
Smalan ponovnih radanja se prijekidaA a Probudeni se vra&a5 voljno i potpuno svijesno5 u judski svijet5 kao
$oanska nkarna(ija5 da radi na uBdiBanju 7ove7anstva) Ako se prijepoBnavanje odloi do Sidpa $ardoa5
dostigne se 'irmana-Kaja5 a to je samo delimi7no raBbudivanje5 ne beBobla7na spoBnaja Stvarnosti5 budu&i da
je Sidpa $ardo mnogo nia ravan od one /onjid $ardoaA ali &e 7ak
i tad biti Badobijen mnogi blagodat duhovno prosvijetljenog rodenja 5
na jednoj od vi%ih ravni - deva-loka5 asura-loka5 ili ljudska kola - K a po%to se ponovo rodi u ljudskom svijetu5
posve&enik &e prijeuBeti prou7avanje5 Bahvaljuju&i Badobijenim sklonostima u prijethodnom Bivotu na Bemlji5
misti7kih mantrajana doktrina i jogi7kih vebi5 sa
one ta7ke na kojoj su oni bili prijekinuti smr&u - a to je kontinuitet karme)
UK Tahdol je malo5 tibetansko djelo5 koje se u potpunosti sastoji Rd mantri5 a koristi se kao prate&e uB $ardo
Thodol) Ako smrtno oboleli umre Bnaju&i Tahdol mantre5 ove mu5 budu&i da su mo&ni Rlismani5 pruaju
beBbedan prolaB kroB $ardo i sre&no ponovno
denje) "rlo 7esto se primjerak Tahdola Cili5 samo njegove mantre Ra 8Banim trakama papira i poveBane u
maleni svitakD5 stavlja pored le%a i spaljuje5 ili ukopava5 Bajedno s njim - ba% kao %to se primjerak ;Egipatske
knjige mrtvih< obi7no Bakopava sa mumi,Rm)
1*
ispu%ta plamenove Bra7enjaA devetoro o7iju %irt otvorenih5 tr uasavaju&em proni(anjuA sa obrva
podrhtavaju&im kao munjeA isturenih Buba5 (akta i postavljenih jedan iBnad drugogA koji ispu%ta sor ne iBuste5
kao ;a-la-la< i ;ha-ha< i o%tre Bviduk BvukeA kose (rvenkasto-ute5 nakostre%ene5 koja A 7iA glave ukra%ene
osu%enim CljudskimD lobanja i simbolima sun(a i mese(aA kojem (rne Bmije i sir CljudskeD glave 7ine ogrli(u na
prsimaA prva mu5 desnih ruku5 dri to7ak5 srednja ma75 a Badnja boi nu sabljuA prva mu5 od levih ruku5 dri
Bvono5 sre( vr7 od lobanje5 Badnja pluno raloA njegovo i obgrlila je Majka5 $uda Kroti%orimaK-4A sa desr
rukom dri se njegovog vrata5 a levom mu ust prinosi (rvenu %koljku Cpunu krviD5 Codaju&iD B nep(ima kao
praskanje CiD treskanje i potmuli Bv glasan kao gromA CiB ta dva boanstva iBviruD Bra8 plamenovi mudrosti5
koji gore iB svake pore teluD5 od kojih svaki sadri plameni dordeA 8 boanstva koja5- tako BajednoD5 stoje sa
Cjedm nogom savijenom5 a CdrugomD uspravnom i napet8 na podijumu koji nose rogati orloviU85 do&i &e 8 tebe
iB unutra%njosti tvog sopstvenog moBga i s^j ivahno nad tobom) 'e pla%i se toga) 'e budi BalD pa%&en) Znaj da
je to otelotvorenje tvog intele Po%to je to tvoje sopstveno Ba%titni7ko boanstvo uasavaj se) 'e budi Bapla%en5
jer u stvarnosti j8 $hagavan "airo7ana5 2ta(-Majka) stodobno sa 8 poBnavanjem5 oslobodenje &e se posti&iJ
ako ih a poBna%5 stapaju&i CsebeD5 u prisajedinjenju5 sa Ba ni7kim boanstvom5 $udastvo u Sambhoga-Kaji 8
Badobijeno)
8U CNenskiD $udaA Mo&na +nevonosna Majka)
8KR To su +arude iB indijske i tibetanske mitologije) Kril sa glavom orla i telom 7ovjeka i pti(e5 sa dve ruke
sli7ne b dva orlovska krila i dve kande) Simboli7ki5 personiHikuju i aspira(iju)
!E"ET !A'
Ali) ako 7ovjek pobegne od njih5 po%to Ba7ne Baprijepa%&enje i uasavanje onda5 devetog dana5 boanstva %to
krv piju iB "adra =eda do&i &e da ga prihvate)
Tada je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) C2nD iB "adra =eda onih %to krv piju5 naBvan $hagavan "adra
Teruka5 tamno plave bojeA sa tri li(a5 %est ruku i 7etiri 7vrsto postavljena stopalaA u prvoj desnoj ru(i CdriD
dorde5 u srednjoj vr7 od lobanje5 u Badnjoj borbenu sabljuA u prvoj levoj Bvono5 u srednjoj vr7 od lobanje5 u
Badnjoj pluno raloA njegovo telo grli Majka "adra Kroti%orima5 koja se desnom CrukomD dri njegovog vrata5
a levom mu prinosi (rvenu %koljku Cpunu krviD5 poniknu&e iB isto7ne 7etvrti tvog moBga i do&i &e da sijaju nad
tobom) 'e pla%i se toga) 'e budi Baprijepa%&en) 'e budi Bgranut) Znaj da je to otelotvorenje tvog intelekta)
Po%to je to tvoje sopstveno Ba%titni7ko boanstvo5 ne uasavaj se) # stvarnosti5 Coni suD $hagavan "adra-Satva5
2ta( i Majka) "jeruj u njih5 PrijepoBnavaju&i ih5 osloboGenje &e biti postignuto odmah) Tako CihD
progla%avaju&i5 a Bnaju&i da su Ba%titni7ka boanstva5 stapaju&i se Cu njihD5 u prisajedinjenju5 $udastvo &e biti
Badobijeno)
!ESET !A'
pak5 ako ih 7ovjek ne prijepoBna5 budu&i da su Batamnjenja Blih djela %uvi%e jaka5 i bei od njih u uasu i
Bgraavanju5 onda5 desetog dana5 CboanstvaD %to krv piju iB =eda C!rago(enogD kamenja do&i &e da ga
prihvate)
Tada je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
85 ti plemenita roda5 slu%aj) !esetog dana5 CboanstvoD %to krv pije iB =eda C!rago(enogD kamenja5 naBvano
=atna Teruka5 ute bojeA Ckoje imaD tri li(a5
6:
%est ruku5 7etiri 7vrsto postavljena stopalaA de Cli(eD belo5 levo (rveno5 (entralno tamno utoA u ( ulu
plamenovaA u prvoj5 od %est ruku5 dri drago( kamen5 u srednjoj troBube osti5 u Badnjoj %tapA u voj5 od levih
ruku5 Bvono5 u srednjoj vr7 od loba8 u Badnjoj troBube ostiA telo mu grli Majka =a Kroti%orima5 koja se
CdesnomD rukom dri njego vrata5 a levom mu prinosi (rvenu %koljku Cpunu kr poniknu&e iB june 7etvrti tvog
moBga i do&i &e sijaju nad tobom) 'e pla%i se) 'e budi uas8 # stvarnosti5 Coni suD 2ta(-Majka $hagavan =a
Sambhava) "jeruj u njih) PrijepoBnavanje CnjihD i Ba bijanje oslobodenja bi&e istovremeni)
Tako CihD progla%avaju&i5 a Bnaju&i da su Ba%tit ka boanstva5 stapaju&i se sa njima5 u prisajedinje8 $udastvo &e
biti pridobijeno)
.E!A'AEST !A'
pak5 iako su7eljen ovako5 ako 7ovjek5 Bbog m Blih sklonosti5 uasa i Bgraavanja koji se javljaju5
prijepoBnavaju&i ih kao Ba%titni7ka boanstva5 bei njih5 onda5 jedanaestog dana5 =ed Lotosa koji pije do&i &e
da ga prihvati)
Tada je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 jedanaestog dana5 Cbo stvoD koje krv pije5 iB Lotosovog =eda5 naBv8 $hagavan Padma
Teruka5 (rvenkasto-(rne b( Ckoje imaD tri li(a5 %est ruku i 7etiri 7vrsto postavlj8 stopalaA desno Cli(eD belo5 levo
plavo5 (entralno venkasto-(rnoJ u prvoj desnoj5 od %est ruku5 )8 lotos5 u srednjoj troBube osti5 u Badnjoj batinuA
u voj5 od levih ruku5 Bvono5 u srednjoj vr7 od loba pun krvitU5 u Badnjoj mali dobo%A njegovo telo
8U !oslovno5 ;ispunjen (rvenom te7no%&u<A u lamai7kim alima te7ni (rveni pigment obi7no se kuristi da
prijedstavlja Ckoja simboliBuje odri(anje od ivota5 ili od sang(ari7ke egBistX jeD5 kao -to se i (rveno vino
koristi kod TriHi&ana pri pri7e%&u
60
Majka Kroti%orima5 koja se desnom rukom dri njegovog vrata5 a levom mu prinosi (rvenu %koljku Cpunu
krviDA 2ta( i Majka sjedinjeniA poniknu&e iB Bapadne 7etvrti tvog moBga i do&i &e da sijaju nad tobom) 'e pla%i
se toga) 'e budi uasnut) 'e budi Bgranut) =aduj se) PrijepoBnaj CihD kao proiBvod tvog sopstvenog intelektaA
po%to Csu oniD tvoja Ba%titni7ka boanstva5 ne budi Bastra%en) # stvarnosti5 oni su 2ta(-Majka $hagavan
Amitabha) "jeruj u njih) # isti mah sa prijepoBnavanjem5 oslobodenje &e nastupiti) Putem takvog spoBnavanja5
prijepoBnavaju&i ih kao Ba%titni7ka boanstva5 u prisajedinjenju &e% se stopiti Csa njimaD5 i dosti&i-&e% $udastvo)
!"A'AEST !A'
#prkos ovakvom su7eljavanju5 budu&i jo% uvjek voden unaBad Blim sklonostima5 uasom i Bgraavanjem
pra&en5 moe se desiti da 7ovjek ne prijepoBna i bei) Tada5 dvanaestog dana5 boanstva %to krv piju Karmi7kog
=eda5 koja prate Kerima5 Ttamenma i "ang-7agma8Ks5 do&i &e da ga prihvate) 'e prijepoBnaju&i5 moe se javiti
uas)
A onda je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 dvanaestog dana5 boanstvo %to krv pije Karmi7kog =eda5 naBvano Karma Teruka5 tamno
Belene bojeA Ckoje imaD tri li(a5 %est ruku CiD 7etiri 7vrsto postavljena stopalaA desno Cli(eD belo5 levo (rveno5
srednje tamno BelenoA veli7anstveno Cpo iBgleduDA u prvoj desnoj5 od %est ruku5 dri ma75 u srednjoj troBube
osti5 u Badnjoj batinuA u prvoj5 od levih ruku5 Bvono5 u srednjoj vr7 od lobanje5 u BadR.oj pluno raloA njegovo
telo grli Majka Karma Kroti%orima5 koja se desnom CrukomD dri njegovog )-)8L
UU 2va tri reda bo0anstava su boginje5 indijske i tibetanske po Poreklu5 od kojih Kerima ima judski oblik5 a
Ttamenma i "ang8agma judska tela i ivotinjske glaveA svako botanstvo simboliBuje ha 88(inaajenu $a do
sve ti8prijeminulog)nost5 koji (e javljuju kao
6-
)L
vrata5 a levom mu prinosi (rvenu %koljkuA 2ta( i ,8 ka sjedinjeni5 koji poti7u iB severne 7etvrti tvog m ga5 do&i
&e da sijaju nad tobom) 'e pla%i se toga) budi uasnut) 'e budi Bgranut) PrijepoBnaj ih , otelotvorenje tvog
sopstvenog intelekta) $udu&i su ConiD tvoje Ba%titni7ko boanstvo5 ne budi Bal %en) # stvarnosti5 oni su 2ta(-
Majka $haga Amogha-Sidhi) "jerujA i budi poniBanA Cneka ti ( budu dragi) # isti mah sa prijepoBnavanjem5
oslob( nje &e nastupiti) Putem takvog spoBnavanja5 prijel navaju&i ih kao Ba%titni7ka boanstva5 u prisajediJ nju
&e% se stopiti Csa njimD i dosti&i &e% $udastvo
Putem iBabranih nau7avanja gurua5 7ovjek se m di na prijepoBnavanje ovih kao mislenih oblika poti7u iB
ne7ijih sopstvenih intelektualnih sposot sti) 'a primjer5 kad neko spoBna lavlju kou C lavlju kouD5 oslobada se
CstrahaDA jer5 iako je to s) ispunjena lavlja koa5 ako je 7ovjek ne prijepoBna takvu Baista5 strah se javljaA ali5 kad
mu se kae d to samo lavlja koa5 on se oslobada straha) Sli7n i ovde5 takode5 kada niBovi boanstava %to krv
ogromnih propor(ija5 sa vrlo krupnim udovi osvanu veliki kao nebo5 Bgranutost i uas prirodn javljaju u
7ovjeku) CAliD5 7im se su7eljavanje 7 C7ovjekD ih prijepoBnaje kao svoja sopstvena Ba%titn boanstva i sopstvena
mislena obli7ja) 2nda5 ka poslije Majke .asno Svijetlo - na koje je 7ovjek sve od ranije - javi drugoredno .asno
Svijetlo5 Potom .asno Svijetlo5 a Majka i Pot_mstvo .asno Svijetlo5 dolaBe Bajedno5 kao dva bliska poBnanika5
neiBd8 vo sa stope i CodatleD samouBdiu&e Bra7enje os8 nad 7ovjekom5 putem samo-prosvijetljenja i sa
spoBnaje 7ovjek se oslobada)
T='AEST !A'
Ako se ovakvo su7eljavanje ne obeBbedi5 d( osobe na StaBitKV5 takode) padaju unaBad odavde i
UU li5 oni koji ;prolaBe kroB psihi7ki raBvoj<)
63
lutaju u Sangsaru) Tada 2sam +nevonosnih5 Kerime i Ttamenme5 koje imaju raBli7ite CivotinjskeD glave5
poni7u iB unutra%njosti 7ovjekovog moBga i dolaBe da sijaju na njegovo sopstvo)
Tada je su7eljavanje5 poBivaju&i prijeminulog po imenu5 ovakvoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) Trinaestog dana5 iB isto7ne 7etvrti tvog moBga5 2sam Kerima
proiste&i &e i do&i da sijaju nad tobom) 'e pla%i se toga)
Sa istoka tvog moBga5 $ela Kerima5 koja dri ljudski le% kao batinu u desnoj Cru(iDA u levoj dri vr7 od lobanje
ispunjen krvlju5 do&i &e da sija nad tobom) 'e pla%i se)
Sa juga5 Nuta >urima5 koja dri lu-k i strelu5 sprijemna da gadaA sa Bapada5 >rvena Pramoha5 koja dri Bastavu
od makare8RRA sa severa5 >rna Petali5 koja dri dorde i krvlju pun vr7 od lobanjeA sa jugo-istoka5 >rvena
Pukase5 koja dri iBnutri(u u desnoj Cru(iD5 a levom stavlja to u ustaA sa jugo-Bapada5 Tamno Belena +hasmari5
koja levom CrukomD dri krvlju ispunjen vr7 od lobanje5 a desnom je me%a dordem5 a onda je pije sa
veli7anstvenim uitkomA sa severoBapada5 Nu&kasto-bela >andhali5 koja raBdire glavu od le%a5 desnom CrukomD
dri sr(e5 a levom stavlja le% u usta i Conda gaD jedeA sa severo-istoka5 Tamno plava Sma%a8RK koja raBdvaja
glavu od le%a i jede CodatleDJ ove5 2sam Kerima Prijebivali%ta Cili5 2sam Prava(aD5 takode5 dolaBe da sijaju nad
tobom5 okruiene sa Pet 27eva %to krv piju) pak se ne pla%i)
25 ti plemenita roda5 iB Kruga koji je iBvan njih5 2sam Ttamenma5 iB CosamD oblasti CmoBgaD do&i &e U Makara
je ;vodeni lav<5 levijatan5 mitsko 7udovi%te)
UK Svaka od ovih boginja5 boginja je groblja ili mesta Ba spaljiRan.() Sve ove boginje koje se ovde imenuju
iBgleda da su s namerRm da simboliBuju - svaka na svoj na7in - i upe7atljivo prikau Prijeminulom5 kao u
ini(ijatornim dramama5 prirodu sangsari7ke e=B8sten(ije - njenu nestalnost5 njenu nedostatnost - i potrebu da
se iBdigne iBnad nje savladavaju&i je odri(anjem od svijetaJ sve bRK8n.( poti7u iB mentalnih sadraja
per(ipijentove sangsari7ke (=Z8sten(ije5 kako to tekst stalno nau7ava)
g4
)L
da sijaju nad tobomJ sa istoka5 Tamno braon Lav glave5 sa rukama prijekr%tenim na grudima5 a u ustir dri le% i
trese grivomA sa juga5 >rvena sa Tigrov( glavom5 sa opu%tenim5 ukr%tenim rukama5 koja keBi pokaBuju&i Bube i
gleda iskola7enih o7ijuA Bapada5 >rna Lisi7je glave5 koja CdesnomD ruk( dri brija75 levom iBnutri(u5 a CsamaD
jede i pije Dr CodatleDA sa severa5 Tamno plava "u7je glave5 sa d ruke raBdire le% i gleda iskola7enih o7ijuA sa jul
istoka5 Nu&kasto-bela sa glavom Strvine5 koja n gigantski le% Cu ljudskom obli7juD na ramenu i d skelet u ru(iA
sa jugo-Bapada5 Tamno (rvena sa g vom +robljari(e5 koja nosi gigantski le% na rame maA sa severo-Bapada5
>rna sa glavom +avrana5 k8 levom rukom dri vr7 od lobanje5 desnom ma75 a C maD jede sr(e i plu&aA sa
severo-istoka5 Tamno pla sa glavom Sove5 koja dri dorde u desnoj CrP a u levoj vr7 od lobanje i jede)
2vih 2sam Ttamenma5 iB CosamD oblasti5 sli& uokruuju&i 27eve %to krv piju5 a poti7u iB ri moBga5 dolaBe da
sijaju nad tobom) 'e pla%i se to Znaj da su oni misleni obli(i tvojih sopstvenih in lektualnih sposobnosti)
/ET='AEST !A'
2 ti plemenita roda5 7etrnaestog dana5 7etiri 8 ska 8uvara "ratni(a5 koji takode poti7u iB tvog s8 stvenog
moBga5 do&i &e da sijaju nad tobom) Pon( prijepoBnaj) B isto7ne C7etvrtiD tvog moBga do&i &e sija $ela $oginja
Tigrove glave5 koja dri bad nose&i krvlju isPunjen vr7 od lobanje u svojoj le Cru(iDA sa juga5 Zuta $oginja sa
glavom Krma7e5 k dri om7)uA sa Bapada5 >rvena $oginja sa glav Lava5 koja dri 7eli7ni lana(A i sa severa5
Zeli $oginja sa glavom Zmije5 koja dri Bvono) Ta proisti7u 7etiri enska /uvara vratni(a5 takode iO u
tra%njosti tvog sopstvenog moBga5 i dolaBe da sij nad tobomA kao Ba%titni7ka boanstva prijepoBnaj
69
25 ti plemenita roda5 na spolja%njem Krugu ovih trideset +nevonosnih boanstava5 Teruke5 dvadeset osam
mo&nih boginja raBli7itih glava5 koje nose raBli7ito oruje5 a poti7u iB unutra%njosti tvog sopstvenog moBga5
do&i &e da sijaju nad tobom) 'e pla%8 se toga) PrijepoBnaj sve %to sija kao misleno obli7je sposobnosti tvog
sopstvenog intelekta) # ovo vitalno vano vreme5 opomeni se iBabranih nau7avanja gurua)
25 ti plemenita roda Cosvanu&eD sa istoka Tamno braon =ak%asa5 $oginja sa glavom .aka5 dri dorde i lobanjuA
i >rvenkasto-uta $rama5 $oginja sa glavom Zmije5 koja dri lotos u ru(iA i Zelenkasto-(rna "elika $oginja sa
Leopardovom glavom5 koja dri troBuba( u ru(iA i Plava $oginja Ljubopitljivosti sa glavom Majmuna5 koja dri
to7akA i >rvena $oginja !evi(a sa glavom Polarnog Medveda5 koja nosi kratko koplje u ru(iA i $ela $oginja
ndra5 sa glavom $elog Medveda5 koja nosi (rvenu om7u u ru(iJ C2veD5 %est .oginija stoka5 koje poti7u iB
unutra%njosti Cisto7ne 7etvrti tvog sopstvenogD moBga5 do&i &e da sijaju nad tobomA ne pla%i se toga)
25 ti plemenita roda5 sa iuga C&e osvanutiD Nuta $oginja 'aslade sa glavom Si%mi%a5 koja dri brija7 u ru(iA i
>rvena Mironosna $oginja sa glavom Makare5 koja dri urnu u ru(iA i >rvena Amrita $oginja sa glavom
@korpije5 koja dri Lotos u ru(iA i $ela $oginja Mese(a sa glavom Zmaja5 koja dri dorde u ru(iA i Tamno
Belena $oginja @tapa sa glavom Lisi(e5 koja Bamahuje batinom u ru(iA i Zu&kasto-(rna =ak%asi5 sa glavom
Tigra5 koja dri vr7 od lobanje ispunjen krv.uJ C2veD5 %est .oginija .uga5 koje poti7u iB unutra%njosti Cjune
7etvrti tvog sopstvenogD moBga5 do&i &e aa sijaju nad tobomA ne pla%i se toga)
85 ti plemenita rodaA sa Bapada C&e osvanutiD Zelenkasto-(rna $oginja koja jede5 sa glavom Strvinara5 koja dri
%tap u ru(iA i >rvena boginja 'aslade Sa glavom Konja5 koja dri ogroman trup le%aA i $ela mo&na $oginja sa
glavom 2rla5 koja dri batinu u ru(iA i Zuta =ak%asi5 sa glavom psa5 koja dri dorde u ru(i i brija7 i ree
CovimDA i >rvena $oginja
6K1
'aslade sa glavom Pupav(a5 koja dri luk i stre u ru(i kojom ni%aniA i Zelena $oginja %to 7uva $og8 stvo sa
glavom .elena) koja dri urnu u ru(iJ C2m %est .oginija Zapada5 koje poti7u iB unutra%njosti CA padne 7etvrti
tvog sopstvenogD moBga5 do&i &e sijaju nad tobomA ne pla%i se toga)
25 ti plemenita roda5 sa severa C&e osvanutiD Pla $oginja "atre5 sa glavom "uka5 ma%u&i Bastav( u ru(iA i
>rvena Nena-$oginja sa glavom KoBoroD koja dri Ba%iljen kola( u ru(iA i >rna $oginja Krn 7a5 sa glavom
Krma7e5 koja dri naBubljenu otr u ru(iA i >rvena $oginja +roma5 sa glavom "ral koja dri odoj7e u ru(iA i
Zelenkasto-(rna $ogu "elikog nosa5 sa glavom Slona5 koja u ru(i dri veD le% i pije krv iB lobanjeA i Plava
$oginja "ode5 glavom Zmije5 koja dri om7u od Bmije u ru(iJ Cov %est .oginija Severa5 koje poti7u iB
unutra%njosti C verne 7etvrtiD tvog sopstvenog moBga5 do&i &e sijaju nad tobomA ne pla%i se toga)
25 ti plemenita roda5 7etiri .oginija "ratni(a5 k poti7u iB unutra%njosti moBga5 do&i &e da sijaju t tobomJ sa
istoka5 >rna misti7na $oginja5 sa glav Kukavi(e5 koja dri 7eli7nu udi(u u ru(iA sa ju Nuta misti7na $oginja5 sa
glavom KoBe5 koja X om7u u ru(iA sa Bapada5 >rvena misti7na $oginja5 glavom Lava5 koja dri metalni lana( u
ru(iA i severa5 Zelenkasto-(rna misti7na $oginja5 sa glav ZmijeJ C2veD5 7etiri .oginija /uvara "ratni(a5 k poti7u
iB unutra%njosti moBga5 do&i &e da sijaju , tobom)
Po%to ovih dvadeset osam Mo&nih $oginja pol iB PraBnine !harma-KajeUB5 prijepoBnaj ih) lB Bra7e !harma-
Kajeta- iBviru +nevonosna $oanstvaA , poBnaj ih)
UM 2ne su proisti(aji iB PraBnine5 ili Prvobitnog5 nepomv neoblikovanog aspekta stanja !harma-Kaje5 koje
7ovjeka sap va kao mikrokosmos makrokosmosa)
8aK 2va su emana(ije aktivnog radijantnog aspekta stanja , ma-Kaje - jer .asno Svijetlo sija u prvobitnoj
PraBnini - a 7ov8 budu&i da je mikrokosmos makrokosmosa5 neodvojiv od nje
66
# ovo vreme5 kad pedeset osam $oanstava %to krv piju5 a koja poti7u iB tvog sopstvenog moBga5 dodu da sijaju
nad tobom5 ako ih spoBna% kao Bra7enja tvog sopstvenog intelekta5 stopi&e% se5 u stanju prisajedinjenja5 sa
telom 2nih %to krv piju5 tako i tada5 i dosti&i &e% $udastvo)
25 ti plemenita roda5 ne prijepoBnaju&i ih i bee&i od boanstava Bbog straha5 ponovo &e te patnje ophrvati)
Ako se ovo ne Bna5 budu&i da se Ba7inje strah od boanstava %to krv piju5 C7ovjek jeD Baprijepa%&en i uasnut i
udaljava seJ njegovi sopstveni misleni obli(i prijeobr&u se u iluBorna prividenja i 7ovjek odluta u Sangsaru)A
ako 7ovjek nije Baprijepa%&en i uasnut5 on ne&e odtutati u Sangsaru)
'adalje5 tela najobimnijih Mironosnih )i +nevonosnih $oanstava jednaka su Cpo prostranostiD sa grani(ama
nebesaA ona srednje veli7ine su kao planina MjeruKaKA najmanja su jednaka sa osamnaest tela kao %to je tvoje5
postavljenih jedno iBnad drugog) 'e budi uasnut timeA ne budi Bgranut) Ako se svi postoje&i Henomeni5 koji
sijaju kao boanski obli(i i Bra7enja5 prijepoBnaju kao isti(aji sopstvenog intelekta5 $udastvo &e se dosti&i u
samom tom trenutku prijepoBnavanja) Breka5 ;$udastvo &e se dosti&i u trenu<5 ona je koja ovde moe biti
primenjena) !re&i ovo na umu5 7ovjek &e dosti&i $udastvo stapanjem5 u prisajedinjenju5 sa Zra7enjima i
Kajama)
25 ti plemenita roda5 ma kakve strahovite i uasavaju&e vtBije moda vidi%5 prijepoBnaj ih kao tvoja sopstvena
mislena obi7ja)
25 ti plemenita roda5 ako ne prijepoBna% i bude% Bapla%en5 onda &e sva Mironosna $oanstva sijati u obliku
Maha-KaleKa48 i sva &e +nevonosna $oan
UK Planina Mjeru je (entralna misti7na planina budisti7ke kosmograHije) Spinalni stub5 (entralni podupira7
judske telesne strukture5 analogno je simboliBovan5 u Tantrama i radovima o .oki) planinom Mjeru 7ovjeka
kao mikrokosmosa)
UK 'a ovom se stupnju svi iluBorni obli(i Mironosnih $oansta8Ka m(%aju i pojavljuju kao ovo jedno boanstvo)
6*
stva sijati u obliku !harma-=ade5 +ospoda Smrti a kako tvoja sopstvena mislena obli7ja postaju lu je5 Cili5
MareD5 ti &e% odlutati u Sangsaru)
25 ti plemenita roda5 ako se svoja mislena obli8 ne prijepoBnaju5 ma kako 7ovjek bio upoBnat sa smom - i sa
Sutrama i sa Tantrama - iako praktik8 religiju tokom kalpeK8U5 on ipak ne postie $udastQ Ako 7ovjek
prijepoBna svoje mislene oblike5 put8 jedne vane umetnosti i putem jedne rije7i5 $udasl se dostie) )
Ako 7ovjek ne prijepoBna svoje mislene oblike 7 umre5 obli7ja !harma-=ade5 +ospoda Smrti5 sija nad njim u
/onjid $ardou) 'ajobimnije od telt !harma-=ade5 +ospoda Smrti5 jednako je nebe ma Cpo prostranostiDA
srednje5 planini MjeruA najn nje5 osamnaest puta kao tvoje teloA Coni &eD d( ispunjavaju&i svijetske sisteme)
!o&i &e sa gornj Bubima koji ugriBaju donju usnuA sa staklastim o7in sa kosom poveBanom na vrh glaveA
%irokih kuk( i uskog strukaA dra&e karmi7ke plo7i(e u ru(i a ispu%taju&i krike5 ;#dri[ Zakolji[<5 liBa&e Cljuds
moBak5 pi&e krv5 raBdiru&i glave od le%eva5 7upaj sr(aJ tako &e ConiD do&i5 ispunjavaju&i svijetove)
) 25 ti plemenita roda5 kada takvi misleni ob poniknu5 ne budi upla%en5 niti uasnutA kako je te koje sada ima%5
mentalno telo Ckarmi7kihD sklonoA 7ak i da bude prijeklano i raBneto Cna komadeD5 ono moe umreti) Zato %to je
tvoje telo5 u stvarnosti5 ( praBnine5 ne treba da se boji%) CTelaD +ospoda Srr takode su proisti(aji Bra7enja tvog
sopstvenog intel8 taA ona nisu iBgradena od materijeA praBnina ne mX naneti povredu praBnini) Bvan
proisti(aja tvojih s8 stvenih intelektualnih sposobnosti5 spolja5 Mirono
KRU 2nako kako se ovde opisuje5 i u !rugoj KnjiBi $a Thodola5 ovo iluBorno $oanstvo obi7no prijeuBima
mnoga obl sposobna da se stope u jedinstven oblik)
KRK Kalpa je ;veliki vek svijeta<) $ramin dan5 odne 35-0:):C8)::: godinaJ ovde se ho&e re&i5 ;neprijestano5
beskr dugo<)
UP ;Plo7e Bapisa< odnose se na Babele%ke o karmi u i8 prijeminulog)
i +nevonosni5 2ni %to krv piju5 2ni sa raBli7itim glavama5 dugine svijetlosti i uasavaju&i obli(i +ospoda
Smrti5 ne postoje u stvarnostiJ u to nema sumnje) Tako da5 Bnaju&i ovo5 sav strah i uas i%7eBavaju sami od
sebeA i5 stapaju&i se5 u stanju prisajedinjenja5 $udastvo se dostie)
Ako prijepoBna% na taj na7in5 ispoljavaju&i vjeru i naklonost u Ba%titni7ka boanstva i uBdaju&i se da su ona
do%la da te prihvate iBmedu Bamki $ardoa5 misli5 ;C.aD nalaBim Baklon Cu njimaD<A i opomeni se Plemenitog
Trojstva5 ispoljavaju&i prijema njima naklonost i vjeru) Ma koje da je tvoje Ba%titni7ko boanstvo5 priBovi ga
sadA CiD5 poBivaju&i ga po imenu5 moli ovakoJ
;CAvajD[5 evo me gde lutam u $ardouA dotr7i da me spase%A
#Bnesi me svojom milo%&u5 2 Plemeniti Za%titni7e[a
PoBivaju&i svog gurua po imenu5 moli ovakoJ ;CAvajD[5 evo me gde lutam u $ardouA spasi me[ 25 ne doBvoli
svojoj milosti da me napusti[<
maj vere u $oanstva %to krv piju5 takode5 i uputi im ovu molitvuJ
;Avaj[5 kada lutam u5 Sangsari5 Bbog mo&i ovladavaju&ih iluBija5
'a svijetlosnoj staBi odba(ivanja straha5 bojaBni iBgraavanja5
'eka CmeD niBovi $hagavana5 Mironosni i +nevonosni vodeA
'eka mi niBovi +nevonosnih $oginja $ogatih u prostoru budu 7uvari
nek me spasu od stra%nih Bamki $ardoa
postave u stanje Savr%eno Prosvijetljenih $uda) Kada lutam sam5 odvojen od dragih prijatelja5 Kada praBni
obli(i mojih sopstvenih misli ovde sja.e5
'eka $ude5 ispoljavaju&i snagu svoje milosti5 #Brokuju da se ne jave strah5 Bgraavanje i uas u $ardou)
*: *,
Kada pet blje%tavih Svijetlosti Mudrosti ovde sijA 'eka prijepoBnavanje dode beB groBote i beB Bal pa%&enjaA
Kada boanska tela Mironusnih i +nevono[ ovde sijaju5
'eka se dostigne sigurnost neustra%ivosti i ( $ardo prijepoBna)
Kada se5 Bbog mo&i Ble karme5 jadi iskuse5 'eka Ba%titni7ka boanstva uklone jadeA
Kada prirodni Bvuk Stvarnosti odjekuje CkaoD ljadu gromova5
'eka oni budu iBmenjeni u Bvuke @est SlogovA Kada neBa%ti&en5 budu&i da karmu ovde mo stediti5
.a prijeklinjem Milosrdnog Samilosnika8QR da Ba%titi5
Kada patim jade karmi7kih sklonosti ovde5 'eka blaenstvo .asnog Svijetla osvaneA
'eka se Pet ElemenatatQt ne uBdignu kao neprij ljiA )
UR To su %est slogova su%tinske mantre 7enraBieve Cvidi ,-:D5 odnosno Avalokite%varineJ a ovi suJ 2m-Ma-ni-
Pad Tum CiBgovor5 2m-Ma-ni-Paj-me-TungD) Kako je >enraBi pa hog5 ili na(ionalno Ba%titni7ko boanstvo na
Tibetu5 a ov njegova mantra Cvidi nap) ,0:D5 njeno ponavljanje5 i u ljudJ svijetu i u $ardo ravni5 opskrbljeno je
mo&ju da Baustavi ( radanja i time otvara ulaB u 'irvanuA odatle njena vanost u $ardo molitvi) Za ovu se
mantru kae da je su%tina sve s naprijetka i Bnanja i Bna&ajno je sredstvo oslobodenja)
Takode5 Ba om se kae da Batvara vrata punovnog rodenja t bogovima5 ma medu aurama Cili5 titanimaD) ni
medu judima medu pod-ljudskim bi&ima5 me medu prijetama Cili5 nesre&nim ( vimaD i hung medu
stanovni(ima Pakla) # skladu s ovim5 )vak( slogu pridaje boja one svijetlosne staBe koja se odnosi na jedr %est
stanja postojanjaJ om je bela svijetlosna staBa deva-loke C bogovaDJ ma je Betena svijetlosna staBa asura-toke
Csvijeta tit nije iuta svijetlosna staBa manaka-loke Csvijeta ljudiDA Waj je svijetlosna staBa tirjaka-loke Csvijeta
divlja7nihD5 me je (rvena sv8 na staBa prijeta-loke Csvijeta duhovaDA i hieng je dimom obojer (rna svijetlosna
staBa naraka-loke Csvijeta PaklaD)
UU To je >KenraBi)
UK To suJ Zemlja5 "aBduh5 "oda5 "atra i Eter)
*0
"e& nek posmatram sHere Pet =edova Prosvijetljenih)<
Tako5 u priljenoj veri i poniBnosti5 ponudi svoju molitvuA poslije 7ega &e svi strahovi i%7eBnuti i $udastvo u
Sambhoga-Kaji nesumnjivo &e biti BadobijenoJ vano je ovo) $udu&i nerastrojen5 ponovi je tad na taj na7in5 tri
ili C&akD sedam puta)
Ma kako obimna da je Bla karma i ma kako slaba hila prijeostala karma5 nije mogu&e da se oslobodenje ne
postigne Csamo ako 7ovjek prijepoBnaD) Ako5 i pored svega toga5 uprkos svemu u7injenom na ovim
CAtupnjevima $ardoaD5 do prijepoBnavanja ne dode5 onda - po%to postoji opasnost da 7ovjek i dalje luta5 u tre&i
$ardo5 naBvan Sidpa $ardo - su7eljavanje sa tim bi7e pokaBano u detaljima5 nie dole)
ZAKL.#/AK5 K2. P2KAZ#.E TEMEL.'# "AN'2ST $A=!2 'A#/A"A'.A
$ilo kakve religioBne slube da je neko vr%io - beB obBira5 mnogobrojne ili ograni7enog broja - tokom
trenutaka smrti pojavljuju se raBli7ite Bavode&e iluBijeA i stoga je ovaj Thodol neBamenljiv) Za one koji su
meditirali puno5 prava stina osvi&e 7im se telo i prineip svijesti raBdvoje) Prikupljanje iskustva dok se ivi
vano jeJ oni koji su tada prijepoBnali Cistinsku priroduD njihovog sopstvenog bi&a8QB i tako stekli ne%to
iskustva5 Badobijaju veliku snagu tokom $ardoa Trenutaka smrti5 kada .asno Svijetlo osvi&e)
2pet5 meditiranje nad $oanstvima Misti7ne StaBe Mantre5 Ci naD prijedstavnom Ci naD usavr%avaju&em
stupnju5 dok se ivelo5 bi&e od velikog uti(aja kada osvanu mironosne i gnevonosne viBije u 7onjid $ardou)
Po%to je vebanje u ovom $ardou od posebne 88anosti5 7ak i dok se ivi5 dri se toga5 7itaj ga5 usadi ga tt
pam&enje5 dri ga na umu ispravno5 7itaj ga
KQ 2vd( moie da stoji i ;intelekt<5 ili ;prin(ip svijestiX)
*-
redovno tri putaJ neka 8rije7i i njihovo Bna7enje budu vrlo jasniA treba da bude tako da se rije7i i njihova prava
Bna7enja ne Baborave5 7ak i ako bi stotina krvnika progonila 7ovjeka)
2vo se naBiva "eliko 2slobodenje putem 7uvenja5 jer 7ak i oni koji su po7inili pet beBmernih grehova8sA
sigurno &e biti oslobodeni ako ga 7uju Cu%imaD8Sa) Stoga ga 7itaj usred masovnih skupova) =asejavaj ga) Ako
ga 7uje% jednom5 7ak i ako ga ne raBume%5 upamti&e% ga u Posrednom stanju a da ne iBostavi% ni jednu rije75 jer
intelekt postaje devet puta bistriji CtamoD) Stoga ga treba obBnaniti u u%i svih ivih ljudiA treba da se 7ita nad
jastukom svih ljudi koji su oboleliA treba ga 7itati kod uBglavlja svih le%evaJ treba ga raBaslati rasejavanjem)
2ni koji se susretnu sa ovom doktrinom Baista su sre&ni(i) 2sim onih koji su sakupili mnoge Basluge i ra%7inili
mnoga Batamnjenja5 te%ko je nai&i na nju) li5 7ak i kad se naide na nju5 te%ko je to raBumeti) 2slobo6enje &e se
Badobiti jednostavno ako se ne&e neverovati ovome kada se 7uje) Zato5 ophodi se prijema ovoj CdoktriniD vrlo
blagonaklonoJ to je su%tina svih doktrina)
Su7eljavanje dok se isku%ava Stvarnost u Posrednom stanju5 naBvano ;#/enje koje 2slobada samo time %to se
saslu%a< i ;2no koje 2slobada samo time %to se pridoda<KS45 Bavr%eno je)
84K To suJ o(eubistvo5 materubistvo5 Bavadivanje dva religioBna C tela5 ubistvo sve(a5 prolivanje krvi iB tela
Tathagate C;onog koji je pro%ao< ovim putem5 odnosno $udeD)
8aa $ukvalno5 putem u%ne staBe)
8U 2vo se odnosi na Tahdol Cvidi nap) ,-3D5 koji se pridodaje ThGdolu pri 7itanju)

K'.+A
S!PA $A=!2
2"2 .E P2Z'AT2 KA2 +LA"' !E2 2'2+A @T2 SE 'AZ"A ;!#$2K2#"!'A S#@T'A
2SL2$AEA'.A /#"E'.EMX) - P2!SET'K5 .AS'2 S#/EL.A"A'.E # P2S=E!'2M STA'.#5
KA!A SE T=A+A ZA P2'2"'M =2EE'.EM
88 p@u%tina svih stvari jedna je i ista5 savr%eno mirna pokretna i ne pokaBuje Bnake ;nastajanja<A neB
A 8 je e5 medutim5 u svojoj slepo&i i obmani besloves8 KA Ba Prosvijetljenje i5 iB tog raBloga5 ne moe istinski
poBnati sve one uslove5 raBlike i djelanja koji
8 Vkuju Henomene "asione)<
agho%a5 ;$udenje vere< prijevodu !r SuBukijaD
okupljena $oanstva5 Ba Za%titnike5 Ba +urue5 iiBno se ova po7asni(a odajeJ
( 2slobodenje u Posrednom stanju 2ni Bajem
!' STT2"
+ore5 u "elikom $ardo Thodolu5 cardo5 naBvan /Gnjid5 bio je nau7avanA A sada $ardoa5 naBvanog Sidpa5
Slikovit prikaB Cili5 podsetnikD se iBlae)
!oslovno5 ;!jelajte tako da oslobodite u Posrednom sta
*3
Kada pet blje%tavih Svijetlosti Mudrosti ovde sij8 'eka prijepoBnavanje dode beB groBote a beB Ba pa%&enjaA
Kada boanska tela Mironosnih i +nevonos ovde sijaju5
'eka se dostigne sigurnost neustra%ivosti i ( $ardo prijepoBna)
Kada se5 Bbog mo&i Ble karme5 jadi iskuse5 'eka Ba%titni7ka boanstva uklone jadeA
Kada prirodni Bvuk Stvarnosti odjekuje CkaoD jadu gromova5
'eka oni budu iBmenjeni u Bvuke @est Slogov5 Kada neBa%ti&en5 budu&i da karmu ovde mo sljediti5
.a prijeklinjem Milosrdnog SamilosnikaKSR da Ba%titi5
Kada patim jade karmi7kih sklonosti ovde5 'eka blaenstvo .asnog Svijetla osvaneA
'eka se Pet Elemenatat4K ne uBdignu kao neprij .iA
8KU To su %est slogova su%tinske mantre /enraBieve Cvidi n8 ,-:D5 odnosno Avalokite%varineA a ovi suJ 2m-Ma-
ni-Pad-r Tum CiBgovor5 2m-Ma-ni-Paj-me-TungD) Kako je /enraBi patr8 bog5 ili na(ionalno Ba%titni7ko
boanstvo na Tibetu5 a ovo njegova mantra Cvidi nap) ,0:D5 njeno ponavljanje5 i u judsk svijetu i u $ardo
ravni5 opskrbljeno je mo&ju da Baustavi (iZ radanja i time otvara ulaB u 'irvanuA odatle njena vanost u o
$ardo molitvi) Za ovu se mantru kae da je su%tina sve sre naprijetka i Bnanja i Bna7ajno je sredstvo
oslobodenja)
THikode5 Ba om se kae da Batvara vrata ponovnog rodenja mi bogovima5 ma medu aurama Cili5 titanimaD5 ni
medu ljudima5 medu pod-ljudskim bi&ima5 me medu prijetama Cili5 nesre&nim Gu vimaD i hung medu
stanovni(ima Pakla) # skladu s ovim5 svakon slogu pridaje boja one svijetlosne staBe koja se odnosi na jedna
%est stanja postojanjaJ om je bela svijetlosna staBa deva-loke Csv bogovaDA ma je Belena svijetlosna staBa asura-
loke Csvijeta titat nije uta svijetlosna staBa manaka-loke Csvijeta judiDA paj je pl svijetlosna staBa tirjaka-loke
Csvijeta divlja7nihD5 me je (rvena svijet na staBa prijeta-loke Csvijeta duhovaDA i hung je dimom obojena (rna
svijetlosna staBa naraka-loke Csvijeta PaklaD)
m To je 8KenraBi)
8s8 To suJ Zemlja5 "aBduh5 "oda5 "atra i Eter)
"e& nek posmatram sHere Pet =edova Prosvijetljenih)<
Tako5 u priljenoj veri i poniBnosti5 ponudi svoju molitvuA poslije 7ega &e svi strahovi i%7eBnuti i $udastvo u
Sambhoga-Kaji nesumnjivo &e biti BadobijenoJ vano je ovo) $udu&i nerastrojen5 ponovi je tad na taj na7in5 tri
ili C7akD sedam puta)
Ma kako obimna da je Bla karma i ma kako slaba bila prijeostala karma5 nije mogu&e da se oslobodenje ne
postigne Csamo ako 7ovjek prijepoBnaD) Ako5 i pored svega toga5 uprkos svemu u7injenom na ovim
Cstupnjevima $ardoaD5 do prijepoBnavanja ne do(8e5 onda - po%to postoji opasnost da 7ovjek i dalje luta5 u tre&i
$ardo5 naBvan Sidpa $ardo - su7eljavanje sa tim bi&e pokaBano u detaljima5 nie dole)
ZAKL.#/AK5 K2. P2KAZ#.E TEMEL.'# "AN'2ST $A=!2 'A#/A"A'.A
$ilo kakve religioBne slube da je neko vr%io - beB obBira5 mnogobrojne ili ograni7enog broja - tokom
trenutaka smrti pojavljuju se raBli7ite Bavode&e iluBijeA i stoga je ovaj Thodol neBamenljiv) Za one koji su
meditirali puno5 prava stina osvi&e 7im se telo i prin(ip svijesti raBdvoje) Prikupljanje iskustva dok se ivi
vano jeJ oni koji su tada prijepoBnali Cistinsku priroduD njihovog sopstvenog bi&aKsB i tako stekli ne%to
iskustva5 Badobijaju veliku snagu tokom $ardoa Trenutaka smrti5 kada .asno Svijetlo osvi&e)
2pet5 meditiranje nad $oanstvima Misti7ne StaBe Mantre5 Ci naD prijedstavnom Ci naD usavr%avaju&em
stupnju5 dok se ivelo5 bi&e od velikog uti(aja kada osvanu mironosne i gnevonosne viBije u /onjid $ardou)
Po%to je vebanje u ovom $ardou od posebne vanosti5 7ak i dok se ivi5 dri se toga5 7itaj ga5 usadi ga u
pam&enje5 dri ga na umu ispravno5 7itaj ga
8K- 2vde moe da stoji i ;intelekt<5 ili ;prin(ip svijesti<
*- *0
redovno tri putaJ neka rije7i i njihovo Bna7enje bP vrlo jasniA treba da bude tako da se rije7i i njiho prava
Bna7enja ne Baborave5 7ak i ako bi stoti8 krvnika progonila 7ovjeka)
2vo se naBiva "eliko 2slobodenje putem 7uvenj jer 7ak i oni koji su po7inili pet beBmernih grehova sigurno &e
biti oslobodeni ako ga 7uju Cu%imaDt Stoga ga 7itaj usred masovnih skupova) =asejavaj d Ako ga 7uje% jednom5
7ak i ako ga ne raBumi upamti&e% ga u Posrednom stanju a da ne iBostavi% jednu rije75 jer intelekt postaje devet
puta bistJ CtamoD) Stoga ga treba obBnaniti u u%i svih ivih lju8 treba da se 7ita nad jastukom svih ljudi koji
oboleliA treba ga 7itati kod uBglavlja svih le%evaJ tre ga raBaslati rasejavanjem)
2ni koji se susretnu sa ovom doktrinom Baista sre&ni(i) 2sim onih koji su sakupili mnoge Baslu i ra%7inili
mnoga Batamnjenja5 te%ko je nai&i na n li5 7ak i kad se naide na nju5 te%ko je to raBume 2slobodenje &e se
Badobiti jednostavno ako se nE neverovati ovome kada se 7uje) Zato5 ophodi prijema ovoj CdoktriniD vrlo
blagonaklonoJ to je sui na svih doktrina)
Su7eljavanje dok se isku%ava Stvarnost u Posr8 nom stanju5 naBvano ;#/enje koje 2slobada sa time %to se
saslu%a< i ;2no koje 2slobada samo ti %to se pridoda<t445 Bavr%eno je)
is- To suJ o(eubistvo5 materubistvo5 Bavadivanje dva reli tela5 ubistvo sve(a5 prolivanje krvi iB tela Tathagate
C;onog pro%ao< ovim putem5 odnosno $udeD)
8sK $ukvalno5 putem u%ne staBe)
8ss 2vo se odnosi na Tahdol Cvidi nap) ,-3D5 koji se pri ThGdolu pri 7itanju)
*3
K'.+A
S!PA $A=!2
2"2 .E P2Z'AT2 KA2 +LA"' !E2 2'2+A @T2 SE 'AZ"A ;!#$2K2#"!'A S#@T'A
2SL2$AEA'.A 8#"E'.EM< - P2!SET'K5 .AS'2 S#>QEL.A"A'.E # P2S=E!'2M STA'.#5
KA!A SE T=A+A ZA P2'2"'M =2EE'.EM
;Su%tina svih stvari jedna je i ista5 savr%eno mirna i nepokretna5 i ne pokaBuje Bnake ;nastajanja<A neBnanje je5
medutim5 u svojoj slepo&i i obmani beslovesno Ba Prosvijetljenje i5 iB tog raBloga5 ne moe istinski prijepoBnati
sve one uslove5 raBlike i djelanja koji odlikuju Henomene "asione)<
A%vagho%a5 ;$udenje vere< Cpo prijevodu !r SuBukijaD
P2/AS'>E
Za okupljena $oanstva5 Ba Za%titnike5 Ba +urue5 PoniBno se ova po7asni(a odajeJ
'ek 2slobodenje u Posrednom stanju 2ni Bajem7e8s8)
#"2!' STT2"
8QU !oslovno5 ;!jelajte tako da oslobodite u Posrednom sta8iu)<
+ore5 u "elikom $ardo Thodolu5 $ardo5 naBvan /onjid5 bio je nau7avanA A sada $ardoa5 naBvanog Sidpa5
Slikovit prikaB Cili5 podsetnikD se iBlae)
*4
!E2
P2SM=T'S".ET
C#vodna uputstva 2brednikuDJ ako su5 ran dok su bili u >onjid $ardou5 mnogi upe7atljivi p setni(i bili
prueni - iBostavljaju&i po strani one J su bili vrlo blisko upoBnati sa stvarn(4m stinom i koji su imali dobru
karmu - Ba sve koji imaju karmu i nisu prisni s tim i Ba one sa Blom karir koji5 pod uti(ajem ove5 bivaju
pogodeni strat i uasom5 prijepoBnavanje je te%ko) 2ni idu sve 7etrnaestog danaA i da bi im se ponovo upe7atl
prijedo7ilo5 ovo %to sljedi treba im pro7itati)
$A=!2 TEL2J '.E+2"2 =2EE'.E '.E+2"E 'A!'2=MAL'E SP2S2$'2ST
Po%to je odata po%ta Trojstvu5 a molitve koje pr vaju pomo& $uda i $odisatvi bile odre(itovane5 8 da5 poBivaju&i
prijeminulog po imenu5 tri ili sed puta5 govori ovakoJ
25 ti plemenita roda5 slu%aj dobro i dri u sr(u d8 rodenje u svijetu Pakla5 u deva-svijetu5 i u ovom $a8 telu5
one vrste koja se naBiva nadnormalnim ro njemt4K)
Zaista5 kada si iskusio Bra7enja Mironosnih i + vonosnih5 u /Gnjid $ardou5 budu&i nesposoban prijepoBna%5
malaksavao si Bbog straha5 oko tri i dana Cpo%to si prijeminuoDA a5 (mda5 kada si se pov
84K Kako &e tekst kasnije objasniti) pro(es rodenja u stanju sasvim je raBli7it od onog nama poBnatog)
tio iB obeBnanjenosti5 tvoj SaBnavala( mora da se iBdigao u svom iskonskom stanju i Bra7no telo5 koje je bilo
sli7no prijethodnom5 mora da je iBroniloUU - kako Tantra kaeJ
;Koji ima telo CnaiBgledD od mesa5 Csli7noD onom prijethodnom i onom koje &e se tek proiBvesti5 2plemenjeno
svim osetnim sposobnostima i mo&ima n8putanog djelanja5
Koje poseduje karmi7ke 7udotvorne mo&i5 "idljivo Ba 7iste nebeske o7i C$ardo bi&aD koja su sli7ne prirode)<
Takvo je5 tada5 nau7avanje)
To CBra7no teloD - o kojem se govori kao Cda sli7iD ;prijethodnom i onom koje &e se tek proiBvesti< C%to Bna7i da
&e 7ovjek imati telo ba% kao i ono od mesa i krvi5 prijethodno5 ljudsko telo sa sklonostimaD - takode &e biti
oplemenjeno iBvesnim Bna(ima i lepotama savr%enstva5 onakvim kakva bi&a visoke sudbe imaju 8K8)
2vo telo5 CrodenoD iB elje5 halu(ina(ija je mislenog oblika u Posrednom stanju5 i ono se5 Bato5 naBiva telo elje)
# to vreme - ako treba da se rodi% kao deva - viBije deva-svijeta pojavi&e ti seA sli7no - gde god treba da se rodi%
- kao asura5 ili judsko bi&e5 ili divljak8885 ili prijeta5 ili bi&e u Paklu - viBija tog mesta &e ti se tad pojaviti)
88U 2vo iBranjanje) ili rodenje $ardo tela5 oko tri i po dana poslije smrti5 to jest5 poste isteka tri i po dana C%to
se moe uporediti sa prijenatalnim periodom5 normalno provedenim u snu5 ili nesvijesnom stanjuD5 dogada se
odjednom) ;Kao kad pastrmka isko7i iB vode< -Rvu sli7nost koriste tibetanski gurui da ovo opi%uA to je aktualni
Pro(es radanja u Posrednom stanju5 %to odgovara radanju u na%em svijetu)
8AU 2dnosno5 bi&a koja su5 Bbog sakupljene dobre karme5 ili RPratnjavanjem joge5 prijedodredeni Ba bolju
sudbinu)
To &e re&i5 eBoteri7ki5 judska bi&a divlja(ima sli7na)
*9
Shodno tome5 rije7 ;prijethodno< Cpod navodin podraBumjeva da si ti5 prije nego %to su tri i po da istekla5
mislio da ima% tstovrsno telo kao i ono pi hodno5 od krvi i mesa5 koje si posedovao u prijeth8 noj egBisten(iji
Bbog naviknutih sklonostit8KA a ;proiBvedeno< koristi se Bbog toga %to &e ti se5 kas je5 viBije tvog budu&eg mesta
rodenja pojaviti) Sto iBraB u (elini5 ;prijethodno i ono koje &e se tek prX vesti<5 odnosi se na ovo Cto jest5 na
telo od mesa5 odba7eno5 i telo od mesa koje &e se prijeuBeti ponovnom rodenjuD)
# to vreme5 ne prati viBije koje ti se pojavljuju) budi privu7enA ne budi slabA ako im5 Bbog slabo bude%
naklonjen mora&e% da luta% posred Sest LA8 i da propati% bol)
Sve do onog dana nisi bio u stanju da prijepoB /onjid $ardo i morao si da odluta% ovako dale Sada5 ako se
ho&e% 7vrsto drati prave stine5 m( doBvoliti svom umu da po7iva5 nerastrojen5 u nii 8la-se-radi5 ni%ta8la-se-
dri uslovima nepomr8 nog5 iskonskog5 blje%tavog5 praBnog stanja tvog u lekta5 sa kojim te je tvoj guru
upoBnao) CPom8 togaD posti&i &e% 2slobodenje a da ne mora% da udei vrata materi(e) Ali5 ako nisi u stanju da
spoBna% s samog5 onda5 bilo ko da je tvoje Ba%titni7ko bo8 stvo i tvoj guru5 meditiraj nad njima5 u stanju sna
naklonosti i poniBnog poverenja5 kao da natkrilj krunu tvoje glaveK90) 2vo je od velike vanosti) budi rastrojen)
C#putstva 2brednikuDJ Tako8 govori i5 ako prijel
888 To Bna7i5 naviknuta Cili5 karmi7kaD osobita jubav pt sangsari7koj egBisten(iji5 koja se javlja iB edi Ba
ivotom5 iB el rodenjem5 jedini je uBrok %to neko poseduje telo5 ljudsko ili koje drugo) A >ilj5 koji posve&enik
mora dosti&i5 jeste ;'epos 'erodeno5 'esa7injeno5 'eoblikovano< - 'irvana)
88B Kruna5 ili teme glaveA ili5 ;direktno iBnad<) Zna7en5 okultnoJ $ramani7ki otvor5 kroB koji prin(ip svijesti
norm napu%ta judsko telo5 bilo privremeno5 kao u jogi7kom trans Banavek5 pri smrti 7ovjeka5 nalaBi se na
temenuA a ako se viBu prijedstavljanje usmjeri na taj otvor5 vrlo odredena psihi7ka ili du na korist proisti7e Ba
onog ko poseduje takvu viBuelnu prijedsl
navanje usljedi odatle5 2slobodenje &e biti postignuto5 beB potrebe da se luta po @est Loka) Ako5 medutim5 Bbog
uti(aja lo%e karme5 prijepoBnavanje bude oteano5 onda kai ovakoJ
25 ti plemenita roda5 ponovo slu%aj) ;2plemenjeno svim osetnim sposobnostima i mo&ima nesputanog
djelanja< podraBumjeva Cda5 iakoD si ti moda bio slep kod o7iju5 dok si iveo5 ili gluv5 ili sakat5 ipak &e na ovoj
Posmrtnoj ravni tvoje o7i videti oblike5 a tvoje u%i 7u&e Bvuke5 i svi drugi tvoji 7ulni organi bi&e neokrnjeni i
vrlo proni(ljivi i potpuni) Zato je o $ardo telu govoreno kao : onom koje je ;oplemenjeno svim osetnim
sposobnostima<) Takve Cokolnosti postojanja5 u kojima ti sad jesiD5 jedan su nagove%taj da si prijeminuo i da
luta% u $ardou) !jelaj tako da to spoBna%) 2pomeni se nau7avanjaA opomeni se nau7avanja)
25 ti plemenita roda5 ;nesputano djelanje< podraBumjeva da tvoje sada%nje telo5 budu&i da je telo elja - po%to
je tvoj intelekt odvojen od svog sedi%ta89- - nije telo od Bgusnute materije5 tako da ti sad ima% mo& da prode%
kroB bilo koju masivnu stenu5 brdo5 kamen5 Bemlju5 ku&e5 i 7ak5 kroB samu planinu Mjeru5 a da ne bude%
sprije7en<K) BuBev $ud-+aju i maj7inu materi(u,945 7ak i kroB kralja svih planina5 kroB samu planinu Mjeru
ti moe% pro&i5 bilo naprijed ili naBad5 neprijeprije7en) To je5 takode5 Bnak da luta% u Sidpa
K8K ;Sedi%te< je judsko telo koje je 7ovjek odba(io i ostavio iBa sebe)
KUK 2va mo&5 nadnormalna u ljudskom svijetu5 obi7na je u 7etvorodimenBionalnom posmrtnom ) stanju) #
judskom svijetu takve mo&i5 urodene kod svakog5 mogu biti raBvijane i uvebavane ume%no%&u joge)
KRQ 2sim ako je prijethodno bio opskrbljen vrlo visokim stepenom duhovnog prosvijetljenja5 prijeminuli ne
moe svijesno da ode na Rva dva mesta po voljiA jer iB $ud-+aje Ckao velikog psihi7kog (emraD i iB maj7ine
materi(e Cbudu&i da je to prijedodredena staBa Ponovnog rodenjaD Bra7e takva psihi7ki Baslepljuju&a Bra7enja
da &e obi7ni intelekt biti prijeplavljen strahom5 na isti onaj na7in kako se to de%ava kad u $ardou osvi&u
raBli7ita Bra7enja5 i Bato &e ta mesta iBbegavati)
**
*6
$ardou) Priseti se nau7avanja tvog gurua i moli Samilosnom +ospodu)
25 ti plemenita roda5 ti si Bapravo obdaren mo8 7udotvornog djelanjaK8 koja nije5 medutim5 plod b kakvog
samadhijaK8K) ve& je to mo& koja ti dol5 prirodnoA i Bato je ona od prirode karmi7ke mo&i Ti si u stanju da u
trenu prijede% sva 7etiri kontinet oko planine MjeruKbV) lli5 moe% trenutno do&i mesto na kojem eli% da bude%A
ima% mo& da se tar nade%5 Ba ono vreme koje je 7ovjeku potrebno da sagne ili isprui ruku) 2ve raBli7ite mo&i
varke i p mene oblika ne prieljkuj5 ne prieljkujUR)
'e postoji ni jedna Cod tih mo&iD koju moe% , poeleti5 a da je ne moe% ispoljiti) Mogu&nost da il nesmetano
upranjava% postoji u tebi sada) Znaj t i moli se svom guruu)
25 ti plemenita roda5 ;vidljiv Ba 7iste nebeske sli7ne prirode<5 podraBumjeva da &e ona Cbi&aD5 k su sli7ne
prirode5 budu&i da su sli7nog sklopa C nivoa BnanjaD5 u Posrednom stanju videti medus8 noUK) 'a primjer5 ona
bi&a 7ija je sudba da se rt medu devama5 vide&e jedni druge5 Ci tako daljeD)
K8U ;Mo& da se iBmeni svoj oblik5 veli7ina i broj<5 tako %l 7ovjek pojavljuje ili nestaje po volji5 kao jedan ili
mno%tvo5 mr veliki) Ako su te mo&i raBvijane u judskoj ravni5 kroB vebu j takve 7udotvorne mo&i postaju
stalni posed i mogu se kot u telu5 ili iBvan njega5 kao u $ardo ravni)
88K "idi nap) 4, i ,:-)
K8U Tekst podraBumjeva da je prijeminuli u posedu 7udotv( mo&i5 kao reBultat bivanja - Bbog djelovanja karme -
u Posred stanju5 gde je takva mo& prirodna5 a ne Bahvaljuju&i neka svojim Baslugama Badobijenim
upranjavanjem joge5 jo% dok j8 u judskom telu)
KRR 2ko planine Mjeru rasprostire se sedam kon(entri7nih gova okeana koji su raBdvojeni sa sedam
interveni%u&ih kot tri7nih krugova Blatnih planina) A iBvan ovih sedam krugova n se pojas kontinenata) spod
planine Mjeru nalaBe se raBli7iti p ni svijetovi5 8 iBnad su nebesa bogova koja podupire ova pCani
UR 'ajuBnaprijedovanije lame podu7avaju u7enike da ne psihi7kim mo&ima ove prirode5 radi sebe samihA jer5
sve u7enik nije moraHno podoban da ih mudro koristi5 one prijeds+ ju oBbiljnu prijeprijeku Ba njegovo vi%e
duhovno raBvi&eJ sve doll
priklanjaj se slepo Conima koje vidi%D5 ve& meditiraj nad Samilosnim)
;"idljiv Ba 7iste nebeske o7i sli7ne prirode<5 CtakodeD5 podraBumjeva da su deve5 budu&i da se radaju CsamoD
Bahvaljuju&i Baslugama5 vidljive 7istim nebeskim o7ima onih koji upranjavaju dhjanuKK0) 2vi ih ne&e videti u
svako dobaJ kad se mentalno usredsrede Cna njihD vide CihD5 kad to ne u7ine5 ne vide CihD) Ponekad5 7ak i kad
upranjavaju dhjanu5 podloni su rastrojstvu Ci tada ih ne videDU-)
$T'A S"2.ST"A E+ZSTE'>.E # P2S=E!'2M STA'.#
25 ti plemenita roda5 posednik tela takve vrste vide&e mesta Cblisko poBnata u Bemaljskoj ravniD i rodake
CtamoD5 kao %to se neko vidi u snu)
Ti vidi% svoje rodake i poBnanike i govori% im5 ali ne dobija% odgovor) 2nda5 videv%i da oni i tvoja porodi(a
pla7u5 misli%5 ;.a sam mrtav[ @ta &u sad da radimQI<5 i ose&a% veliki jad5 ba% kao riba iBba7ena CiB priroda5 ili
priroda strasti 7ovjekova nije potpuno savladana5 on nije sasvim beBbedan pri njihovom kori%&enju)
KKK Pored normalnih judskih o7iju sa njihovom ograni7enom viBijom5 lame kaiu da postoji jo% pet vrsti o7ijuJ )
o7i instinkta Cili5 o7i od mesaD5 kao kod pti(a i divljih ivotinja5 a ove imaju %iri opseg viBije od ljudskihA 0)
nebeske o7i5 kao o7i deva5 koje mogu da vide i judski i svoj svijet5 i pro%la i budu&a rodenja tokom mnogih
NivotaA -) o7i istine5 kao o7i $odisatvi i Arhanta Ctermin iB .unog $udiBma5 koji oBna7ava 7ovjeka kaji se5
po%to dostigne Prosvijetljenje5 ne vra&a medu jude da im8pornogne5 kao $odisatvaD5 koje mogu da sagledaju
stotine svijetskih perioda Cili5 kalpiD5 unaBad K u budu&nostiA 3) boanske o7i najnaprijednijih $odisatvi5 koje su
sPosobne da sagledaju milione svijetskih perioda onoga %to je bilo K onoga %to &e bitiA i 4) o7i mudrosti $uda5
koje su sposobne da vide kroB ve7nost)
UM "idi nap) 4, i *3)
8KK 2bi7no5 tek kada se pro7i%&ena viBija5 indukovana dhjanom K8i ona koja postoji prirodno u iBvesnih naro7ito
obdarenih vidovnjaka5 upravi na deva-svijet5 samo se onda vide deveA ponekad5 medutim) deve se pojavljuju
neo7ekivano)
,::
vodeD na (rvenim5 vrelim ugar(ima) Takvu &e% be sad iskusiti) Ali5 ose&anje jada ne&e ti ni%ta koris sada) Ako
ima% svog boanskog guruaUK5 moli mu Moli se Ba%titni7kom $oanstvu5 Saose&ajnom) / i ako oseti%
privrenost prijema tvojim roda(ima i p nani(ima5 to ti ne&e doneti nikakvog dobra) Zato5 budi privren) Moli
se Saose&ajnom +ospoduA ne&e% imati nimalo tuge5 ni uasa5 niti Baprijepa%&er
25 ti plemenita roda5 kada bude% bio Banoi Ctamo i ovamoD5 stalnim vetrom karme u pokre tvoj intelekt5
nemaju&i ni jedan prijedmet na kojen se odmorio5 bi&e kao vetrom Bakovitlano per(e5 k ja%e na konju vetraU4)
'eprijestano i nevoljno luta unaokolo) Svima onima koji &e plakati Cre&i &t ;Evo meA ne pla7ite)< Ali5 kako te
oni ne&e 7 pomisli&e%5 ;.a sam mrtav[< ponovo5 u to vret oseti&e% se vrlo bedno) 'e budi jadan na taj na7i
Svuda &e biti sivog5 sumraku sli7nog svijetla5 i kom dana i tokom no&i5 i u svako vremetK8) # tak vrsti
Posrednog stanja bi&e% tokom jedne5 ili dve5 7etiri5 pet5 %est5 ili sedam nedelja5 sve do 7etrdt i devetog danaUK)
"e& je rije7eno da se5 obi7no5 J
8K\ 2vo se odnosi na nadljudskog gurua iB !ivjogha =eda a najvi%i od tri reda gurua5 potpuno nadljudske
prirodeA samo Bna7i5 ;nebeska Cili5 boanskaD linija<) !rugi red je onih vi raBvijenih ljudskih bi&a5 koja
poseduju sidhi7ke mo&i i Bato se red naBiva SidhogaA tre&i je red obi7nih religioBnih u7itelja i [ se naBiva
Manavogha5 %to Bna7i ;judska linija<)
8KS Kao nemiini vetar5 karma je ve7ito u pokretu5 a intelel beB potpore judskog tela5 njena igra7ka)
8KU .ogiji ovo obja%njavaju govore&i da u $ardo telu5 ka umom rodeno telo elja5 budu&i da nervni sistem tela iB
Bema ravni nedostaje5 svijetlost sun(a i mese(a i BveBda nije vidlji8 prijeminulog) Samo je prirodno svijetlo
prirode Ckoje su sredn kovni misti(i i alhemi7ari naBivali ;astralno svijetlo<D vidljivo i smrtno, ravni)
8U >etrdeset devet dana ima svoje eBoteri7ko Bna7enje u E ThodoluJ strukturalno5 on je Basnovan na
simboli7kom , /etrdeset devet5 %to je kvadrat svijetog broja Sedam) Prijema ( nim nau7avanjima Sevjernog
$udiBma5 postoji sedam svijeto8 sedam stepeni Maje magi7ni5 iluBorni prikaB5 obmanjuju&i i , koji je u
direktnom odnosu sa Henomenima prirode unutar Sa re Ckoja se odnosi na sam Henomenalni univerBum kao
takavD
,:0
Sidpa $ardoa isku%avaju tokom CokoD dvadeset dva danaA ali5 Bbog odreduju&eg uti(aja karme5 utvrden period
nije siguran)
25 ti plemenita roda5 otprilike u ovo vreme plahoviti vetar karme5 uasan i te%ko podno%ljiv5 Banosi&e te
CnadaljeD5 od poBadi5 u groBovitim naletima) 'e pla%i se toga) To je tvoja sopstvena iluBija) +usti Bgraavaju&i
mrak pojavljiva&e se prijed tobom neprijestano5 iB sred kojeg &e se 7uti takvi povi(i koji iBaBivaju uas5 kao
;#dari[ Zakolji[<5 i slt7ne prijetnjeU8) 'e pla%i se toga)
# drugim slu7ajevima5 kod osoba sa mnogo Ble karme5 karmi7ki proiBvedeni rak%ase Cili5 demoniD5 koji jedu
meso i nose raBli7ito oruje5 uBvikiva&e5 ;#dari[ Zakolji[<5 i sli7no5 prave&i Bastra%uju&u larmu) 2ni &e se
nadneti nad njega5 kao da se medusobno takmi7e koji &e Cod njihD uhvatiti 7ovjeka) 2svanu&e prividne iluBije5
takode5 kao da ga progone raBli7ite uasne Bveri) Sneg5 ki%a5 mrak5 o%tri naleti CvetraD i halu(inaeije gonjenja
od strane mnogih ljudi5 pojavi&e se takodeA CiD Bvu(i kao da se planine survavaju5
su tako sloeni da grade sedam lopti planetarnog lan(a) 'a svakoj lopti postoji sedam krugova evolu(ije koji
sa7injavaju 7etrdeset dev
et s ed
C am puta po sedamD postaja aktivne egBisten(ije)
Sli7no5 7etrdeset devet dana cardoa mogu5 takode5 biti simboli7ni u odnosu na ?etrdeset devet Misterija Sedam
Samoglasnika) # Tindu mitologiji5 iB koje veliki deo simboliBma $ardoa poti7e5 Rvi su samoglasni(i bili
Misterija Sedam vatri i njihovih 7etrdeset devet podvrsnih vatri5 ili aspekata) # Termeti7kim Zapisima5 Sedam
Bmija "e7nosti sevjerno-budisti7kih Misterija prijedstavljaju sedam Bona posmrtnog5 ili $ardo iskustvaA od njih
svaka simboliBule erup(iju5 u Posrednom stanju5 posebnog sedmostrukog elementa sloenog prin(ipa svijesti5
time obeleavaju&i prin(ip svijesti sa 7etTdeset devet aspekata5 ili vatri5 ili polja maniHesta(ije)
$roj sedam od davnina je svijeti broj kod arijevske i drugih rasa) # prirodi5 takode5 broj sedam upravlja
periodikom i Henomenima 8Pota5 kao na primjer5 u seriji hemijskih elemenata5 u HiBi(i Bvuka $aR.de) i time je
na broju &etrdeset devet5 ili sedam puta sedam5 o Thodol nau7no Basnovan)
Ue 2naj koji boravi u $ardou5 Bbog karmi7kih eHekata sebi7nosti dRk je bio u judskom svijetu5 opsednut je
verovanjem da su sva druga $ardo bi&a u neprijateljstvu s njimA Bato on doivljava ove stra%8e halu(ina(ije5
kao u no&noj mori)
,:-
i mora hu7no prijeplavljuju5 i oni koje prodiru&a va, stvara5 i kao da se vetrovi uskovitlavajutKv)
Kada se ovi Bvu(i pojave 7ovjek &e5 budu&i njit prijepla%en5 beati na sve strane isprijed njih5 ne mar8 gde bei)
Ali &e put biti prijeprije7en sa tri stra% beBdana - belim5 (rnim i (rventm) 2ni &e biti ua8 vaju&i i duboki5 a
7ovjek &e ose&ati kao da samo A u njih nije propao) 25 ti plemenita roda5 to nisu BaKt beBdaniA to su Ljutnja5
Pouda i +lupostK8K)
Znaj5 u to vreme5 da je to Sidpa $ardo Cu korr tiD) PriBivaju&i po imenu Samilosnog moli priljel ovakoJ ;25
Samilosni +ospode5 i ti koji si moj +u i Plemenito Trojstvo5 dopustite da ja tako i takoA imenu ne padnem u
nesre&ne svijetove)< !jelaj tako ovo ne Baboravi%)
!rugi5 koji su sakupili Basluge i sebe iskreno 8 svijetili religiji5 iskusi&e raBnolike uitke i sre&u i godnost u
punoj mjeri) Ali5 ona klasa mentalnih bi koji nisu niti sakupili Basluge5 niti stvorili lo%u karr ne&e iskusiti ni
uitak ni bol5 ve& iBvesnu vrstu b bojne tuposti ravnodu%nosti) 25 ti plemenita ro %ta god da dode na taj na7in -
ma kakve divotne ui moe% iskusiti - ne prikloni im seA ne budi sh Baljubljen Cu njihDJ misli5 ;'eka u slavu
+urua i Ts
U* ;@est !oktrina<5 rasprava o prakti7noj primeni raBl joga5 prua 7itao(u sljede&i odeljak5 koji podvla7i ovoJ
;Ako 7ovjek ne nade StaBu tokom !rugog $ardoa Cto tokom /onjid $ardoaD5 onda Cse 7ujuD 7etiri Bvuka5
naBvana ; %to uas iBaBivaju<J od vitalne snage elementa Bemlje5 Bvuk k8 se planine survavajuA od vitalne
snage elementa vode5 kae Colujom no%enihD talasaA od vitalne snage elementa vatre5 dungle u poaruA od
vitalne snage elementa vaBduha5 Bvul hiljadu gromova kad odjekuje jednovremeno)<
2vde su opisani psihi7ki reBultati deBintegriraju&eg pr smrti5 kako oni aHektiraju 7etiri elementa koji
komponuju ag ljudskog telaA element eter se ne peminje5 jer jo% samo u elementu - odnosno5 u eteri7kom5
$ardo telu - prin(ip nastavlja da opstojava)
8sU Liti(e beBdana karmi7ke su iluBije koje simboliBuju t strastiA padanje niB liti(e beBdana simboliBuje ulaB u
materi( prijethodi ponovnom rodenju) "idi nap) H:1)
,83
stva budu Covi Baslugama Badobijeni ui(iD)< 2dba(i svu Baslepljenost i prieljkivanje)
/ak i ako ne iskusi% uitak ili bol5 ve& samo ravnodu%nost5 odravaj svoj intelekt u nerastrojenom stanju
Cmedita(ije nadD "elikim Simbolom5 a da pri tom ne misli% o tome da meditira%tsK) 2vo je od ogromne vanosti)
25 ti plemenita roda5 u to vreme5 kod mostobrana5 u hramovima5 kod osmovrsnih stupaK8K5 odmori&e% se na
kratko5 ali ne&e% mo&i tamo da ostane% due vremena5 jer je tvoj intelekt odvojen od tvog tela iB CBemaljske
ravniDKs-) Zbog ove nemogu&nosti da dangubi% u dokoli(i 7esto &e% se osetiti smetenim i raBdraenim i
uspani7enim) Povremeno5 tvoj &e SaBnavala( biti neraBgovetanA ponekad5 neuhvatljiv i nesuvisao) #tom &e ti se
ova pomisao javiti5 ;Avaj[ .a sam mrtav[ @ta &u da radimI<5 a Bbog takve misli5 SaBnavala( &e se rastuiti5 a
sr(e postati studeno i ti &e% iskusiti beskrajni jad tugeKh3) Po%to se ne moe% odmarati ni na jednom mjestu5 a
ose&a% se ponukanim da krene% dalje5 ne misli o raBnovrsnim stvarima5 ve&
8)8K U'e-medita(ija f ne-rastrojstvo<J odnosi se na stanje mental ne kon(entra(ije u koje nikakva misao o
samoj medita(iji ne sme da prodre) To je stanje Samadhija) Ako 7ovjek pomisli kako meditira5 sama ta misao
inhibira medita(ijuA stoga se prijeminuli upoBorava na to)
KUM 2vo se odnosi na osam raBloga iB kojih se stupa Cili5 pagodaD gradi) 'eke se podiu kao spomeni(iA druge
da bi se obeleilo mesto gde je neki stara( ili mudra( umro5 iti je tu ukopana njegova urna sa pepelom) 'a
>ejlonu CSri LankaD5 na primjer5 mnoge od Pagoda podignute su isklju7ivo radi uhramljivanja svijetih knjigaA
mnoge druge5 na severo-Bapadu ndije5 sadre ko%tane relikvije5 a neke5 7ak5 autenti7ne $udine kosti)
KUK Kada lutaju po Bemlji5 mrtvi bivaju privu7eni Ckarmi7kim sklonostimaD ka poBnatim mestima5 ali kako
imaju mentalno5 ili telo elja5 ne mogu ostati ni na jednom mjestu due vremena) 'jih RRse5 tamo i ovamo5
vetrovi karmi7kih elja)
KUK Treba Bapamtiti da su ovi uasavaju&i Henomeni i nesre&e u PRtpunosti karmi7ke prirode) !a je prijeminuli
bio duhovno raBvijen5 njegova $ardo egBisten(ija bila bi puna mira i sre&na od samog po7etka i ne bi odlutao
ovako daleko) $ardo ThGdol se Prijeteno bavi normalnim pojedin(ima5 ne onima koji su duhovno 8Kisoko
raBvijeni5 a koje smrt postavlja rasputane u Stvarnost)
,:4
dopusti intelektu da po7iva u svom sopstvenom Cn menjenomD stanju)
@to se hrane ti7e5 samo se onim moe% posluiti je tebi prineto i ni7im drugimts4) @to se ti7e prijat u ovo
vreme5 to nije sigurnoK8)
2vo su nagove%taji lutanja unaokolo u Sidpa $A dou mentalnog tela) # to vreme5 sre&a i jad Bavisi od karme)
"ide&e% svoj dom5 prisutne5 svoje rodake5 i ,8 i pomisli&e%5 ;.a sam mrtav[ @ta da radimI<5 budu&i da &e te
ti%tati ose&anje silovite tuge5 misao ti se javiti5 ;25 %ta sve ne bih dao da posednem tek 5 tako misle&i5 posvuda
luta&e% tragaju&i Ba telom
/ak iakp si mogao da ude% u svoje mrtvo telo v devet puta - Bahvaljuju&i dugom vremenskom r8 doblju tokom
kojeg st boravio u /onjid $ardou - o se ve& smrBlo5 ako je Bima5 istrulilo je5 ako je leto5 su ga5 pak5 tvoji roda(i
ve& spalili ili Bakopali5 ili su ba(ili u vodu5 ili su ga iBloili pti(ama i divlj Bverimat6K) Zbog toga %to ne nalaBi%
ni jedno meA kojem bi se priklonio5 ti &e% biti neBadovoljan i in &e% ose&aj kao da si stisnut u pukotinama i
naboril iBmedu stenja i kamenjaKss) sku%avanje ovakve vr jada odigrava se u Posrednom stanju kada traga%
ponovnim rodenjem) ?Qak iako traga% Ba telom5 ne8 ste&i ni%ta do nevolje) 2dba(i u stranu udnju
864 Kao %to se u keltskom verovanju kae Ba vile i dut mrtvih5 ili Ba demone u gr7kom5 tako se i Ba one koji su
u $a ravni kae da ive od nevidljivih5 eteri7kih esen(ija5 koje (r hrane ponudene im kod samrtnog uBglavlja5
ili iB op%teg sklai prirode) # ;@est !oktrina< kae seJ ;2ni ive od mirisa duhovnih esen(ija materijalnih
stvariD)<
< Prijatelja moe biti u Posrednom stanju5 a ne mora ba% i na BemljiA ali5 7ak i ako ih ima5 oni su nemo&ni da
ra%7ine karmu prijeminulog) 2n mora i&i svojom staBom5 koju ka u(rtava)
86K Svi pomenuti obi7aji uklanjanja le%a praktikuju se na Tit uklju7uju&i mumiHi(iranje)
i8 2vo simboliBuje ulaenje u nepoeljne materi(e5 kao u skih bi&a sa prirodom sli7nom ivotinjskoj)
,8
telotnA i dopusti svom umu da prijebiva u stanju spokojstva i djelaj tako da u tome istraje%)
$udu&i tako su7eljen5 7ovjek Badobija oslobodenje od $ardoa)
S#!
C#putstva 2brednikuDJ pak5 ponovo5 moe se desiti da 7ovjek5 Bbog uti(aja lo%e karme5 ne prijepoBna 7ak ni
ovako) Zbog toga poBovi prijeminulog po imenu5 i govori kako sljediJ
25 ti plemenita roda5 Ctako i tako5 po imenuD5 slu%aj) To %to pati% ovako dogaGa se Bbog tvoje sopstvene karme)
Sljedstveno tome5 moli se priljeno Plemenitom TrojstvuA to &e te Ba%tititi) Ako se ti niti moli%5 niti Bna% kako
da meditira% nad "elikim Simbolom5 ili nad bilo kojim Ba%titni7kim boanstvom5 !obri !uhK6*5 koji se sa
tobom )rodio istovremeno5 do&i &e sad i iBbroja&e tvoja dobra djela CsaD belim kamen7i&ima5 a Zao !uhK8K5 koji
se sa tobom rodio istovremeno5 do&i &e sad i iBbroja&e tvoja Blodjela CsaD (rnim kamen7i&ima) # tom &e% 7asu
biti iBvanredno Bapla%en5 Bapanjen i uasnut i drhta&e%A i poku%a&e% da iBrekne% lai5 govore&i5 ;.a nisam
po7inio nikakvo Blo djelo)<
Tada &e +ospod Smrti re&i5 ;Posavetova&u 2gledalo karme)<
Tako govore&i5 pogleda&e u 2gledalo5 u kojem je svaki dobar i Bao 7in odslikan verodostojno) Laganje ne&e
ni%ta koristiti)
2nda &e Cjedna od Pogubnih FurijaK*KD +ospoda Smrti postaviti konopa( oko tvog vrata i tegli&e te unaokoloA
ono &e ti odse&i glavu5 i%7upati sr(e5 prosu
KaV ;Simultano roden bog Cili5 dobri duh) ili genijeD<5 %to je personiHika(ija vi%e5 ili boanske prirode judskog
bi&a) CEngl)5 gen us je genije5 ali i duh5 boanstvo5 bog-Ba%titnik)D
;Simultano roden demon Cili5 Bao duh5 boanstvoD<5 %to je personiHika(ija nie5 ili svijetovne prirode ljudskog
bi&a)
KVK ;Furija EgBekutor<5 ili !elat5 ili Bvr%ila()
,81
&e ti utrobu5 poliBa&e ti moBak5 popiti tvoju krv5 je tvoje meso i gloda&e tvoje kosti8*0A ali5 ti ne&e% E u
mogu&nosti da umre%) ako &e tvoje telo biti ise(l no na komade5 ono &e opet oiveti) Ponovljeno 8 madanje
iBaBva&e silovit bol i mu7enje)
/ak i u vreme kad kamen7i&i budu prijebrojava ne budi Bapla%en5 niti uasnutA ne iBre(i laiA i ne-, se +ospoda
Smrti)
Kako je tvoje telo sad mentalno telo5 ono je-nes8 sobno da umre5 7ak i ako je obeBglavljeno i ra%7eh reno) #
stvarnosti5 tvoje je telo od prirode praB netvK8 ti ne treba da se pla%i%) +ospodari Smrti8*Ktv su sopstvene
halu(ina(ije) Tvoje telo elja je t sklonosti5 i praBno) PraBnina ne moe povrediti pr ninuA beBkvatitetno ne
moe povrediti beBkvalitet8
BuBev u ne7ijim halu(ina(ijama5 u stvarnosti postoje takve stvari iBvan nekoga5 kao %to je +osl Smrti5 ili bog5
ili demon5 ili !uh Smrti sa glav $ika) !jelaj tako da spoBna% ovo)
# ovo vreme5 djelaj tako da spoBna% da si ti u E dou) Meditiraj nad Samadhijem "elikog Simb8 Ako ne Bna%
kako da meditira%5 onda samo palj analiBiraj stvarnu prirodu onoga %to te pla%i) # stv
8RK- 2ve muke simboliBuju patnju savesti prijeminulogA jer SP Sudenje5 kako je ovde opisan5 simboliBuje
uBdiBanje !obrog !i koji prijesuduje Zlom !uhu5 a sudija je savest sama5 u svom neu ljivom aspektu
nepTistrasnosti i jubavi Ba pravi7nostA 2gledaK pam&enje) .edan element - 7isto humani element - sadraj s8
prijeminulog5 istupa naprijed i5 nude&i beBvredna iBvinjenja5 pok va da se suprotstavi optubama5 govore&i5
;Zbog takvih i ts okolnosti5 morao sam da u7inim tako i tako)< !rugi eler sadraja svijesti istupa i kae5 ;Ti si
bio upravljan takvim i tal motivimaA tvoja su djela obojena u (rno)< 2nda neki5 vi%e prij8 ski naklonjen5 od tih
elemenata ustaje i protestvuje) ;Ali5 ja n takvo i takvo opravdanjeA i prijeminuli Basluuje opro%taj iB tih
raBloga)< tako-kako lame obja%njavaju-Sudenje sljedi svoj
8VK 2vo Bna7i da je ;astralno<)) ili telo elja5 nemogu&e povr HiBi7ki)
8UR 2vi su .ama-=ada i !vorjani5 a tu su5 moda5 uklju i Pogubne Furije) 2ve su5 kao Furije koje kinje)
elementi sad svijesti)
,:6
nosti5 to nije oblikovano ni u %ta5 ve& je PraBnina5 koja je !harma-Kaja)
Ta PraBnina nije od prirode praBnine ni%tavila Cili5 ni%tavnostiD5 ve& PraBnina 7ija te istinska priroda Bgraava i
prijed kojom tvoj intelekt sija jasno i bistrijeJ to je CstanjeD uma Sambhoga-Kaje)
# tom stanju u kojem sad postoji%5 ti isku%ava%5 nepodno%ljivom silovito%&u5 PraBninu i $lje%tavost
neraBdvojene - praBninu blje%tavu po prirodi i clje%tavost po prirodi praBnu5 i $lje%tavost neodvojivu od
PraBnine - a to je stanje iskonskog Cili5 neprijeina7enogD intelekta5 koji je Adi-Kaja8*4) A mo& ove5 koja sija
neprigu%eno5 Bra7i&e posvudaA to je 'irmanaKaja)
25 ti plemenita roda5 slu%aj nerastrojeno) Putem samog prijepoBnavanja ove 7etiri Kaje ti &e% Basigurno dosti&i
#Bvinu&e u svakoj od njih) 'e budi rastrojen) Linija koja raBdvaja $ude od osetnih bi&a lei u ovomeKVh) 2vaj
trenutak od velike je vanostiA ako sada bude% rastrojen bi&e potrebni beBbrojni eoni vremena da bi se iBvukao
iB mo7varnog Kala .ada)
Breka5 7ija se istina moe ovde primeniti5 jeJ ;# jednom trenu primetno raBlikovanje
je stvorenoA
# jednom trenu Savr%eno Prosvijetljenje je Badobijeno) <
Sve do trenutka koji je ba% pro%ao sav ovaj $ardo je osvitao nad tobom5 a ipak ti nisi prijepoBnao5 jer si bio
rastrojen) Zbog svega toga5 iskusio si sav strah i uas) Ako sada bude% rastrojen5 strune boanskog saose&anja
Samilosnih 27iju raskida&e sePK5 a ti &e%
UU ;Prvo Telo<5 %to je sinonimno sa !harma-Kajom) KRU Zahval u u&i oBnavran u istinske
sten(i 8 8 8 p 8 prirode sangsari7ke egBijt - da su sm Henomeni nestvarni - $ude5 ili Savr%eno h asC lil.(mih sa
7ulimaj8)tm Rdvo8ena od neprosvijetljenih oseinih
P8 2v(S Bna7i da &e Bra(i milosti5 ili saose&anja /enraBievog5 Prijestati do Bore)
, CDV
oti&i na mesto odakle nema CtrenutnogD oslobodenj Stoga5 budi oprijeBan) /ak i ako nisi prijepoBnao p8 ovoga
- uprkos tome %to si su7eljen na ovaj na7in &e% prijepoBnati i Badobi&e% oslobo6enje ovde)
C#putstva 2brednikuDJ Ako je u pitanju neprosv &eni prostak5 koji ne Bna kako da meditira5 onda ka ovoJ
25 ti plemenita roda5 ako ne Bna% kako da medi8 ra% pravilno5 djelaj tako da se spomene% Samilosn8 i
SangheKv8 i !harme i $ude5 i moli) Misli o svim ovi strahovitim i uasavaju&im prividenjima kao da tvoje
sopstveno Ba%titni7ko boanstvo5 ili da su San losnit8) PriBovi u pam&enje misti7no ime koje ti dato u vreme
tvog svijetog upu&ivanja5 kada si b ljudsko bi&e5 i ime tvog gurua5 i re(i ih Pravedn( Kralju +ospoda SmrtiBRR)
>ak iako &e% padati niB liti u beBdan5 ne&e% se povrediti) Bbegni Bgraavat i uas)
S"E-P=.E!2!=EE#.#? #T>A. MSL
C#putstva 2brednikuDJ Kai toA jer takvim su7 vanjem5 uprkos prijethodnom ne-oslobaGanju5 osl denje bi
svakako moralo biti ovde dostignuto) M &e je5 CmedutimD5 da oslobodenje ne&e biti dostig 7ak ni poslije ovog
su7eljavanjaA a kako je prilj i stalna primena od su%tinske vanosti5 ponovo F vi prijeminulog po imenu5 i kai
kako sljediJ
25 ti plemenita roda5 tvoje trenutno iskustvo ono kratkotrajnih radosti5 koje &e biti pra&eno kotrajnim patnjama
silovite snage5 %to li7i na B
8VU "idi nap) 4-)
8Q8 deja koja se ovim eli iBraBiti jeste da sva patnja i stradanje5 iako karmi7ki5 deluju kao boanski test5 a
budu&i slue Ba dobro prijeminulog5 treba ih kao takve i sagledati5 to r kao Ba%titni7ko boanstvo5 ili ?QenraBia)
MRR 2vo otkrivanje ini(ija(ionog imena slui da se uspos8 okultna veBa iBmedu prijeminulog i Kralja Smrti -
to jest5 iBm judskog i boanskog u 7ovjeku)
,,:
nuto i opu%teno djelovanje katapultaBR8) 'e budi ni u najmanjoj mjeri priklonjen CradostimaD5 niti neBado-
voljan CpatnjamaD)
Ako treba da se rodi% u vi%oj ravni5 viBija te vi%e ravni pojavi&e ti se)
Tvoji prijeiveli roda(i moda &e - sa namerom posvijete u korist tebe prijeminulog - rtvovati mnoge
ivotinjeBRB i iBvoditi mnoge religioBne (eremonije i darova&e darove i milostinju) Ti5 Bbog svoje viBije koja
nije pro7i%&ena5 moe% postati vrlo jut Bbog njihovih djela5 a to &e dovesti5 u tom &asu5 do tvog rodenja u
PakluJ ma %ta mogli da urade oni koji su ostali iBa tebe5 djelaj tako da se ni jedna ljutita misao ne moe uBdi&i i
meditiraj o jubavi prijema njima)
!alje5 ako se oseti% privrenim Ba svijetovna dobra koja si ostavio Ba sobom5 ili Bato %to &e% videti takva
svijetovna dobra5 koja su bila tvoja5 u posedu drugih ljudi koji sad u njima uivaju5 ako se oseti% privrenim
prijema njima iB slabosti5 ili oseti% srdbu prijema tvojim nasljedni(ima5 to ose&anje uti(a&e na psiholo%ki
trenutak na takav na7in da &e%5 7ak i ako ti je bilo sudeno da bude% roden u vi%irn i onim sre&nijim ravni ma5
biti primoran da se rodi% u Paklu5 ili u svijetu Prijeta Cili5 nesre&nih duhovaD) S druge strane5 7ak i ako si
privren svijetovnim dobrima koja si ostavio Ba sobom5 ne&e% biti u stanju da ih poseduje% i ona ti ne&e biti ni
od kakve koristi) B tog raBloga5 odba(i sklonost i svu svoju privrenost prijema njimaA ukloni
MUK To &e re&i5 u jednom 7asu &e dobra karma biti djelotvorna i uBdi&i &e prijeminulog u vi%e duhovno stanje
uma5 a u drugom &e lo%a karma postati prijeovladavaju&a i prijeminuii &e biti povu7en nadole5 u mentalnu
deprijesiju) 2perator katapulta je karma5 koja Batee katapult do krajnjih grani(a5 a onda ga opu%ta5 na smenu)
8RM Svaki put kada se neka ivotinja prinese na rtvu - sa namerom da se priprijemi Ba jelo kasnije - Ba
prijeminulog se kae da R8.e u stanju da iBbegne karmi7ke reBultate5 jer se rtva 7ini u n.egovo ime5 tako da ga
strahote snalaBe direktno) 2n poBiva Prijeivele da prijekinu5 ali ga oni ne 7uju5 i on postaje sve vi%e jutA a
jutnju mora iBbegavati po svaku (enu5 jer ako joj doBvoli da se 8avi u $ardo ravni5 ona ga kao stena pritiska
nadole u najnia mentalna stanja5 naBvana Pakao)
,,,
ih u potpunostiA odre(i ih se u sr(u) $eB obBira ko uivati u svijetovnim dobrima5 nemaj ose&anja jad ve& budi
priprijemljen da ih se odrekne% voljno) Mi kako ih prijedaje% na Plemenitom Trojstvu i tv( guruu5 i po7ivaj u
ose&anju neprivrenosti5 beB ika vog traga ose&anja slabosti Cprijema eljiD)
2pet5 kad god se Kamkant Mantra0R- bude re(il vala u tvoje ime5 kao pogrebni obred5 ili kad se ne obred Ba
raBre%enje od lo%e karme5 podlone dovede do tvog rodenja u niim oblastima5 prireduje tebe5 uo7avanje da se
oni iBvode na neispravan na&8 pome%ani sa spavanjem i rastrojeno%&u i nepanj( prijema Bavetima i
nedostatkom 7istote Cod strane b kog obrednikaD5 a takve stvari ukaBuju na brBoplet8 - %to &e% ti biti u stanju da
vidi%5 jer si opskrblj ograni7enom karmi7kom mo&ju prijedBnanjaBRK - tr e% osetiti nedostatak vere i potpuno
nev(rovanje svoju religijuD) Mo&i &e% da nasluti% svaki strah i bo Ban5 svaku (rnu radnju5 nereligioBno
ophodenje i 8 gre%no iBre(itovane ritualeBR4) Moe% pomisl ;Avaj[5 oni me Baista varaju)< Misle&i 5 tako5 bii
iBvanredno ophrvan i5 Bbog takve velike oBlojedet sti5 bi&e% u neveri(i i gubi&e% poverenje5 umesto bude%
usrdan i da poniBno ima% poverenja) Kako to uti(ati na psiholo%ki trenutak5 sigurno &e% se ro8 u nekom od
jadnih stanja)
Takva CmisaoD ne samo da ti ne&e biti ni od ka, koristi5 ve& &e ti naneti mnoge nevolje) Ma ka
MR- Za ovu mantru se vjeruje da ima takvu magi7nu m8 iBmeni hranu koja je prineta Ba rtvu prijeminulom i
da mu je pristupnom)
8KR # svojoj puno&i ova mo& uklju7uje Bnanje o pro%losti [ njosti i budu&nosti5 sposobnost da se 7itaju misli
nekog dr kao i nepomu&eno Bnanje o svojim sopstvenim sposobna i ograni7enjima) Samo visoko raBvijene
osobe5 takve kakvi J primjer5 adepti joge5 uivaju u takvoj potpunosti mo&i prijedB8 # $ardo ravni - Ba raBliku
od ovog na%eg5 ljudskog svijeta bi&e poseduje5 Bbog prijestanka postojanja prijeprijeke mase iBvesnu mjeru ove
mo&i5 kako to tekst jasno navodi)
ms Misli se na strah i bojaBan5 neumesnost ili nemarno strane nekog ko obavlja pogrebne obrede)
,,0
nepravilan ritual bio i beB obBira na nepravilno pona%anje sve%tenika koji iBvode pogrebne obrede5 CmisliD5
;@ta[5 moje sopstvene misli mora da su ne7iste[ Kako je mogu&e da rije7i $udine budu nepravilneI To kao da je
odsjaj nagrdenja na mom li(u koje vidim u ogledaluA moje sopstvene misli mora da su CBaistaD ne7iste) @to se
ovih ti7e5 Cto jest5 %to se ti7e sve%tenikaD5 Sangha je njihovo telo5 !harma njihov iskaB5 a u svojem umu oni su
$uda u stvarnostiJ svoj &u Baklon na&i u njima)<
Tako misle&i5 imaj poverenja u njih i ispolji iskrenu ljubav prijema njima) 2nda5 %ta god bilo uradeno Ba tebe
Cod strane onih koji suD ostavljeni poBadi5 istinski &e voditi tvojoj dobroti) Stoga je ispoljavanje te ljubavi od
velike vanostiA ne Baboravi ovo)
2pet5 7ak i ako treba da se rodi% u jednom od alosnih stanja i ako svijetlo tog jadnog stanja sija nad tobom5
ipak5 Bbog nasljednika i rodaka koji iBvode bele religioBne obredeBR8 neiBme%ane sa Blim delima5 i Bbog opata
i u7enih sve%tenika koji sebe posve&uju5 svoja tela5 govor i umove5 iBvedbi ispravnih i dobrotvornih obreda5
ushi&enje koje poti7e iB ose&anja velike radosti %to ih vidi% svojim &e blagotvornim dejstvom tako uti(ati na
psiholo%ki trenutak da &e5 iako Basluuje% rodenje u nesre&nom stanju5 to dovesti do tvog rodenja u vi%oj i
sre&nijoj ravni) CZbog togaD ne treba da stvara% nepobone misli5 ve& treba da 8spolji% 7istu blagonaklonost i
poniBnu vjeru prijema svima5 nepristrasno) 2vo je veoma Bna7ajno) Stoga5 budi iBvanredno obaBriv)
25 ti plemenita roda5 da samemoJ po%to tvoj sada%nji intelekt u Posrednom stanju nema ni jedan 7vrst
prijedmet da se na njega osloni5 budu&i male teine i u stalnom pokretu5 bilo koja misao da ti se sad javi - bilo
da je pobona ili neBnaboa7ka - ima&e suverenu vlastA Bato5 ne misli CumomD o beBboni7kim stvarima5 ve& se
opomeni svih posvijetnih slubiA
8UU U$eli<5 nasuprot ;(rnim< obredima Ckao u (rnoj magiji5 ili vra7anjuD)
,,-
ili5 ako nisi bio sviknut na takve Badatke5 7istu odanost i poniBnu vjeruA moli se Samilo ili tvojim Ba%titni7kim
boanstvimaA sa punom no%&u5 iBgovori ovu molitvuJ
;Avaj[5 dok lutam5 odvojen od voljenih prijat8 Kada nesadrajno5 odraBno telo mojih sopstv8 mentalnih ideja
osvane nada mnom5
'eka $ude5 podaruju&i svoju mo& saose&anja5 .em7e da ne&e biti straha5 Bgraavanja5 ili uA u $ardou)
Kada budem isku%avao jade5 Bbog mo&i Ble kar 'ek Ba%titni7ka boanstva ra%&ine jade)
Kada hiljadu gromova Bvuka Stvarnosti budu o kivali5
'eka svi oni budu Bvu(i @est Slogova)
Kada karma usljedi5 a da n5e bude ni jednog bi o(a5
'eka me Samilosni odbrani5 ja se molim) Kada budem isku%avao tugu karmi7kih sklon( 'eka Bra7enje sre&nog
.asnog Svijetla Samad sija po meni)<
Priljena molitva u ovom obliku sigurno &i voditi daljeA ti moe% po7inuti5 uveren da ne&e% prijevaren) 2d
velike je vanosti ovoJ ako ovo b8 odre(itovao5 ponovo &e% se pribratiA i prijepoBnav i oslobodenje &e biti
postignuto)
2S"TA'.E S".ETL2ST @EST L2KA
C#putstva 2brednikuDJ pak - iako je ovo CK stvoD tako 7esto ponavljano - ako je prijepoBna oteano5 Bbog uti(aja
Ble karme5 mnogo dobv dobi&e se ponavljanjem ovih su7eljavanja puno iBnova) .o% jednom5 CondaD5 poBovi
prijeminul( imenu i govori kako sljediJ
25 ti plemenita roda5 ako nisi bio u stanj pojmi% ovo gore iBloeno5 od sada &e telo iB pr
,,3
ivota postati sve vi%e neraBabirljivo5 a telo tvog budu&eg ivota postaja&e sve jasnije i jasnije) =astuen nad
tim Cmisli&e%D5 ;25 kakav jad trpim[ Sada5 kakvo god telo treba da dobijem5 oti&i &u da CgaD potraim)< Tako
raBmi%ljaju&i5 i&i &e% tamo i ovamo5 neprijestano i rastrojeno) Tada &e nad tobom Basijati svijetlosti @est
sangsari7kih Loka) Svijetlost onog mesta gde ti treba da bude% roden5 Bbog mo&i tvoje karme5 sija&e
najprimetnije)
25 ti plemenita roda5 slu%aj- Ako eli% da Bna% %ta tih %est svijetlosti jesuJ sija&e nad tobom mutno belo svijetlo
iB deva-svijeta5 mutno Beleno svijetlo iB asura-Peta5 mutno uto svijetlo iB judskog svijeta5 mutno plavo
svijetlo iB svijeta divljih5 mutno (rveno svijetlo iB prijeta-svijeta i dimom obojeno svijetlo iB paklenog svijeta) #
to vreme5 Bbog mo&i karme5 5tvoje &e telo biti Bahva&eno bojom svijetla onog mesta u kojem treba da se rodi%)
25 ti plemenita roda5 naro7ita umetnost ovih nau7avanja posebno je vana u ovom trenutkuJ bilo koje svijetlo
da sija nad tobom sada5 meditiraj nad njim kao da je ono SamilosniA sa bilo kojeg mesta da svijetlo dolaBi5
smatraj to CmestoD Ba Samilosnog5 Cili da postoji u njemuD) 2vo je prijekomerno proimaju&a umetnostA ona &e
sprije7iti rodenje) li5 ma ko da je tvoje Ba%titni7ko boanstvo5 meditiraj nad njegovim oblikom tokom dugog
vremena - kao da je prividan5 a ipak nepostoje&i u stvarnosti5 kao da je obli7je koje proiBvodi 7arobnjak) To se
naBiva5 7ist iluBorni oblik) 8nda dopusti CviBuelnoj prijedstavi Ba%titni7kog boanstvaD da se rastapa od udova
nadalje5 sve dok ni%ta ne prijeostane vidljivo Cod njegaDA i postavi sebe u stanje .asnosti i PraBnineBRK5 koju ne
moe% Bamisliti kao ne%to - i po7ivaj u tom stanju neko vreme) 2pet meditiraj nad Ba%titni7kim boanstvomA
ponovo meditiraj nad .asnim SvijetlomJ 7ini to na smenu) Poslije
aB5 ;.asnost i PraBnina<5 po uputstvima koja sljede5 8Bsljeda da je sinoniman sa ;.asnim Svijetlom<5 ili sa
;.asnim SvUtlom i PraBninom<)
,,4
toga doBvoli svom sopstvenom intelektu da se rasl takode0R65 CBapo7inju&iD od udova)
+de god eter prijeovladavaBS8K5 svijest prijeovladX gde god svijest prijeovladava5 !harma-Kaja prijeovla va)
Po7ivaj spokojno u nestvorenom stanju !har Kaje) # tom stanju rodenje &e biti prijeduprijedeno i vr%eno
Prosvijetljenje Badobijeno)
BR8 2vaj pro(es odgovara dvema stadijumima SamadhijaJ aliBa(ionom i usavr%avaju&em) C"idi nap) *3)D
B8 CSansk)5 Aka%aDA ;eter<5 ili ;nebo<)
LL
,,9
!E2
P=2>ES P2'2"'2+ =2EE'.A
ZAT"A=A'.E "=ATA MATE=>E
C#putstva 2brednikuDJ 2pet5 ako Bbog prijevelike slabosti pri posve&ivanju i usljed nedostatka bliskosti 7ovjek
ne bude u stanju da shvati5 iluBija ga moe savladati i on &e odlutati do vrata materi(e) #putstvo Ba Batvaranje
vrata materi(e postaje vrlo vanoJ poBovi prijeminulog po imenu i kai ovoJ
25 ti plemenita roda5 ako nisi shvatio ovo gornje5 u ovom trenutku5 Bbog uti(aja lo%e karme5 ima&e% utisak kao
da salaBi%5 ili da se kre&e% du neke ravnine5 ili da se kre&e% nadole) # to doba5 meditiraj nad Samilosnim)
2pomeni se) Tada5 kao %to je gore rije7eno5 naleti vetra5 i ledeni udari5 olujni pljuskovi i mrak i utisak da te
gone mnogi ljudi5 pojavi&e se) Pri beanju od ovih Chalu(ina(ijaD5 koji nisu opskrbljeni Baslunom karmom
ima&e utisak da bee u mesta jadaA oni koji imaju Baslunu karmu ima&e utisak da stiu na mesta sre&e) Tada5
25 ti plemenita roda5 na bilo kojem kontinentu5 ili mjestu5 ti treba da se rodi%5 Bna(i tog mesta rodenja Basija&e
nad tobom)
Za ovaj trenutak postoji nekoliko bitnih dubokomislenih nau7avanja) Slu%aj nerastrojeno) /ak iako nisi pojmio
putem gornjeg su7eljavanja5 ovde Cho&e%5 Bato %toD 7ak i oni k)oji su vrlo slabo posve&eni prijepoBna&e Bnake)
Stoga5 slu%aj)
C#putstva 2brednikuDJ Sada je vrlo vano sprovesti metode Ba Batvaranje vrata materi(e) #sljed 7ega .e
neophodno ispoljiti krajnju panju) Postoje dva CglavnaD na7ina Ba BatvaranjeJR sprije7iti ulaBak bi&u koje bi
u%lo5 i Batvaranje vrata materi(e kroB koja se moe u&i)
,,1
MET2! P=.E!#P=.EE"A'.A #LASKA # MATE=>#
#putstva Ba sprije7avanje ulaska nekom bi&u oval va suJ
25 ti plemenita roda5 Ctako i tako5 po imenuD5 bi, ko da je tvoje Ba%titni7ko boanstvo5 spokojno sa meditiraj
nad njim - kao nad odbljeskom mese(a t vodi5 prividnim a5 ipak5 nepostoje&im Cmese(om kao da je 7arolijom
proiBvedena iluBija) Ako ti nemA posebnog Ba%titnika5 meditiraj bilo nad Samilosnit ili nada mnomA i5 sa ovim
na umu5 meditiraj spok( no)
Tada5 prouBrokuju&i CviBuelno prijedstavljeni obli Ba%titni7kog boanstva da se rastapa od udova5 met tiraj5 beB
oblikovanja ma i jedne mtsli5 nad neispunj nim .asnim Svijetlom) 2vo 8e vrlo dubokoproimaju umetnostA uB
njeno sadejstvo u materi(u se ne ula
P=" MET2! ZAT"A=A'.A "=ATA MATE=>E
'a taj na7in meditirajA ali5 ako se 7ak i ovo p8 neodgovaraju&im da ti prijeduprijedi ulaBak u ma i ako se nade%
sprijeman da ude% u neku od njih) postoji dubokouvidno nau7avanje Ba Batvaranje materi(e) Saslu%aj gaJ
;Kada5 u ovo vreme5 avaj[5 Sidpa $ardo nad tobom5
maju&i na umu samo jednu odluku5
straj u sadruivanju sa lan(em dobre karn Zatvori vrata materi(e i upamti opiranjeitK
M8R !a bi se postigli reBultati5 akumulirane Basluge5 p dobtih djela koja su bila u7injena u svijetovnom Hivotu5
aktivirati5 8to &e re&i5 moraju se poveBati sa $ardo egB prijeminulog)
M< 'ormalno5 egBisten(ija u $ardou stalno tei da o( minulog naBad u rodenjeA a to se de%ava usljed karmi7kih
,,6
2vo je vreme kada su priljenost i 7ista ljubav neophodniA
2dba(i ljubomoru i meditiraj nad +uruom 2(emMajkom)<
Ponovi ovo svojim sopstvenim ustima5 raBgovetnoA i Borno upamti Bna7enje ovoga5 i meditiraj nad tim)
Stavljanje ovoga u dejstvo od su%tinske je vanosti)
Zna7enje gornjeg nau7avanja5 ;Kad5 u ovo vreme5 Sidpa $ardo osvi&e nad mnom Cili5 nad nekimD<5 jeste da ti
sada luta% u Sidpa $ardou) Kao Bnak ovoga5 moe% pogledati u vodu5 ili tB ogledala5 i ne&e% videti odslikavanje
svog li(a ili telaA niti tvoje Helo ba(a senku) Ti si sad ve& odstranio masu svog materijalnog tela od mesa i krvi)
To su sve ukaBi da sad luta% unaokolo po Sidpa $ardou)
# ovo vreme5 mora% oblikovati5 beB rastrojstva5 jednu jedinu odluku u svom umu) 2blikovanje jednog jedinog
prijegnu&a vrlo je vano sada) To je kao upravijanje prav(em kojim konj ide pomo&u uBdi)
@ta god poeleo5 Bbi&e se) 'e misli o Blim delima koja mogu skrenuti prava( Ctvog umaD) 2pomeni se svoje
CduhovneD veBe sa 7ita7em ovog $ardo Thodola5 ili sa onim od koga si primio ova nau7avanja5 upu&ivanje5 ili
duhovno ovla%&enje da 7ita% religioBne tekstove5 dok si jo% bio u judskom svijetuA i postojano istraj
nastavljaju&i da 7ini% dobra djelaJ ovo je vrlo bitno) 'e budi rastrojen) +rani7na linija iBmedu odlaska gore5 ili
odlaska dole5 sada je ovde) Ako popusti% neodlu7nosti5 makar samo na jedan tren5 mora&e% da propati% jade
tokom dugog5 dugog vremena) 2vo je sad taj trenutak) !ri se 7vrsto samo jednog nauma) Postojano se
pridruuj lan(u dobrih radnji)
Sada si do%ao do 7asa Batvaranja vrata materi(e) UPo je vreme kada su priljenost i 7ista ljubav neophodni<5 %to
podraBumjeva da je sada do%lo vreme UU)-8 L
koje su opoBi(ije CopiianjeD5 one snage koje se suprotstavljaju Prosvijetllenju $udastva) Stoga5 prijeminuli se
mora oduprijeti ovoj 8rodenoj tenden(iji svim sredstvima)
,,*
kada5 prije svega5 treba Batvoriti vrata materi(e5 a to postoji pet metoda) !ri se dobro toga u sr(u)
!=#+ MET2! ZAT"A=A'.A "=ATA MATE=>E
25 ti plemenita roda5 u ovo vreme &e% videti vi mu%kara(a i ena sjedinjenih) Kada ih bude% vid Bapamti da se
uBdri% od odlaska medu njih) Smatr5 &i o(a i majku Ba +urua i $oansku MajkuK-KB met raj nad njima i
pokloni im seA poniBno ispolji sv vjeruA ponudi im mentalnu po7ast sa usrdno%&uA i lu7i se da Batrai% Cod njihD
religioBno upu&enje)
Samom tom odlukom materi(a &e se sigurno Ba ritiA ali5 ako se ne Batvori 7ak ni uB pomo& toga5 a onda nade%
sprijemnim da ude% u nju5 meditiraj boanskim +uruom 2(em-Majkom5 kao i nad ne Ba%titni7kim
boanstvom5 ili nad Samilosnim Za nikom i njegovom %aktiA i5 meditiraju&i nad nji slavi ih umnim darovima)
2dlu7i priljeno da Batraiti Cod njihD blagodat) Time5 vrata mate morala bi da se Batvore)
T=E? MET2! ZAT"A=A'.A "=ATA MATE=>E
pak5 ako se ona ne Batvori 7ak ni ovim5 a nade% sprijemnim5 da ude% u nju5 tre&i metod odag^t nja privrenosti
i odbijanja ovde ti je prikaBanJL
Postoje 7etiri vrste rodenjaJ rodenje ulajetu5 ror kroB materi(u5 nadnormalno rodenjeMt8 i roden
M8M ;2ta( i majka< jesu mu%kara( i ena koji se vide sjed +uru je nebeski5 ili duhovni +uru5 ne onaj judski
u7iteljA a , ska Majka je %akti +urua)
M8K ;'adnormalno Cili) 7udotvornoD rodenje< - to je r putem prijenosa5 ili prijevodenja prin(ipa svijesti5 iB
jedne u loku)
,0:
pomo& toplote i vlageBU) Bmedu ova 7etiri5 ro6enje u jajetu i ono kroB materi(u slau se po svojstvima)
Kao %to je gore rije7eno5 viBije mu%kara(a i ena sjedinjenih pojavi&e se) Ako5 u to vreme5 7ovjek ude u
materi(u5 iB ose&anja privrenosti i odbojnosti5 on se moe roditi bilo kao konj5 kao pti(a5 pas5 ili ljudsko
bi&eBU)
Ako C&e seD roditi kao mu%kara(5 ose&anje sebe samog kao mu%kar(a osvi&e SaBnavao(u5 a ose&anje silovite
mrnje prijema o(u5 i ljubomore i privla7nosti prijema maj(i5 Ba7inje se) Ako C&e seD roditi kao ena5 ose&anje
sebe same kao ene osvi&e SaBnavao(u5 a ose&anje silovite mrnje prijema maj(i5 i privla7nosti i dragosti
prijema o(u5 Ba7inje se) Zbog ovog drugog raBloga - CkadaD stupa na staBu etjera5 ba% u trenutku kada se sperma
i ovum spajaju - SaBnavala( doivljava blaenstvo jednovremeno rodenog stanja5 tokom kojeg se obeBnanjuje u
nesvijesnost) CPotomD sebe nalaBi Batvorenog u ) ovalni oblik5 u emL brionalnom stanju5 a kada iBade iB
materi8e i otvorKi o7i5 moe se na&i prijeoblikovanim u mladog psa) Prijethodno je onBKh bio ljudsko bi&e5 ali
sad5 ako je postao pas5 prijepati&e jade pse&e %tenareA ili5 CmodaD5 jade mtade svinje u svinj(u5 ili kao mrav u
mravinjaku5 ili kao insekt5 ili kao krti(a u rupi5 ili kao tele5 ili jare5 ili jagnje0U5 iB
vU 2vo se odnosi na proklijavanje semenja i spora5 ili na pro(es radanja u biljnom (arstvu)
vU 8Boteri7ki5 ovaj pasus impli(ira da se5 u skladu sa karmom5 7ovjek moe ponovo roditi sa naro7itim
sklonostima koje imenovane ivotinje simboliBuju)
MKU 2vde5 kao i u (ijelom ovom odeljku5 misli se na SaBnavao(a) 8KK # pitanju je animalni simboliBam5 Ba koji5
u ovom slu7aju5 postoji eBoter87ki klju7 Ba prava Bna7enjaJ
l) 2bli7je psa simboliBuje prijekomernu seksualnost5 ili senBualnost) 2no5 takode5 u prijedanju Tibetana(a5
simboliBuje jubomoru) A sredina %tenare simboliBuje obitavanje5 ili ivljenje u stanju senBualnosti)
0) Svinja simboliBuje neBnanje gluposti kojim dominira poudaA sebi&nost i ne7istotu5 takode) Sredina svinj(a
simboliBuje svijetovnu5 egBisten(iju kojom dominiraju ove odlike)
- Mrav simboliBuje Ckao i kod ve&ine naroda ZapadaD marlji
,0,
kojeg oblika nema CbrBogD povratka) Tupost5 gtupi i jadno intelektualno pomra7enje propate se5 a i d8 ge
raBli7ite patnje se iskuse) 'a sli7an na7in5 7ov moe odlutati u Pakao5 ili u svijet nesre&nih duhova5 pro&i kroB
svih @est Loka5 Blopate&i neBamislive ja(
2ni koji neBajaljivo naginju ka ovome5 Cto jest5 sangsari7koj egBisten(ijiD5 ili oni koji je se u sr(u pla%e - 25
uasa[ 25 uasa[ Avaj[ - i oni koji nisu , primili nau7avanja od gurua5 pa%&e naglav(e u beBt ne provalije
Sangsare i pati&e neprijestano i nepodt %ljivo) =adije nego da susretne% sli7nu sudbinu5 , slu%aj moje rije7i i
dri se ovih nauka u sr(u)
L-M 2tkloni ose&anja privrenosti ili odbojn( ) i upamti jedan metod Ba Batvaranje vrata mater 5 koji &u ti
prikaBati) Zatvori vrata materi(e i Bapat
suprotnost) 2vo je vreme kada su priljenost i 7i ljubav neophodni) Kao %to be%e rije7eno5 ;2db ljubomoru i
meditiraj nad +uruom 2(em-Majkor
vost i udnju Ba) svijetovnim posedimaA a mravinjak prijebiv u odgovaraju&im uslovima ivota)
3) nsekt5 ili gmiBava(5 simboliBuje Bemnu5 ili pritajenu 8 nost5 a rupa u Bemlji obitavanje u sredini kojom
dominiraju t uslovi)
4) +ove7e5 jare5 jagnje5 konj5 koko% Ci ostala obli7ja koj ovde pom8njuD simboHiBuju odgovaraju7e odlike ovih
ivotinja5 takode odgovaraju i najvi%im ivotinjama5 ljudskim stvorenj
Sljedstveno ovom5 ivotinjski simboliBam Sidpa $ardoa tre bi ispravno shvatiti kako impli(ira da5 u skladu sa
svojom karn judski prin(ip svijesti5 ako ne dostigne #Bvinu&e5 pod norma okolnostima postepene progresije5 a
ove su karmi7ke5 koji ul jaju velikom ve&inom 7ove7anstva5 nastavlja da se rada u ljuds obli7ju tokom ovog
perioda stvaranja) sa mentalnim (rtama i kama koje su simboliBovane ivotinjama) Pod ekstremnim5 iB nim i
abnormalnim karmi7kim okolnostima retrogresije5 on rt s druge strane5 tokom dugog raBdoblja5 postepeno
gubiti 8 judsku prirodu i najBad pasti unaBad u pod-ljudska (arstva)
# skladu sa ovim5 vi%a i ra(ionalna nau7avanja koja se ponovnog radanja mogu biti sumariBovanaJ Ako5 u
=avni 'es nosti5 uti(aj urodenih karmi7kih sklonosti elje Ba sveuku senBa(ijama sangsari7ke egBisten(ije5
kakve vladaju tiv u judskom telu5 moe biti dominiran tokom ispoljavanja mo& uti(aja spravnog Znanja5 onaj
deo prin(ipa svijesti5 koji je sl ban da shvati $udastvo5 trijumHuje5 a prijeminuli5 umesto da opsednut
Bastra%uju&im halu(inatornim spektrom svoje ni
,00
Kao %to je gore obja%njeno5 ako treba da se rodi% kao mu%kara(5 privla7nost prijema maj(i i odbojnost prijema
o(u5 a ako treba da se rodi% kao ena5 privla7nost prijema o(u i odbojnost prijema maj(i5 Bajedno sa ose&anjem
ljubomore Cprijema jednom5 ili drugomD5 koja se javlja5 osvanu&e nad tobom)
Za ovo vreme postoji dubokouvidno nau7avanje) 25 ti plemenita roda5 kada se privla7nost i odbojnost jave5
meditiraj kako sljediJ
;Avaj[5 kakvo sam bi&e Ble karme[ To %to sam odlutao u Sangsaru ovako daleko samo je Bbog pri vla7nosti i
odbojnosti) Ako i dalje budem ose&ao privla7nost i odbojnost5 onda &u lutati u beskrajnoj Sangsari i pati&u u
2keanu jada tokom dugog vremena5 potapaju&i se u njemu) Sada ne smem djelati ponukan privla7no%&u i
odbojno%&u) Avaj[ 2dsele nikad ne&u djelati iB privla7nosti i odbojnosti)<
Tako meditiraju&i5 odlu7i 7vrsto da &e% se toga
ivotinjske prirode5 provodi interval iBmedu judske smrti i ponovnog rodenja u jednoj od rajskih sHera5 umesto
u $ardou) Ako je u pitanju prosvijetljeniji i vanredno duhovno raBvijen 7ovjek5 odnosno5 ako je joginski
svijeta(5 on moe Badobiti 7ak i najvi%i od rajeva i ponovo se roditi medu ljudima pod uputnom mo&i ;+ospoda
Karme<5 koje5 iako su jo% uvjek sangsari7ka bi&a5 lame opisuju kao neiBmerno raBvi85enije evolutivno od
7ovjeka) Kada je tako upravjan od strane ;>uvara velikog Zakona<5 Ba onog koji se vra&a na Bemlju kae se
da se reinkarnira iB samilosti5 da bi pomogao judskoj vrstiA on dolaBi kao #7itelj5 kao boanski Baslanik5 kao
inkarnirana 'irmana-Kaja)
2bi7no je5 medutim5 ponovno rodenje neoplemen. eno - usljed nedostatka prosvijetljenja - svijesno%&u o tom
pro(esu) >ovek-ivotinja nema koristi od vi%eg Bakona koji upravlja ponovnim rodenjem 7ovjeka-boanstvaA a5
ispijaju&i iB =eke Zaborava5 on ulaBi kroB vrata materi(e i ponovo se rada5 direktno iB svijeta elja5 naBvanog
Tardo)
Pakvo nie ponovno todenje5 divlja7no u mnogim slu7ajevima5 Bato %to ga prijeteno kontroli%u sklonosti koje
su Bajedni7ke podLludskim i C8udskim stvorenjima5 ipak se raBlikuje Bahvaljuju&i Hunk(ionalnoj aktivnosti
7isto ljudskog elementa svijesti5 koji je u svim pod-judskim vrstama laHentan5 a ne aktivanA a da bi ovaj
element5 7ak i kod najniih od judske vrste5 postao latentan a ne aktivan5 potrebno je5 priblino5 isti toliki
period (ikli7nog vremena i oliki je potreban pod-judskoj svijesti da evoluira svoj latentni ludski element u
punu ljudsku aktivnost)
,0-
drati) $e%e rije7eno u Tantrama5 ;"rata mate Batvori&e se jedino time)<
25 ti plemenita roda5 ne budi rastrojen) #puti jednousmereno na tu odluku)
/ET"=T MET2! ZAT"A=A'.A "=ATA MAT)E=>E
Ponovo5 7ak i ako to ne Batvori materi(u5 a 7ov se nade sprijemnim da ude u nju5 onda putem nau7a nja5
CnaBvanogD ;'eistinito i Lano<BK8 materi(u t ba Batvoriti) 'ad tim treba meditirati kako sljediJ8
;25 taj par5 ota( i majka5 (rna ki%a5 naleti olv Bvu(i raBbijanja5 uasavaju&a prividenja i svi Henor ni5 po svojoj
istinskoj prirodi su iluBije) $ilo kakvi se oni pojave5 nema istine Cu njimaDA sve tvari nestvarne i ane) Kao sni
i kao prividi su oniA oni ne-stalniA oni nemaju postojanosti) Kakva korist , CimD privren[ Kakve prijednosti
ima u tome %to &u , upla%en i uasnut od njih[ To je videnje ne-postoje8 kao postoje&eg) Svi su oni samo
halu(ina(ije n sopstvenog uma) 'i sam iluBorni um ne postoji jo% ve7nostiA stoga5 gde bi onda ovi spolja%nji
CHenome postojaliI
.a sam ne raBumjevaju&i ove CstvariD5 na taj nai sve dosad smatrao ne-postoje&e Ba postoje&e5 A -stvarno Ba
stvarno5 iluBorno Ba aktualno5 i lutao s ovako dugo u Sangsari) A5 7ak i sad5 ako ih prijepoBnam Ba iluBije5
onda5 lutaju&i u Sangsari kom dugog vremena5 Cja &uD sigurno upasti u 8 raBnolikih jada)
Zaista5 svi su ovi kao snovi5 kao halu(ina(ije5 l eho5 kao gradovi 2nih koji mirise jeduK-885 kao o8 na5 kao
obli(i u ogledalu5 kao HantaVmagorije558
8K= ;'e-istina CiD Sli7no iluBiji<A to je-naslov jedne tibe rasprave o nestvarnosti Henomena)
-8U 2vo su +andharve5 mitolo%ki vilenja(i Cvidi nap) t0D) vi su gradovi Hantasti&no obtikovani obla(i koji se
rastapaju i nestaju)
,03
mese( odbljesnut na vodi - nisu stvarni 7ak ni na tren) Po istini5 oni su nestvarniA oni su lani)<
!re&i se jednousmereno ovakvog toka misli5 verovanje da su oni stvarni i%7iljavaA a5 po%to se to utisne u
unutra%nji sljed CsvijestiD5 7ovjek se okre&e unaBadJ ako je saBnanje o nestvarnosti duboko utisnuto na takav
na&in5 vrata materi(e bi&e Batvorena)
898, ,,88:: 0613*6*9-888*18 ,,*198,:8 8
) ))
pak5 7ak i kad je ovo uradeno5 ako dranje da su CHenomeniD stvarni ne i%7ili5 vrata materi(e nisu BatvorenaA i5
ako je 7ovjek sprijeman da uGe u materi(u5 u tom bi 7asu trebalo da Batvori vrata materi(e meditiraju&i nad
.asnim Svijetlom5 a to je peti CmetodD) Medita(ija se iBvodi ovakoJ
;+ospode[5 sve tvari moj su umBBRA a taj um- je neispunjenostBKK5 on je neroden i neprijestan000)< Tako
meditiraju&i5 doBvoli umu da po7iva u ne
Lstvorenom CstanjuD - kao5 na primjer5 protok vode u vodu) #mu treba dopustiti njegov sopstveni neusijeni
mentalni stav5 u njegovom prirodnom Cili5 neiBmenje)nomD stanju5 jasnom i ustreptalom) 2dravaju&i ga
Codnosno5 sanje umaD opu%tenim5 nestvorenim5 vrata materi(e 7etiri vrste rodenja sigurno &e biti Batvorena)
Meditiraj tako5 sve dok se ne postigne uspe%no Batvaranje)
C#putstva 2brednikuDJ Mnoga dubokoproimaju&a nau7avanja Ba Batvaranje vrata materi(e data su gore)
'emogu&e je da ona ne oslobode ljude sa najvi%im5 prose7nim i najniim intelektualnim sposobnostima) Ako se
neko upita Ba%to je to tako5 to je5 prvo5 Bato %to svijest u $ardou5 budu&i da poseduje LLL
-8 8^Prin(ip svijesti< C"idnana SkandhaDA ovde prijevedeno kao sinonimno sa pojmom ;svijesti<)
8-K spraBnost5 vakuoBnost)
8 Prin(ip svijesti ono je %to jedino prijeostaje5 opstojava5 nema prijestanka i traje)
,04
- nadnormalne mo&i opaanjaBBK ograni7enog opseg shvata odmah sve5 %to god joj se govori) !rugo5 Ba %to -
iako CranijeD gluv ili slep - u ovo vreme5 ovde A sve 7ovjekove sposobnosti savr%ene i 7ovjek moe 8
KL 7uje svakog ko mu se obrati) Tre&e5 budu&i da J neprijestano progone Bgraavanje i uas5 7ovjek mis ;@ta je
najboljeI<5 a kako je poBorno svijestad mo stalno da 7uje ono %to mu se govori) Po%to je svijest b
-- potporeBB\5 ona trenutno odlaBi na svako mesto koje je um uputi) /etvrto5 lako je uputiti je0BQ) Pami nje008
je devetostruko bistrije nego ranije) ako je t glup CranijeD5 u ovo vreme5 Bbog dejstva karrr intelekt postaje
iBvanredno jasan i sposoban da me8 tira nad onim 7emu je podu7avan) CStoga5 odgov jeD5 Bbog toga on Cto jest5
SaBnavala(D5 poseduje vrline)
Zato i iBvedba pogrebnih obreda treba da je eHikA na5 iB toga raBloga) B toga sljedi da je postoja 7itanje ovog
"elikog $ardo Thodola tokom 7etrde devet dana od najve&e mogu&e vanosti) /ak i ako ne oslobodi pri jednom
su7eljavanju5 morao bi da 7ovjek oslobodi pri drugomA Bato su tako mnogobr na su7eljavanja neophodna)
ZA$=A'.E "=ATA MATE=>E
C#putstva 2brednikuDJ Postoje5 medutim5 mn8 vrste onih koji - iako ih podse&aju i upu&uju
M0- 2vo se odnosi na iBvesne mo&i nadnormalne per(el Csansk)5 AbhidnaD5 od kojih se %est obi7no nabrajaJ ,)
nadnor na viBija i Z) 7uvenjeA -5 7itanje misliA 3) poBnavanje 7udotv8 mo&iA 4) pam&enje prijethodnih
egBisten(ijaA 9) Bnanje o potiO strasti)
Za obi7nog smrtnika takva ;nadnormalna mo& per(ep(ij8 ograni7ena5 is(rpljiva i djelatna samo u posmrtnom
stanjuA dX Ba jednog $udu5 ili Ba posve&enika usavr%enog u jogi5 to %t i neograni7eno u posedu5 u svim ravnima
svijesti)
BK-R To jest5 beB ovisnosti o telo iB judske ravni)
8Ms !oslovno5 ;/etvrto5 okretanje usta Cprin(ipa svijesti5 i,, navao(a5 kao kod konja - demomD lakoLje)<
MMs !oslovno5 ;tok Cili5 sljedD svijesti<A obi7no u Bna7enju ;sv ili ;prise&anje<5 ili ;pam&enje< Csansk)5 smrtiD)
uprave svoje misli jednousmereno - ne bivaju oslobodeni5 usljed velike snage Blih karmi7kih Bra7enja i Bato %to
nisu svikli na pobone dunosti5 i Bato %to su svikli na mnoga neBnaboa7ka djela tokom eona) B tog raBloga5
ako se vrata materi(e nisu Batvorila prije ovoga5 nau7avanje Ba iBbor vrata materi(e5 takoGe5 bi&e nadalje
iBloeno) Sada5 priBivaju&i u pomo& sve $ude i $odisatve5 ponovi #to7i%teB0KA i5 jo% jednom poBivaju&i
prijeminulog po imenu tri puta5 govori ovako5 kako sljediJ
25 ti plemenita roda5 Ctako i tako5 po imenuD5 slu%aj) Mada su gornja nau7avanja o su7eljavanju data
jednousmereno5 ipak ih ti nisi raBumeo) Stoga5 ako vrata materi(e nisu bila Batvorena5 uskoro &e do&i vreme da
se Baposedne telo) Baberi materi(u CprijemaD najboljem nau7avanju) Slu%aj paljivo i dri ovo na umu)
P=.E!SKAZ#.#?E "Z.E MESTA P2'2"'2+ =2EE'.A
25 ti plemenita roda5 sada &e Bna(i i odlike mesta rodenja do&i) PrijepoBnaj ih) Posmatraju&i mesto rodenja5
iBaberi i kontinent5 takode0B=)
Ako treba da se rodi% na isto7nom kontinentu Lupahu5 jeBero uljep%ano 5 labudovima5 muja(ima i enkama5
Ckoji plove po njemuD vide&e se) 'e idi tamo) 2pomeni se otrBanja00* Cprotiv odlaska tamoD) Ako ode% tamo5
CtajD kontinent - iako oplemenjen blaenstvom i lagodno%&u - onaj je gde religija ne prijeovladava) Stoga5 ne
ulaBi tamo)
Ako treba da se rodi% na junom kontinentu .amM Misli se na prijethodni nauk o Batvaranju vrata materi(e)
UU Pri opisu ovih kontinenata5 koji upravo sljedi5 data su tibetanska imena) na7e5 drugi po redu5 .ambu5
najmanji od ova 7etiri5 simboliBuje na%u planetu5 Zemlju)
Uv 88Pobunjivanje<5 ili ;otrBanje<A prise&anjem na otrBanje5 odnosno5 uB pomo& odgovaraju&eg mentalnog
stava koji &e se protiviti ulasku5 prijeminuli se dovodi u stanje poBornosti)
,09 ,01
bu5 vide&e se monumentalne divotne palate) #di mo5 ako treba da ude%)
Ako treba da se rodi% na sevjernom kontine8 !aminjanu5 jeBero uljep%ano muja(ima i enka stoke Ckoja pase
na njegovim obalamaD i drm CunaokoloD5 vide&e se) ako su trajnost ivota i Ba[ ge tamo5 ipak je taj kontinent5
takode5 onaj 8 religija ne prijeovladava) Stoga5 ne ulaBi)
2vo su prijedskaBuju&i Bna(i Cili5 viBijeD da dolaBi ponovnog rodenja na tim CkontinentimaDJ PrijepoB ih) 'e
ulaBi)
Ako treba da se rodi% kao deva5 divotni hram Cili5 palateD5 sagradeni od raBnovrsnih drago(enih t tala5 takode
&e se videti8KR) Moe% u&i tuA stoga5 unutra)
Ako treba da se rodi% kao asura5 ili &e% vi8 krasnu %umu5 i,i krugove vatre koji se obr&u u sup nom prav(u)
2pomeni se otrBanjaA i ne ulaBi um ni u kom slu7aju)
Ako treba da se rodi% medu Bverima8U5 steno pe&ine i duboke rupe u Bemlji &e se pojaviti5 i magla) 'e ulaBi
tamo)
Ako treba da se rodi% medu prijetama5 opusto% ravni(e beB drve&a5 plitka udubljenja5 proplA dungle i %umske
kr7evine &e se videti) Ako ( tamo5 radaju&i se kao prijeta5 propati&e% raBli7ite g ve gladi i edi) 2pomeni se
otrBanjaA i ne ulaBi un5
M8K Tri%&anska kon(ep(ija =aja C'ebesaD5 kao utvrdenog r mogu&e je da duguje poreklo prije-hri%&anskim
verovanjima5 p8 nim sa hinduskim i budisti7kim verovanjima koja se ti7u n deva) 'irvana se Blouputno naBiva
budisti7kim nebesimaJ ' podraBumjevaju mesto sangsari7kih Henomena5 dok je 'irvai -sangsari7ka5 onostrana
svim Henomenima5 budu&i da podra va 'enastalo5 'erodeno5 'esa7injeno5 'eoblikovano - a kon(ept koji je
potpuno stran popularnom5 egBoteri7kom T8 stvu i koji se nalaBi samo u eBoteri7kom Tri-&anstvu5 od u
+nosti(iBmu5 koji su5 vrlo nemudro5 saveBni(i egBote TAi%&anstva oHi(ijelno odbili da priBnaju5 kao jeres)
MK8 li5 medu ljudskim bi&ima koja su5 po svojoj prirodi5 divlja7nima)
,06
ni u kom slu7aju) spolji veliku snagu Cda ne ude% tamoD)
Ako treba da se rodi% u Paklu5 pesme Ckao pla7D5 Bahvaljuju&i Bloj karmi5 mo&i &e% da 7uje%) C/ovjek &e bitiD
primoran da ude unutra5 neodoljivo) Zemlje turobnosti5 (rne ku&e i bele ku&e i (rne rupe po Bemlji i (rni putevi
du kojih &e% morati da putuje%5 pojavi&e se) Ako ode% tamo5 u&i &e% u PakaoA i5 propate&i nepodno%ljive bolove
vreline i studeni5 treba&e ti dugo da odatle iBade%8K8) 'e idi tamo5 u sredinu toga) $e%e rije7eno5 ;spolji svoju
snagu do krajnosti<J to ti je sad potrebno)
ZA@TTA 2! F#=.A M#/TE#K
25 ti plemenita roda5 iako ti se to ne svida5 beB obBira na to5 budu&i da te od poBadi gone karmi7ke Hurije
mu7iteljke8U5 ose&a&e% se nevoljno primoranim da nastavi%A Ca saD Hurijama mu7iteljkama prijed sobom5 i
onima %to ivote uni%tavaju kao prijethodni(om koja te vodi5 i tminom i karmi7kim udarima vetra5 i bukom i
snegom i ki%om i uasavaju&im ki%nim olujama i kovitla(ima ledenog vetra5 koji &e se slu7iti5 javi7e ti se misao
da pobegne% od njih)
2dmah Batim5 odlaBe&i da nade% uto7i%te Bbog straha5 Cprimeti&e%D ranije pomenute viBije ogromnih palata5
stenovitih pe&ina5 pe&ina u Bemlji5 dungli i lotosovih (vetova koji se Batvaraju Ckad se u njih udelA i pobe&i &e%
kriju&i se unutar Cjednog od tih mestaD i boja&e% se da odatle iBade%5 misle&i5 ;Sad iBa&i nije dobro)< A pla%e&i
se da se otisne% odatle5 oseti&e% se veoma privrenim svom skloni%tu Ckoje je materi(aD) Zapla%en da te5 ako
iBa_e%5 ne susretnu Bgraavanje i uas $ardoa i Bastra%en da ih suo7i%5 -LLLL
8KM $ukvalno5 ;'e&e biti vremena CuskoroD kada &e% mo&i da iBade%)5X gudiBam Ci TinduiBam5 takodeD ne
postulira ve7no prokletstvo 8 stanju pakla i u tom je pogledu logi7niji nego hri%&anska teRR6ija5 koja je to5 u
pro%losti5 postavila kao na&elo)
U ;Mu7iteljke<5 ili ;2ne %to tivot oduBimajuT)
,0*
ako se sakrije% unutra Cu mjestu5 ili materi(i iBat nojD5 ti &e%5 Bbog toga5 Baposesti veoma nepoel telo i
propati&e% raBnolike patnje)
Takvi CusloviD Bnak su da Bli duhovi i rak%ase i demoniD uBnemiravaju 7ovjekaB-K) Za ovo vreme stoji
dubokoumno nau7avanje) Slu%ajA i obaBiri st
# to vreme - kada &e te progoniti Hurije mu7itel i kada &e se Bgraavanje i uas slu7iti - u hipu C8 viBuelno
prijedstaviD bilo "rhovnog Teruku5 ili TA grivu5 ili "adra-Panija0-45 ili Cbilo koje drugoD BaI ni7ko boanstvo5
ako ga ima%5 savr%enog obli ogromnog tela5 krupnih udova5 gnevnog i uasav5 &eg po iBgledu5 sposobnog da u
prah smrvi sve Bl( merne duhove) Prijedstavi ga sebi viBuelno5 u hi Poklon-Bra(i i mo& njegove milosti
odvoji&e te Hurija mu7iteljki i ti &e% Badobiti mo& da iBab8 materi(u) 2vo je bitna umetnost vrlo dubokouvid
nau7avanjaA stoga je dri sasvim dobro na umn)
25 ti plemenita roda5 dhjani i druga boanA rodena su iB mo&i Samadhija Cili5 medita(ijeD) PJ Cili5 nesre&ni
duhovi5 ili senkeD i Blo&udni dul iBvesnih redova oni su koji su5 menjaju&i svoja os8 nja Cili5 umne stavoveD dok
su jo% bili u Posred8 stanju5 Baposeli ba% ta obli7ja koja su od tad Bad8 i postali su prijete5 Bli duhovi5 i rak%ase5
koji imaju o da menjaju svoj oblik) Sve prijete koje postoje u , storu5 koje prijele&u nebesima5 i osamdeset hil8
vrsti Blotvornih duhova5 postali su to menjaju&i s8 ose&anja Cdok su biliD u mentalnom telu Cu $a ravniDB-9)
--a To &e re&i da oni uBnemira"aju Cili5 sprije7avajuD5 na taj da onemogu&avaju rodenje5 ili dobro rodenje)
Bss Svako od ovih boanstava5 koja osvi&u u /Gnjid $8 smatra se da je mo&ni isteriva7 Blih duhova5
MK8 Zbog toga %to pogre%no povjeruju kako je Posredno poeljno5 ili Hiksirano stanje egBisten(ije5 svi obitavao(i
u - duhovi5 prijete5 demoni i prijeminuli "judski entiteti - time p sviknuti na $ardo5 a to usporava njihovu
moralnu evolu(iju
Prijema najprosvijetljenijim lamama5 kad god se priBove du Bbog kontakta sa ovim svijetom5 i Bbog
prijeovladavaju&ih t onalnih animisti7kih verovanja koja se ti7u onostranog5 bud
# ovo vreme5 ako bi se 7ovjek mogao opomenuti Cnau7avanjaD "elikog Simbola koja se ti7u PraBnine5 to bi bilo
najbolje) Ako ti nisi bio obu7avan u tome5 uvebaj CmentalneD mo&iB-K da CposmatrajuD sve stvari kao iluBije
Cili5 kao majuD) lpak5 ako je i to nemogu&e5 ne budi privu7en ni7im) Meditiraju&i CneometenoD nad Za%titni7kim
$oanstvom5 nad "elikim Samilosnikom5 $udastvo &e biti dostignuto u Sambhoga-Kaji)
!"2.AK2 Z$=A'.EJ 'A!'2=MAL'2 =2EE'.EA L5 MATE=/'2 =2EE'.E
Ako i pored svega5 25 ti plemenita roda5 mora%5 Bbog uti(aja karme5 u&i u materi(u5 nau7avanje Ba iBbor vrata
materi(e sada &e biti iBloeno) Slu%aj)
'e ulaBi u bilo koju vrstu materi(e na koju moe% nai&i) Ako te Hurije mu7iteljke primoraju da ude%5 meditiraj
nad Tajagrivom)
Po%to sad poseduje% neBnatnu nadnormalnu mo& prijedBnanja5 sva mesta CrodenjaD bi&e ti Bnana5 jedno Ba
drugim0-8) 'aspramno iBaberi)
Postoje dve mogu&nostiJ prijenos Cprin(ipa svijestiD u 7istu sHeru $ude5 i iBbor ne7istih sangsari7kih vrata
materi(e5 %to se postie na sljede&i na7inJ
je uveren u iluBiju da je $ardo ba% takvo stanje u kojem je istinski duhovni progres mogu&) ne 7ini uop%ie
nikakav poku%aj da ga napusti) !uh koji je priBvan obi7no opisuje $ardo Ckoji je5 prijevashodno5 sHera iluBijaD5
u kojem obitava5 vi%e ili manje onako kako je verovao5 dok je bio u telu od mesa i krvi5 u veBi onostranogA ba%
kao %to sneva7 u judskom svijetu prijeivljava ponovo5 u snenom stanju svoje iskustvo iB budnog stanja5 tako i
onaj koji prijebiva u $ardou isku%ava halu(ina(ije u karmi7kom skladu sa sadrajem svoje svijesti5 koju je
kreirao judski svijet) 'jegove simboli7ke viBije su5 kako $ardo Thodol stalno nagla%ava5 samo psihi7ke
reHleksije mislenih Hormi5 prijenesene iB svijetovnog ivota kao mentalni depoZ8t85 i,i semenje karme)
KU 2vde prijevedeno kao ;mo&i<A ina7e5 u tekstu prijevodeno kao Usposobnosti<)
BaO ! seriji viBija SaBnavala( &e postati svijestan udesa5 ili sudbine svake materi(e5 ili mesta rodenja5 koje vidi)
S
,-: ,-,
'A!'2=MAL'2 =2EE'.E P#TEM P=.E'2SA !2 =A.SKT SFE=A
# prvoj Cmogu&nostiD - pri prijenosu do 7istog rA - projek(ija se upravlja Cmisle&i5 ili meditiraju ovakoJ
;Avaj[5 kako je to tuno da sam ja tokom sv beBbrojnih kalpi Cili5 periodaD ve& beBgrani7no du vremena koje
nema po7etka5 sve do sad5 lutao u rX 7varnom glibu Sangsare[ 25 kako je to bolno da nisam osloboden
$udastvom5 tako %to bih prije ova spoBnao svijest kao sopstvo8KR[ Sad mi se ova Sangsa smu7ila5 groBim je se5
gnu%am je seA sada je do%ao i da se priprijemim da od nje pobegnem) .a &u s8 djelati tako da budem roden u
Sre&noj Bapadnoj SHe kod nogu $ude Amitabhe8RR5 7udotvor(a iB sred lo sovog pupoljka8RK)<
Misle&i tako5 upravi odlu7nost Cili5 eljuD ka CSHeriD5 priljenoA ili5 sli7no5 ka bilo kojoj SHeri k8 moe% poeleti -
Prijevashodno sre&noj SHeri5 ili / sto oblikovanoj SHeri8R85 ili SHeri !ugokosih8RK5 ili $eBgrani7noj "ihari
lotosovog Zra7enja8RR u #rg5jat vom prisustvuA ili upravi svoju elju ka onoj sHeriLkl
UU CSansk)5 atma5 %to Bna&i sopstvo)D Ako bi svijest5 u o8 kontekstu5 smatrali Ba su%tinsku5 ili Ba istinsku svijest5
to podsvijest - a to se Bna7enje podraBumjeva - ovaj bi odeljak u direktnoj saglasnosti sa psihologijom Zapada5
koja bi5 na oss mnogih akumuliranih 7injeni(a5 mogla s punim pravom da pos ra podsvijest5 koja je skladi%te
svih Baptsa pam&enja5 iB ovo pro%lih ivota5 kao pravo sopstvo - leti%te u kojem5 neprijekin proti7e ;0ivotni
Hluks<5 iB jednog stanja egBisten(ije u drugo5 i W transmutirana alhemijom Savr%enog Prosvijetljenja5 postaje i
svijetska svijest5 odnosno $udina svijest)
8\U 2vde5 kao i tokom (ele ove rasprave5 $udu Amitabhi treba posmatrati kao li7no boanstvo5 ve& kao
boansku ma prin(ip5 inherentan5 ili onaj koji proiBilaBi iB Sre&ne Bapadne S[
8R8 =odenje iB unutra%njosti lotosovog pupoljka u Tu%ita 'el ma Cvidi daljeD5 kao u deva-svijetu5 eBoteri7ki
impli(ira 7isto rod a to Bna7i rodenje beB ulaska u materi(u5 koje se smatra ne7ia MRM "idi nap) 94)
MU 2vo je raj "adra-Panija Cvidi nap) =*D i nije SHera $ut 8RK To je SHera gde "eliki +uru5 Padma Sambhava
Cvidi na8 koji se ovde naBiva #rgjan5 sada (aruje)
najvi%e eli%5 sa nerastrojenom jednousmereno%&u CumaD) /ine&i tako5 do&i &e do rodenja u toj SHeri istog trena)
li5 ako eli% da ode% u prisustvo Maitrejino5 u Tu%ita 'ebesima8RQ5 upravljaju&i priljenu elju na sli7an na7in
i misle&i5 ;2ti&i &u u prisustvo Maitreje u Tu%ita 'ebesima5 jer 7as mi je ku(nuo ovde u Posrednom stanju<5
rodenje &e biti postignuto5 7udotvorno5 unutar lotosovog pupoljka5 u prisustvu Maitreje)
MATE=/'2 =2EE'.EJ P2"=ATAK # L.#!SK S".ET
Ako5 medutim5 takvo Cnadnormalno rodenjeD nije mogu&e i 7ovjek se ushiti ulaskom u materi(uA ili Cu njuD
mora da ude5 postoji nau7avanje Ba iBbor vrata materi(e u ne7istu Sangsaru) Slu%ajJ
+ledaju&i svojom nadnormalnom mo&i prijedvidenja na kontinente5 kao gore5 iBaberi onaj na kojem religi ja
prijeovladava i udi tamo)
Ako do rodenja treba da dode prijeko hrpe ne7istota8R\5 oset da ona miri%e slatko privu&i &e te prijema toj
ne7istoj masi i rodenje &e tu biti postignuto)
$ilo kakve da se one Codnosno5 materi(e5 ili viBijeD jave5 ne posmatraj ih onakvim kakve su Cili5 samo iBgledaju
da suDA i5 budu&i da nisi privu7en5 niti odbijen5 trebalo bi da se iBabere) dobra materi(a) Pri ovome5 takode5
po%to je veoma vano usmjeriti elju5 upravije ovakoJ
;Ah[5 ja moram da se rodim kao Sveop%ti mperatorA ili kao $ramin5 u vidu velikog salovog drveta8RP 5
vU Maitreja5 sljede&i bodi&ki Svijetski #7itelj5 sada provodi vreme u Tu%ita 'ebesima5 gde vlada kao kralj)
8KU To su sperma i ovum u imprijegniranoj materi(i)
8U CLat)5 Shor(a robustaD5 jedno od tvrdokornih %umskih drveta u ndiji5 koje dostie velike propor(ije)
Starodrevni ndusi smatrali su da je drvo sal5 divnih listova i bajnih (vetova5 najbolje od svih drve&aJ a Ba
$udiste je ono sanktiHikovano rodenjem i smr&u Prosvijetljenog Cprin(a +autameD5 koji su se desili u5 sen(i
ovog drveta)
,-0 K ,--
ili kao sin adepta u sindhi7kim mo&imaA ili u beBgre noj hijerarhijskoj linijiA ili u kasti onih ljudi koji ispunjeni
CreligijskomD veromA a5 budu&i roden tak neka budem oplemenjen velikim Baslugama5 tako 8 bih bio u stanju
da sluim Ba dobrobit svih osetn bi&a) <
Misle&i tako5 upravi svoju elju i udi u materi( # isto vreme5 oda%ilji svoje poklon-Brake Cmilosti5 dobre voljeD
nad onom materi(om t8(oju ulaBi% Ctir je prijeina7uju&iD u nebesku palat8IK8J 5 vjeruju7i Pobedni(i i njihovi
Sinovi Cili5 $odisatveD !eset P8 va(aBRV5 i Ba%titni7ka boanstva5 naro7ito "eliki San losnik5 podaruju svoju
mo&5 moli se 'jima5 i t u materi(u)
$iraju&i vrata materi(e ovako5 postoji mogu&m gre%keA Bbog uti(aja karme5 dobre materi(e mo8u se u7initi
lo%ima5 a lo%e materi(e mogu iBgled dobreA takva gre%ka je mogu&a) Kako je u to vren takode5 nau7avanje
vano5 iB tog raBloga5 u7ini ka sljediJ
/ak i ako ti materi(a iBgleda dobra5 ne budi F mamljenA ako ti se u7ini lo%om5 nemoj osetiti odb nost prijema
njoj)- $iti neobuBdan odbojno%&u i 8 vla7no%&u5 raBuBdati se od elje da se uBme i da8 iBbegne - najvi%e je
proimaju&a umetnost) BuBV ju&i samo malobrojne5 koji su imali ne%to prakti7r iskustva Cu psihi7kom
iskustvuD5 te%ko je otarasiti prijeostatka oboljenja od Blih sklonosti)
C#putstva 2brednikuDJ B raBloga nesposobnt da se odvoje od privla7nosti i odbojnosti5 oni najmanje umnosti i
sa Blom karmom bi&e podloni potrae skloni%te medu divlja7nima) !a bi se odagr odatle5 poBovi prijeminulog
po imenu5 ponovo5 oval
25 ti plemenita roda5 ako nisi u stanju da otarasi% privla7nosti i odbojnosti5 a ne Bna% Cum
BRs lli5 ovakoJ ;spoljavaju&i svoje nadnormalne mo&i5 vi8 prijedstavi kao nebesku palatu materi(u u koju
ulaBi%)<
MR3 2vi suJ 7etiri kardinalne ta7ke5 7etiri sredi%nje ta7ke5 i Benit)
,-3
nostD iBabiranja vrata materi(e5 bilo koja od gornjih viBija da se pojavi5 poBovi Plemenito Trojstvo i nadi Baklon
u njima) Moli se "elikom Samilosniku) Todaj uspravne glave) SpoBnaj sebe u $ardou) 2dba(i svaku slabost i
privrenost prijema svojim sinovima i k&erima5 ili roda(ima5 koje si ostavio Ba sobomA oni ti ne mogu ni malo
koristiti) Stupi na $elu svijetlosnu CStaBuD deva5 ili na Nutu svijetlosnu CStaBuD ljudskih bi&aA kro7i u velike
palate od drago(enih metala i u bajne ba%te)
C#putstva 2brednikuDJ Ponovi ovu Cposlani(u prijeminulomeD sedam puta od po7etka) Tada bi trebalo da se
uputeJ ;PriBivanja $uda i $odisatvi<A ;StaBa dobrih elja koja prua Ba%titu od straha u $ardou<A ;Korene
rije7i Cili5 stihoviD $ardoa<A i ;Spasila( Cili5 StaBa dobrih elja Ba SpasenjeD od Bamki Cili5 opasnih uBanih
prolaBaD $ardoa<B4R) 2ve treba pro7itati tri puta) ;Tahdol<5 koji oslobada telesnu masuBs85 takode bi trebalo
pro7itati) Tada bi trebalo pro7itati ;2bred koji podaruje 2slobodenje sam po sebi CBahvaljuju&iD sklonostima5
takodeB40)
K-sR 2ve 7etiri molitve Cili5 ;StaBe dobrih elja<D re(ituju se uB 7itanje $ardo Thodola Cvidi nap) ,-D)
MU Agregat ive&eg judskog tela5 prijema nekim tibetanskim sistemima joge5 sastavljen je iB dvadeset sedam
djelovaJ
,) pet elemenata CBemlja5 voda5 vatra5 vaBduh5 eterDA
0) pet skandha Ctelesni agregat5 agregat 7ula5 agregat ose&anja5 agregat volje5 agregat svijestiDA
-) pet dahova Cduh nadole5 dah iBjedna7avanja toplote5 proimaju&i dah5 dah nagore5 dah %to ivot odravaDA
3) pet 7ulnih organa Cnos5 u%i5 o7i5 jeBik5 koaDA
4) %est sposobnosti Cvid5 miris5 7uvenje5 ukus5 per(ep(ija5 rasudivanjeDA i
9) mentalnost)
2vih dvadeset sedam djelova judskog tela sa7injavaju nestalnu li7nost) Ba njih svih stoji podsvijest)
SaBnavala(A a on je5 nasuprot li7nosti5 prin(ip koji je sposoban da pojmi CostvariD M 'irvanu)
'eki su djelovi Tahdola Cvidi nap) ,-3D sa7injeni u manje .antre Cili5 talismaneD koji se prika7inju Ba tela5 i
ivih i mrtvih5 jer je PRPularno verovanje da to moe dovesti do oslobodenja telesnog agregata)
Thodo a8 Ba koju se s8matrakda" budu&i da je laka Ba pam&enj$ai da
,-4
2P@T ZAKL.#/AK
/itaju&i ovo5 oni posve&eni(i Cili5 joginiD5 koji naprijedovali u shvatanju5 mogu iskoristiti PrijenosB4- najbolji
na7in u trenutku smrti) 2ni ne moraju prije8 liti Posredno stanje5 ve& &e ga napustiti "elik( pravo nagore
CStaBomD04R) !rugi5 kojt su manje ot 7eni Cu duhovnim stvarimaD5 prijepoBnaju&i .as Svijetlo u /onjid $ardou5
u trenutku smrti5 oti&i CsmeromD nagore) 2ni koji su nii od ovih b oslobodeni - u skladu sa svojim naro7itim
ve%tinaJ i karmi7kim veBama - kada jedno ili drugo Miron no i +nevonosno $oanstvo osvane nad njima5 kom
uBastopne CdveD nedelje u /onjid $ardou)
Kako postoji nekoliko okukaBQ45 oslobodenje bi , balo da se Badobije na jednoj ili drugoj od ni pomo&u
prijepoBnavanja) Ali5 oni sa vrlo slabom k mi7kom veBom5 7iji je Bbir Batamnjenja ogrom CusljedD Blih ak(ija5
oni moraju da lutaju nadole i nadole5 u Sidpa $ardo) pak5 kako ima5 kao i prije na lestvi(ama5 mnogo vrsti
su7eljavanja Cili5 podse njaD5 oslobodenje je trebalo da se postigne pri jedn ili drugom5 pomo&u prijepoBnavanja)
Ali5 oni sa 8 slabijim karmi7kim veBama5 Bbog neprijepoBnava8 padaju pod uti(aj Bgraavanja i uasa) CZa
njihD5 stoje raBli7ita stupnjevita nau7avanja Ba Batvara vrata materi(e i Ba iBbiranje vrata materi(eA i5 jedno ili
drugo od ovih5 trebalo bi da su poj8 metod viBuelnog prijedstavljanja i Cda su prime8 beBgrani7ne vrline Ckoje
iB toga proisti7uD Ba uBd nje svog stanja) ?Qak su i najnii od njih5 koji su sl redu divlja7nih5 mogli da se -
Bahvaljuju&i pritt #to7i%ta - okanu ulaenja u jadno stanjeA i ui
se5 stoga5 moe re(itovati po navi(i5 podaruje oslobodenje5 takve navike5 ili sklonosti prijeminulog Cda je
re(itujeDA kako p nuii Bna ritual napamet5 ovo 7itanje &e ga podsetiti i tako proi oslobodenje)
M4K "idi str) 0Cr01) -sa "idi nap) ,4)
8U li5 ;uskih prolaBa<5 ili ;Bamki<)
CBadobijaju&iD veliki CblagodatD savr%eno oplemenjenog i nesputanog judskog telaB4Hi5 oni &e5 pri sljede&em
rodenju5 ako se susretnu sa guruom koji je vrli prijatelj5 primiti Cspasavaju&eD Bavete)
Ako ova !oktrina pristigne kada je 7ovjek ve& u Sidpa $ardou5 to &e biti kao da se spajaju dobra djela5 %to je
sli7no postavljanju mosta Cnad prijekidomD kanalaJ takvo je ovo 'au7avanje04K)
2ni sa obimnom Blom karmom ne mogu oma%iti a da se ne oslobode 7uv%i ovu !oktrinu Ci prijepoBnavaju&iD)
Ako se neko upita5 ;Za%toI<5 to je Bato %to5 u to vreme5 budu&i da su sva Mironosna i +nevonosna $oanstva
prisutna tu da prihvate C7ovjekaD5 a MareMQ8 i 2ni koji prijekidaju04v takode su tu da CgaD prihvate5 Bajedno sa
ovima5 samo 7uvenje ove !oktrine prijeokre&e 7ovjekove poglede Cili5 stavoveD i oslobodenje se BadobijaA jer
nema tela od mesa i krvi o kojem se ovisi5 ve& samo mentalnog tela na koje je ClakoD uplivisati) $ilo do koje
udaljenosti 7ovjek odlu-) ta u $ardou5 on 7uje i dolaBi5 jer poseduje neBnatna
M4U ;'esputanosta podraBumjeva slobodu od osam robovanjaJ ,) krug Badovoljstva koji se stalno pojavljuje
iBnova5 a poveBan je sa egBisten(ijom u obliku devaA 0) neprijestano vodenje ratova5 %to je poveBano sa
egBisten(ijom asuraA -) bespomo&nost i suanjstvo5 koji su poveBani sa egBisten(ijom pod uslovima kao %to su
oni koji prijeovladuju u svijetu divlja7nihA 3) patnje gladi i edi5 koje su poveBane sa egBisten(ijom prijetaA 4)
krajnosti vreline i studeni5 koje se poveBuju sa egBisten(ijom medu iBvesnim rasama 7ove7anstvaA i5 najBad5 1)
HiBi7ke5 ili 6) druge vrste prijeprijeka5 koje se poveBuju sa iBvesnim vrstama judskog rodenja)
!a bi se Badobilo savr%eno oplemenjeno telo5 7ovjek mora inherentno posedovati vjeru5 istrajnost5 intelekt5
iskrenost i pon-iBnost) kao religioBni posve&enik5 i mora se roditi u vreme kad religAja prijeovladava Cto jest5
kada8&e Prosvijetljeni biti inkarniran5 ili kada su njegova nau7avanja pokreta7ka sila svijetaD i tada mora sresti
velikog5 duhovno raBvijenog gurua)
MK Ako se kanal prijekine5 kontinuitet u protoku vode se prijekida) 'au7avanje je5 po svom dejstvu5 kao i
popravka odvoda umetanjem mosta koji prijevodi vodu prijeko prijekida C%to simboliBu.e prijekid u protoku
svijesti5 uBrokovan smr&u5 odnosno neprijekidni Protok svijesti koji ovo #7enje omogu&avaD)
8QU ;luBija<5 ili ;varka lanog oblika<)
-KU 2ni koji dovode do uBnemirenja5 ili prijekida Cprotoka svijesti u trenutku smrtiD)
,-9 K ,-1
7ula nadnormalne per(ep(ije i prijedBnanjaA a5 prise& 8 K ju&i se i spoBnavalu&i istog trena5 um je mogu KQK Aai
iBmeniti Cilt5 uti(ati na njegaD) B tog je raBloga ont;cj Cto jest5 #7enjeD od velike koristi ovde) 2no je ka(88
mehaniBam katapultaB8K) 2no je kao pokretanje veli-8j kog debla drveta Cili5 gredeD koje njih stotinu tt8QKKAA
mogu nositi5 ali koje se5 plove&i po vodi5 moe tegliti gde god se ho&e5 u jednom trenu09K) To je kao upravJ
janje konjem pomo&u uBdiBbB)
Stoga5 prilaBe&i CteluD onoga koji je napustio8 ova8 r5 ivot - ako je telo tu - utisni to Cu duh prijeminulogDKJ8K
upe7atljivo5 ponovo i ponovo5 sve dok se krv i u&ka)8 88 ) sti vodeni sekret ne pojave u noBdrvama) # to
vreme5 8 le% ne bi trebalo pomerati) Pravila kojih se treb8A 1 obaveBno drati pri Cutiskivanju5 da bi bilo
dejstve) 8[ noD5 ova suJ ni jedna ivotinja ne sme se umoriti ntgsQ8vK ra7un prijeminulogB9-5 niti bi roda(i
trebalo da pla7u5 il85)eQ 8 tuno oplakuju pored mrtvog telaB8KA neka porodi
7ini vrla djela5 koliko god je to mogu&eB84) S dru K strane5 opet5 ova se Zelika !oktrina $ardo ThGdoll88 tt ba%
kao i neki drugi religioBni tekstovi5 moe tuma7i Cprijeminulom5 ili umiru&emD) Ako se ova C!oktrina Q8 8
BUK Kao %to katapult omogu&uje 7ovjeku da uputi ogromnu ste u odredenu metu5 ili (ilj5 tako i ova !oktrina
omogu&ava prijemir lom da sebe usmjeri ka >ilju5 a ovaj je 2slobodenje Cod Sangsa8 od stalnog ponovnog
radanjaD)
BU8 Kao %to voda omogu&ava nesmetano plovljenje debla5 ta i ova !oktrina omogu&ava prijeminulom da se
usmjeri ka mjestu5 stanju egBisten(ije5 koje mu najvi%e odgovara5 ili 7ak ka $udas=
B8B Kao %to se konjem upravlja demom i uBdama5 tako se i put8 ove !oktrine prijeminuli moe usmjeriti5 dok
je u posrednom stah ka 2slobodenju)
B9- ovde se ne misli na ivotinjsku rtvu koja se prinosi Ba poD du%e prijeminulog5 ve& na ne-budisti7ku naviku
klanja ivotinja ra obeBbedivanja hrane Ba lame i goste koji se nadu u ku&i dok se vi pogrebni obrediA na alost5
ova se Babrana 7esto kr%i)
B8R Pla7 i lamenta(ija uobi7ajeni su pored odra5 na TiM i oblinjim himalajskim oblastima5 kao i u ndiji5 jo%
od pradaP ali5 $udiBam5 ba% kao i slam5 odvra&aju ljude od takvih obi7aj
B8s Takva djela su5 na primjer5 davanje hrane lamama i sirotn8 ma5 udeljivanje milostinje5 darivanje
religioBnih tekstova i s,i manastirima5 kao i Bave%tanja manastirima5 ako je prijeminuli oAs vio bogatstvo)
,-6
pripoji kraju Smerni(aB8 i ako se re(ituje CBajedno sa Smerni(amaD5 postaje vrlo djelotvorna) na druge na7ine
treba je re(itovati %to je mogu&e 7e%&e) =ije7i i Bna7enja trebalo bi Baptiti u pam&enju CsvakogDA a kad je smrt
neminovna i kad se prijepoBnaju simptomi smrti - ako to snaga doBvoljava - 7ovjek bi trebalo da je re(ituje i
sam i da raBmi%lja o Bna7enjima) Ako to snaga ne doBvoljava5 onda bi prijatelj trebalo da 7ita Knjigu i utisne je
upe7atljivo) 'ema sumnje %to se 2slobodenja ti7e)
2va !oktrina oslobada samo videnjem5 beB potrebe da se meditira5 ili primeni sadhana08KA ovo !ubokouvidno
'au7avanje oslobada 7uvenjem ili videnjem) 2vo !ubokouvidno 'au7avanje oslobada one sa golemom Blom
karmom5 pomo&u Tajne StaBe) /ovjek ne bi smeo da Baboravi njena Bna7enja i rije7i5 7ak i ako ga progone
sedam divljih konja)
2vim odabranim 'au7avanjem 7ovjek Badobija $udastvo u trenutku srrirti) /ak i kad bi $ude Tri vremena
Cpro%losti5 sada%njosti i budu&nostiD tragali5 ne bi na%li ni jednu bolju doktrinu koja prijevaBilaBi ovu)
Time se Baokruuju !ubokomislene srne kapi $ardo !oktrine5 naBvane $ardo Thodol5 koje oslobadaju
otelotvorena bi&a)
C2vde se Bavr%ava ;Tibetanska knjiga mrtvih<D
5K KUK "idi nap) 1)
MRK ;#savr%eno posve&enje<A raBraden ritual tehni7ke prirode)
A ,-*
PST2L2@K K2ME'TA= ;T$ETA'SKE K'.+E M=T"T<
Prije nego %to Bapo7nem s psiholo%kim komentarom5 eleo bih da kaem nekoliko rije7i o samom tekstu)
Tibetanska knjiga mrtvih5 ili $ardo Thodol5 je knjiga upustava Ba mrtve i umiruju&e) Sli7no Egipat skoj knjiBi
mrtvih5 ona je Bami%ljena kao vodi7 mrtvom 7ovjeku tokom perioda njihova $ardo postojanja5 simboli7no
opisanog kao medustanje u trajanju od 7etrdeset i devet dana iBmedu smrti i ponovnog rodenja) Tekst je
podeljen u tri djela) Prvi deo5 ili >hikhai $ardo5 opisuje psihi7ka Bbivanja u trenutku smrti) !rugi deo5 ili
>honVid $ardo5 bavi se stanjem sna koje nastupa odmah poslije smrti i onim %to se naBiva ;karmi7kim
iluBijama<) Tre&i deo5 ili Sidpa $ardo5 odnosi se na po7etak instinkta radanja i na dogadaje prije rodenja)
Karakteristi7no je da su najvi%e saBnanje i prosve&enje5 a otud i najve&a mogu&nost postiBanja oslobodenja
podareni tokom stvarnog pro(esa umiranja) #brBo poslije toga Bapo7inju ;iluBije< koje na kraju vode do
reinkarna(ije5 posvijetljuju&e svijetlosti postaju sve slabije i raBnovrsnije5 a viBije sve uasnije) 2vaj silaBak
ilustruje udaljavanje svijesti od oslobadaju&e istine i pribliavanje ponovnom HiBi7kom rodenju) Svrha uputstva
je da usmjeri panju mrtvog 7ovjeka5 u svakom sljede&em stupnju obmane i te%ko&a na stalno prisutnu
mogu&nost oslobodenja i da mu objasni prirodu njegovih viBija) Tekst $ardo ThGdola re(ituje lama u prisustvu
mrtva(a)
Mislim da ne mogu bolje da iskaem svoju Bahvalnost prijevodio(ima $ardo Thodol-a5 pokojnom lami KaBi
!aPa-Samdupu i dr Evans-ZentBu5 nego kroB poku%aj5 uB pomo& psiholo%kog komentara5 da veli
,3,
7anstveni svijet ideja i problema sadran u ovom sp na7inim malo raBumljivijim Bapadnom umu) SigP sam da
&e svi koji 7itaju ovu knjigu otvorenih o7 i koji doBvole da uti7e na njih beB prijedrasuda5 , obilato nagradeni)
$ardo Th$dol5 pogodno naslovljen od strane ur8 nika5 dr Z) W) Evans-"entBa5 Tibetanska knj mrtvih5 iBaBvao
je Bnatno uBbu6enje u Bemljama , se govori engleski jeBik u vreme svoje prve pojA ,*01) godine) 2n pripada
onoj kategor8ji tekst( koji nisu interesantni samo spe(ijalistima Ba mahaj ski budiBam5 ve& su5 Bbog svoje
duboke humam i jo% dubljeg sagledanja tajni 7ovjekove psihe5 pos no privla7ni Ba svijetovnjaka koji eli da
pro%im sv Bnanje o ivotu) +odinama je5 jo% od kada je prvi objavljen5 $ardo Thodol bio moj stalni saputnik i t
mu dugujem ne samo mnoge podsti(aje Ba id i otkri&a5 ve& i mnoge Hundamentalne spoBnaje) raBliku od
Egipatske knjige mrtvih5 koja uvjek nag 7ovjeka da kae prijevi%e ili prijemalo5 $ardo Tho prua raBumljiviju
HilosoHiju upu&enu prije ljudsl bi&ima nego bogovima ih primitivnim divlja(i8 'jegova HilosoHija sadri su%tinu
budisti7ke psih( %ke kritike i Ba njega se5 kao takvog5 doista moe 8 da je neuporedivo nadmo&an) 'e samo
;gnevna< i ;miroljubiva< boanstva Bami%ljena su kao sanl ri7ke projek(ije ljudske psihe5 ideja koja iBgleda
svim jasna prosve&enom Evropej(u5 Bato %to ga p se&a na vlastita banalna pojednostavljenja) Ali5 i Evropeja(
moe lako da protuma7i ova boan5 kao projek(ije5 nikako ne moe da ih u isto vr( smatra stvarnim) $ardo
Thodol to moe5 Bato u nekim od najsu%tinskijih metaHiBi7kih prijemisa5 stavlja prosve&enog kao i
neprosve&enog Evrop8 u nepovoljan poloaj) #vjek prisutna5 neiBrije7ena stavka $ardo ThGdol-a je
protivrije7an karakter metaHiBi7kih iskaBa i5 takode5 ideja o kvalitetnoj r8 (i iBmedu raBli7itih nivoa svijesti i
njima uslovlj8 metaHiBi7kih stvarnosti) PoBadina ove neobi7ne , ge nije %krto evropsko ;ili-ili< ve&
veli7anstveno
,30
tvrdno ^ai-i<) 2vo tvrdenje moglo bi da navede Bapadnja7kog HilosoHa na prigovor5 po%to Zapad voli jasno&u i
nedvosmislenostA shodno tome5 jedan HilosoH se dri stava ;$og jeste<5 dok se drugi podjednako vatreno dri
nega(ije ;$og nije<) @ta bi8ta neprijateljski raspoloena bra&a uradila s iskaBom koji sljediJ ;Shvataju&i da je
praBnina tvog intelekta budastvo5 i Bnaju&i da je ona u isto vreme tvoja svijest5 ti &e% boraviti u stanju
boanskog uma $ude<)
Pla%im se da je takav iskaB nemio na%oj Bapadnoj HilosoHiji i teologiji) $ardo Thodol je u svojem stanovi%tvu
psiholo%ki na najvi%em stupnjuA ali u nas se HilosoHija i teorija jo% uvjek nalaBe na srednjovekovnom5 prije-
psiholo%kom stupnju5 u kojem se samo iskaBi slu%aju5 obja%njavaju5 brane5 kritikuju i odba(uju5 dok je autoritet
koji ih stvara5 po op%toj saglasnosti5 ostavljen iBvan obima diskusije)
Medutim5 metaHiBi7ki iskaB su tvr(tenja psihe i stoga jesu psiholo%ki) Zapadnja7kom umu5 koji kompenBuje
svoja dobroBnata ose&anja Blopam&enosti ropskim obBirom Ba ;ra(ionalna< obja%njenja5 ova o7igledna istina
iBgleda isuvi%e o7igledno5 ili je sagledava kao nedopustivu nega(iju metaHiBi7ke ;istine<) Kad Zapadnjak 7uje
rije7 ;psiholo%ko<5 ona mu Bvu7i ;samo psiholo%ko<) Za njega je ;du%a< ne%to alosno maleno5 nevredno5
li7no5 subjektivno i jo% mnogo toga) 2n5 stoga5 vi%e voli da koristi rije7 ;duh<5 prijemda u isto vreme voli da se
prijetvara da je tvrdenje koje doista moe biti vrlo subjektivno5 u stvari na7injeno od strane ;duha<5 prirodno
od strane ;#niverBalnog !uha<5 ili 7ak - u nudi - od samog ;Apsolutnog<) 2va dosta sme%na prijetpostavka
verovatno je kompenBa(ija Ba alosnu malenkost du%e) Bgleda da je Anatol Frans iBrekao istinu koja vai Ba
(eo Bapadni svijet kada5 u njegovom 2strvu pingvina5 Katarina dKAleksandri nudi sljede&i savet $oguJ
;!onneB leur une ame5 mais une petite<[ C;!aj im du%u5 ali malu[<D
To je du%a koja5 boanskom kreativnom mo&i u sebi5 stvara metaHiBi7ku tvrdnjuA ona odre&tuje raBlike 8Bmedu
metaHiBi7kih entiteta) 2na nije samo stanje
,3-
(ijelokupne metaHiBi7ke stvarnosti5 ona jeste ta stv8 nost)
$ardo Thodol se otvara s ovom velikom psiho %kom istinom) Knjiga nije pogrebni (eremonijal5 v Bbirka
uputstava Ba mrtve5 vodi7 kroB promenlji pojave $ardo oblasti5 onog stanja egBisten(ije k8 traje 7etrdeset i
devet dana poslije smrti do sljed( inkarna(ije) Ako Banemarimo5 Ba trenutak5 nadv menost du%e - %to stok
prihvata kao o7iglednu 7in ni(u - mi &emo5 kao 7itao(i $ardo Thodol-a5 u mogu&nosti da se beB te%ko&a
postavimo u polo mrtvog 7ovjeka i paljivo &emo raBmotriti u7enje vesno u uvodnom delu5 koje je o(rtano u
gornj (itatu) 'a tom mjestu iBgovaraju se sljede&e rije7i5 nadmeno ve& ugladenoJ ;25 plemenito rodeni i i tajD5
slu%aj) Sada isku%ava% Zra7enje jasne svijeth 7iste stvarnosti) Shvati je) 25 plemenito rodeni5 t sada%nji intelekt5
u prvoj prirodi praBan5 ne uobli8 ni u %ta po odlikama ili boji5 prirodno praBan5 je sama Stvarnost5 Sve-dobri)
;Tvoj intelekt koji je sA praBnina5 ali koji ne treba smatrati Ba praBninu nii vila5 ve& Ba sam intelekt5 neometan5
blistav5 ushi i blaen jeste sama svijest5 Sve-dobri $uda<)
2vo shvatanje je !harma-KaVa5 stanje savr%e prosvijetljenjaA ili5 kako bismo mi to iBraBili na naI jeBiku5
kreativno tlo Ba svekoliko metaHiBi7ko tvrde jeste svijest5 kao nevidljiva5 nedodirljiva maniHesta du%e)
;PraBnina< je stanje trans(endento nad s tvrdnjama i prijedvidanjima) Sadrina njegovih raB tih maniHesta(ija
jo% uvjek je latentna u du%i) Tekst se nastavljaJ
;Tvoja svijest5 sjajna5 praBna i neodvojiva od "8 kog tela Bra7enja5 nema rodenja5 nema smrti i je8
'epromenljiva Svijetlost - $uda Amitaba<)
!u%a5 svakako5 nije mala5 ve7 je sam Bra7e&i $i Zapad nalaBi da je ovo tvrdenje ili vrlo opasno5 ako i
bogohulno5 ili ga prihvata beB raBmi%ljanja i on pati od teoBoHske inHla(ije) #vjek5 nekako5 ima8
,33
pogre%an stav prijema tim stvarima) Ali5 ako moemo dovoljno da ovladamo sobom i uBdrimo se od na%e
glavne gre%ke da uvjek elimo ne%to da uradimo sa stvarima i prakti7no ih upotrebimo5 moda bismo uspeli da
nau7imo vanu lek(iju od ovih u7enja5 ili da bar (enimo ve&inu $ardo Thodol-a5 koji mrtvom 7ovjeku daruje
kona7nu i najvi%u istinu5 da su 7ak i bogovi Bra7enje i odraB na%ih du%a) 'ikakvo sun(e nije stoga Bamra7eno
Ba sto7njaka kao %to bi bilo Ba hri%&anina5 koji bi se ose&ao li%en svoga $ogaA naprotiv5 njegova du%a je
svijetlost $oga5 a $og je du%a) stok moe bolje da iBdri taj paradoks od nesre&nog Angelusa Silesiusa koji bi
7ak i danas bio psiholo%ki daleko ispod svog vremena)
Krajnje je raBumeo od $ardo Thodol-a %to mrtvom 7ovjeku raBja%njava primarnost du%e5 jer je to jedina stvar
koju nam ivot ne raBja%njava) Mi smo toliko opkoljeni stvarima koje nas guraju i potiskuju da nam se5 usred
svih tih ;datih< stvari5 nikada ne prua %ansa da se Bapitamo od koga su one ;date<) #pravo se od tog svijeta
;datih< stvari mrtav 7ovjek oslobada5 a svrha uputstava je da mu pomogne u tom oslobadanju) Mi &emo5 ako se
stavimo na njegovo mesto5 biti podjednako nagradeni5 po%to ve& iB prvih pasusa u7imo da ;davala(< svih
;datih< stvari boravi u nama) To je istina koja se uprkos svim dokaBima5 u najve&im stvarima kao i u
najmanjim5 nikada ne spoBnaje5 iako je 7esto Ba nas nuno5 %tavi%e5 od ivotne vanosti5 da je spoBnamo) Takvo
Bnanje5 budimo sigurni5 pogodno je samo Ba kontemplativne koji su voljni da raBumeju svrhu postojanja5 Ba
one koji su gnosti(i po temperamentu i stoga vjeruju u nekog spasio(a koji5 kao spasila( mandeja(a5 naBiva
sebe ;saBnanjem ivota< Cmanda dKhajieD) Moda mnogima od nas nije dopu%teno da vide svijet kao ne%to
;dato<) Potreban je veliki prijeokret u stanovi%tu5 koji trai mnogo ivotvorenja5 prije nego %to moemo da
sagledamo svijet kao da je ;dat< od same prirode du%e) Toliko je pravije5 dramati7nije5 imprijesivnije i stoga
uverljivije5
,34
vidjeti da se sve stvari dogadaju meni umesto i posmatram kako ja prouBrokujem da se dogadaju) @ vi%e5
ivotinjska priroda 7ovjekova navodi ga da oduprije videnju sebe kaa tvor(a svojih okolnos Zbog toga su
poku%aji takve vrste oduvjek bili objek tajnih posve&ivanja5 koja su po pravilu dostiBala v huna( u Higurativnoj
smrti koja simboli%e op%ti kara ter tog prijeokreta) 5 u stvari5 uputstvo dato u $an Thodol-u slui da mrtvom
7ovjeku povrati iskust njegovog pasve&ivanja i u7enja njegovog gurua5 j uputstvo5 u su%tini5 nije ni%ta drugo
nego posve&ivat mrtvih u $ardo ivot5 kao %to je posve&ivanje is bilo priprijema Ba ;2naj Svijet<) Takav je bar
bio slui sa svim tajnim kultovima u drevnim (iviliBa(ijama vremena egipatskih i eleuBinskih misterija) # posi
&ivanju ivih5 medutim5 ;2naj Svijet< nije svijet po8 smrti5 ve& prijeokret namera i gledi%ta duha5 psiho %ki
;2naj Svijet< ili5 u hri%&anskoj terminologiji5 ;sj senje< od okova svijeta i greha) Spasenje)je odvaja8 i
oslobadanje od ranijeg stupnja mraka i nesvijesti5 v( do stanja prosvijetljenosti i oslobodenosti5 do pobe nad i
prijevaBilaenja svega %to je ;dato<)
!ovde je $ardo Thodol5 %to i dr Evans Ze8 ose&a5 pro(es posve&ivanja 7ija je svrha da vrati d boanstvo koje je
iBgubila pri rodenju) Za orijental religioBnu litjeraturu karakteristi7no je da u7enje n8 no Bapo7inje
najvanijom ta7kom5 uBvi%enim i naj %im prin(ipima koji bi5 u nas5 do%li na kraju - kaaA primjerA u Apuleja5
gde se Lu(ije oboava kao TeD na samom kraju) Shodno tome5 u $ardo Thodol posve&ivanje prijedstavlja seriju
smanjuju&ih klimal koja se Bavr%ava ponovnim radanjem u materi(i) .e ni ;pro(es posve&ivanja< i danas iv i
primenjivan Zapadu jeste analiBa nesvijesnog5 kako je primenjK lekari Ba tjerapeutske svrhe) 2vo prodiranje u
osn ne slojeve svijesti je neka vrsta ra(ionalne majeut u sokratovskom smislu5 iBno%enje psihi7kog sadr8 koji je
jo% uvjek u Bametku5 podsvijesan i jo% u8 neroden) Prvobitno je takva tjerapija prijeuBela Ho Hrojdovske
psihoanaliBe i uglavnom se bavila sekst
,39
nim HantaBijama) To je oblast koja odgovara poslijednjoj i najnioj regiji $ardo-a5 poBnatoj kao Sidpa $ardo5
gde mrtav 7ovjek5 nesposoban da iskoristi u7enja >hikhai i >hGnVid $ardo-a5 postaje rtva seksualnih HantaBija
i privla7i ga viBija parova u sno%aju) 'a kraju ga hvata neka materi(a i ponovo donosi na Bemaljski svijet) #
meduvremenu5 kao %to se moe o7ekivati5 Edipov kompleks po7inje da Hunk(iani%e) Ako mu njegova karma
odre6uje da bude ponovo roden kao mu%kara(5 on &e se Baljubiti u svoju budu&u majku5 a svog o(a &e srriatrati
mrskim i gnusnim) Suprotno tome budu&u &erku &e privla7iti njen budu&i ota(5 a odbijati njena majka)
Evropeja( prolaBi kroB ovo tipi7no Hrojdovsko podru7je kada se njegov nesvijestan sadraj iBnosi na svijetlost
pomo&u aaaliBe5 ali on ide u obrnutom smjeru) Putuje naBad5 kroB svijet inHantilno-seksualne HantaBije5 do
materi(e) # psihoanaliti7kim krugovima 7ak je rije7eito da je trauma samo iskustvo radanja - %ta vi%e5
psihoanaliti7ari tvrde da su doprli do se&anja intrauterinog porekla) Tu5 na alost5 Bapadnja7ki raBum dosee
svoje krajnje grani(e) Kaem ;na alost<5 Bato %to se radije elelo da je Hrojdovska psihoanaliBa mogla sre&no
da prati ta takoBvana intrauterina iskustva jo% dalje5 unaBadA da je uspela u tom smelom poduhvatu5 ona bi
svakako dospela dalje od Sidpa $ardo i prodrla otpoBadi u nie domete ShonVid $ardo) /injeni(a je da s
oprijemom postoje&ih biolo%kih ideja takav poduhvat ne bi bio krunisan uspehomA Ba njega bi bila potrebna
sasvim druga7ija vrsta HilosoHske priprijeme od one koja se Basniva na trenutnim nau7nim prijetpostavkama)
Ai da je putovanje unaBad bilo dosljedno iBvedeno ono bi nesumnjivo vodilo do postulisanja prijeuterinog
postojanja5 pravog $ardo ivota5 da je samo bilo mogu&e otkriti bar neki trag podlonog subjekta) 2vako5
psihoanaliti7ari nisu nikada dospeli 8Ba prijetpostavljenih tragova intrauternih iskustava5 Pa je 7ak i slavna
;trauma rodenja< Baostala kao tako R7igledan truiBam koji vi%e ne moe ni%ta da objasni5 ni%ta vi%e nego %to
moe hipoteBa da je ivot bolest
,31
) 5 s rdavom prognoBom Bato %to je njegov ishod uv% Hatalan)
Frojdovska psihoanaliBa5 u svim su%tinskim aspe tima5 nikada nije Ba%la u onu stranu iskustava Sid $ardoA
odnosno5 ona je bila nemo&na u poku%ajit da se ispetlja iB seksualnih HantaBija i sli7nih ;ne8 mirljivih<
tenden(ija koje iBaBivaju strepnju i dru aHektivna stanja) pored svega5 Frojdova teorija prvi poku%aj na Zapadu
da se istrai odoBdo5 animalne sHere instinkta5 psihi7ka teritorija ki u tantri7kom lamaiBmu odgovara Sidpa
$ardo-u) A svim opravdan strah od metaHiBike sprije7io je Froj da prodre u sHeru ;okulmog<) Pored toda5 Sia
stanje5 ako prihvatimo psihologiju Sidpa $ardo5 , rakteri%e vatreni vetar karme5 koji kovitla mrtv 7ovjeka sve
dok ne dospe do ;vrata-materi(e<) ! gim rije7ima5 Sidpa stanje ne doBvoljava nikakav j vratak5 jer je od
>hGnVid stanja odvojeno silovil stremljenjem nanie5 prijema animalnoj sHeri instin[ i ponovnog HiBi7kog
rodenja) 2dnosno5 svako ko p dre u nesvijesno5 s 7isto biolo%kim prijetpostavkar Baglavi&e se u sHeri instinkta i
ne&e mo&i dalje naprijeduje5 jer &e stalno biti vu7en naBad5 u HiBii postojanje) Zato Frojdova teorija ne moe da
do8 do bilo 7ega drugog5 osim do su%tinski negativt vrednovanja nesvijesnog) 2no je samo jedno ;ni do<) #
isto vreme mora se priBnati da je taj pogled psihu tipi7no Bapadnja7ki5 samo %to je iBraen bui je5 jednostavnije
i nemilosrdnije nego %to bi se d8 usudili da ga iBraBe5 iako u osnovi ne misle druga7 @to se ti7e toga %ta ;duh<
oBna7ava u toj veBi5 rri8 mo samo gajiti nadu da &e prijeneti ubedenje) Ali5, %to je 7ak i MaO S(heler sa
aljenjem BapaBio5 r tog ;duha< je5 da kaemo najmanje5 sumnjiva)
Mislim5 dakle5 da moemo postaviti kao 7inje da se pomo&u psihoanaliBe ra(ionalni duh Zal probio u ono %to
bi se moglo naBvati neuroti7 Sidpa stanja5 i da je tamo doveden do neiBbe8 mirovanja usljed nekriti7ke
prijetpostavke da sve
,36
holo%ko jeste subjektivno i sli7no) /ak i tako5 taj naprijedak prijedstavlja veliki dobitak5 po%to nam je omogu&io
da napravimo jo% jedan korak iBa na%ih svijesnih ivota) To Bnanje nam5 takode5 prua nagove%taj kako treba
da 7itamo $ardo Thodol[ - otpoBadi) Ako smo5 uB pomo& na%e Bapadnja7ke nauke5 bar u nekoj mjeri5 uspeli da
raBumemo psiholo%ki karakter Sidpa $ardo-a5 onda je na% sljede&i Badatak da vidimo moemo li ne%to u7initi s
prijethodnim >honVid $ardo-m)
>honVid stanje je jedna od karmi7kih iluBija - odnosno5 iluBije koje nastaju od psihi7kihK ostataka iB
prijethodnih postojanja) Prijema isto7nja7kom stanovi%tu5 karma prijedstavlja neku vrstu psihi7ke teorije
nasljeda5 Basnovane na hipoteBi o reinkarna(iji koja je na kraju5 hipoteBa o nadvremenosti du%e) 'i na%e
nau7no Bnanje ni raBum ne mogu da odre korak s ovom idejom) Postoji prijevi%e ;ako< i ;ali<) 2sim toga5
nama su o7ajni7ki malo poBnate mogu&rHosti nastavljenog postojanja du%e poslije smrti5 toliko malo da 7ak ne
moemo ni da Bamislimo kako bi neko dokaBao bilo %ta u tom pogledu) @ta vi%e5 nama je samo dobro poBnato5
na epistemolo%kim osnovama5 da bi takav dokaB bio nemogu& kao i dokaB o postojanju $oga) Stoga moemo
obaBrivo da usvojimo ideju o karmi samo ako je shvatimo kao psihi7ko nasljede u naj%irem smislu rije7i)
Psihi7ko nasljede doista postoji -odnosno5 postoji nasljedivanje psihi7kih karakteristi
5 kaJ prijedispoBi(ija Ba bolest5 odlike karaktjera5 posebno nadarenosti i drugo) Psihi7ka priroda ovih komi
pleksnih 7injeni(a ne remeti se ako ih prirodna nauka
svede na ono %to se pri7injava kao HiBi7ki aspekt i Cnuklearne strukture u &elijama5 i drD) 2ne su su%tinA ske
pojave ivota koje se iBraavaju5 uglavnom5 psij hi7ki5 kao %to postoje druge5 nasljedene karakteristike
koje se uglavnom5 iBraavaju HiBiolo%ki5 na HiBi7koj ravni) To su univerBalne dispoBi(ije duha i treba ih shvatiti
kao analogne Platonovim Hormama CeidolaD5 a u skladu s njima duh organiBuje svoj sadraj) 2ve
,3*
Q5
Horme bi se tako6e5 mogle opisati kao kategorije anaJA8 logne logi7kim kategorijama koje su uvjek i svugdeWK
prisutne poput osnovnih postulata raBuma) Samo %toA-KI u slu7aju na%ih ;Hormi<5 ne bavimo se kategorijamaT
raBuma ve& kategorijama imagina(ije) Po%to su pro-Q dukti imagina(ije u su%tini uvjek viBuelni5 njihove Horme
moraju5 spolja5 da imaju karakter slika i5 %ta vi%e5 tipi7nih slika5 Bbog 7ega sam ih5 sljede&i sv5 Avgustina5
naBvao ;arhetipima<) Komparativna religija i mitologija su bogati rudni(i arhetipa5 a isto tako i psihologija
snova i psihoBa) Bnena6uju&a podudarnost iBmedu slika i ideja koje one iBraavaju 7esto je prouBrokovala
najra8novrsnije migra(ione teorije5 mada bi bilo daleko prirodnije pomi%ljati na Bapanjaju&u sli7nost ljudske
psihe u svim vremenima i na svim mestima) Arhetipske Hornte HantaBije se5 u stvari5 spontano reprodukuju u
bilo koje vreme i na bilo kom mjestu5 beB ikakvog opaljivog traga direktnog prijeno%enja) Prvobitne struktuJ
ralne komponente psihe 7ine jedinstvo koje ni8t8i manje ne iBnenaduje od jedinstva djelova vidljivo8 tela)
Arhetipi su5 da tako kaemo5 organi prije-raeV onalne psihe) 2ni su ve7no nasljedivane Horme i idej8 koje u
prvi mah nemaju nikakav odreden sadraj) 3,8 se pojavljuje tek tokom ivota pojedin(a5 kada s8 li7no iskustvo
usvaja ta7no kroB te Horme) !a arhetip8 nisu svuda prije-postojali u istovetnoj Hormi5 kako b8 s8 objasnila
7injeni(a koju na skoro svakom mjestu pa8 stavlja $ardo Thodol5 - da mrtvi ne Bnaju da)s8 mrtvi i da se to
tvrdenje podjednako 7esto susret8 u sumornoj neBreloj litjeraturi evropskog i amjeri7ko8 spiritualiBmaI ako
isto tvrdenje nalaBimo u SPederi8 borga5 poBnavanje njegovih tekstova te%ko da je tol8 ko ra%ireno da je taj
komadi& Bnanja poBnat ;mediju mu< iB svakog gradi&a) A veBa iBmedu SPedenbor8 i $ardo Thodol-a je
potpuno neBamisliva) deja (8 mrtvi jednostavno nastavljaju svoje Bemaljsko post38 janje i ne Bnaju&i da su
duhovi beB tela5 praiskona j8 i univerBalna - arhetipska ideja koja ulaBi u trenutnt8 vidljivu maniHesta(iju kad
god neko vidi duha) Zne,
,4:
7ajno je5 takode da duhovi u (ijelom svijetu imaju iBvesne Bajedni7ke (rte) .a sam prirodno svijestan nedoka-
Bive spiritualisti7ke hipoteBe5 mada nemam ni najmanju elju da je na7inim svojom) Moram da se Badovoljima
hipoteBom o sveprisutnoj5 ali jasno iBraenoj5 psihi7koj strukturi koja je nasljedna i koja nuno daje odredenu
Hormu i smer (ijelokupnom iskustvu) .er5 kao %to organi tela nisu samo kvrge indiHerentne5 pasivne materije5
ve& su dinami7ni5 Hunk(ionalni kompleksi koji se isti7u uB Bapovednu nunost5 tako su i arhitipi5 kao organi
psihe5 dinami7ni5 instinktivni kompleksi koji odre(iuju psihi7ki ivot do krajnjeg stupnja) Zato ih takode
naBivam dominantama nesvijesnog) Sloj nesvijesne psihe koji je sa7injen od tih univerBalnih dinami7nih Hormi
naBvao sam kolektivnim nesvijesnim)
Koliko je meni poBnato5 ne postoji nikakvo nasljedivanje individualnih prijenatalnih5 ili prijeuterinih se&anja5
ali nesumnjivo postoje nasljedni arhetipi koji su5 me(iutim5 li%eni sadraja5 po%to u po7etku ne sadre nikakva
li7na iskustva) 2ni ulaBe u svijest tek kada ih li7na iskustva na7ine vidljivim) Kao %to smo videli5 Sidpa
psihologija se sastoji u elji da se ivi i da se bude roden) CSidpa $ardo je ;$ardo tragedija Ba ponovnim
rodenjem<D) Takvo stanje isklju7uje bilo kakvo iskustvo transsubjektivnih psihi7kih stvarnosti5 osim ako
pojedina( kategori7ki ne odbije da bude ponovo roden u svijetu svijesti) Prijema nauku $ardo Thodol-a5 njemu
je jo% uvjek mogu&e5 u svakom od $ardo stanja da dosegne !harma-KaVa ako prije6e 7etvorostepenu planinu
Mjeru5 pod uslovom da ne popusti svojoj elji da sljedi ;nejasna svijetla<) To Bna7i da se mrtav 7ovjek mora
o7ajni7ki suprotstavljati diktatima raBuma5 kako ga mi raBumemo5 i da odustane od nadmo&i jastva koje raBum
smatra neprikosnoveRim) # praksi5 to oBna7ava potpunu prijedaju objektivnim mo&ima psihe5 sa svim onim %to
to sobom povla7iA neka vrsta simboli7ne smrti koja odgovara Sudu Mrtvih u Sidpa $ardo-u) 2na oBna7ava kraj
svijesnog5 ra(ionalnog5 moralno odgovornog vodenja
,4,
ivota i voljnu prijedaju onome %to $ardo Thod naBiva ;karmi7kom iluBijom<) Karmi7ka iluBija po 7e iB
verovanja u viBionarni svijet krajnje ira(ionah prirode5 koji nije u skladu niti poti7e iB na%ih rai onalnih
sudova5 ve& je isklju7ivi proiBvod neinhibit ne imagina(ije) To je &ist san ili ;HantaBija< i sval dobronamerna
osoba odmah &e nas upoBoriti na nj gaA a na prvi pogled se5 svakako5 ne moe vid8 kakva je raOlika iBmedu
HantaBije te vrste i HantaBm gorija jednog ludaka) /esto je potreban samo m abaissement du niveau mental da bi
se oslobodio sv iluBije) #as i tama tog5 trenutka ima svoj ekvivale u iskustvima koja su opisana u po7etnim
odelj(ir Sidpa $ardo-a) Ali sadraj ovog $ardo-a takode 8 kriva arhetip5 karmi7ke slike koje se prvo pojavljt u
svojoj Bastra%uju&oj Hormi) >honVid stanje je ek valentno namerno iBaBvanoj psihoBi)
/esto se slu%a i 7ita o opasnostima joge5 naro&i : oBlogla%enoj Kundalini jogi) 'amerno iBaBva psihoti7no
stanje5 koje u iOvesnih nesigurnih oso lako moe da dovede do prave psihoBe5 opasnost koju svako treba vrlo
oBbiljno shvatiti) Takve stv su doista opasne i njima se ne treba baviti na n8 tipi7no Bapadnja7ki na7in) To je
nogiranje sa sud nom koja udara u same korene ljudskog postoja8 i moe da oslobodi pravi potop patnji o kojia
nijedna Bdrava osoba nije nikada sanjala) Te pati odgovaraju paklenim mu7enjima u >honVid stan u tekstu
opisanim na sljede&i na7inJ
;Tada &e ti $og Smrti oko vrata nama&i kan i tegli&e teA odse&i &e ti glavu5 i%7upati sr(e5 iskid (reva5 poliBati
moBak5 popiti krvA pojesti meso i og dati kostiA ali ti ne&e% mo&i da umre%) ?ak i kada t telo ise7eno na par7i&e5
ponovo &e oiveti) 't se7enje iBaBva&e jak bol i mu7enje)<
2ve muke prikladno opisuju stvarnu prirodu op nostiA to je deBintegra(ija (ijelovitosti $ardo tela5 nE vrste
;tananog tela< ko8e tvori vidljivi omota7 psit kog bi&a u stanju poslije smrti) Psiholo%ki ekvival
tom raskomadavanju je psihi7ka diso(ija(ija) # svom %kodljivom obliku ona prijedstavlja %iBoHreniju Cras-
(epljen duhD) Ta naj7e%&a mentalna bolest su%tastveno se sastoji u naBna7enom abaissement du niveau menral
koji poni%tava normalne nadBore svijesnog duha i tako prua neograni7en prostor Ba igru nesvijesnih
;dominanti<)
PrijelaB5 dakle5 sa Sidpa stanja na >honVid stanje prijedstavlja opasan prijeokret u (iljevima i namerama
svijesnog uma) To je rtvovanje stabilnosti ega i prijedavanje krajnjoj nesigurnosti onoga %to mora5 da iBgleda
kao haoti7na pobuna opsenastih Hormi) Kada je Freud skovao HraBu da je ego ;pravo boravi%te strepnje<
ogla%avao je istinsku i duboku intui(iju) Strah od samortvovanja prijebiva duboko u svakom egu5 a taj strah je
7esto samo nepouBdano kontrolisan Bahlev nesvijesnih sila da se pojave u punoj snaBi) 'iko ko tei sopstvu
Cindividua(ijiD5 nije po%teden tog opasnog djela5 jer ono %to se pla%i takode pripada (ijelosti bi&a - podljudskom5
ili nadljudskom svijetu psihi7kih ;dommanti< od kojeg se ego prvobitno oslobodio uB ogroman napor5 a potom
samo delimi7no5 radi vi%e ili manje iluBorne slobode) To oslobadanje je svakako nuan i herojski poduhvat5 ali
ne prijedstavlja ni%ta kona7noJ ono je samo krea(ija subjekta koji5 da bi na%ao ispunjenje5 mora da se suo7i s
objektom) Bgledalo bi5 na prvi pogled5 da je to svijet nabujao od projek(ija samo radi te svrhe) Tu traimo i
nalaBimo na%e te%ko&e5 tu traimo i nalaBimo na%e neprijatelje5 tu traimo i nalaBimo ono %to nam je drago i
drago(enoA a ute%no je Bnati da se sve Blo i sve dobro moe na&i tamo5 u vidljivom objektu5 gde moe da se
osvoji5 kaBni5 uni%ti ili uiva) Ali sama priroda ne dopu%ta da takvo rajsko stanje nevinosti ve7no traje) Postoje i
uvjek su postojali5 oni koji ne mogu da ne vide kako svijet i njegova iskustva imaju svojstvo simbola5 i da on5 u
stvari5 odraava ne%to %to lei skriveno u samom subjektu5 u njegovoj vlastitoj transsubjektivnoj stvarnosti)
#pravo iB te duboke intui(ije prijema lamaisti7koj doktrini5 >honVid stanje
,40 8 ,4-
Lc 8
Badobija svoje pravo Bna7enje5 Bbog 7ega je >hGnVi(8 $ardo naslovljen ;$ardo isku%avanja stvarnosti<)
Stvarnost isku%ana u >hGnVid stanju je5 kako u7KjQ poslijednji odeljak odgovaraju&eg $ardo-a5 stvarnos> misli)
;Forme misli< pojavljuju se kao stvarnostiA HantaBija prijeuBima stvarno obli7je i Bapo7inje uasavaju&i san
iBaBvan karmom i iBvoden od strane nesvijesnih ;dominanti<) Prvi koji se pojavljuje Cako tekst 7itamo
otpoBadiD jeste sveuni%tavaju&i bog sm8rti5 epitom svih uasaA njega prati dvadeset osam ;mo&n8h' i opakih
boginja i pedeset osam boginja ;krvopija<) #prkos njihovom demonskom aspektu5 koji se pojavljuje kao
Bbunjuju&i haos uasnih atributa i 7udovi%nosti5 ve& se naBire iBvjestan red) 2tkrivamo da postoje grupe bogova
i boginja uredene prijema 7etiri prav(a5 a raBlikuju se po tipi7nim misti7nim bojama) Postepeno postaje jasnije
da su sva ta boanstva organiBovana u mandale ili krugove5 koje sadre 7etvorobojni krst) $oje su uskladene s
7etiri aspekta mudrostiJ
,) $ela M svijetlosna staBa ogledalo-like mudrosti5
0) Nuta M svijetlosna staBa mudrosti jednakosti -) >rvena M svijetlosna staBa raBlikuju&e mudrosti 3) Zelena M
svijetlosna staBa sve-vr%e&e mudrosti
'a vi%em nivou saBnanja5 mrtav 7ovjek Bna da sveJK prave Horme misli poti7u iB njega5 i da su 7etirii8
svijetlosne staBe mudrosti5 koje se pojavljuju prijedA njim5 Bra7enja njegovih vlastitih psihi7kih sposobno-8J sti)
To nas odvodi pravo do psihologije lamaisti7k8J mandale o kojoj sam ve& govorio u knjiBi koju sant8 iBdao s
pokojnim =i(hardom Zilhelmom5 Tajna BlatS nog (veta)
'astavljaju&i na% uspon5 otpoBadi kroB regi u >hG8 nVid $ardo-a5 kona7no dospevamo do viBije 8etvori-) (e
"elikihJ Belenog Amogha-Siddhija) (rvenog Ami-) tabhae5 utog =atna-Sambhavae i belog "ajra-SatR tvae)
#spon se okon7ava blje%tavim plavim svijetlonn
,43
!harma-!hatua5 tela $ude5 koji sija usred mandale iB sr(a "airo(hanae) L
Karmi7ka iluBija prijestaje s tom kona7nom viBijomA svijest5 odviknuta od svakog oblika i od svake pripojenosti
objektima5 vra&a se beBvremenom5 po7etnom stanju !harma-KaVae) Tako se C7itaju&i otpoBadiD dospeva do
>hikhai stanja koje se pojavljuje u trenutku smrti)
Mislim da &e ove napomene paljivom 7itao(u uspeti da prue neku ideju o psihologiji $ardo Thodol-a)
Knj8ga opisuje obrnuti put posve&ivanja5 koji5 Ba raBliku od eshatolo%kih i%7ekivanja hri%&anstva5 priprijema
du%u Ba silaBak u HiBi7ko bi&e) Potpuno intelektualisti7ka i ra(ionalisti7ka odamost Evropej(a ovom svijetu
savetuje nam da prijeokrenemo redosljed $arda Thodol-a i da ga smatramo prikaBom iskustava isto7nja7kog
posve&ivanja5 iako je 7ovjek potpuno slobodan5 ako tako odabere5 da bogove >hGnVid $ardo-a Bameni
hri%&anskim simbolima) # svakom slu7aju5 redosljed doga8aja5 kako sam ga ja ovde opisao5 nudi blisku
paralelu Henomenologije evropskog nesvijesnog kada prolaBi kroB ;pro(es posve&ivanja<5 odnosno5 kada se
analiBira) - Prijeobraaj nesvijesnog koji nastaje pod analiBom 7ini ga prirodnim analognom religioBnim
(eremonijama posve&ivanja5 koje se5 ipak5 u prin(ipu raBlikuju od prirodnog pro(esa po tome %to prijeti7u tok
raBvoja i amenjuju spontanu tvorbu simbola namerno iBabranim skupom simbola koje propisuje tradi(ija) To
moemo da vidimo u EOer(itia gnatiusa LoVolae ili u joga medita(ijama budista i tantrista)
2brnuti redosljed poglavlja5 koji sam ovde prijedloio kao pomo& u raBumjevanju5 nikako nije u skladu s
originalnom namerom $ardo Thodol-a5 kao %to je njegova psiholo%ka upotreba samo sekundarna namera5
prijemda je ona verovatno dopu%tena u lamaisti7kom pravu) Stvarna svrha ove jedinstvene knjige jeste poku%aj5
koji mora da iBgleda vrlo 7udno obraBovanom Evropej(u dvadesetog vjeka5 da se mrtvi prosvijete na njihovom
putovanju kroB regije $ardo-a)
,44
Katoli7ka (rkva je jedino mesto u svijetu belih juU gde se sprovode neke mere Ba du%u pokojnik #
protestantskom kampu5 s njegovim svijetoljubivi Q optimiBmom5 nalaBimo sanio nekoliko medijumskU
;krugova spasa<5 7ija je glavna briga da mrtvi postaUK nu svijesni 7injeni(e da jesu mrtvi) Ali5 uop%teno gov Q
re&i5 na Zapadu nemamo ni%ta %to bi se na bilo koj88 na7in moglo uporediti s $ardo Thodol-om5 iBuBev8
nekoliko tajnih tekstova koji su nedostupni %iroj puJ88 bli(i i obi7nom nau7niku) Bgleda da je5 prijema tradi8
(iji5 i $ardo Thodol bio uklju7en medu ;skrivene8 knjige5 %to dr Evans-ZentB jasno isti7e u svom uvodu) 2n
Hormira posebno poglavlje u magijskom ;is(s8 ljenju du%e< koje se produuje 7ak i poslije smrti) 2va kult
mrtvih se ra(ionalno Basniva na verovanju u nad vremenost du%e5 ali njegova ira(ionalna osnova moQK se na&i
u psiholo%koj potrebi ivih da u7ine ne%to prijeminule) To je elementarna potreba koja se name8 &e 7ak i
najvi%e ;prosve&enim< pojedin(ima kada s8v suo7e sa smr&u rodaka i prijatelja) Zbog toga5 prosveK &eni ili ne5
jo% uvjek 7uvamo sve vrste (eremonija mrtve) Ako je Lenjin morao da bude balBamova 8H i iBloen u
velelepnom mauBoleju kao neki egipats Haraon5 moemo da budemo sasvim sigurni da to ni8 u7injeno Bato %to
njegovi sljedbeni(i vjeruju u uskrsn J &e njegovog tela) BuBev5 naravno5 misa koje se iBri 8Q mrtvima u
katoli7koj (rkvi5 na%a briga Ba mrtve 88 Bakrljala i na najniem nivou5 ne Bbog toga %to r8 moemo da
ubedimo sebe u besmrtnost du%e5 v ) Bato %to smo ra(ionaliBovali pomenutu psiholosl(t88 potrebu) Mi se
pona%amo kao da nemamo tu potr 8K bu5 a Bato %to ne moemo verovati u ivot poslije sm i vi%e volimo da ne
radimo ni%ta u veBi s njim) Prost KK8J umniji ljudi sljede svoja ose&anja i5 kao u taliji5 prave8 sebi spomenike
jeBive lepote) Katoli7ke mise Ba du%uK su na Bnatno vi%em nivou5 Bato %to su otvoreno namenjene psihi7koj
dobroti pokojnika i nisu sam: Badovoljavanje alostivih ose&anja) Ali sigurno je da) se najvi%a primena
duhovnog napora u korist prijem8 nulih nalaBi u uputstvima $ardo Thodol-a) 2na sd
,49
taKko detaljno i (ijelovito prilagodena vidljivim promenama u stanju mrtvog 7ovjeka5 da se svaki oBbiljan
7itala( mora upitati nisu li te mudre stare lame5 moda5 nakon svega5 naBrele 7etvrtu dimenBiju i ski nule veo s
najve&e tajne ivota)
Ako istina uvjek mora da bude raBo7aranje5 onda se 7ovjek ose&a nagnanim da dopusti bar toliko stvarnosti
viBiji ivota u $ardo-u) # svakom slu7aju5 i ako ni%ta drugo5 bar je neo7ekivano originalno otkriti da je stanje
poslije smrti5 o kojem je na%a religioBna imagina(ija oHormila najgrandioBnije kon(epte5 obojeno arkim
bojama kao uasavaju&e sanoliko stanje progresivno degenerativne li7nosti) 'ajvi%a viBija dolaBi ne na kraju
$ardoa-a5 ve& odmah na po7etku5 u trenutku smrtiA ono %to se dogada poslije toga je sve dublje spu%tanje u
iluBiju i Bamra7enje5 sve do poslijednje degrada(ije novog HiBi7kog rodenja) !uhovni klimaks se dostie u
trenutku kada se ivot Bavr%ava) Ljudski ivot je5 stoga5 nosila( najvi%eg savr%enstva koje je mogu&e posti&iA on
sam stvara karmu koja mrtvom 7ovjeku omogu&ava da boravi u trajnoj svijetlosti PraBnine5 beB prihvatanja Ba
bilo koji objekat5 i da se tako odmori na glav7ini to7ka ponovnog rodenja osloboden svih iluBija vostanja i
propadanja) Nivot u 8$ardo-u ne donosi nikakve ve7ne nagrade ili kaBne ve& samo silaBak u novi ivot koji &e
poneti 7ovjeka blie njegovom kona7nom (ilju) Ali taj eshatolo%ki (ilj je ono %to on sam rada kao poslijednji i
najvi%i plod muka i tenji Bemaljskog postojanja) To stanovi%te nije samo uBvi%eno5 ono je muansko i herojsko)
!egenerativni karakter $ardo ivota dopunjuje se spiritualisti7kom litjeraturom Zapada5 koja stalno prua
mu7an utisak o potpunoj praBnini i banalnosti op%tenja sa ;svijetom duhova<) 'au7ni um ne okleva da objasni
te iBve%taje kao emana(ije nesvijesnog kod emedijuma< i onih koji u7estvuju u seansi5 te da 7ak pro%iri to
obja%njenje na opis ;2nog Nivota< dat u Tiberanskoj knjiBi mrrvih) 'epore(iva je 7injeni(a da je (ela knjiga
stvorena od arhetipskog sadraja
,41
s)
nesvijesnog) Ba njega ne leie - i u tome je n Bapadnja7ki raBum potpuno u pravu - nikakve HiBi7keA 7injeni(e5
poda(i psihi7kog iskustva) $eB obBira da li 8 je stvar ;data< subjektivno ili objektivno5 ostaje 7i-8U njeni(a da
jeste) $ardo ThGdol ne kae ni%ta vi%e5 po%to ni8 njegovih pet !hVani $uda nisu ni%ta vi%e nego psihi7ki
poda(i) #pravo je to ono %to mrtav 7ovjek treba da shvati5 ukoliko mu ve& nije postalo jasno tokom ivota da su
njegovo psihi7ko bi&e i davala( svih podataka jedno isto) Svijet duhova i bogova nije doista ;ni8ta do<
kolektivno nesvijesno u meni) 2krenuti tu rije7eni(u tako da glasiJ Kolektivno nesvijesno je svijet bogova i
duhova iBvan mene5 ne trai nikakvu intelektualnu akrobatiku5 ve& (eo judski ivot5 moda mnogo ivota
rastu&e dovr%enosti) #o7ite da ne govorim ;rastu&e savr%enosti<5 Bato %to oni koji su ;savr%eni< prave sasvim
raBli7itu vrstu otkri&a)
$ardo ThGdol je Bapo7eo kao ;Batvorena< knjiga i takav je ostao5 beB obBira kakvi se komentari mogu o njemu
napisati) .er to je knjiga koja &e se otvoriti samo duhovnom raBumjevanju5 a to je sposobnost s kojom se
nijedan 7ovjek ne rada5 ve& moe jedino da QK je stekne kroB posebne vebe i posebno iskustvo) 8 !obro je %to
takve knjige5 Ba sve namere i svrhe -v ;nepotrebne<5 postoje) 2ne su namenjene onim QA8 ;7udnim ljudima<
koji vise ne obra&aju mnogo panje 5JA na koristi5 (iljeve i Bna(enje danasnje ;(iviliBa(ije<) ) 58
Psiholo%ki komentar ;Tibetanske knjige mrtvih< Karl K
+ustav lung J !NEP'A K'.+A PrijeveoJ !avid Albahari A8 P=2S".ETa
Tibetanska knjiga mrtvih
#rerZ>iJ "idosav Stevanovi&5 Milutin Stanisava(5 Milan Komneni&5 Zoran Nivkovi& i Milisav Savi& S
Likovno-graHi7ka oprijemaJ "ukosava @ibali& S Tehni7kiurednikJ !ragoljub Proti&
S lJdava7J Bda)8a7ka radna organiBa(ija P=2S".ETA 22#=
Bdava(ka djelatnost $eograd5 !obra7ina -: S ctampaJ Tiskarna LliBr.)ske pruvi(e Ljubljane) Kopitarjeva 0 8
TiraiJ 0::CD: primjeraka
8 ,*T=)
,ST
L8