Naslov izvornika:

Eckhart Tolle
The power of now
Pohvale knjizi
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sada-
njeg trenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhom
ljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazni-
nama izmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ije-
dnu tako od srca prihvatila. Patricia Gordon, Calgary, Alberta
"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traite-
ljima dananjice." Lama Surya Das,
autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)
Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prih-
vatiti poruku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teaj
uda) i Deepak Chopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Se-
dam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dio
Moi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znae-
nje onoga to sam ve proitao. Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE
(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)
"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te da
se oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti va
nain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"
The OPRAH Magazine
Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnju-
je te mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Za
mene predstavlja otkrie i radost. Albert Koopman, poslovni rukovoditelj
Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, na
nesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je na
koji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.
John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja
SADRAJ
Ovdje ste kako biste boanskoj
svrsi svemira omoguili da se razotkrije.
Eto koliko ste vani!
Eckhart Tolle
Predgovor VII
Uvodna rije XI
Zahvale XVII
Uvod 1
Podrijetlo knjige 1
Istina se krije u vama 3
PRVO POGLAVLJE: Vi niste um 7
Najvea prepreka prosvjetljenju 7
Oslobodite se uma 11
Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli 14
Emocija: reakcija tijela na um 17
DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli 23
Ne stvarajte vie bol u sadanjosti 23
Bol iz prolosti: rastvaranje tijela boli 25
Poistovjeivanje ega s tijelom boli 29
Podrijetlo straha 30
Potraga ega za cjelovitou 32
TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak 34
Ne tragajte za sobom u umu 34
Okonajte privid vremena 35
Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka 36
Klju duhovne dimenzije 37
Kako pristupiti moi Sadanjeg trenutka 38
Otputanje psiholokog vremena 41
Ludost psiholokog vremena 42
Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu 43
Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije 45
Svi problemi samo su prividi uma 46
Kvantni skok u evoluciji svijesti 48
Radost postojanja 49
ETVRTO POGLAVLJE:
Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak 51
Gubitak Sadanjeg trenutka: sutinska zabluda 51
Obino nesvjesno i duboko nesvjesno 52
Za im to oni tragaju? 54
Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog 55
Sloboda od nesree 55
Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti 59
Unutarnja svrha ivotnog putovanja 63
U vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati 64
PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti 67
To nije ono to mislite da jest 67
Ezoterijsko znaenje ekanja 68
Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnosti 69
Spoznaja iste svijesti 71
Krist: stvarnost vae boanske prisutnosti 74
ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo 77
Postojanje je vae najdublje ja 77
Zavirite s onu stranu rijei 78
Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti 79
Povezivanje s unutarnjim tijelom 80
Preobrazba kroz tijelo 81
Propovijed o tijelu 83
Duboko se ukorijenite u nutrini 84
Prije nego to uete u tijelo oprostite 86
Poveznica s neoitovanim 87
Usporavanje procesa starenja 88
Jaanje obrambenog sustava 89
Neka vas u tijelo uvede dah 90
Stvaralako koritenje umom 90
Umijee sluanja 91
SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano 92
Duboko u tijelu 92
Izvor chija 93
San bez snova 94
Drugi portali 95
Tiina 96
Prostor 97
Istinska priroda prostora i vremena 100
Svjesna smrt 101
OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi 103
Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak 103
Odnosi ljubavi i mrnje 105
Ovisnost i potraga za cjelinom 106
Od ovisnikih do prosvijetljenih odnosa 109
Odnosi kao duhovna praksa 111
Zato su ene blie prosvjetljenju 116
Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli 118
Odrecite se odnosa sa sobom 122
DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalazi se spokojstvo 125
Uzvienije dobro onkraj dobra i zla 125
Okonanje ivotne drame 127
Nepostojanost i ivotni ciklusi 129
Kako se koristiti negativnou i odrei sej e 133
Priroda suosjeanja 138
Prema drukijem poretku stvarnosti 140
DESETO POGLAVLJE: Znaenje predavanja 145
Prihvaanje Sadanjeg trenutka 145
Od energije uma do duhovne energije 149
Predavanje u osobnim odnosima 150
Preobraaj bolesti u prosvjetljenje 153
Kad se dogodi nesrea 155
Preobraavanje patnje u spokojstvo 156
Put kria 158
Mo odabira 160
0 AUTORU 163
PREDGOVOR IZDAVAA
NAPISAO MARC ALLEN
Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)
i A Visionary Life (Vizionarski ivot)
Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u deset
godina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva i-
votna energija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.
Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promije-
ni njihov ivot.
Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanad-
ska mi je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o
pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi lju-
di poeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi mi
govore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnoj
radosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.
itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga i-
vota udo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoz-
nao ili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje ka-
ko to mogu shvatiti.
Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremeni
majstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinom
ili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija
- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ili
bilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanju
napraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnim
jezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nu-
trini.
Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu - priu
o depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjero-
jatnom iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon
VII
MO SADANJEG TRENUTKA
njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tolle
razmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.
Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velika
dua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavao
Buddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mo-
gue je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to po-
stigli, trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na um
izaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastiti
um to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojim
razmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku
pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a za-
pravo smo daleko vea bia.
Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s
onim to naziva naim Biem:
Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva i-
votnih oblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,
pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko u
nutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazo-
riva sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vla-
stitom najdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne po-
kuavajte ga spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.
Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno i
snano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobiti
svjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'
predstavlja prosvjetljenje.
Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitati
od poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremeno
odloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita i-
votna iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostva-
renju. To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki put
kad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To je
knjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga i-
vota.
Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Ve
je dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je
VIII
PREDGOVOR IZDAVAA
opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,
mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.
Marc Allen
Novato, Kalifornija, SAD
Kolovoz 1999. godine
IX
UVODNA RIJE
NAPISAO RUSSELL E. DICARLO
Autor knjige Towards a New World View
(Prema novome pogledu na svijet)
Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekad
nas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zapre-
pastimo i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da
prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo
mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kako
se otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali
je tek rijetko uoimo.
Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskust-
vima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima ra-
dosno otkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obi-
nog. Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih is-
kustava proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo sa-
moga Ba. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istin-
skom Ja.
O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samo
kad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno bora-
viti?
Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkri-
jem kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potra-
ga, imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih
"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i preno-
sili svoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslov-
nih aktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj razno-
likoj skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo u
sVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tu
promjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici
XI
MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE
koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled
na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:
Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanja
odreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijate-
ljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u irem
kontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.
Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranja
dovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra is-
tinitim:
PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.
Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskih
istraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je iza-
zovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskoga
razvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poi-
nju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,
svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.
Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veina
ljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristi-
ti s nekoliko metoda.
DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.
Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoran
je za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih neprav-
di. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome ako
je svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom
istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje go-
vorei kako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, raz-
mjerni 'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeu
tijela/ega i sveukupnosti postojanja.
Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojoj
misli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, po-
sveen istraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stra-
nu mate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko pleme
Essalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)
XII
na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma i
tijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstve-
nim istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim na-
elima fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molit-
va ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori da
se to ipak dogaa.
TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.
Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sve
ono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz
pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka je-
dnostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sve-
ukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih ja
nazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.
To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim kon-
senzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture te
koji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzije
obuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo naz-
vali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali du-
hovnim podrujem.
Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnom
obrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,
koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti
koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzine
svjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmisli-
te o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eks-
plicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzional-
nom obrascu stvarnosti.
To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine u
Francuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile
povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene gole-
mim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenja
i druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje br-
e od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta poveza-
nost odvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.
Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji
izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni
XIII
MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE
pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vr-
hunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,
a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa i
tjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.
U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveuku-
pnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi u
vremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istin-
skog Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravom
zauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.
Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijen-
jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjei-
vanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg ot-
pora tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutku
stvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu-
de koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik na
leptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvi-
ma ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tek
dogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga
to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - prona-
lazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, pro-
mjenjivih osjeaja i brbljava uma.
Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zaklju-
ivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao i
nagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se
povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boan-
ske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. La-
ko je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunce
ljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi na
naem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne sa-
mo u njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim
priama, da apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnu
tehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegova
osobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV
koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijih
duhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eck-
hart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.
A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svi-
jet kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e se
promijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog
samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim
vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priati
vam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo treba-
te kuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jedna
sasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pro-
nai u intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki na-
in dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarlo
Autor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge
(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SAD
Sijeanj 1998. godine
XV
ZAHVALE
Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljuba-
vi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zato
to je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudi-
ma koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdrago-
cjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za postojanje.
Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona
i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz
Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za
prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobama
koje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i
prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunal-
no obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,
bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uitelji-
ma te najveem guruu od svih: ivotu.
XVII
UVOD
PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukrat-
ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te ka-
ko je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,
protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojst-
vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu-
dio sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se e-
sto puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snaniji
nego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranoj
prostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, nepri-
jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki pre-
zir prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastito
postojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Za-
to se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,
za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje za
daljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je ne-
prestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro
udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sa
sobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo ne moe
ivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se pro-
tok misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.
Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog ener-
gije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.
1
Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:
Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osje-
ao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo te
sam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se ka-
snije dogodilo.
Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije ni-
sam uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam sliku
dragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,
takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala je
kroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlosti
postoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja
je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u
oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak sam
znao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedir-
nuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke ra-
zne stvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.
Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivota
na Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.
Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokog
spokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ili
mi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje sam
uspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bih
ikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.
Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,
ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakon
to sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s du-
hovnim uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju meni
ve dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam te
noi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s ne-
sretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljoti-
na uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, pa-
tniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake
na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja je-
sam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanja
s oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarn-
je bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetku
doivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam
u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskust-
vo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrije-
me kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvih
odnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Goto-
vo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najude-
snije radosti.
No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustva
moda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se
pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a i
drugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kao
udaljena melodija.
Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to to
si ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnem
takvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjeti-
ti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je
prerastao u knjigu koju drite u rukama.
Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjski
identitet. Postao sam duhovni uitelj.
ISTINA SE KRIJE U VAMA
Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim sku-
pinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe i
Sjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubo-
kom ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim lju-
dima za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,
za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,
ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo ma-
loj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima koji
rastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijee-
nih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovje-
anstvo okovima patnje.
Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za
tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao ka-
talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji
e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee bi-
ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.
2
3
MO SADANJEG TRENUTKA
Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanju
knjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosi
u sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.
U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kao
odgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na sa-
tovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadrao
oblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mno-
go toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Ne-
ka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pi-
tanja generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanja
sloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao sam
u oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pi-
sanja javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji od
bilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanja
postavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgo-
vora.
Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvi-
jaju na dvije razliite razine.
Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama la-
no. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravil-
nom djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima u
ponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili na-
roda. Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavati
lano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne pre-
obrazbe te e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblik
patnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vama
lano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nain
ono lano obnavlja.
Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti -
ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemu
to je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazat
u vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljeno
stanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.
Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, nego
su nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu no-
vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono
UVOD
bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenu-
tku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok niste
u stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se
neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako ete
spoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli
postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebi
nosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama koji
prebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepozna-
je duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.
Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da biste
moda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusi-
ti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronai
i druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.
Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kao
to su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo na-
stavite itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja
ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ili
e se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.
Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanju
pojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji iz-
vire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju
vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti na
ono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira i
oslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.
Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjiga
imati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu termi-
nologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koris-
tim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne po-
klapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.
Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moete
stati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.
Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Te-
aja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih us-
poreivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u suti-
ni postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako se
pojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne
4
5
MO SADANJEG TRENUTKA
religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhov-
na sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje
vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Na-
vodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim za-
to da otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mo
preobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religija
ili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za isti-
nom. Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u ono
to ve imate.
Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijom
koja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati iro-
kom krugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom
onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.
Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskog
Izvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija
ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno go-
vorim previe silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke nasla-
ge mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na koje-
mu vi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinu
im je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivot-
nosti, kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.
PRVO POGLAVLJE
VI NISTE UM
NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU
Prosvjetljenje - to je to?
Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dana
naiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,
automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,
odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na e-
mu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim na
njoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.
Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,
pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti
gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija
ispunjena zlatom.
Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se za-
gledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj
paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.
No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.
Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia
koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te ra-
dosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanj-
skom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje
trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo
da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svi-
jet moe pruiti.
Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nad-
ljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje
je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je sta-
nje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,
gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.
6
7
MO SADANJEG TRENUTKA
To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Ni-
ste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojeno-
sti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ili
nesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski i
unutarnji sukobi postaju redovita pojava.
Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kao
okonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,
kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvje-
tljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nema
patnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete to
morati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je um
ne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljud-
sko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tome
to je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenje
rezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.
Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time mislite?
Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva i-
votnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se ne
nalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog obli-
ka, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znai
da vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priro-
da. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razu-
mjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vam
je panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Bie
moete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Pono-
vno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajne
spoznaje jest prosvjetljenje.
Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i ne
kaete?
Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Kat-
kad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na to
Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)
PRVO POGLAVLJE
kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga, beskonano
prostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo njome koriste,
kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znaju
to je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave ap-
surdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj
(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheova
uvena izjava: Bog je mrtav.
Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je iz-
govorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bi-
jelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvan
vas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.
Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati ili
objasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedi-
no vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doi-
vljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onu
transcendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek
mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?
Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meu-
tim, Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svo-
di beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je obliko-
vati mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje isklju-
ivo pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.
Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,
kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja sam
ono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.
Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?
Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.
Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi to
ne shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje sma-
tra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronala-
enju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta bu-
ka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.
Kasnije emo to potanje razjasniti.
8 9
MO SADANJEG TRENUTKA
Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinu
kad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izra-
zio je temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet s
miljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,
ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu traj-
nih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentaci-
ju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,
samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitova-
nom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i ne-
oitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo da
oznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,
nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Ka-
kvo je to nevjerojatno osloboenje!
Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, eti-
keta, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinske
odnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vas
i vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas i
Boga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s
jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada za-
boravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnosti
i odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravlja-
te, time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanu
stvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.
Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vla-
stita iskustva donosi slobodu.
Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestane
ravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice u
tijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzira
na cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dola-
zi do bolesti.
Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobar
instrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Da
se tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluite
umom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To je
bolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preu-
zeo vlast u svoje ruke.
10
PRVO POGLAVLJE
Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao i
veina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijem
i postignem, a to inim cijelo vrijeme.
Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,
to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati ko-
sti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava kri-
aljke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Do-
pustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to po-
elite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?
Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditi
kad to poelim, osim na trenutak-dva.
To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete s
njim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da ste
opsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vas
je opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vas
opsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mis-
lioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se via
razina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postoji
prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te in-
teligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari koje su uistinu vane
- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranja-
ju iz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.
OSLOBODITE SE UMA
Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?
Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno e
ga lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain do-
slovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoni
procesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o trajnim
monolozima ili dijalozima.
11
MO SADANJEG TRENUTKA
Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka raz-
govaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga
to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.
Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, neto
mu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti pove-
zan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnu
ili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue budue
situacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvari
krenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to naziva-
mo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slika-
ma ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenuta-
nu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato to
glas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae pro-
losti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslije-
dili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i do-
bivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da taj glas pred-
stavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljem
u glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnu
energiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.
Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.
To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti pr-
vi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.
Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,
one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj gla-
vi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odno-
sno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.
Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosu-
ujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo ka-
ko taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvati-
ti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spo-
znaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrasta
negdje onkraj misli.
Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao nje-
zina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete li
12
PRVO POGLAVLJE
misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini ili
ispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer vie
ne pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak kra-
ja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.
Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolo
do prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti pre-
kidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali po-
stepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osje-
titi duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doi-
vljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeaj
duboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nema
kraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrine
uzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.
To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje ne
dolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijena
spokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje i-
votnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom sta-
nju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji nego
u stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisu-
tni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog polja
koje daje ivot fizikom tijelu.
to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad na-
ziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastitu
prisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmi-
ljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relati-
vno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,
nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prije
razmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodob-
no je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti mo-
e zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva dru-
gog naina na koji bih to mogao izraziti.
Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazva-
ti sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.
Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi
13
MO SADANJEG TRENUTKA
duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktiv-
nosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,
ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.
To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se po-
zabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavlja
samo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sa-
ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stu-
be u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost na
svaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.
Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje po-
vezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku, miris sapu-
na i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,
zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svje-
sni tihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurno
mjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanj
unutarnjeg spokojstva.
Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:
nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kad
izazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.
Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kao
to biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma vie
ne shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog ja
ne ovisi o njemu.
PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI
Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?
Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadat-
ke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvari
stoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmi-
ljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje
neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajte
um i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivot-
ne energije.
14
PRVO POGLAVLJE
Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cime
se odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moete
prestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se snanijim od
vas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva koje
se neminovno pretvara u bol.
Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?
Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog ja
crpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste presta-
li postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvarate
mentalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnim
uvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sa-
stoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmi-
ljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali ja
ovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjem
S umom.
Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samo
prolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava i-
njenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se nepre-
stano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Nepresta-
no se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondje
pronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednoga
dana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti do-
bro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaoku-
pljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa
jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje ne-
kakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Pro-
matrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.
Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutak
ne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.
Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi sme-
tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elim
izgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili
bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada tre-
bamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio
15
MO SADANJEG TRENUTKA
u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljan-
je i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.
Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije po-
trebna.
Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razi-
nu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanju
i dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mno-
go usredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se nji-
me uglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od ne-
svjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojst-
vo. Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebno
stvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeu
misli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bez
misli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samo
na taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vi-
e nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzo
postaje jalova, bezumna i razorna.
Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove i
obrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija - u
tim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinski
umjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u sta-
nju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvara-
lakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako do
proboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine. Iznena-
ujui rezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim mate-
matiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, o
njihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podre-
enu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao
bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nije
kreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to ne
znaju kako bi mogli prestati razmiljati!
udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nije
se dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencija
koja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja je
dugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute ko-
je bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radu
tijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemu
16
PRVO POGLAVLJE
i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,
postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.
EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM
A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.
Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obu-
hvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reak-
tivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.
Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz uma
u tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u ti-
jelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema za
borbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smis-
lu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo stra-
hom. Istraivanja su pokazala kako snane emocije mogu ak izazva-
ti promjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavlja-
ju fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesni
svih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek pro-
matranjem vlastitih emocija.
to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim to
volite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste ma-
nje prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocija
biti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li os-
jetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih isku-
siti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Prote-
klih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ov-
dje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe se
ak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam se
jednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u se-
bi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlo
vjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugi
bijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,
tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.
Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, ponite
Usredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.
Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocija-
ma. To emo kasnije potanje objasniti.
17
MO SADANJEG TRENUTKA
Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje
doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.
elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegov
toan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svome
tijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emo-
cija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, nego
relativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.
Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesa
prilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesna
uma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emoci-
ja odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emo-
ciju na taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadzirete
misao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao na-
lazi u glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenst-
veno osjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondje
postoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emoci-
ja, nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono ne-
svjesno u vama izronit e na svjetlost svijesti.
Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranje
misli?
Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutku
zbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, ne-
mojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nu-
trinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjerite
panju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predsta-
vlja dveri koja vode Biu.
Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,
a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetku
nije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona
18
PRVO POGLAVLJE
bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovolj-
no prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesno
poistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvara-
te u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krug
bez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveani
odraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emoci-
je hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj si-
tuaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misao
energijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoni
obrazac i tako dalje.
U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emo-
cije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stra-
nu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkri-
ti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,
osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubok
osjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje bilo koristiti
se pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emo-
cija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka
uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to je
jedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moe
postii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um ja-
e bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pro-
nai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronae-
te, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efa
policije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj pali-
kua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne presta-
nete crpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se ta-
da sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istin-
ska priroda.
Da, znam to me namjeravate pitati.
Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubav
i radost?
Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje pove-
zanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokoga
spokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za ve-
inu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima
19
MO SADANJEG TRENUTKA
kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, kraj-
njim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojavi
unutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana ra-
dost, ljubav i spokojstvo.
Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovno
vraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,
radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlasti
uma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkraj
emocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpu-
no svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono to
se krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.
Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.
Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje ree-
no, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemaju
nikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.
Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnute
su zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti do-
bro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,
ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajna
ugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zado-
voljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine.
Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bol
ili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijeti
bol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrije-
me biti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje kraj-
nje potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.
Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu iz-
meu ljubavi i mrnje, privlanosti i napada.
Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara se
nenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.
Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prije
nego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinsku
radost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. To
su vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i u
normalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjeti
prisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotraj-
ni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se
20
PRVO POGLAVLJE
moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili e
vas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je da
to nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaega
prirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe uni-
titi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tome
da je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.
Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramo
presjei spone elje elimo li se osloboditi boli.
udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanj-
skoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.
Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,
vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tek
kao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije prokli-
jalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem sa-
mo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budu-
nosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete pro-
svjetljenje. Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da ci-
tirate Buddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddha
i znai.
Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjeli
pad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubili
svjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmisle-
ne djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugi-
ma.
Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,
duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim o
emocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bole-
sti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, lju-
bomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.
A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:
svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.
Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat e
kako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovolj-
stvo pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znaju
kako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvo-
riti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne
21
MO SADANJEG TRENUTKA
suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja je
neodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.
Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti koja
jo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u sadanjosti i ra-
stvorite bol prolosti - o tome sada elim govoriti.
22
DRUGO POGLAVLJE
SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI
NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI
Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome da
nauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?
Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravlja
vaim ivotom, bol stvarate sami.
Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaa-
nja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, ot-
por je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je neki
oblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem tre-
nutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojim
umom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei od
njega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to vie
patite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potova-
ti i prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje - a
ujedno ste osloboeni i egoistinog uma.
Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zato
to ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vri-
jeme, a vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji tre-
nutak shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.
Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naselje-
nu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolost
i budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakav
smislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum?
kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao
zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada
je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?
23
MO SADANJEG TRENUTKA
Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,
upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju na
ivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.
Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sa-
danji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,
a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neod-
vojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vau
istinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vreme-
na. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno sva-
kom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo
vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg tre-
nutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vre-
mena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuh-
vaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elite
poveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada vie
ne stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potreb-
no dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestati
stvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo
sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaega
ivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivali
Sadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte
prolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim vidovima
svoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bi
moglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu to
ve postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom i-
votu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Re-
cite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi za
vas, umjesto da vam se suprotstavlja.
Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.
Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i ka-
ko taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara bol
i nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih
24
DRUGO POGLAVLJE
obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.
To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanj-
skih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to e
se tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mo-
gue.
Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,
prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim
trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i
saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli va
ivot.
BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI
Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svaka
emocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji da-
lje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve posto-
ji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol ko-
ju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste se
rodili.
Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzi-
ma tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje posto-
janje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Po-
stoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devede-
set posto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktiv-
no i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svoje
tijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kao
to su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,
naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilo
kakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu s
obrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnu-
la stanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vam
uputi netko blizak.
Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice kod
djeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,
25
MO SADANJEG TRENUTKA
pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja su
emocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji su
im bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji koje
imate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.
Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela boli
svoje domaine navode na samoubojstvo.
Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put
suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepa-
stiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugi-
ma. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku
javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti u
obliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povri-
jedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu
i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog sta-
nja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a
preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite s
njime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas i
ivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskust-
vom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva
jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emo-
cionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vas
savlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovu
vlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se
moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost joj
je potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli. Postat
ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ili
oboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,
naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, do-
bro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje i
ponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u dru-
gim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je
ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plai
svjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi o
vaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnom
26
DRUGO POGLAVLJE
strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li se
s tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvi-
jek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kao
opasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da je
ono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae pri-
sutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici
privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje ne-
e je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, nepre-
stano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdje
se bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, os-
tvariti je u vlastitu iskustvu.
Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to ono
jest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo ener-
getsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e ne-
stati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sada
ste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se tijelo boli vie ne
moe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie po-
novno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doli
ste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvori-
mo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pa-
vao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazi
po svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao to
se ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protiv
tijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jo
vee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaa-
nje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvo-
jila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samo-
stalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula se
samoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja pokuava
ugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala tako
razorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna ener-
gija.
27
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatra-
em, tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas
prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hranite
energijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanovi-
ti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrije-
me, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazva-
ti boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Osta-
nite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjeg
prostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nad-
gledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moi
nadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje
povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim i
ponovno ga hraniti vlastitim mislima.
Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijela
boli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome to
vam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e posta-
ti nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje
postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mrano
raspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljan-
je o tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelom
boli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela
boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanje
s nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunu
odsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaih
misaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postaje
gorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterino
znaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zla-
to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno po-
stajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite pa-
nju na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.
Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopusti-
te da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjuj-
te. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite pri-
sutni te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Posta-
nite svjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko
28
DRUGO POGLAVLJE
promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo va-
e vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.
Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poe-
tka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je ta-
ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni i
prisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u va-
oj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti prili-
ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preo-
brazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI
Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.
Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti
prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naelo
prisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatit
ete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonije
orue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporom
ukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako ste
vei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocional-
nim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja ili
veliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vla-
stito ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U to-
me sluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan ot-
por bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugim rijeima, radije
biste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoz-
nato i prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte
vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zado-
voljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeaje
koji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestati
ako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo bo-
li, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.
29
MO SADANJEG TRENUTKA
Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjesto
vas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno
svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanju
prisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nain
vaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek poela
gorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razd-
vojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve je
to isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takva
vatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,
ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogu
stvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.
PODRIJETLO STRAHA
Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.
Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne
predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se ni-
sam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanje
da biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opa-
snost nije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdra-
va razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati pouke
nauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnim
nasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagon-
sko odmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o koje-
mu ovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakve
stvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:
nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i ta-
ko dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega to
bi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi se
nalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tje-
skobni rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moi
i jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni
drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, ali
ne moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma -
ne moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30
DRUGO POGLAVLJE
tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upra-
vlja ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i uspr-
kos raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i ne-
siguran te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usput
reeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisje-
tite kako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo nepre-
stano dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:
opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,
strah.
ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspje-
ha, povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strah
ega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tom
stanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid
vaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalna
stvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete u
pravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei mental-
ni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.
Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeaj
za vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti mu
unitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.
Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni su
se odnosi raspali iz tog razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za
vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da si-
lovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je
svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei ka-
ko se osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i ne-
ete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz du-
bljeg i istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma. Potraite u sebi bilo ka-
kvu vrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, sliku
uma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, ras-
kidate poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazac
ubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetne
za odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinska
mo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja od
vlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan
31
MO SADANJEG TRENUTKA
suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimno
malen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretne-
te ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.
Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode i
prijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kad
strah uzme neki od svojih oitijih oblika.
POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU
Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio egoistinog
uma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.
Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako je
svjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrije-
dnosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravno
kao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se esto
uputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarima
s kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.
Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili po-
sebnim odnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpu-
nije. Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina
jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravoj
nevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zava-
ravati, pa to i ine, ali im je sve tee.
Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os-
jeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim u
kratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunje-
na neka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu je
da se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu da
se brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja ega
su ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,
znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite sposobnosti, odnosi, oso-
bna i obiteljska povijest, sustavi uvjerenja, a esto i politika, nacio-
nalna, rasna, religijska i druga kolektivna poistovjeenja. Nita od
toga niste vi.
Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete te
stvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u to
povjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da povjerujete
32
DRUGO POGLAVLJE
kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari. Tu
ete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih potankosti
kad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono to niste vi.
Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako smrt ne postoji.
33
TREE POGLAVLJE
DUBOKO SE UPUSTITE U
SADANJI TRENUTAK
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU
Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga uma
prije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili duhovnom
prosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma. Je-
dnom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo toga
drugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem sloeno-
sti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti s onu
stranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno da
proizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku nesvjesnoga
stanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja, ego, kao zamje-
nu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu. Poistovjetite li se s umom,
postajete kao mladica odrezana s trsa, kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa ivi
u stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djelu-
je temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svih
njezinih bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravi-
te sloen osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga za
neim za to bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegov
varav osjeaj vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zato
je kod mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko po-
vezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i ne
ele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji moe
se nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje s
umom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz poistovjeenja.
34
TREE POGLAVLJE
Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku, moete
mu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika. Sam po
sebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se poja-
vljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi ego. Um
tada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA
ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi smo
mi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su neodvojivi.
Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim ako ne odluite
koristiti se njime.
Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:
prisila da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja bu-
dunosti. To dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budu-
nou te nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i da
mu dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost prua
identitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo ko-
jem obliku. I jedno i drugo su prividi.
Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u ovome svi-
jetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli teiti. Ne bih
ak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao ovakav kakav sam da-
nas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo dragocjeno, te da bismo radije tre-
bali nauiti kako se njime mudro koristiti, umjesto da ga odbacimo.
Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to smatrate
dragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se nalazi izvan
vremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno. Sto se vie us-
redotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie proputate
Sadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.
Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino postoji.
Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se odvija
cijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je sada. Nika-
da nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada, niti e ga ikada
biti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja vas moe odvesti s
35
MO SADANJEG TRENUTKA
onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom i
bezoblinom carstvu Bia.
NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKA
Nisu li prolost i budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, od
sadanjosti? Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stva-
ri i kako se ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojih
emo se aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.
Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate mentalno
shvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim vas,
samo sluajte.
Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo to izvan
Sadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue da se ne-
to dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je oit, zar ne?
Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u Sadanjem
trenutku.
Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u Sa-
danjem trenutku.
Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni Sa-
danji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi ponov-
no budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen Sada-
nji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi kao
Sadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada. Prolost
i budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to Mjesec
ne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo odraavati svjet-
lost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi odrazi svjetlo-
sti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju stvarnost posuu-
ju od Sadanjeg trenutka.
Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onoga
trenutka kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma prema
Biu, od vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,
zrai energijom i iz svega zrai Bie.
36
TREE POGLAVLJE
KLJU DUHOVNE DIMENZIJE
U hitnim situacijama u kojima vam je ugroen ivot, do pomaka u
svijesti od vremena u prisutnost katkad dolazi na prirodan nain.
Osobnost koja posjeduje prolost i budunost na trenutak se povlai,
a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost, vrlo mirna, ali istodobno i
vrlo budna. Reakcija koja je potrebna u tome trenutku tada izvire iz
toga stanja svjesnosti.
Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne djelatno-
sti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako dalje, iako
oni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te aktivnosti prisiljava-
ju da budu u Sadanjem trenutku - u tom intenzivno budnom sta-
nju osloboenom od vremena, problema, razmiljanja i tereta osob-
nosti. Udalje li se makar i na trenutak iz Sadanjeg trenutka to moe
izazvati smrt. Na nesreu, postepeno postanu ovisni o toj djelatnosti
kako bi doivjeli takvo stanje. Ali ne morate se penjati na sjevernu
stranu Eigera. Ovoga trenutka moete zakoraiti u to stanje.
Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali su na
Sadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne dimenzije.
Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o njemu ne
govore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete uti sti-
hove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za sutranji
dan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko stavi ruku na
plug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo Boje. Ili biste
mogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za sutranji dan,
nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog brine. Dubina
i radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se kako nitko ne
shvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain izazvati dubo-
ku unutarnju preobrazbu.
37
MO SADANJEG TRENUTKA
Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka -
biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati nije-
dan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj sutini.
U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai problemi
razrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe preivjeti u sa-
danjosti.
Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki maj-
stor zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedo-
staje u ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgo-
vor na razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sada-
nji trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne sad?
Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma, mistikog
ogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg vremena.
A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i budunost
kriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem.
Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je pre-
krasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas dotak-
ne. Od vremena nema vee prepreke do Boga.
KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKA
Maloprije, dok ste govorili o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti i
budunosti, zagledao sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prije
nekoliko puta promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se
jako promijenio, osim to mi se boje ine svjetlijima i ivljima. Ali sada
sam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne znam kako,
ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao sutinu toga
stabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja bio dio toga
38
TREE POGLAVLJE
duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego samo
njegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te svjesnosti jo je
prisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo se ve povlai u prolost.
Moe li neto nalik na to ikada biti vie od prolaznog uvida?
Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji tre-
nutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia postala je
dio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i razliita vrsta
spoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom stvorenju i
svakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i tajanstvenost ivota,
nego sadri duboku ljubav i potovanje prema svemu to jest. Spo-
znaja o kojoj um nita ne zna.
Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice ili
informacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo oz-
nake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno spo-
znaje.
Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom carstvu
svakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor sve
vidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biima
i s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li nji-
me, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog doma-
ina.
Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti vae
opaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili du-
boko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u svijesti i mi
upravo o tome govorimo.
Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem trenu-
tku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti kad god
to nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije svakoga
dana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u Sa-
danji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu sklonost
uma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako budunost
najee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je zamiljena
budunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je gora,
stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u va
ivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad shvatite
da niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u stanju promatrati
39
MO SADANJEG TRENUTKA
um, vie niste u njegovoj zamci. Nastupio je novi imbenik, neto to
ne pripada umu: prisutnost svjedoka.
Budite prisutni kao promatra uma - promatra misli i emocija,
kao i reakcija u razliitim situacijama. Budite barem podjednako za-
interesirani za vlastite reakcije kao i za situaciju ili osobu koja vas je
navela na reakciju. Takoer zamijetite koliko se esto vaa panja pre-
mjeta u prolost ili budunost. Ne prosuujte i ne analizirajte ono
to ste zamijetili. Promatrajte misao, osjetite emociju, promatrajte re-
akciju. Nemojte iz toga stvarati osobne probleme. Tada ete osjetiti
neto monije od bilo koje od tih stvari koje promatrate: tihu prisut-
nost koja promatra sebe u pozadini sadraja vaih misli, onoga tihog
promatraa.
Snana je prisutnost potrebna kad neke situacije potaknu reakciju
praenu jakim emocionalnim nabojem, kao to je situacija u kojoj je
ugroena vaa slika o sebi, kad se u vaem ivotu pojavi izazov koji
potie strah, kad stvari krenu nizbrdo ili kad izroni neki emocio-
nalni sklop iz prolosti. U takvim trenucima skloni ste postati ne-
svjesni. Prevladaju vas reakcija ili emocija - i vi postajete ta reakci-
ja ili emocija. Tada ih izraavate. Opravdavate se, pogreno postupa-
te, napadate, branite... ali to niste vi, to je obrazac reakcije, um u
svom uobiajenom obrascu opstanka.
Poistovjeivanje s umom daje mu vie energije; promatranje uma
oduzima mu energiju. Poistovjeivanje s umom jo vie stvara vrije-
me; promatranje uma otvara dimenziju bezvremenosti. Energija koju
oduzimate umu pretvara se u prisutnost. Jednom kad uspijete osjeti-
ti to to znai biti prisutan, postaje vam mnogo lake jednostavno
odabrati izlazak iz dimenzije vremena kad god vam vrijeme nije po-
trebno za neke praktine svrhe. Tada se dublje preputate Sadanjem
trenutku. To ne oteuje vau sposobnost koritenja vremenom -
prolou ili budunou - kad vam je ono potrebno da se njime
posluite u neke praktine svrhe. To takoer ne slabi vau sposobnost
koritenja umom. Zapravo je poboljava. Kad se koristite umom on
e biti otroumniji i usredotoeniji.
40
TREE POGLAVLJE
OTPUTANJE PSIHOLOKOG VREMENA
Nauite se koristiti vremenom u praktinim vidovima ivota - to
moemo nazvati satnica - ali im obavite te praktine zadatke, vra-
tite se svjesnosti Sadanjeg trenutka. Na taj nain neete vie nagomi-
lavati psiholoko vrijeme, koje predstavlja poistovjeivanje s pro-
lou i trajnu kompulzivnu projekciju u budunost.
Satnica nije samo dogovaranje sastanaka ili planiranje izleta. Ona
obuhvaa uenje na temelju prolosti, tako da iste pogreke ne pona-
vljamo uvijek iznova. Obuhvaa postavljanje ciljeva i rad na njihovu
ostvarivanju. Predvianje budunosti uz pomo obrazaca i zakona, fi-
zikalnih, matematikih i tako dalje, uenje na temelju prolosti i po-
duzimanje prikladne akcije na temelju predvianja.
Ali ak i ovdje, u sferi praktinog ivota, u kojoj ne moemo dje-
lovati bez osvrtanja na prolost i budunost, Sadanji trenutak ostaje
sutinski imbenik. Svaka pouka iz prolosti postaje znaajna i prim-
jenjuje se sada. Svako planiranje, kao i rad prema postizanju stanovi-
ta cilja, obavlja se sada.
arina toka panje prosvijetljene osobe uvijek je sadanji tre-
nutak, ali ona je i dalje marginalno svjesna vremena. Drugim rijei-
ma, nastavlja se koristiti satnicom, ali se oslobodila psiholokog vre-
mena.
Dok vjebate svjesnost, budite oprezni, tako da satnicu nena-
mjerno ne pretvorite u psiholoko vrijeme. Primjerice, ako ste u pro-
losti napravili pogreku i iz nje sada uite, tada se koristite vreme-
nom sata. S druge strane, ako se mentalno zadravate na njoj, ako se
prekoravate, alite ili osjeate krivnju, tada se pretvarate u pogreku:
prihvaate je kao dio osjeaja za vlastito ja i ona postaje psiholoko
vrijeme, koje je uvijek povezano s lanim osjeajem identiteta. Neo-
pratanje svakako podrazumijeva teak teret psiholokog vremena.
Postavite li cilj i radite na njegovu ostvarenju, tada koristite vri-
jeme sata, kao i tada kad ste svjesni kamo elite stii, ali potujte ko-
rak koji upravo sada poduzimate i dajte mu svoju potpunu panju.
Ako se u takvom sluaju pretjerano usredotoite na cilj, moda zato
to tragate za sreom, ispunjenjem ili potpunijim osjeajem vlastito-
ga ja, tada vie ne potujete Sadanji trenutak. On se svodi na puko
sredstvo koje vas vodi do budunosti, bez ikakve vlastite vrijednosti.
41
MO SADANJEG TRENUTKA
Tada se satnica pretvara u psiholoko vrijeme. Vae ivotno putovan-
je vie nije pustolovina, nego opsesivna potreba da stignete do cilja,
da ga postignete, da uspijete. Vie ne vidite i ne miriete cvijee po-
kraj puta, niti ste svjesni ljepote i uda ivota koji se razvija posvuda
oko vas kad ste prisutni u Sadanjem trenutku.
Uviam vrhovnu vanost Sadanjeg trenutka, ali ne mogu se dokraja
sloiti s vama kad kaete da je vrijeme iskljuivo privid.
Kad kaem da je vrijeme privid, nije mi namjera izrei filozofsku tvr-
dnju. Samo vas podsjeam na jednostavnu injenicu - injenicu koja
je tako oita da bi vam moglo biti teko prihvatiti je, pa biste je ak
mogli smatrati i besmislenom - ali jednom kad je dokraja shvatite,
prodrijet e kao ma kroz sve umom nataloene naslage sloenosti i
problema. Dopustite mi da ponovim: Sadanji trenutak jedino je
to uvijek imate. Ne postoji vrijeme kad va ivot nije ovaj trenu-
tak. Zar to nije injenica?
LUDOST PSIHOLOKOG VREMENA
Promotrite li kolektivna oitovanja vremena, u vama nee ostati ni
traka sumnje u to da je psiholoko vrijeme mentalna bolest. Kolek-
tivna se oitovanja pojavljuju u, primjerice, obliku ideologija kakve
su komunizam, nacionalni socijalizam ili bilo koja vrsta nacionaliz-
ma ili u krutim religijskim vjerskim sustavima koji djeluju pod neiz-
reenom pretpostavkom kako se najvie dobro krije u budunosti te
kako stoga cilj opravdava sredstvo. Cilj je ideja, toka u umom pro-
jiciranoj budunosti, kad dolazi do spasenja u bilo kome obliku - u
obliku sree, ispunjenja, jednakosti, osloboenja i tako dalje. Nije ri-
jedak sluaj da su sredstva dostizanja cilja ropstvo, muenje i ubijan-
je ljudi koji sada ive.
Primjerice, procjenjuje se kako je ubijeno otprilike pedeset mili-
juna ljudi da bi se ostvario komunizam, da bi se u Rusiji, Kini i dru-
gim zemljama uspostavio bolji svijet. To je zastraujui primjer ka-
ko vjera u budui raj u sadanjosti stvara pakao. Moe li biti ikakve
sumnje da je psiholoko vrijeme ozbiljna i opasna mentalna bolest?
42
TREE POGLAVLJE
Kako taj obrazac uma djeluje u vaem ivotu? Pokuavate li uvi-
jek stii na neko drugo mjesto koje se razlikuje od onoga na kojemu
jeste? Je li vae djelovanje veinom sredstvo dosizanja nekakva cilja?
Je li ispunjenje uvijek odmah iza ugla i svodi li se na kratkotrajna za-
dovoljstva kao to su seks, hrana, pie, droge, zanosi i uzbuenje? Je-
ste li uvijek usredotoeni na postajanje, postizanje ili dobivanje ili na-
izmjence jurite za novim uzbuenjima i zadovoljstvima? Vjerujete li
da ete, budete li vie toga posjedovali, biti ispunjeniji, bolji ili pot-
puniji u psiholokom smislu? ekate li mukarca ili enu koji e dati
smisao vaem ivotu?
U uobiajenom, s umom poistovjeenom, neprosvijetljenom
stanju svijesti, mo i beskonani stvaralaki potencijal koji prebivaju
u Sadanjem trenutku potpuno su zamagljeni psiholokim vreme-
nom. Tada va ivot gubi ivost, svjeinu i osjeaj uda. Stari obrasci
misli, emocija, ponaanja, reakcija i elje izraavaju se u beskona-
nom ponavljanju, kao scenarij vaih misli koji vam prua neku vrstu
identiteta, ali iskrivljuje ili prikriva stvarnost Sadanjeg trenutka. Um
tada stvara opsjednutost budunou kao bijeg iz nezadovoljavajue
sadanjosti.
NEGATIVNOST I PATNJA UKORIJENJENI SU U VREMENU
Ali vjera kako e budunost biti bolja od sadanjosti nije uvijek privid.
Sadanjost moe biti uasna, a budunost moe biti bolja. Cesto je tako.
Budunost je najee preslika prolosti. Povrne su promjene mogu-
e, ali stvarna preobrazba je rijetka i ovisi o tome jeste li postali do-
voljno prisutni da rastvorite prolost otkrivanjem moi Sadanjeg tre-
nutka. Ono to zamiljate kao budunost sastavni je dio vaeg sada-
njeg stanja svijesti. Nosi li va um teak teret prolosti, budunost e
vam biti ista kao sadanjost. Prolost se obnavlja kroz nedostatak pri-
sutnosti. Ono to oblikuje budunost kvaliteta je vae svijesti u ovo-
me trenutku, a budunost, naravno, moete iskusiti samo kao sada-
nji trenutak.
Moete osvojiti deset milijuna dolara, ali ta vrsta promjene vrlo
je povrna. Jednostavno ete nastaviti djelovati iz istih uvjetovanih
obrazaca, samo u raskonijem okruju. Ljudska bia su nauila rasci-
43
MO SADANJEG TRENUTKA
jepiti atom. Umjesto da ubiju deset ili dvadeset ljudi drvenom palicom,
sada jedan ovjek moe ubiti milijune ljudi jednostavnim pritiskom
dugmeta. Je li to stvarna promjena?
Ako kvaliteta vae svijesti u ovom trenutku odreuje budunost,
to, dakle, odreuje kvalitetu vae svijesti? Stupanj prisutnosti. Stoga
je Sadanji trenutak jedino mjesto na kojem moe doi do istinske
promjene i u kojem moete rastvoriti prolost.
Sveukupnu negativnost uzrokuje nagomilavanje psiholokog vreme-
na te nijekanje sadanjosti. Nelagodu, tjeskobu, napetost, stres, zabri-
nutost - oblike straha - uzrokuje previe razmiljanja o budunosti,
i nedovoljna prisutnost u sadanjosti. Krivnju, aljenje, mrnju, ne-
volje, tugu, ogorenost i sve oblike neopratanja uzrokuje pretjerano
razmiljanje o prolosti i nedovoljna prisutnost u sadanjosti.
Veini je ljudi teko povjerovati kako moe postojati stanje svije-
sti u kojemu nema nikakve negativnosti. Pa ipak, to je osloboeno
stanje o kojemu govore sva duhovna uenja. To je obeanje spasenja,
ne u izmiljenoj budunosti, nego upravo ovdje i sada.
Moda e vam biti teko spoznati kako je vrijeme uzrok vaih
patnji ili problema. Vjerujete da njih uzrokuju osobite ivotne situa-
cije, a gledano s konvencionalnog stajalita, to je istina. Ali sve dok se
ne pozabavite s temeljnom pogrekom uma koja izaziva probleme -
njegovom vezanou za prolost i budunost te nijekanjem sadanjeg
trenutka - problemi zapravo zamjenjuju jedni druge. Kad biste se
danas na neki udesan nain rijeili problema ili uzroka patnje i ne-
sree, ali kad ne biste postali prisutniji, svjesniji, uskoro biste se nali
preplavljeni slinim problemima ili uzrocima patnje, kao sjenkom
koja vas slijedi kamo god poli. U konanici, postoji samo jedan pro-
blem: sam um vezan vremenom.
Ne mogu vjerovati da bih ikada mogao stii do trenutka u kojem bih bio
potpuno osloboen sviju problema.
U pravu ste. Nikada ne biste mogli stii do toga trenutka, jer se sada
nalazite u tom trenutku.
44
TREE POGLAVLJE
Spasenje se ne odvija u vremenu. Ne moete se osloboditi u bu-
dunosti. Klju slobode je prisutnost, stoga slobodni moete biti jedi-
no sada.
OTKRIVANJE IVOTA U POZADINI IVOTNE SITUACIJE
Ne shvaam kako bih sada mogla biti slobodna. Kako sada stvari stoje,
u ovom sam trenutku neizmjerno nesretna. To je injenica i zavaravala
bih se kad bih se pokuala uvjeriti da je sve dobro, budui da to zaista
nije. Za mene je sadanji trenutak vrlo nesretan; uope se ne osjeam oslo-
boenom. Ono to me odrava na ivotu jest nada ili mogunost pobolj-
anja u budunosti.
Mislite da vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak, a zapravo je
potpuno obuzeta vremenom. Ne moete istodobno biti i nesretni i
potpuno prisutni u Sadanjem trenutku.
Ono o emu govorite kao o svom ivotu tonije bi bilo nazva-
ti ivotnom situacijom. To je psiholoko vrijeme: prolost i budu-
nost. Stanovite stvari u prolosti nisu se odvijale kako ste eljeli. I da-
lje se opirete onome to se dogaalo u prolosti, a sada se opirete ono-
me to jest. Nada je ono to vas dri na ivotu, ali nada vas usmjera-
va budunosti, to stalno usredotoenje na budunost potie nijekan-
je Sadanjeg trenutka, a time i nesreu.
Istina je da je moja sadanja ivotna situacija rezultat onoga to se dogo-
dilo u prolosti, ali to je ipak sadanja situacija, a nesretna sam zato to
se ne mogu izvui iz nje.
Zaboravite na trenutak svoju ivotnu situaciju i obratite panju svo-
me ivotu.
U emu je razlika?
ivotna situacija postoji u vremenu.
ivot se odvija sada.
ivotna situacija proizvod je uma.
ivot je stvaran.
Pronaite uska vrata koja vode u ivot. To je Sadanji trenu-
tak. Svedite svoj ivot do ovoga trenutka. ivotna situacija moe biti
45
MO SADANJEG TRENUTKA
prepuna problema - kao veina ivotnih situacija - ali pogledajte
imate li bilo kakvih problema u ovom trenutku. Ne sutra ili za deset
minuta, nego sada. Imate li sada problema?
Kad ste prepuni problema, nita novo ne moe ui i nema mje-
sta za rjeenje. Stoga, kad god to moete, napravite malo mjesta, stvo-
rite malo prostora kako biste ispod ivotne situacije mogli pronai i-
vot.
U potpunosti se koristite osjetilima. Budite ondje gdje jeste.
Ogledajte se naokolo. Samo se ogledajte, nemojte tumaiti. Uoite
svjetlost, oblike, boje, tkanine. Budite svjesni tihe prisutnosti svake
stvari. Budite svjesni prostora koji svemu to jest omoguuje postoja-
nje. Oslukujte zvuke; nemojte ih prosuivati. Oslukujte tiinu u
pozadini zvukova. Dodirnite neto - bilo to - te osjetite i priznajte
njegovo bie. Pratite ritam vlastita disanja: osjeajte zrak koji udiete
i izdiete, unutra i van. Dopustite bivanje sviju stvari. Duboko se
spustite u Sadanji trenutak.
Iza sebe ste ostavili umrtvljujui svijet mentalnih apstrakcija, svi-
jet vremena. Iskoraili ste iz poludjelog uma koji vam crpi ivotnu
energiju, upravo kao to polagano truje i unitava Zemlju. Budite se
iz sna o vremenu u sadanjost.
SVI PROBLEMI SAMO SU PRIVIDI UMA
Kao da mi je s ramena spao teak teret. Osjeam lakou. Osjeam jasno-
u... ali moji me problemi i dalje ekaju, zar ne? Nisu razrijeeni. Mo-
da ih samo privremeno izbjegavam?
Naete li se u raju, um e vjerojatno uskoro rei: Da, ali... U kona-
nici, ovdje nije rije o rjeavanju problema. Rije je o spoznaji da ih
nema. Postoje samo situacije - da se s njima sada pozabavite ili da ih
ostavite na miru i prihvatite kao dio postojanja Sadanjeg trenutka
sve dok se ne promijene ili dok ih ne budete mogli razrijeiti. Proble-
me je izmislio um i da bi preivjeli potrebno im je vrijeme. U stvar-
nosti Sadanjeg trenutka ne mogu preivjeti.
46
TREE POGLAVLJE
Usredotoite panju na Sadanji trenutak i recite mi kakvih pro-
blema sada imate.
Nisam dobio nikakav odgovor, jer je nemogue imati problema kad
vam je panja potpuno usmjerena na Sadanji trenutak. Moda po-
stoji situacija s kojom biste se trebali pozabaviti ili je prihvatiti - to
da. Zato od nje praviti problem? Zato od bilo ega praviti problem?
Nije li ivot ionako ve dovoljno izazovan? Zato su vam potrebni
problemi? Um nesvjesno voli probleme, jer mu oni pruaju nekakvu
vrstu identiteta. To je normalno, a ujedno i bezumno. Problem
znai da se mentalno zadravate u nekoj situaciji bez ikakve iskrene
namjere ili mogunosti da sada neto poduzmete te da je nesvjesno
prihvaate kao dio svoga ja. ivotna situacija toliko vas je obuzela da
gubite osjeaj ivota i Bia. Ili u mislima nosite suludi teret stotinu
stvari koje ete morati ili neete smjeti uiniti u budunosti, umjesto
da panju usredotoite na ono jedino to sada moete uiniti.
Kad stvarate problem, stvarate bol. A potreban je samo jedno-
stavan odabir, jednostavna odluka: to god se dogodilo, sebi vie neu
stvarati bol. Vie neu stvarati probleme. Iako je to jednostavan izbor,
ujedno je i vrlo radikalan. Neete moi tako odluiti ako uistinu niste
iscrpljeni patnjama, ako vam uistinu nije dosta. A neete ga moi
provesti ako ne budete imali pristupa moi Sadanjeg trenutka. Ne
budete li sebi vie stvarali boli, tada neete stvarati bol ni drugima.
Takoer vie neete trovati prekrasnu Zemlju, svoj unutarnji prostor
i kolektivnu ljudsku psihu negativnou stvaranja problema.
Ako ste se ikada nali u situaciji opasnoj po ivot, tada znate da ona
nije problem. Um nije imao vremena da vas zavara i pretvori tu situa-
ciju u problem. U pravoj hitnoj situaciji um se zaustavlja; tada ste
potpuno prisutni u Sadanjem trenutku i neto beskonano monije
preuzima upravljanje. Zato ima toliko mnogo izvjetaja o obinim
ljudima koji iznenada postanu sposobni za nevjerojatno hrabra djela.
47
MO SADANJEG TRENUTKA
U hitnom sluaju ili preivite ili ne preivite. Kako god bilo, uope
nije rije o problemu.
Neki se ljudi razbjesne kad me uju kako govorim da su proble-
mi prividi. Osjeaju da ih time ugroavam, da u im oduzeti ono to
im prua osjeaj identiteta. Mnogo su vremena uloili u lano ja,
mnogo godina nesvjesno su definirali cijeli svoj identitet u smislu
svojih problema ili patnji. Tko bi bili da toga vie nemaju?
Veliki dio onoga to ljudi govore, misle ili rade zapravo je motivi-
rano strahom, koji je, naravno, uvijek povezan s usredotoivanjem
panje na budunost i prekidom dodira sa Sadanjim trenutkom. Bu-
dui da u sadanjosti nema nikakvih problema, nema ni straha.
Pojavi li se situacija s kojom biste se odmah trebali pozabaviti,
va e postupak, izvire li iz svjesnosti o Sadanjem trenutku, biti jasan
i siguran. Takoer je vrlo vjerojatno da e biti uinkovit. Nee to biti
reakcija koja izvire iz prolog uvjetovanja vaega uma, nego intuitivan
odgovor na situaciju. U drugim sluajevima, kad reagira um vezan
vremenom, otkrit ete kako je mnogo uinkovitije nita ne poduzeti
- samo ostanite usredotoeni u Sadanjem trenutku.
KVANTNI SKOK U EVOLUCIJI SVIJESTI
Imao sam nekoliko uvida u to stanje oslobodenosti od uma i vremena ka-
kvo opisujete, ali prolost i budunost toliko su snane da ih ne mogu du-
go zadrati na udaljenosti.
Oblik svjesnosti sputan vremenom duboko je utisnut u ljudsku psi-
hu. Ali ono to mi ovdje radimo duboka je preobrazba koja se odvi-
ja u kolektivnom nesvjesnom planete i oko nje: buenje svijesti iz sna
o tvari, obliku i razdvojenosti. Okonanje vremena. Unitavamo ob-
rasce uma koji su tisuljeima dominirali ljudskim ivotom. Obrasce
uma koji su stvorili nezamislivu patnju u cijelome svijetu. Ne kori-
stim se rijeju zlo. Mnogo je korisnije nazivati to nesvjesnim djelova-
njima ili ludou.
Unitavanje starog oblika svijesti ili, bolje, nesvjesnog: je li to neto to
moramo uiniti ili e se ionako dogoditi? Hou rei, je li ta promjena
neizbjena?
48
TREE POGLAVLJE
To je pitanje stajalita. Uiniti neto i pustiti da se dogodi zapra-
vo je jedan te isti proces; budui da ste jedno sa sveukupnou svije-
sti, to dvoje ne moete razdvojiti. Ali ne postoji apsolutno jamstvo da
e ljudska bia u tome uspjeti. Proces nije neminovan ni automatski.
Vaa je suradnja sutinski dio toga procesa. Kako god gledali na to,
to je kvantni skok u evoluciji svijesti, kao i naa jedina mogunost da
kao rasa preivimo.
RADOST POSTOJANJA
Da biste shvatili kako ste si dopustili da psiholoko vrijeme preuzme
vlast, moete se posluiti jednostavnim mjerilom. Postavite si pitan-
je: postoje li radost, ugoda i lakoa u onome to radim? Ne postoje
li, tada vrijeme prekriva sadanji trenutak, a ivot smatrate teretom ili
borbom.
Nema li radosti, ugode ili lakoe u onome to radite, to ne mora
odmah znaiti da morate mijenjati ono to radite. Moglo bi biti do-
voljno da promijenite nain rada. Nain je uvijek vaniji od toga
to radite. Provjerite biste li mogli pruiti vie panje radu nego rezul-
tatu koji elite postii radom. Svu panju posvetite onome to Sada-
nji trenutak iznese pred vas. To podrazumijeva da isto tako potpu-
no prihvatite ono to jest, jer ne moete punu panju posvetiti nee-
mu emu se istodobno opirete.
im ponete potovati Sadanji trenutak, nestaju sve nesree i
borbe, a ivot poinje tei s radou i lakoom. Kad izraavate svje-
snost Sadanjeg trenutka, sve to radite proeto je kvalitetom, bri-
nou i ljubavlju ak i najjednostavniji postupci.
Stoga se ne brinite za plodove svojih djela - tek usmjerite panju sa-
mom djelu. Plodovi e doi sami. To je mona duhovna praksa. U
Bhagavad giti, jednom od najstarijih i najljepih duhovnih uenja ko-
ja postoje, nevezanost za plodove rada naziva se karma joga. Opisuje
se kao put posveena djelovanja.
Kad kompulzivno nastojanje koje vas udaljava od Sadanjeg tre-
nutka prestane, radost Bia pretae se u sve to radite. Onoga asa
49
MO SADANJEG TRENUTKA
kad vam se panja usmjeri na Sadanji trenutak, osjetit ete prisut-
nost, duboku tiinu i spokojstvo. Za ispunjenje i zadovoljstvo vie ne-
ete ovisiti o budunosti - neete ondje traiti spasenje. Stoga neete
biti vezani za rezultate. Ni neuspjeh ni uspjeh nee imati mo promi-
jeniti vae unutarnje stanje Bia. Otkrili ste ivot u pozadini svoje i-
votne situacije.
U nepostojanju psiholokog vremena osjeaj vlastitoga ja crpite
iz Bia, a ne iz osobne prolosti. Stoga vie ne postoji psiholoka po-
treba da postanete neto drugo od onoga to ve jeste. U svijetu, na
razini ivotne situacije, moda ete uistinu postati bogati, puni zna-
nja, uspjeni, osloboeni, ali u dubljoj dimenziji Bia potpuni ste i
cijeli ve sada.
Hoemo li u tom stanju cjelovitosti i dalje biti u stanju i biti voljni ost-
varivati ciljeve u vanjskome svijetu?
Naravno, ali neete posjedovati nikakvih lanih oekivanja da bi vas
neto ili netko u budunosti mogao spasiti ili usreiti. Sto se tie vae
ivotne situacije, moda e biti nekih stvari koje ete trebati postii
ili stei. To je svijet oblika, dobitka i gubitka. Na dubljoj, pak, razi-
ni vi ste ve potpuni, a kad to shvatite, u svemu to radite oitovat e
se zaigrana i radosna energija. Budui da ste osloboeni psiholokog
vremena, svoje ciljeve vie neete pokuavati ostvariti mranom odlu-
nou, tjerani strahom, bijesom, nezadovoljstvom ili potrebom da
postanete netko. Niti ete ostati neaktivni zbog straha od neuspjeha,
koji egu znai gubitak samoga sebe. Izvire li va dublji osjeaj vlasti-
ta ja iz Bia, kad se oslobodite psiholoke potrebe da postanete netko,
ni vi ni vaa srea, ni osjeaj vlastitoga ja ne ovise o ishodu, a time se
oslobaate i straha. Trajnost ne traite ondje gdje je ne moete pro-
nai: u svijetu oblika, gubitka i dobitka, raanja i umiranja. Neete
zahtijevati da vas usree situacije, uvjeti, mjesta ili ljudi, a tada patiti
zato to nisu odgovorili na vaa oekivanja.
Sve trebate potovati, ali nita nije vano. Oblici se raaju i umi-
ru, a vi ste, pak, svjesni vjenoga koje se krije ispod oblika. Vi znate
da nita to stvarno postoji ne osjea prijetnju.
Postane li ovo stanje vaeg Bia, kako biste mogli ne doivjeti us-
pjeh? Ta ve ste uspjeli.
50
ETVRTO POGLAVLJE
STRATEGIJE KOJIMA SE UM
KORISTI KAKO BI IZBJEGAO
SADANJI TRENUTAK
GUBITAK SADANJEG TRENUTKA: SUTINSKA ZABLUDA
ak i ako potpuno prihvatim kako je vrijeme u konanici privid, na koji
e nain to promijeniti moj ivoti Ipak u i dalje morati ivjeti u svije-
tu kojim upravlja vrijeme.
Intelektualno slaganje samo je jo jedno uvjerenje i nee uvelike pro-
mijeniti va ivot. Da biste shvatili tu istinu, morate je proivjeti. Ako
je svaka stanica vaega tijela toliko prisutna da osjeate kako vibrira
ivotom, kad taj ivot u svakom trenutku osjetite kao radost Bia, ta-
da se moe rei da ste osloboeni vremena.
Ali sutra ipak moram platiti raune, ipak u ostarjeti i umrijeti kao i svi
ostali. Kako, dakle, uope mogu rei da sam osloboena vremena?
Nije problem u sutranjim raunima. Nije problem u rastvaranju fi-
zikog tijela. Problem je gubitak Sadanjeg trenutka, ili bolje reeno,
sutinska zabluda koja puku situaciju, dogaaj ili emociju pretvara u
osobni problem i patnju. Gubitak Sadanjeg trenutka jest gubitak Bia.
Osloboditi se vremena znai osloboditi se psiholoke potrebe za
prolou koja daje identitet i za budunou koja daje ispunjenje.
Osloboenje od vremena predstavlja najdublju preobrazbu svijesti
koju moete zamisliti. U nekim rijetkim sluajevima taj pomak u
svjesnosti dramatian je i radikalan te se dogaa jednom. Kad se tako
dogodi, najee se pojavljuje nakon potpune predaje usred tekih
patnji. Meutim, veina se ljudi oko toga mora potruditi.
51
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad dobijete prvih nekoliko uvida u bezvremeno stanje svijesti,
poet ete se kretati tamo i natrag izmeu dimenzija vremena i prisu-
tnosti. Ponajprije ete postati svjesni toga koliko vam je rijetko panja
uistinu usmjerena na Sadanji trenutak. Ali spoznaja da niste prisutni
velik je uspjeh: ta spoznaja jest prisutnost - ak i ako u poetku traje
dvije sekunde prije nego to se izgubi. Tada, sve ee, odabirat ete
svijest usredotoenja na Sadanji trenutak, umjesto na prolost ili bu-
dunost, a kad god shvatite da ste ga izgubili, bit ete u stanju u nje-
mu boraviti ne samo nekoliko sekundi, nego i dua razdoblja prema
uobiajenom shvaanju vremenu. Stoga, prije nego to se vrsto usi-
drite u stanju prisutnosti, to znai prije nego to postanete potpuno
svjesni, kretat ete se neko vrijeme naprijed i natrag izmeu svjesnog
i nesvjesnog stanja, izmeu stanja prisutnosti i stanja poistovjeeno-
sti s umom. Izgubit ete Sadanji trenutak i vratit ete mu se, uvijek
iznova. Konano e prisutnost prevladati.
Veina ljudi prisutnost doivljava ili nikada ili samo sluajno i
kratko, u rijetkim prilikama, ali i ne znajui to su to doivjeli. Ljud-
ska se stanja ne izmjenjuju izmeu osvijetenosti i nesvjesnog, nego
izmeu razliitih razina nesvjesnog.
OBINO NESVJESNO I DUBOKO NESVJESNO
Sto elite rei kad govorite o razliitim razinama nesvjesnog?
Kao to vjerojatno znate, u snu se neprestano kreete izmeu faza sna
bez snova i stanja sanjanja. Slino tome, u budnom stanju veina
ljudi kree se samo izmeu obinog nesvjesnog i duboko nesvjesnog
stanja. Ono to nazivam obinim nesvjesnim stanjem znai poistovje-
enje s misaonim procesom i emocijama, reakcijama, eljama i ne-
sklonostima. To je normalno stanje veine ljudi. U tom stanju vama
upravlja egoistian um i niste svjesni Bia. To nije stanje neposredne
boli ili nesree, nego gotovo trajne niske razine nelagode, nezadovolj-
stva, dosade ili nervoze - neka vrsta pozadinskog napona. Moda to
ne shvaate jer je ve uvelike postalo dio vaeg normalnog ivota,
upravo kao to niste svjesni neprestane pozadinske buke, kao to je
zujanje aparata za klimatizaciju, sve dok ne prestane raditi. Kad izne-
nada prestane raditi, osjea se olakanje. Mnogi se ljudi koriste alkoho-
lom, drogama, seksom, hranom, radom, televizijom, pa ak i kupnjom
52
ETVRTO POGLAVLJE
kao sredstvom za umrtvljenje, u nesvjesnu pokuaju da otklone te-
meljnu nelagodu. Kad se to dogodi, djelatnost koja bi mogla biti vr-
lo ugodna kad biste joj se umjereno preputali, dobiva kompulzivnu ili
ovisniku kvalitetu, a sve to uz njezinu pomo postiete samo je kra-
tkotrajno slabljenje simptoma.
Nelagoda obinog nesvjesnog stanja pretvara se u bol duboko
nesvjesnog - a to je stanje neposrednije i oitije patnje ili nesree -
kad stvari krenu po zlu, kad je ego ugroen, kad se u ivotnoj situa-
ciji pojavi veliki izazov, prijetnja te stvaran ili zamiljen gubitak ili
sukob u odnosu. To je pojaana verzija obinog nesvjesnog, koja se
od nje ne razlikuje po vrsti, nego po stupnju.
U obinom nesvjesnom uobiajeni otpor onome to jest ili nije-
kanje toga to jest stvara nelagodu i nezadovoljstvo koje veina ljudi
prihvaa kao normalan dio ivota. Kad se taj otpor pojaa kroz neki
izazov ili prijetnju egu, on budi snanu negativnost, kao to su bijes,
strah, nasilje, depresija i tako dalje. Duboko nesvjesno esto znai ka-
ko je tijelo boli probueno i kako ste se poistovjetili s njim. Tjelesno
nasilje bilo bi nemogue bez dubokog nesvjesnog. Do nasilja isto ta-
ko lako moe doi kad god i gdje god gomila ljudi, ili ak i cijela na-
cija, ima negativno kolektivno energetsko polje.
Najbolji pokazatelj razine vae svijesti jest nain na koji se nosi-
te sa ivotnim izazovima kad se pojave. Kroz te izazove nesvjesna oso-
ba tei postati jo dublje nesvjesna, a svjesna nastoji postati jo svje-
snijom. Izazovom se moete posluiti za buenje ili mu moete dopu-
stiti da vas povue u jo dublji san. San obinog nesvjesnog tada se
pretvara u nonu moru.
Ne moete li biti prisutni ak ni u normalnim okolnostima, kao
to je trenutak dok sami sjedite u sobi, hodate umom ili sluate ne-
koga, tada svakako neete biti u stanju ostati svjesni kad neto poe
po zlu ili kad se suoite s napornim ljudima i situacijama koje obuh-
vaaju gubitak ili prijetnju da ete neto izgubiti. Prevladat e reakci-
ja koja je u konanici uvijek neka vrsta straha i povui vas u duboko
nesvjesno. Ti izazovi su vai testovi. Samo nain na koji se hvatate
ukotac s njima pokazat e i vama i drugima gdje se nalazite kad je
rije o stanju vae svijesti, a ne to koliko dugo moete sjediti skloplje-
nih oiju i kakve vizije imate.
Stoga je najvanije u uobiajene ivotne situacije unijeti vie
svijesti jo dok sve ide relativno lagano. Na taj nain raste mo vae
53
MO SADANJEG TRENUTKA
prisutnosti. Ona stvara energetsko polje u vama i oko vas koje posje-
duje visoku vibracijsku frekvenciju. Nikakvo nesvjesno, negativnost,
nesklad ili nasilje ne mogu ui u to polje i preivjeti, upravo kao to
tmina ne moe opstati u prisutnosti svjetlosti.
Nauite li biti svjedokom vlastitim mislima i emocijama, to je
sutinski dio prisutnosti, mogli biste se iznenaditi kad prvi put posta-
nete svjesni pozadinskog statikog naboja obinog nesvjesnog te
kad shvatite koliko rijetko, ako uope ikada, moete uistinu biti nasa-
mo sa sobom. Na razini razmiljanja pronai ete veliki dio otpora u
obliku prosudbi, nezadovoljstva i mentalne projekcije koja vas udal-
java od sadanjeg trenutka. Na emocionalnoj razini postojat e pod-
zemna struja nelagode, napetosti, dosade ili nervoze. Oboje su vido-
vi uma u njegovom uobiajenom obrascu odupiranja.
ZA IM TO ONI TRAGAJU?
Carl Jung u jednoj od svojih knjiga govori o razgovoru koji je vodio
s poglavicom amerikih Indijanaca koji mu je rekao kako prema nje-
govim opaanjima veina bijelaca ima napeto lice, oi koje zure i
okrutno ponaanje. Rekao je: Uvijek za neim tragaju. to to trae?
Bijelci uvijek neto ele. Uvijek su nemirni i nelagodno im je. Ne
znamo to to oni ele. Mislimo da su ludi.
Podzemna struja trajne nelagode poela je davno prije uspona za-
padnjake industrijske civilizacije, naravno, ali u zapadnjakoj civili-
zaciji, koja sada prekriva gotovo cijelu zemaljsku kuglu, ukljuujui i
najvei dio Istoka, oituje se u jo nezapamenom akutnom obliku.
Postojala je ve i u Isusovo doba, kao i esto godina prije toga, u doba
Buddhe, a i mnogo prije toga. Zato ste uvijek tjeskobni? pitao je
Isus svoje uenike. Moe li zabrinutost dodati i jedan dan vaemu i-
votu? A Buddha je poduavao da se korijen patnje moe pronai u
naim neprestanim eljama i udnjama.
Otpor sadanjem trenutku kao kolektivan poremeaj istinski je
povezan uz gubitak svijesti o Biu te oblikuje temelj nae dehumani-
zirane industrijske civilizacije. Usput reeno, Freud je takoer prepo-
znao postojanje te podzemne struje nelagode i pisao o njoj u svojoj
knjizi Civilization and lts Discontents (Civilizacija i njezine nelagode),
ali nije prepoznao pravi korijen nelagode te nije uspio shvatiti da se nje
mogue osloboditi. Taj je kolektivni poremeaj stvorio vrlo nesretnu
54
ETVRTO POGLAVLJE
i iznimno nasilnu civilizaciju koja je postala prijetnja ne samo sebi,
nego takoer i sveukupnosti ivota na planeti.
RASTVARANJE OBINOG NESVJESNOG
Kako se, dakle, moemo osloboditi te nevolje?
Osvijestite je. Promatrajte mnotvo naina na koje se nelagoda, neza-
dovoljstvo i napetost bude u vama zbog nepotrebnog prosuivanja,
odupiranja onome to jest te nijekanja Sadanjeg trenutka. Sve ono
nesvjesno rastvara se kad ga obasjate svjetlou svijesti. Jednom kad
saznate kako rastvoriti obino nesvjesno, svjetlost vae prisutnosti bli-
stavo e zasjati i bit e vam mnogo lake nositi se s dubokim nesvje-
snim kad god osjetite da vas poput sile tee vue prema dolje. Meu-
tim, obino nesvjesno moda u poetku nee biti lako otkriti zato to
je toliko normalno.
Usvojite naviku nadgledanja svoga mentalno-emocionalnoga
stanja kroz samopromatranje. Osjeam li se lagodno ovoga trenut-
ka? To je dobro pitanje koje sebi moete esto postavljati. Ili moete
upitati: to se upravo sada odvija u meni? Onim to se odvija u va-
ma budite barem toliko zaokupljeni koliko i onim to se zbiva izva-
na. Ako nutrinu pravilno postavite, vanjski e se svijet smjestiti na
svoje mjesto. Prvobitna je stvarnost ona unutra, a ona izvana je druga
po vanosti. Ali nemojte na ta pitanja odgovarati automatski. Panju
usmjerite prema unutra. Zagledajte se u sebe. Kakve misli stvara va
um? to osjeate? Usmjerite panju na tijelo. Postoji li napetost? Je-
dnom kad otkrijete kako postoji niska razina nelagode i pozadinskog
statikog naboja, razmotrite na koji nain izbjegavate ivot i odupi-
rete mu se ili kako ga nijeete - tako to nijeete Sadanji trenutak.
Mnogo je naina na koje se ljudi nesvjesno opiru Sadanjem trenut-
ku. Dat u vam nekoliko primjera. S praksom e se vaa mo samo-
promatranja, nadgledanja unutarnjeg stanja, izotriti.
SLOBODA OD NESREE
Opirete li se onome to radite? Svome poslu, moda? Moda ste pri-
stali raditi neto, pa to i radite, ali dio vas osjea ogorenje i opire se.
Nosite li u sebi neizgovoreno negodovanje prema osobi koja vam je
55
MO SADANJEG TRENUTKA
bliska? Shvaate li da su posljedice energije koja iz vas zrai toliko te-
tne da vi, zapravo, trujete i sebe i one oko vas? Dobro se zagledajte u
svoju nutrinu. Postoji li u vama makar i najmanji trag negodovanja i
nevoljkosti? Ako postoji, promatrajte ga i na mentalnoj i na emocio-
nalnoj razini. Kakve misli vam um stvara u pogledu te situacije? Tada
promotrite emocije, koje su tjelesna reakcija na misli. Osjetite emoci-
ju. Je li ugodna ili neugodna? Biste li tu energiju odabrali da je nosi-
te u sebi? Imate li izbora?
Moda vas netko uistinu iskoritava, moda je aktivnost kojom
se bavite zaista neugodna, moda je netko u vaoj blizini nepoten,
razdrauje vas ili je neosvijeten, ali nita od toga nije vano. To jesu
li vae misli i osjeaji u ovoj situaciji opravdani ili nisu nita ne znai.
injenica da se opirete jest znaajna. Sadanji trenutak pretvarate u
neprijatelja. Stvarate nesreu te sukob izmeu nutrine i vanjskoga svi-
jeta. Vaa nesrea zagauje ne samo vae vlastito bie i one oko vas,
nego isto tako i kolektivnu ljudsku psihu iji ste neodvojiv dio. Za-
gaenje planete samo je vanjski odraz unutarnjeg, psihikog zagae-
nja: milijuni neosvijetenih ljudi ne preuzimaju odgovornost za svoj
unutarnji prostor.
Ili prestanite raditi to to radite, razgovarajte s osobom koja je u
pitanju i recite joj to osjeate ili otpustite negativnost koju je stvorio
va um u toj situaciji i koja ne slui niemu osim jaanju lanoga ja.
Vano je da spoznate tu jalovost. Negativnost nikada nije najbolji na-
in za razrjeavanje bilo koje situacije. Zapravo, u veini sluajeva za-
drat e vas u situaciji i sprijeiti pravu promjenu. Sve to se obavlja
s negativnom energijom bit e otrovano njom i s vremenom e dove-
sti do vee boli i nesree. tovie, svako negativno unutarnje stanje je
zarazno: nesrea se iri lake od tjelesne bolesti. Prema zakonu odje-
ka, nesrea potie i hrani usnulu negativnost u drugim ljudima, osim
ako su imuni - odnosno, iznimno visoke svijesti.
Zagaujete li svijet ili istite nered? Vi ste, i nitko drugi, odgo-
vorni za svoj unutarnji prostor, upravo kao to ste odgovorni za pla-
netu. Kako unutra, tako i vani: kad bi ljudi oistili unutarnje zagae-
nje, tada bi takoer prestali stvarati vanjsko.
Kako moemo otpustiti negativnost?
Tako to ete je otpustiti. Kako ete ispustiti komad vrueg ugljena
koji drite u ruci? Kako ete ispustiti teku i beskorisnu prtljagu koju
56
ETVRTO POGLAVLJE
nosite sa sobom? Tako to ete shvatiti kako vie ne elite osjeati bol
ili nositi teret, pa ete ga ispustiti.
Duboko nesvjesno, kao to je tijelo boli, ili neka druga duboka
bol, kao to je gubitak voljene osobe, najee se mora preobraziti
kroz prihvaanje zdrueno sa svjetlom vae prisutnosti - vae usredo-
toene panje. Mnoge obrasce u obinom nesvjesnom, s druge stra-
ne, moete otpustiti im spoznate da ih ne elite te da vam vie nisu
potrebni, im shvatite da imate izbor, da niste samo sveanj uvjeto-
vanih refleksa. Sve to govori da ste u stanju pristupiti moi Sadanjeg
trenutka. Bez nje nemate nikakva izbora.
Nazivate li neke emocije negativnima, ne stvarate li time mentalne pola-
ritete dobra i zla, kao sto ste ranije objasnili?
Ne. Polaritet je stvoren na ranijem stupnju, kad je va um prosudio
kako je sadanji trenutak lo; ta prosudba je dovela do negativnih
emocija.
Ali, ako neke emocije nazivate negativnima, zar to ne znai da ne bi tre-
bale postojati, da nije u redu tako osjeati? Shvatio sam kako bismo sebi
trebali dati doputenje da osjetimo svaki osjeaj koji se pojavi, kakav god
on bio, umjesto da ih prosuujemo kao loe ili da kaemo kako to ne bismo
trebali osjeati. U redu je osjeati negodovanje; u redu je osjeati ljutnju,
biti razdraen, neraspoloen ili neto drugo - inae bismo poeli potiski-
vati osjeaje, unutarnje sukobe ili nijekanje. Sve je dobro takvo kakvo jest.
Naravno. Jednom kad se pojavi obrazac uma, emocija ili reakcija, pri-
hvatite ih. Niste dovoljno svjesni da biste na materijalnoj razini mogli
birati. To nije prosudba, nego injenica. Da imate izbor, ili da ste
spoznali da ga imate, biste li izabrali patnju ili radost, ugodu ili nela-
godu, spokojstvo ili sukob? Biste li izabrali misao ili osjeaj koji vas
odvaja od vaeg prirodnog stanja dobrobiti i unutarnje ivotne rado-
sti? Takve osjeaje nazivam negativnima, a to jednostavno znai da su
loi. Ne u onom smislu: O, to nisi smio uiniti! nego su jednostav-
no injenino loi, kao munina u elucu.
Kako je mogue da su ljudi samo u dvadesetom stoljeu ubili
vie od sto milijuna svojih blinjih ljudskih bia? Ljudi jedni drugi-
ma nanose bol takve jaine da je to gore od bilo ega to moete za-
misliti. A tu nisam govorio o mentalnom, emocionalnom i tjelesnom
57
MO SADANJEG TRENUTKA
nasilju, muenju, boli i okrutnosti koje usmjeravaju jedni prema dru-
gima, kao i prema drugim osjetilnim biima, i to svakodnevno.
Ponaaju li se tako zato to su u dodiru sa svojim prirodnim stan-
jem, s unutarnjom ivotnom radou? Naravno da ne. Samo ljudi ko-
ji se nalaze duboko u negativnom stanju, koji se uistinu vrlo loe os-
jeaju, mogli bi stvarati takvu stvarnost kao odraz vlastita osjeajnog
stanja. Oni su se sada upustili u unitavanje prirode i planete koja ih
odrava na ivotu. Nevjerojatno, ali istinito. Ljudska su bia opasno
luda i vrlo bolesna vrsta. To nije prosudba. To je injenica. Takoer
je injenica i to kako se ispod ludila zaista krije zdravlje. Iscjeljivanje
i otkupljenje dostupni su vam ovoga trenutka.
Da se vratim na ono to ste rekli - svakako da je istina kako, pri-
hvatite li vlastito negodovanje, neraspoloenje, bijes i tako dalje, vie
ih neete morati slijepo izraavati i manje je vjerojatno da ete ih pro-
jicirati na druge ljude. Ali pitam se, ne zavaravate li se? Ako neko vri-
jeme prakticirate prihvaanje, dolazi trenutak kad morate prijei na
sljedei stupanj, na kojem se te negativne emocije vie ne stvaraju. Ne
uinite li tako, vae prihvaanje postaje jednostavno mentalna oz-
naka koja vaem egu omoguuje da se preputa nesrei i na taj nain
jaa svoj osjeaj odvojenosti od drugih ljudi, okoline, onoga to je
ovdje i sada. Kao to znate, odvojenost je temelj egova osjeaja iden-
titeta. Istinsko prihvaanje istoga bi trenutka preobrazilo te osjeaje.
A kad biste uistinu duboko u nutrini znali da je sve u redu, kao to
ste se izrazili, to je svakako istina, biste li tada uope imali takvih ne-
gativnih osjeaja? Da nema prosudbi, da nema otpora onome to jest,
ti se osjeaji ne bi ni pojavili. U mislima imate ideju da je sve u re-
du, ali duboko u sebi tome zapravo ne vjerujete, tako da se stari
mentalno-emocionalni obrasci otpora i dalje nalaze na svom mjestu.
Zato se osjeate loe.
/ to je takoer u redu.
Branite li svoje pravo da budete nesvjesni, pravo na patnju? Ne brini-
te: to vam nitko nee oduzeti. Jednom kad shvatite da vam je loe od
neke vrste hrane, hoete li je i dalje jesti, tvrdei da je u redu osjeati
muninu?
58
ETVRTO POGLAVLJE
GDJE GOD SE NALAZILI, BUDITE ONDJE U POTPUNOSTI
Moete li mi dati nekoliko primjera obinog nesvjesnog?
Pogledajte moete li se uhvatiti dok prigovarate, bilo rijeima ili u
mislima, situaciji u kojoj se nalazite, onome to drugi ljudi rade ili
govore, okolini, ivotnoj situaciji, pa ak i vremenu. Prigovaranje je
uvijek neprihvaanje onoga to jest. Ono bez iznimke nosi nesvjesni
negativni naboj. Kad prigovarate, sebe pretvarate u rtvu. Kad naglas
progovorite, tada imate mo. Stoga promijenite situaciju tako to e-
te neto poduzeti ili to ete progovoriti. Ako je to prijeko potrebno
ili mogue, napustite tu situaciju ili je prihvatite. Sve drugo je lu-
dost.
Obino nesvjesno uvijek je na neki nain povezano s nijekanjem
sadanjeg trenutka. Sadanji trenutak, naravno, podrazumijeva i ov-
dje. Opirete li se onome to je ovdje i sada? Neki ljudi radije bi uvi-
jek bili negdje drugdje. Njihovo ovdje nikada nije dovoljno dobro.
Samopromatranjem otkrijte vrijedi li to i za vas. Gdje god se nalazi-
li, budite ondje u potpunosti. Otkrijete li da su ovdje i sada nepod-
noljivi te ako ste zbog toga nesretni, imate tri mogunosti: otiite iz
te situacije, promijenite je ili je potpuno prihvatite. elite li preuzeti
odgovornost za vlastiti ivot, morate odabrati jednu od ove tri mogu-
nosti i to morate odabrati sada. Tada prihvatite posljedice. Bez ikak-
vih izgovora. Bez negativnosti. Bez psihikog zagaenja. Neka va
unutarnji prostor ostane ist.
Poduzmete li neto - odlaskom ili mijenjanjem situacije - ponaj-
prije otpustite negativnost, ako je to ikako mogue. Postupak koji iz-
vire iz uvida u ono to je potrebno mnogo je uinkovitiji nego postu-
pak koji izvire iz negativnosti.
Bilo kakav postupak bolji je od nikakva, osobito ako ste ve dugo
vremena u nesretnoj situaciji. Ako ste se u njoj nali vlastitom pogre-
kom, barem neto nauite, a u tom sluaju vie nije rije o pogreci.
Ostanete li zarobljeni u situaciji, nita neete nauiti. Spreava li vas
strah da neto poduzmete? Priznajte taj strah, promatrajte ga, prene-
site panju na njega i budite potpuno prisutni s njim. Na taj ete na-
in presjei vezu izmeu straha i razmiljanja. Ne dopustite da vam se
strah uzdigne do uma. Koristite mo sadanjeg trenutka. Strah ne mo-
e biti jai od te moi.
59
MO SADANJEG TRENUTKA
Ako uistinu nema nita to biste mogli uiniti da promijenite
svoje ovdje i sada, a ne moete napustiti tu situaciju, tada je potpuno
prihvatite i otpustite sveukupni unutarnji otpor. Lano, nesretno, ja
koje se voli osjeati loe, voli negodovati ili saalijevati sebe, to nee
moi preivjeti. To se zove predavanje. Predavanje nije slabost. U nje-
mu se krije golema snaga. Duhovnu mo ima samo predana osoba.
Predajom ete se u nutrini osloboditi te situacije. Moda ete tada ot-
kriti da se situacija mijenja bez ikakva vaeg napora. U svakom slua-
ju bit ete slobodni.
Moda postoji neto to biste trebali napraviti, ali to ne radite?
Ustanite i odmah to napravite. Ili potpuno prihvatite svoju neaktiv-
nost, lijenost ili pasivnost u ovome trenutku, ako tako odaberete.
Potpuno joj se prepustite. Uivajte. Budite onoliko lijeni ili neaktiv-
ni koliko moete. Prepustite li se potpuno i svjesno, uskoro ete izii
iz toga. Ili moda neete. U svakom sluaju nee biti unutarnjeg su-
koba, nikakvog otpora i negativnosti.
Jeste li pod stresom? Jeste li tako zaokupljeni stizanjem do budu-
nosti da ste sadanjost sveli na sredstvo za budunost? Stres se naku-
plja kad smo ovdje, a elimo biti ondje ili kad smo u sadanjosti,
a elimo biti u budunosti. To je rascjep koji vas iznutra razdvaja. Lu-
dost je stvarati i ivjeti s takvim unutarnjim rascjepom. injenica da
svi ostali ive na taj nain ne znai da to nije ludo. Morate li, moete
se kretati bre, raditi bre ili ak i trati, ne projicirajui se u budu-
nost, ne opirui se sadanjosti. Dok se kreete, radite, trite - inite
to u potpunosti. Uivajte u protoku energije, uzviene energije toga
trenutka. Sada vie niste pod stresom, vie se ne razdvajate na dva di-
jela. Samo se kreete, trite, radite - i uivate u tome. Ili moete sve
to odbaciti i sjediti na klupi u parku. Ali dok to radite promatrajte svoj
um. Mogao bi rei: Trebao bi raditi. Gubi vrijeme. Promatrajte ga.
Nasmijte mu se.
Privlai li prolost veliki dio vae panje? Da li esto razgovarate
i razmiljate o prolosti, bilo na pozitivan ili negativan nain, priate
li o velikim stvarima koje ste postigli, o pustolovinama ili iskustvima,
ili priate priu o sebi kao rtvi te o uasnim stvarima koje vam je ne-
tko napravio ili moda o onima koje ste vi nekome napravili? Stvaraju
li vai misaoni procesi krivnju, ponos, negodovanje, bijes, aljenje ili
samosaaljenje? Tada ne samo to osnaujete lano ja, nego takoer
60
ETVRTO POGLAVLJE
pomaete ubrzavanju procesa tjelesnog starenja gomilajui prolost u
vlastitoj psihi. Uvjerite se u to promatrajui ljude oko sebe koji se
vrsto dre prolosti.
Svakoga trenutka umrite za prolost. Nije vam potrebna. Osvr-
nite se na nju samo kad je apsolutno vana za sadanjost. Osjetite
mo toga trenutka i punou bia. Osjetite svoju prisutnost.
Jeste li zabrinuti? Razmiljate li esto: to bi bilo da sam...? To zna-
i da ste se poistovjetili s umom, koji se projicira u neku zamiljenu
buduu situaciju i izaziva strah. Ni na koji se nain ne moete uhva-
titi ukotac s takvom situacijom jer ona ne postoji. Ona je samo men-
talni fantom. Tu ludost koja vam unitava zdravlje i ivot moete zau-
staviti na jednostavan nain - potvrdom Sadanjeg trenutka. Postani-
te svjesni disanja. Osjetite zrak kako ulazi u tijelo i izlazi iz njega. Os-
jetite unutarnje energetsko polje. Jedino sa ime se ikada morate po-
zabaviti, uhvatiti u kotac u stvarnome ivotu - u suprotnosti sa za-
miljenim projekcijama uma - jest ovaj trenutak. Zapitajte se koji vas
problem upravo sada mui, a ne koji e vas muiti sljedee godine,
sutra ili za pet minuta. to to ne valja u ovom trenutku? Uvijek se
moete nositi sa sadanjou, ali nikada se ne moete nositi s budu-
nou - a to i ne morate. Odgovor, snaga, pravilni postupak ili izvor
bit e ondje kad vam bude potreban, ni prije ni poslije.
Jednoga u dana uspjeti. Prisvaja li va cilj tako velik dio vae
panje da Sadanji trenutak svodite na sredstvo za ostvarivanje cilja?
Oduzima li radost onome to radite? ekate li da ponete ivjeti?
Razvijete li takav misaoni obrazac, Sadanji vam trenutak nikada ne-
e biti dovoljno dobar bez obzira na to to postignete ili dobijete; bu-
dunost e vam se uvijek initi boljom. Savreni recept trajnog neza-
dovoljstva i neispunjenosti, zar ne?
ekate li iz navike? Koliko vremena u ivotu provodite ekajui?
Ono to nazivam ekanjem u uem smislu jest ekanje u redu na
poti, u prometnoj guvi, u zranoj luci ili da netko stigne, da zavrite
posao i tako dalje. ekanje u irem smislu je ekanje odmora, bo-
ljeg posla, da djeca odrastu, uistinu smislenog odnosa, uspjeha, novca,
61
MO SADANJEG TRENUTKA
da nekome budete vani, da se prosvijetlite. Nije neuobiajeno da lju-
di cijeli ivot ekaju kako bi poeli ivjeti.
ekanje je stanje uma. To u osnovi znai da elite budunost, a
ne elite sadanjost. Ne elite ono to ste dobili, nego elite ono to
niste dobili. Sto god ekali, nesvjesno stvarate unutarnji sukob izme-
u onoga to jest sada i ovdje, gdje ne elite biti i projicirane budu-
nosti koju elite. To uvelike smanjuje kakvou vaega ivota, jer ti-
me gubite sadanjost.
Nema nieg loeg u tome to teite poboljati svoju ivotnu situ-
aciju. Moete je poboljati, ali ne moete poboljati svoj ivot. ivot
je ono najvanije. ivot je vae najdublje unutarnje Bie. Ono je ve
cjelina, dovreno i savreno. Vae se ivotne situacije sastoje od okol-
nosti i iskustava. Nema nieg pogrenog u postavljanju ciljeva i tenji
za postizanjem. Pogreka se krije u tome to ciljeve koristite kao zam-
jenu za osjeaj ivota, kao zamjenu za Bie. Tada nalikujete na gradi-
telja koji ne obraa panju na temelje zgrade, nego puno vremena
provodi gradei katove. Jedina toka u kojoj moete pristupiti Biu
jest Sadanji trenutak. Primjerice, mnogi ljudi ekaju blagostanje. Po-
tujete li, priznajete i potpuno prihvaate svoju sadanju stvarnost -
ono gdje se nalazite, tko ste i to upravo sada radite - prihvatite li
potpuno ono to imate, tada ste zahvalni za ono to imate, zahvalni
za ono to jest, zahvalni za Bie. Zahvalnost zbog Sadanjeg trenutka
i ispunjenost ivota u Sadanjem trenutku predstavljaju pravi napre-
dak. Napredak ne moe doi u budunosti. S vremenom e se napre-
dak oitovati na razliite naine.
Ako ste nezadovoljni onim to imate ili ste ak frustrirani i bije-
sni zbog onoga to vam sada nedostaje, to bi vas moglo potaknuti da
se obogatite, ali ak i kad biste zaradili milijune i dalje biste osjeali
unutarnje stanje neimatine, a duboko u nutrini ne biste bili zado-
voljni. Moda ete iskusiti mnoga uzbuenja koja vam novac moe
pribaviti, ali to e doi i proi, a u vama e ostati osjeaj praznine i
potreba za daljnjim fizikim ili psihikim ispunjenjem. Neete prebi-
vati u Biu. Stoga sada osjeajte puninu ivota koja jedina predstavlja
pravo bogatstvo.
Odreknite se ekanja kao stanja uma. Uhvatite li sebe kako kli-
zite u stanje ekanja... iskoite iz toga. Vratite se u Sadanji trenutak.
Samo budite i uivajte u postojanju. Ako ste prisutni, nikada nee
62
ETVRTO POGLAVLJE
biti nikakve potrebe da neto ekate. Sljedei put kad vam netko ka-
e: Oprosti to si me morao ekati, moete odgovoriti: U redu je,
nisam ekao. Stajao sam i uivao - u samom sebi.
Postoji samo nekoliko uobiajenih strategija uma za nijekanje
Sadanjeg trenutka koje su dio obinog nesvjesnog. Lako ih je pre-
vidjeti jer su u velikoj mjeri dio normalnog ivota: statini naboj traj-
nog nezadovoljstva u pozadini. Ali to vie vjebate nadgledanje vla-
stitog unutarnjeg mentalno-emocionalnog stanja, to e vam lake biti
uoiti kad upadnete u zamku prolosti ili budunosti, odnosno ne-
svjesnog i probuditi se iz sna o vremenu u Sadanji trenutak. Ali bu-
dite oprezni: lano i nesretno ja, utemeljeno na poistovjeivanju s
umom, ivi od vremena. Ono zna kako Sadanji trenutak predstavlja
njegovu smrt i stoga se osjea ugroenim. Uinit e sve to je u njego-
voj moi da vas odvue iz sadanjosti. Pokuat e vas zadrati u zamci
vremena.
UNUTARNJA SVRHA IVOTNOG PUTOVANJA
Uviam istinu onoga to govorite, ali ipak mislim da nae ivotno puto-
vanje mora imati svrhu; inae bismo samo plutali naokolo, a svrha znai
budunost, zar ne? Kako to moemo pomiriti sa ivotom u Sadanjem
trenutku?
Putujete li nekamo, svakako je korisno znati kamo idete ili barem po-
znavati openiti smjer u kojem se kreete, ali ne zaboravite: jedino to
je u konanici stvarno na vaem putovanju jest korak kojeg inite u
ovom trenutku. To je jedino to postoji.
ivotno putovanje posjeduje vanjsku i unutarnju svrhu. Vanjska
je stii na cilj ili odredite, postii ono to ste naumili, dobiti ovo ili
ono, a sve to, naravno, podrazumijeva budunost. No ako odredite
ili koraci koje ete poduzeti u budunosti odvlae tako velik dio vae
panje da vam postanu vaniji od koraka koji upravo sada inite, tada
ste potpuno promaili unutarnju svrhu putovanja; ona uope nije po-
vezana s tim kamo idete ili to radite, nego je povezana samo s nai-
nom na koji to radite. Vanjska svrha pripada vodoravnoj dimenziji
prostora i vremena; unutarnja svrha bavi se produbljivanjem vaeg
Bia u okomitoj dimenziji bezvremenoga sadanjeg trenutka. Vanj-
sko putovanje moe obuhvaati milijun koraka; unutarnje putovanje
63
MO SADANJEG TRENUTKA
posjeduje samo jedan: onaj koji upravo sada inite. Postanete li dubl-
je svjesni toga jednoga jedinog koraka, shvatit ete da on u sebi ve
sadri sve ostale korake, kao i odredite. Taj korak se preobraava u
izraz savrenstva, u in velike ljepote i kakvoe. Odvest e vas do Bia,
a svjetlost Bia blistat e kroz njega. To je i svrha i ispunjenje vaega
unutarnjeg putovanja, putovanja u samoga sebe.
Je li vano postignemo li vanjsku svrhu, doivimo li uspjeh ili neuspjeh
u svijetu?
To e vam biti vano sve dok ne spoznate vlastitu unutarnju svrhu.
Nakon toga, vanjska svrha bit e samo igra koju ete moda nastavi-
ti igrati jednostavno zato to u njoj uivate. Takoer je mogue doi-
vjeti potpun neuspjeh u vanjskoj svrsi, a istodobno doivjeti apsolu-
tan uspjeh u unutarnjoj. Ili obrnuto, to je zapravo uobiajenije:
vanjsko bogatstvo i unutarnje siromatvo, odnosno: Dobili ste svi-
jet, a izgubili duu, kako je Isus govorio. U konanici, na kraju, sva-
ka vanjska svrha prije ili kasnije osuena je na propast, jednostav-
no zato to je podvrgnuta zakonu prolaznosti sviju stvari. to prije
shvatite kako vam vanjska svrha ne moe pruiti trajno zadovoljstvo,
to bolje. Uoite li ogranienja vanjske svrhe, odrei ete se nerealnih
oekivanja koja bi vas trebala usreiti i podvrgnut ete ih unutarnjoj
svrsi.
U VAOJ PRISUTNOSTI PROLOST NE MOE OPSTATI
Spomenuli ste kako razmiljanje ili razgovor o prolosti kad to nije potre-
bno predstavlja jedan od naina na koji izbjegavamo sadanjost. Ali osim
prolosti koje se sjeamo i s kojom se moda poistovjeujemo, ne postoji li
u nama jo neka razina prolosti koja je mnogo dublje skrivena? Govorim
o nesvjesnoj prolosti koja uvjetuje na ivot, osobito kroz iskustva rano-
ga djetinjstva, a moda ak i iskustva prolih ivota. Takoer postoji i
kulturalno uvjetovanje, koje je povezano s tim gdje ivimo u zemljopi-
snom smislu te u kojem povijesnom razdoblju ivimo. Sve to odreuje
nain na koji sagledavamo svijet, na koji reagiramo, to mislimo, kakve
vrste odnosa imamo i kako ivimo svoj ivot. Kako bismo ikada mogli
64
ETVRTO POGLAVLJE
postati svjesni svega toga ili ga se osloboditi? Koliko bi nam vremena tre-
balo? ak da to i uinimo, to bi nam ostalo?
to ostaje kad nestane iluzija?
Nema nikakve potrebe istraivati nesvjesnu prolost u sebi, osim
kad se u ovom trenutku oituje kao misao, emocija, elja, reakcija ili
vanjski dogaaj. Sve ono to trebate znati o nesvjesnoj prolosti koja
se krije u vama, izazovi sadanjosti e to iznijeti na vidjelo. Preputate
li se prolosti, postat e provalija bez dna: uvijek ima vie nego to ste
otkrili. Moete pomisliti kako vam je potrebno vie vremena da shva-
tite prolost ili da se je oslobodite, drugim rijeima, da e vas budu-
nost konano osloboditi prolosti. Vie vremena ne moe vas oslo-
boditi od vremena. Stupite u dodir s moi Sadanjeg trenutka. To je
klju.
to je mo Sadanjeg trenutka?
Nita drugo nego mo vae prisutnosti, vae svjesnosti osloboene
misaonih oblika.
Stoga se prolou pozabavite na razini sadanjosti. Sto vie pa-
nje posveujete prolosti, to joj dajete vie energije i vjerojatno ete
na njoj graditi svoje ja. Nemojte me pogreno shvatiti: panja je su-
tinska, ali ne ona usmjerena prolosti kao prolosti. Panju pokla-
njajte sadanjosti; svome ponaanju, reakcijama, raspoloenjima, mi-
slima, emocijama, strahovima i eljama koji se pojavljuju u sadanjo-
sti. U vama postoji prolost. Moete li biti dovoljno prisutni kako bi-
ste sve te stvari promatrali ne kritizirajui, ne analizirajui i ne prosu-
ujui, tada se bavite s prolou i rastvarate je uz pomo moi vla-
stite prisutnosti. Sebe ne moete pronai vraanjem u prolost. Sebe
ete pronai zakoraite li u sadanjost.
Ne bi li bilo korisno razumjeti prolost i tako razumjeti zato radimo
neke stvari, zato reagiramo na stanovit nain ili zato nesvjesno stvara-
mo bilo kakvu vrstu drame, obrasca u odnosima i tako dalje?
Postanete li svjesniji sadanje stvarnosti, mogli biste iznenada dobiti
stanovite uvide u to zato vae uvjetovanje djeluje na te osobite naine;
primjerice, zato vai odnosi slijede odreene obrasce. Moete se pri-
sjetiti stvari koje su se odigrale u prolosti ili ete ih jasnije sagledati.
65
MO SADANJEG TRENUTKA
To je u redu i moe vam koristiti, ali to nije ono najvanije. Najva-
nija je svjesna prisutnost. Ona rastvara prolost. Ona je imbenik
preobrazbe. Stoga ne pokuavajte razumjeti prolost, nego to vie
moete budite prisutni. Prolost ne moe opstati u vaoj prisutnosti,
nego samo u vaoj odsutnosti.
66
PETO POGLAVLJE
STANJE PRISUTNOSTI
TO NIJE ONO TO MISLITE DA JEST
Neprestano govorite kako je najvanije stanje prisutnosti. Mislim da to
mogu intelektualno shvatiti, ali ne znam jesam li to ikada uistinu isku-
sio. Pitam se je li to ono na to mislim, ili neto potpuno drukije?
Nije ono na to mislite! O prisutnosti ne moete razmiljati, a um
je ne moe shvatiti. Razumijevanje prisutnosti znai da jeste prisu-
tni.
Iskuajte ovo. Sklopite oi i recite sebi: Pitam se kakva e biti
moja sljedea misao. Tada pomno pazite i ekajte sljedeu misao.
Budite maka koja eka pokraj mije rupe. Koja e misao izii iz mi-
je rupe? Pokuajte.
Pa?
Morao sam prilino dugo ekati dok se nije pojavila.
Upravo tako. Sve dok ste u stanju snane prisutnosti, osloboeni ste
misli. Mirni ste, a ipak iznimno budni. Onoga trenutka kad svjesna
panja potone ispod stanovite razine, misao se vraa, kao i mentalna
buka. Tiina je izgubljena. Vratili ste se u vrijeme.
Da bi iskuali stupanj vlastite prisutnosti, neki su se majstori e-
na znali s leda prikrasti svojim uenicima i iznenada ih udariti tapom.
To je bio pravi ok! Ako je uenik bio potpuno prisutan i u stanju
budnosti, ako su mu slabine bile opasane, a svjetiljka upaljena, to
je jedna od usporedbi kojima se i Isus slui za prisutnost, primijetio
67
MO SADANJEG TRENUTKA
bi da mu se uitelj prikrada, pa bi ga zaustavio ili se sklonio u stranu.
Ali ako bi ga uitelj uspio udariti, to bi znailo da je uenik bio udu-
bljen u misli, odnosno odsutan, nesvjestan.
Kako biste u svakodnevnom ivotu ostali prisutni, pomoi e
vam ako se duboko ukorijenite u sebi; inae e vas um, koji ima silan
zamah, vui za sobom kao divlja rijeka.
Sto mislite kad kaete da trebamo biti ukorijenjeni u sebi?
To znai da u potpunosti prebivate u svom tijelu. Da vam je panja
uvijek djelomino usmjerena na unutarnje energetsko polje vlastita
tijela. Da osjeate tijelo iznutra. Tjelesna svjesnost odrava vas prisu-
tnima. Usidruje vas u sadanjem trenutku (vidi esto poglavlje).
EZOTERIJSKO ZNAENJE EKANJA
Na neki nain, stanje prisutnosti moglo bi se usporediti sa ekanjem.
Isus se u nekima od svojih usporedbi koristio analogijom ekanja. To
nije ono uobiajeno ekanje praeno dosadom ili nemirom koje
predstavlja nijekanje sadanjosti, a o kojem sam ve govorio. To nije
ekanje u kojem vam je panja usmjerena na neku toku u buduno-
sti, a sadanjost shvaate kao neeljenu prepreku koja vas spreava da
dobijete ono to elite. To je kvalitativno razliita vrsta ekanja koja
zahtijeva vau potpunu budnost. Neto bi se moglo dogoditi u sva-
kom trenutku, a ako niste apsolutno budni, apsolutno mirni, mogli
biste to propustiti. To je vrsta ekanja o kojoj je Isus govorio. U tom
stanju sva vam je panja usmjerena na Sadanji trenutak. Ni djeli pa-
nje ne preostaje za sanjarenje, razmiljanje, prisjeanje i predvianje.
U tome nema napetosti, ni straha, samo budna prisutnost. Prisutni
ste cijelim svojim Biem, svakom stanicom svoga tijela. U tom stanju
onaj dio vaega ja koji posjeduje prolost i budunost, ili ako elite
tako rei osobnost, jedva da jo postoji. Pa ipak, nita vrijedno nije
izgubljeno. Vi ste u sutini jo vi sami. Zapravo, sada ste vie vi sami
nego to ste to ikada bili, odnosno, samo ste sada to uistinu vi.
Budite kao sluga koji eka gospodarev povratak, kae Isus. Slu-
ga ne zna kad e se gospodar vratiti. Stoga je budan, na oprezu, brian,
miran, da ne bi propustio gospodarev dolazak. U drugoj prispodobi
Isus govori o pet nemarnih (neosvijetenih) ena koje nemaju dovoljno
68
PETO POGLAVLJE
ulja (svijesti) kako bi u njihovim svjetiljkama gorjela svjetlost (stanje
prisutnosti) i tako propuste dolazak mladoenje (sadanji trenutak) i
ne odu na vjenanu gozbu (prosvjetljenje). Tih pet ena stoji na-
spram pet mudrih ena koje imaju dovoljno ulja (budno ekaju).
ak ni ljudi koji su pisali Evanelja nisu razumjeli znaenje tih
usporedbi, stoga su se i u samo zapisivanje uvukla pogrena tumae-
nja i iskrivljenost. Uslijedila su pogrena tumaenja i stvarno znaenje
bilo je potpuno izgubljeno. Te usporedbe ne govore o kraju svijeta, ne-
go o kraju psiholokog vremena. Upuuju na transcendenciju egoisti-
nog uma te na mogunost ivljenja u potpuno novom stanju svijesti.
LJEPOTA IZRASTA U DUBOKOJ TIINI VAE PRISUTNOSTI
Ovo to ste upravo opisali povremeno i nakratko doivljavam kad sam
sma i okruena prirodom.
Tako je. Majstori ena koriste se rijeju atori kako bi opisali bljesak
uvida, trenutak u kojemu nema uma, nego samo apsolutna prisut-
nost. Iako atori nije trajna preobrazba, budite zahvalni kad se poja-
vi, jer vam daje okus prosvjetljenja. Uistinu, mogli biste ga mnogo
puta doivjeti i ne znajui to je i ne shvaajui njegovu vanost. Pri-
sustvo je potrebno kako bismo postali svjesni ljepote, velianstveno-
sti i svetosti prirode. Jeste li ikada u jasnoj noi promatrali beskona-
nost svemira, prepuni strahopotovanja pred njegovom apsolutnom
tiinom i nezamislivim prostranstvom? Jeste li sluali, uistinu sluali
zvuk planinskog potoka u umi? Ili pjesmu kosa u sumrak neke tihe
ljetne veeri? Kako biste postali svjesni tih stvari, um mora biti tih.
Na trenutak morate odloiti osobnu prtljagu problema, prolosti i
budunosti, kao i sve svoje znanje; inae ete vidjeti, ali neete vidje-
ti, ut ete, ali neete uti. Potrebna je vaa apsolutna prisutnost.
Osim ljepote vanjskih oblika, ovdje postoji jo neto: neto to
ne moemo imenovati, neto neopisivo, duboka, unutarnja, sveta su-
tina. Kad god i gdje god postoji ljepota, ta unutarnja sutina na neki
nain blista kroz nju. Otkriva vam se samo kad ste prisutni. Bi li mo-
glo biti da su ta bezimena sutina i vaa prisutnost jedno te isto? Bi li
ta sutina postojala bez vae prisutnosti? Duboko zaronite u prisut-
nost. Sami otkrijte.
69
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad ste doivjeli te trenutne prisutnosti, vjerojatno niste shvatili da
ste nakratko bili u stanju bez uma. To je zato jer je vremenski rascjep
izmeu toga stanja i ponovnog dotoka misli bio preuzak. Va je atori
trajao moda nekoliko sekundi prije nego to su se vratile misli, ali je
postojao; inae ne biste doivjeli ljepotu. Um ne prepoznaje niti stva-
ra ljepotu. Samo na nekoliko trenutaka, dok ste bili potpuno prisu-
tni, postojale su ta ljepota i svetost. Zbog uskoe rascjepa i nedosta-
tka budnosti i opreznosti u sebi moda niste bili sposobni uoiti te-
meljnu razliku izmeu opaaja, nemisaone svjesnosti ljepote te ime-
novanja i tumaenja te ljepote kao misli. Vremenski rascjep bio je ta-
ko malen da se inilo kako je sve to samo jedan jedini proces. Meu-
tim, istina je da ste onoga trenutka kad se pojavila misao imali ve sa-
mo uspomenu.
Sto je vremenski rascjep izmeu opaaja i misli iri, to vea dubi-
na postoji u vama kao u ljudskom biu, a to znai da ste to svjesniji.
Mnogi ljudi su zatvorenici vlastita uma, tako da za njih zapravo
ne postoji ljepota prirode. Oni bi mogli rei: Kakav krasan cvijet,
ali to je samo mehaniko i mentalno davanje oznaka. Budui da nisu
smireni i prisutni, oni zapravo ne vide cvijet, ne osjeaju njegovu
sutinu i njegovu svetost - upravo kao to ni sebe ne poznaju i ne os-
jeaju vlastitu sutinu i svetost.
Budui da ivimo u kulturi u kojoj vlada um, veina moderne
umjetnosti, arhitekture, glazbe i knjievnosti, uz vrlo malo izuzetaka,
ne nosi u sebi ljepotu i unutarnju sutinu. Ljudi koji stvaraju te obli-
ke umjetnosti ne mogu se - ak ni za trenutak - osloboditi vlastita
uma. Stoga nikada nisu u dodiru s onim mjestom u vlastitoj nutrini
iz koje izranjaju istinsko stvaralatvo i ljepota. Um preputen sam se-
bi stvara udovine slike i to ne samo u umjetnikim galerijama. Po-
gledajte gradske pejzae i industrijska opustoena podruja. Nijedna
civilizacija nikada nije stvorila toliko mnogo runoe.
70
PETO POGLAVLJE
SPOZNAJA ISTE SVIJESTI
Je li prisutnost isto to i Bie?
Postanete li svjesni Bia, tada zapravo Bie postaje svjesno sama sebe.
Postane li svjesno sebe - to je prisutnost. Budui da su Bie, svjesnost
i ivot istoznanice, mogli bismo rei kako prisutnost znai svjesnost
koja postaje svjesna sebe ili kako je to ivot koji postie samosvijest.
Ali nemojte se vezati uz rijei i ne trudite se ovo razumjeti. Nema ni-
ega to biste trebali razumjeti prije nego to postanete prisutni.
Razumijem ovo to ste upravo rekli, ali mi se ini da hoete rei kako Bi-
e, krajnja transcendentalna stvarnost, jo nije cjelovito, da je podvrgnu-
to procesu razvoja. Zar je Bogu potrebno vrijeme za osobni rast?
Da, ali samo ako se promatra s ograniena stajalita oitovanog sve-
mira. U Bibliji Bog objavljuje: Ja sam Alfa i Omega, i ja sam onaj
jest. U bezvremenu carstvu u kojemu Bog prebiva, a koje je takoer
i va dom, poetak i kraj, Alfa i Omega su jedno, a sutina svega to
je ikada postojalo i onoga to e ikada postojati vjeno je prisutna u
neoitovanu stanju jednote i savrenstva - apsolutno s onu stranu
svega to ljudski um moe ikada zamisliti ili shvatiti. U naemu svi-
jetu naizgled razdvojenih oblika, pak, bezvremeno savrenstvo neza-
misliv je pojam. Ovdje se ini kako je ak i svjesnost, svjetlo koje zra-
i iz vjenoga Izvora, podvrgnuta procesu razvoja, ali to ovisi o naem
ogranienom zapaanju. U apsolutnim pojmovima nije tako. Ipak,
dopustite mi da na trenutak govorim o evoluciji svijesti u ovom svi-
jetu.
Sve to postoji posjeduje Bie, sutinu Boga i stanoviti stupanj
svijesti. ak i kamen posjeduje zametke svijesti; inae ne bi postojao,
a njegovi bi se atomi i molekule rasprili. Sve je ivo. Sunce, Zemlja,
biljke, ivotinje, ljudi - sve su to izrazi svijesti na razliitim stupnje-
vima, svjesnost koja se oituje kao oblik.
Svijet nastaje kad svjesnost uzima na sebe oblike i forme, misao-
ne i materijalne oblike. Promotrite milijune ivotnih oblika samo na
ovoj planeti. U moru, na kopnu, u zraku - a svaki ivotni oblik
umnoava se milijune puta. U koju svrhu? Igra li se netko ili neto s
oblicima? To su se pitali drevni mudraci Indije. Svijet su promatrali
kao lilu, boansku igru koju igra Bog. Pojedinani ivotni oblici u toj
71
MO SADANJEG TRENUTKA
igri oito nisu bili osobito vani. U moru veina ivotnih oblika ne
preivi vie od nekoliko minuta nakon roenja. Ljudski oblik takoer
se prilino brzo pretvara u prainu, a kad ga nestane, ini se da ga
nikada i nije bilo. Je li to tragino ili okrutno? Samo ako za svaki
oblik stvarate odvojeni identitet, ako zaboravite kako je njegova svje-
snost sutina Boga koja se izraava u obliku. Ali vi to zapravo ne znate
sve dok ne spoznate vlastitu Boju sutinu kao istu svijest.
Ako se u vaem akvariju omrijesti riba, a vi joj nadjenete ime
Mary, ispiete joj rodni list, ispriate joj o njezinoj obiteljskoj povije-
sti, a dvije minute kasnije nju pojede vea riba - to je tragino. Ali
tragino je samo zato to ste odvojeno ja projicirali ondje gdje ga nije
bilo. Uzeli ste djeli dinamikog procesa, molekularni ples i od njega
napravili odvojeno bie.
Svjesnost se maskira u oblike sve dok oni ne dosegnu takvu
sloenost da se ona u njima potpuno gubi. U ljudima dananjeg doba
svjesnost je potpuno identificirana s maskom. Poznaje se samo kao
oblik i stoga ivi u strahu od unitenja vlastita tjelesnog ili psihikog
oblika. Tu je rije o egoistinom umu, gdje se javlja znaajan poreme-
aj. Sada se ini kao da je negdje u procesu evolucije neto polo nao-
pako. Ali ak i to dio je lile, boanske igre. Konano, pritisak patnje
izazvan oitim poremeajem, prisiljava svijest da se odvoji od oblika
i probudi se iz svoga sna o obliku: ona ponovno dobiva samosvijest,
ali sada na mnogo dubljoj razini od one na kojoj ju je izgubila.
Taj proces Isus objanjava u usporedbi o izgubljenom sinu, koji
naputa oev dom, potrati bogatstvo, zapadne u oaj, a tada ga patnja
prisiljava da se vrati kui. Kad se vrati, otac ga voli vie nego prije. Si-
novo je stanje isto kakvo je bilo prije, pa ipak nije isto. Dobio je svo-
jevrsnu dubinu. Ta parabola opisuje putovanje od nesvjesna savren-
stva kroz oito nesavrenstvo i zlo do svjesna savrenstva.
Moete li sada uvidjeti dublje i ire znaenje prisutnosti u obliku
promatraa vlastita uma? Kad god promatrate um, vi povlaite svje-
snost izvan oblika uma, koja tada postaje promatraem ili svjedokom.
Shodno tome, promatra ista svjesnost onkraj oblika postaje ja-
i, a mentalne formacije postaju slabije. Kad govorimo o nadziranju
uma, mi utjelovljujemo dogaaj koji nosi uistinu kozmiku vanost:
svjesnost se kroz vas budi iz svoga sna o poistovjeenju s oblikom i
povlai se iz oblika. To pretkazuje dogaaj to se vjerojatno jo nalazi
72
PETO POGLAVLJE
u dalekoj budunosti kad je rije o kronolokom vremenu, ali je ve
i dio tog dogaaja. Taj dogaaj predstavlja okonanje prividnosti
ovoga svijeta.
Kad se svjesnost oslobodi poistovjeenja s tjelesnim i mentalnim obli-
cima, postaje ono to bismo mogli nazvati ista ili prosvijetljena svje-
snost, odnosno prisutnost. To se nekolicini pojedinaca ve dogodilo,
a ini se da je sueno da se uskoro pone dogaati u mnogo veem
opsegu, iako nema nikakva apsolutnog jamstva da e se uistinu tako
i dogoditi. Veina ljudi jo je u zamci oblika svijesti koji pripada egu:
poistovjeen s umom i preputen njegovoj vladavini. Ne oslobode li
se na vrijeme vlastita uma, on e ih unititi. Doivjet e pojaanu
konfuziju, sukob, nasilje, bolest, oajanje, ludilo. Egoistini um nali-
kuje na brod koji tone. Ne skoite li s njega, potonut ete zajedno s
njim. Kolektivni egoistini um najopasnije je mahnito i razorno bie
koje je ikada nastavalo ovu planetu. to mislite da bi se moglo dogo-
diti na ovoj planeti ako bi ljudska svijest ostala ista kao i dosad?
Za mnoge je ljude ve sada jedino utoite koje mogu pronai od
vlastita uma povremeno povlaenje na razinu svijesti koja se nalazi
ispod misli. Svatko se povlai na tu razinu nou, tijekom sna. Ali do
toga u stanovitom stupnju dolazi i zahvaljujui seksu, alkoholu i dru-
gim drogama koje smiruju pretjeranu umnu aktivnost. Da nije alko-
hola, sredstava za umirenje, sredstava protiv depresije, kao i zabra-
njenih droga koje se sve vie uzimaju, ludilo ljudskoga uma postalo
bi jo oitije nego to jest. Vjerujem kako bi veliki dio stanovnitva
postao opasan i sebi i drugima kad bi ostao bez svojih droga. Te droge
vas, naravno, zadravaju u zamci poremeaja. Njihovo vrlo raireno
koritenje samo odlae slom starih ustrojstava uma, kao i pojavu vie
svijesti. Dok pojedinani korisnici mogu doivjeti stanovito olakanje
od svakodnevna muenja koje im prireuje um, to ih spreava da bu-
du dovoljno svjesno prisutni kako bi se uzdigli iznad misli i na taj na-
in pronali istinsko osloboenje.
Pad unatrag, na razinu svijesti ispod umne, na razinu predmisa-
one razine naih udaljenih predaka, ivotinja i biljaka, za nas ne pred-
stavlja stvarnu mogunost. Ne moemo se vratiti unatrag. Namjerava
73
MO SADANJEG TRENUTKA
li ljudska rasa opstati, morat e krenuti na sljedei stupanj. Svijest
evoluira u cijelome svemiru u milijardama oblika. Stoga ak ako mi i
ne uspijemo, to u kozmikom smislu ne bi bilo vano. U svjesnosti
se nikada nita ne gubi, stoga bi se svijest jednostavno izrazila kroz
neki drugi oblik. Ali i sama injenica to ovdje govorim, a vi sluate
ili itate te rijei, jasan je znak kako se nova svjesnost uistinu ukorje-
njuje na ovoj planeti.
U tome nema nieg osobnog: ja vas ne poduavam. Vi ste svijest
i vi sluate sami sebe. Jedna istonjaka poslovica kae: Uitelj i ue-
nik zajedno stvaraju uenje. U svakom sluaju, rijei same po sebi
nisu vane. Ne predstavljaju rijei Istinu, nego samo ukazuju prema
njoj. Govorim iz prisutnosti, i dok govorim, moda ete biti u stan-
ju pridruiti mi se u tom stanju. Iako svaka rije koju izgovorim ima
svoju povijest, naravno i dolazi iz povijesti, tako i sveukupan jezik i
rijei koje vam sada govorim nositelji su visokoenergetske frekvenci-
je prisutnosti, sasvim odvojene od znaenja koje prenose kao rijei.
Tiina je jo moniji nositelj prisutnosti, stoga dok ovo itate ili
me sluate kako govorim, budite svjesni tiine izmeu i ispod rijei.
Budite svjesni praznina. Oslukivati tiinu, gdje god se nalazili, jed-
nostavan je i izravan nain da postanete prisutni. ak ako ima buke,
uvijek postoji nekakva tiina u pozadini i izmeu zvukova. Osluki-
vanje tiine istoga trenutka u vama stvara duboku tiinu. Samo tiina
u vama moe opaziti tiinu izvana. A to je tiina drugo nego prisut-
nost, svjesnost osloboena misaonih oblika? To je ivo ostvarenje
onoga o emu govorimo.
KRIST: STVARNOST VAE BOANSKE PRISUTNOSTI
Ne veite se uz rijei. Rije Krist moete zamijeniti izrazom prisutnost,
ako vam je taj izraz smisleniji. Krist je vaa Boja sutina ili Jastvo, ka-
ko ga katkad nazivaju na Istoku. Jedina razlika izmeu Krista i prisu-
tnosti jest u tome to vas izraz Krist upuuje na vae unutarnje boan-
stvo, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste, dok prisutnost oz-
naava probueno boanstvo ili Boju sutinu.
Mnogi e se nesporazumi i lana uvjerenja o Kristu razjasniti
spoznate li kako u njemu nema ni prolosti ni budunosti. Rei da je
Krist bio ili da e biti samo je po sebi proturjeje. Isus je bio. Bio je
74
PETO POGLAVLJE
to ovjek koji je ivio prije dvije tisue godina i spoznao boansku
prisutnost, svoju istinsku prirodu. Stoga je rekao: Prije nego to je
Abraham bio, ja jesam. Nije rekao: ivio sam i prije nego to se
Abraham rodio. To bi znailo da se jo nalazi u dimenziji vremena i
da je poistovjeen s oblikom. Rijei ja jesam izgovorene u reenici ko-
ja poinje s prolim vremenom ukazuje na temeljit pomak, prekid ti-
jeka u vremenskoj dimenziji. Ta reenica po svojoj dubini nalikuje
tvrdnjama ena. Isus je znaenje prisutnosti, samospoznaje, pokuao
prenijeti izravno, a ne kroz diskurzivnu misao. Zakoraio je s onu
stranu dimenzije svijesti kojom upravlja vrijeme, u carstvo bezvreme-
nosti. U njegov je svijet ula dimenzija vjenosti. Naravno, vjenost
ne oznaava beskrajno vrijeme, nego bezvremenost. Tako je ovjek
Isus postao Kristom, prenositelj iste svijesti. A kako Bog definira sa-
moga sebe u Bibliji? Je li Bog rekao: Ja sam oduvijek bio i uvijek u
biti? Naravno da nije. To bi prolosti i budunosti dalo oznaku
stvarnosti. Bog je rekao: JA SAM TAJ KOJI JESAM. Ni ovdje se
ne spominje vrijeme, nego samo prisutnost.
Drugi dolazak Kristov preobrazba je ljudske svijesti, pomak od
vremena u prisutnost, od razmiljanja do iste svijesti, a ne dolazak
nekog mukarca ili ene. Kad bi se Krist sutra vratio u nekom tje-
lesnom obliku, to bi on ili ona uope mogli rei, osim ovoga: Ja sam
Istina. Ja sam boanska prisutnost. Ja sam ivot vjeni. Ja sam s vama.
Ja sam ovdje. Ja sam sada.
Krista nikada nemojte poistovjeivati s osobnou. Nikada ga nemoj-
te ograniavati na identitet i oblik. Avatari, boanske majke, prosvije-
tljeni majstori, onih nekoliko koji su stvarni, nisu posebni kao osobe.
Budui da ne posjeduju lano ja koje treba odravati, braniti i hrani-
ti, mnogo su jednostavniji i obiniji od najobinijeg mukarca ili e-
ne. Osoba s jakim egom smatrala bi ih beznaajnima ili ih, to je jo
vjerojatnije, uope ne bi vidjela.
Ako vas privlai neki prosvijetljeni uitelj, to je zato jer u vama
ve ima dovoljno prisutnosti da prepoznate prisutnost u drugoj oso-
bi. Mnogi ljudi nisu prepoznali Isusa ili Buddhu, kao to ima i uvi-
jek je bilo mnogo ljudi koje privlae lani uitelji. Vei ego privlai
75
MO SADANJEG TRENUTKA
manji. Tama ne moe prepoznati svjetlost. Samo je svjetlost moe
prepoznati. Stoga ne vjerujte da se svjetlost nalazi izvan vas ili da vam
moe zasjati samo u nekom osobitom obliku. Ako je samo va maj-
stor utjelovljenje Boga, tko ste onda vi? Svaki oblik ekskluzivnosti je
poistovjeenje s oblikom, a poistovjeenje s oblikom znai ego, bez
obzira koliko dobro bio prikriven.
Majstorovom se prisutnou koristite kako biste vlastiti identitet
odrazili s onu stranu imena i oblika, vratili ga sebi te kako biste i sami
postali vie prisutni. Uskoro ete shvatiti kako u prisutnosti nema ni
moga ni tvoga. Prisutnost je jedna.
Grupni rad moe vam koristiti za ojaavanje svjetlosti vlastite
prisutnosti. Skupina ljudi koja zajedno ulazi u stanje prisutnosti stva-
ra kolektivno energetsko polje velike jaine. Ne samo da podie stu-
panj prisutnosti svakoga lana skupine, nego takoer pomae osloba-
anju kolektivne ljudske svijesti iz njezina sadanjeg stanja prevlasti
uma. Time e biti sve lake ulaziti u stanje prisutnosti. Meutim, ako
barem jedan lan skupine nije vrsto ukorijenjen u tome, tako da
moe odravati energetsku frekvenciju toga stanja, egoistini um lako
se ponovno moe vratiti i unititi napore grupe. Iako je skupni rad
neprocjenjiv, nije i dovoljan, stoga ne smijete ovisiti o takvoj vrsti ra-
da. Niti smijete postati ovisni o uitelju ili majstoru, osim tijekom
prijelazna razdoblja, dok vam uitelj prenosi smisao i praksu prisut-
nosti.
76
ESTO POGLAVLJE
UNUTARNJE TIJELO
POSTOJANJE JE VAE NAJDUBLJE JA
Prije ste govorili o tome kako je vano da se duboko ukorijenimo u tije-
lu ili da uistinu boravimo u njemu. Moete li objasniti to ste time mis-
lili?
Tijelo moe postati toka pristupa carstvu Bia. Sada emo potanje o
tome govoriti.
Jo nisam sasvim siguran razumijem li potpuno to mislite kad kaete
Bie.
Voda? to mislite time rei? Ne razumijem, rekla bi riba kad bi
imala ljudski um.
Molim vas, prestanite pokuavati razumjeti Bie. Ve ste dobili
znaajne uvide o tome, ali um e uvijek pokuavati Bie stisnuti u
malu kutijicu, a na nju staviti oznaku. To se ne moe napraviti. Bie
ne moe postati predmet znanja. U Biu se subjekt i objekt stapaju u
jedno.
Bie moete osjetiti kao vjeno prisutno Ja jesam koje je s onu
stranu imena i oblika. Osjetiti, a zatim spoznati da jeste i ostati u tom
duboko ukorijenjenom stanju jest prosvjetljenje, istina za koju je Isus
rekao da e vas osloboditi.
Osloboditi ega?
Oslobodit e vas privida da niste nita vie od svoga fizikog tijela i
uma. Taj privid o ja, kako ga naziva Buddha, sutinska je pogreka.
Oslobodit e vas straha u svim njegovim bezbrojnim maskama, jer
strah je neminovna posljedica toga privida - straha koji je va vjeni
77
MO SADANJEG TRENUTKA
muitelj sve dok osjeaj za vlastito ja izvodite samo iz ovoga nevanog
i ranjivog oblika. A oslobodit e vas i grijeha, koji je patnja to ju ne-
svjesno nanosite sebi i drugima sve dok to prividno ja upravlja onime
to pomislite, kaete i napravite.
ZAVIRITE S ONU STRANU RIJEI
Ne svia mi se rije grijeh. Podrazumijeva da mi je netko sudio i smatra
da sam kriv.
To mogu shvatiti. Mnoga su se pogrena stajalita i tumaenja tije-
kom stoljea nagomilala oko nekih rijei, kao to je rije grijeh, za-
hvaljujui neznanju, pogrenom razumijevanju ili elji za upravlja-
njem, ali te rijei ipak sadre sutinsku jezgru istine. Niste li u stanju
zagledati se s onu stranu takvih tumaenja, pa stoga ne moete pre-
poznati stvarnost na koju rije upuuje, nemojte se njome koristiti.
Nemojte se uhvatiti za razinu rijei. Rije je tek sredstvo koje vodi do
nekog cilja. Rije je apstrakcija. Pomalo je nalik na putokaz jer uka-
zuje na neto. Rije med nije med. O medu moete uiti i razgovara-
ti koliko god dugo elite, ali neete ga zapravo upoznati dok ga ne
kuate. Kad ste ga kuali, rije vam postaje manje vana. Vie neete
biti vezani uz nju. Slino tome, o Bogu moete govoriti ili razmiljati
do kraja svoga ivota, ali znai li to da Ga poznajete, da ste makar za-
virili u tu stvarnost na koju rije ukazuje? To je zapravo samo posesi-
vna vezanost za putokaz, mentalni idol.
Vrijedi i obrnuto: ako vam se, zbog bilo kojeg razloga, ne svia
rije med, to bi vas moglo sprijeiti da ga nikada ne okusite. Osjeate
li snanu odbojnost prema rijei Bog, to je negativan oblik vezano-
sti, mogli biste nijekati ne samo rije, nego isto tako i stvarnost na ko-
ju ona ukazuje. Mogli biste si uskratiti mogunost doivljavanja te
stvarnosti. Sve je to, naravno, sutinski povezano s tim to ste se poi-
stovjetili s umom.
Stoga, ako vam rije vie nije prikladna, tada je ostavite i nado-
mjestite drugom. Ne svia li vam se rije grijeh, tada recite nesvjesno
ili ludilo. To e vas moda odvesti blie istini, blie stvarnosti koja se
krije iza rijei, nego rije grijeh koju su ljudi dugo zloupotrebljavali,
a ne ostavljaju mjesta nikakvoj krivnji.
78
ESTO POGLAVLJE
Ni te mi se rijei ne sviaju. Nagovjetavaju da sa mnom neto nije kako
valja. To je prosuivanje.
Naravno da s vama neto ne valja - ali vas nitko ne prosuuje.
Ne mislim vrijeati vas osobno, ali ne pripadate li ljudskoj rasi
koja je samo u dvadesetom stoljeu ubila vie od sto milijuna pripa-
dnika vlastite vrste?
Govorite li o krivnji na temelju povezanosti?
Nije rije o krivnji. Ali sve dok vama upravljaju ego i um, dio ste toga
kolektivnog ludila. Moda se niste dublje zagledali u ljudsko stanje
dok njime vladaju ego i um. Otvorite oi i uoite strah, oaj, pohle-
pu i nasilje koji sve proimaju. Promotrite stranu grubost i patnju
koju su ljudi nanosili, a nanose i dalje jedni drugima, kao i drugim
ivotnim oblicima na ovoj planeti, i to na globalnom planu. Ne mo-
rate osuivati. Samo promatrajte. To je grijeh. To je ludilo. To je ne-
svjesno. Nadasve, ne zaboravite promatrati vlastiti um. Ondje tragaj-
te za korijenom ludila.
PRONALAENJE VLASTITE NEVIDLJIVE I NEUNITIVE STVARNOSTI
Rekli ste kako je poistovjeenje s tjelesnim oblikom dio privida, pa kako
nas onda tijelo, fiziki oblik, moe dovesti do spoznaje Bia?
Tijelo koje moete vidjeti i dodirnuti ne moe vas odvesti do Bia.
Ali to vidljivo i opipljivo tijelo samo je vanjska koljka, ili bolje ree-
no, ogranien i iskrivljen opaaj skrivene stvarnosti. U prirodnom
stanju povezanosti s Biem, tu skrivenu stvarnost svakoga trenutka
moete osjetiti kao nevidljivo unutarnje tijelo, oivljujuu prisutnost
u vlastitoj nutrini. Stoga prebivati u tijelu znai osjetiti tijelo iznu-
tra, osjetiti ivot u tijelu i tako spoznati da ste neto drugo, a ne vanj-
ski oblik.
Ali to je tek poetak putovanja prema unutra koje e vas odvesti
jo dublje u carstvo vee tiine i spokojstva, ali i vee moi i vibriraju-
eg ivota. U poetku ete moda moi dobiti samo prolazne uvide,
ali putem njih ete poeti shvaati kako niste samo besmisleni djeli
ivota u stranome svemiru, nakratko postavljeni izmeu roenja i smr-
ti, kojemu je doputeno samo nekoliko kratkotrajnih zadovoljstava
79
MO SADANJEG TRENUTKA
nakon kojih slijedi bol i konano unitenje. Ispod vanjskoga oblika
povezani ste s neim tako golemim, tako neizmjernim i svetim, da se
o tome ne moe govoriti ili ga shvatiti - a ja ipak sada o tome govo-
rim. Govorim to ne zato da bih vam pruio neto u to moete vjero-
vati, nego kako bih vam pokazao da to i sami moete spoznati.
Sve dok um zaokuplja svu vau panju, odvojeni ste od Bia. To
se veini ljudi neprestano dogaa, a tada nisu u svome tijelu. Um pre-
uzima cjelokupnu vau svijest i prisvaja je. Ne moete prestati razmi-
ljati. Kompulzivno razmiljanje postalo je kolektivna bolest. Cijeli
va osjeaj toga tko jeste tada se temelji na aktivnosti uma. Budui da
vie nije ukorijenjen u Biu, va identitet postaje ranjivo, mentalno
ustrojstvo koje uvijek ima potreba, a strah postaje prevladavajua
emocija. Jedino to je uistinu vano za va ivot tada nedostaje: svje-
snost vlastita dubljeg ja - nevidljiva i nerazoriva stvarnost.
Kako biste postali svjesni Bfa trebate ponovno odvojiti svjesnost
od uma. To je jedan od najvanijih zadataka na vaem duhovnom
putovanju. Time ete osloboditi golemi dio svijesti koja je prije bila
u zamci beskorisnog i kompulzivnog razmiljanja. Vrlo uinkovit na-
in na koji to moete napraviti jest da panju odvojite od razmilja-
nja i usmjerite je na tijelo, ondje gdje Bie moete osjetiti iz prve ru-
ke, kao nevidljivo energetsko polje koje daje ivot onome to opaate
kao fiziko tijelo.
POVEZIVANJE S UNUTARNJIM TIJELOM
Molim vas da to sada pokuate. Moda e vam biti lake ako tijekom
ove vjebe sklopite oi. Kasnije, kad vam boravak u tijelu postane
prirodan i lak, to vie nee biti potrebno. Usmjerite panju na tijelo.
Osjetite ga iznutra. Je li ivo? Ima li ivota u vaim dlanovima, ruka-
ma, nogama i stopalima - u trbuhu i prsima? Osjeate li tanano ener-
getsko polje koje proima cijelo tijelo te svakom organu i stanici daje
vibrirajui ivot? Osjeate li to polje istodobno u svim dijelovima tije-
la kao jedno jedino polje energije? Nekoliko trenutaka usmjeravajte
panju na osjeaj unutarnjeg tijela. Nemojte razmiljati o njemu. Os-
jeajte. Sto mu vie panje poklanjate, to e osjeaj postati jasniji i
snaniji. Osjetit ete kao da svaka stanica postaje ivlja, a ako imate ja-
ko osjetilo vida, moda ete doivjeti sliku tijela kako postaje svjetlije.
80
ESTO POGLAVLJE
Iako vam takva slika privremeno moe pomoi, vie panje obratite
osjeaju, nego bilo kojoj slici to se pojavi. Jer slika, bez obzira koli-
ko prekrasna ili snana bila, ve je definirana oblikom, stoga vam
prua manje prostora za produbljivanje osjeaja.
Osjeaj unutarnjega tijela je bezoblian, neogranien i neshvatljiv. U
njega se uvijek moete sve dublje sputati. Ne osjetite li mnogo toga
na ovome stupnju, obratite panju na ono to uspijete osjetiti. U ru-
kama ili nogama moda osjetite jedva osjetne marce. To je za poe-
tak dovoljno dobro. Samo se usredotoite na osjeaj. Vae tijelo oi-
vljuje. Kasnije emo vie vjebati. Molim vas da sada otvorite oi, ali
zadrite dio panje na unutarnjem energetskom polju tijela ak i dok
se osvrete po prostoriji. Unutarnje tijelo prebiva na pragu izmeu
vaeg identiteta vezanog uz oblik i sutinskog identiteta, vae istinske
prirode. Nikada nemojte izgubiti dodir s njim.
PREOBRAZBA KROZ TIJELO
Zato je veina religija osuivala ili nijekala tijelo? ini se da su duhov-
ni tragaoci tijelo uvijek smatrali preprekom, ili su vjerovali da je grijeno.
Zato je tako malo tragaoca pronalo ono to su traili?
Na razini tijela ljudska su bia vrlo bliska ivotinjama. Sve te-
meljne tjelesne funkcije - ugoda, bol, disanje, hrana, pie, izluivan-
je otpadnih tvari, spavanje, poriv za pronalaenjem partnera i za ra-
anjem te, naravno, roenje i smrt - dijelimo sa ivotinjama. Dugo
vremena nakon pada iz stanja milosti i jednote u stanje privida, ljudi
su se iznenada probudili u tijelu koje se doimalo kao ivotinjsko i
to ih je jako uznemirilo. Ne zavaravajte se. Niste nita vie od ivoti-
nja. inilo se da je to istina s kojom su se suoili. Ali ta ih je istina pre-
vie uznemirivala da bi je mogli prihvatiti. Adam i Eva vidjee da su
goli i uplaie se. Ubrzo su nesvjesno poeli nijekati svoju ivotinjsku
81
MO SADANJEG TRENUTKA
prirodu. Prijetea mogunost da bi ih mogli nadvladati moni na-
gonski porivi i vratiti ih natrag, u potpuno nesvjesno stanje, bila je
uistinu vrlo stvarna. Oko stanovitih dijelova tijela i tjelesnih funkci-
ja postavili su stid i tabue, osobito kad je rije o seksualnosti. Svjetlost
njihove svijesti jo nije bila dovoljno snana da se sprijatelji s tom i-
votinjskom prirodom, da joj dopusti postojanje te da ak uiva u ne-
kim njezinim vidovima - a kamoli da se spusti duboko u nju kako bi
pronala skriveno boanstvo, stvarnost u srcu privida. Stoga su napra-
vili ono to su morali napraviti. Poeli su se odvajati od tijela. Tada
su sebe promatrali kao nekoga tko ima tijelo, a ne kao da jesu tijelo.
Kad su se pojavile religije, to razdvajanje se jo vie naglaavalo,
u obliku uvjerenja ti nisi to tijelo. Bezbrojni ljudi na Istoku i Zapa-
du pokuavali su kroz stoljea pronai Boga, spasenje ili prosvjetljen-
je tako to su nijekali tijelo. To je uzelo oblik nijekanja osjetilnih ui-
taka, osobito seksualnosti, posta i drugih isposnikih praksi. U poku-
aju da oslabe ili kazne tijelo ak su mu nanosili i bol, jer su ga sma-
trali grenim. U kranstvu se to nazivalo umrtvljenjem tijela. Drugi
su pokuavali pobjei od tijela ulazei u stanje transa ili tragajui za
iskustvima izvan tijela. Mnogi to rade i danas. ak se i za Buddhu
pria kako je est godina postom i krajnjim oblicima isposnitva pra-
kticirao odricanje od tijela, ali prosvjetljenje nije postigao dok se nije
odrekao takve prakse.
injenica jest da nitko nikada nije doivio prosvjetljenje nijeka-
njem tijela, borbom protiv njega ili izvan tjelesnim iskustvima. Iako
takvo iskustvo moe oarati i pruiti vam uvid u stanje osloboeno-
sti od materijalnoga oblika, na kraju ete se uvijek morati vratiti u ti-
jelo, gdje se odvija najvaniji rad preobrazbe. Preobrazba se odvija
kroz tijelo, a ne negdje izvan njega. Zato nijedan istinski majstor ni-
kada nije zastupao odricanje ili naputanje tijela, iako su to nerijetko
inili njihovi sljedbenici, zagovornici uma.
Od drevnih uenja o tijelu preivjeli su samo neki djelii, kao to
je Isusova izjava da e cijelo tvoje tijelo biti ispunjeno svjetlou ili
su preivjeli kao mitovi, a takvo je uvjerenje da Isus nikada nije napu-
stio svoje tijelo, nego je ostao sjedinjen s njim te se i na nebesa
uspeo u tijelu. Do dananjega dana gotovo nitko nije shvatio te rijei
ili skriveno znaenje nekih mitova, tako da je posvuda prevladalo
uvjerenje ti nisi to tijelo, vodei do nijekanja tijela i pokuaja da se
82
ESTO POGLAVLJE
iz njega pobjegne. To je bezbrojne tragaoce sprijeilo u postizanju
duhovnog ostvarenja, zbog ega nisu uspjeli pronai ono to su tra-
ili.
Je li mogue ponovno pronai izgubljena uenja o vanosti tijela ili ih
rekonstruirati na temelju postojeih ostataka?
Za tim nema potrebe. Sva duhovna uenja izviru iz istoga Izvora. U
tom smislu postoji i uvijek je postojao samo jedan majstor koji se
oituje u mnogim razliitim oblicima. Ja sam taj majstor, a i vi ste taj
majstor, jednom kad uspijete doprijeti do tog unutarnjeg Izvora. To
ete postii kroz unutarnje tijelo. Iako sva duhovna uenja izviru iz
istoga Izvora, jednom kad se pretoe u rijei i zapisu oito vie nisu
nita drugo nego skupine rijei - a rije nije nita drugo nego puto-
kaz, kako smo ranije govorili. Sva su takva uenja putokazi koji nas
upuuju natrag Izvoru.
Ve sam govorio o Istini to je skrivena u vaem tijelu, ali ukrat-
ko u za vas ponoviti izgubljena uenja majstora - stoga evo jo jed-
nog putokaza. Molim vas pokuajte osjetiti svoje unutarnje tijelo dok
itate ili sluate.
PROPOVIJED 0 TIJELU
Ono to doivljavate kao gusto fiziko ustrojstvo to ga zovemo tije-
lom, koje je podlono bolesti, starenju i smrti, u konanici nije stvar-
no - to niste vi. Tijelo je pogreno shvaena sutinska stvarnost ovje-
kova, jer je sutinska stvarnost s onu stranu raanja i umiranja. Do
pogrenog shvaanja dolo je zbog ogranienja uma koji, izgubivi
dodir s Biem, tijelo predstavlja kao dokaz svoga lanog uvjerenja u
odvojenost, te da bi opravdao vlastiti strah. Ali ne okreite glavu od
tijela, jer u tom simbolu netrajnosti, ogranienja i smrti koje doivlja-
vate kao neispravnu tvorevinu vlastitoga uma krije se sjaj vae sutin-
ske i besmrtne stvarnosti. U potrazi za Istinom, nemojte panju us-
mjeravati na neto drugo, jer je ne moete pronai nigdje drugdje,
osim u nutrini svoga tijela.
Ne borite se protiv tijela, jer biste se time borili protiv vlastite
stvarnosti. Vi jeste tijelo. Tijelo koje moete vidjeti i dotaknuti samo
je tanka, lana koprena. Ispod nje krije se nevidljivo unutarnje tijelo,
83
MO SADANJEG TRENUTKA
vrata koja vode u Bie, u neoitovani ivot. Kroz svoje unutarnje ti-
jelo neodvojivo ste povezani s tim neoitovanim ivotom - u koje-
mu nema ni smrti ni raanja, nego samo vjena prisutnost. Kroz
unutarnje tijelo vi ste zauvijek sjedinjeni s Bogom.
DUBOKO SE UKORIJENITE U NUTRINI
Najvanije je biti u stanju trajne povezanosti sa svojim unutarnjim ti-
jelom - uvijek ga osjeati. To e jako brzo produbiti i preobraziti va
ivot. to svjesnije usmjeravate panju na unutarnje tijelo, to vie po-
staje njegova vibracijska frekvencija, uvelike nalik na svjetiljku koja
jae zasvijetli kad okrenete prekida i tako poveate protok elektrici-
teta. Na toj vioj energetskoj razini negativnost vie ne moe djelova-
ti na vas, pa ete privlaiti nove okolnosti koje e odraavati tu viu
frekvenciju.
Ako to je vie mogue usmjerite panju prema tijelu, usidrit ete
se u sadanjem trenutku. Neete se izgubiti u vanjskom svijetu, a ne-
ete se izgubiti ni u svome umu. Misli i emocije, strahovi i elje jo
mogu postojati do stanovita stupnja, ali nee vas prevladati.
Molim vas da istraite gdje se vaa panja nalazi ovoga trenutka.
Sluate ono to govorim ili itate ove rijei u knjizi. To je arina to-
ka vae panje. Isto ste tako marginalno svjesni svoje okoline, dru-
gih ljudi i tako dalje. tovie, moda postoji jo nekakva aktivnost
uma povezana s onim to sluate ili itate, nekakve mentalne primje-
dbe. Nema, pak, nikakve potrebe da to privue svu vau panju. Vi-
dite moete li istodobno biti u dodiru s unutarnjim tijelom. Neka
vam dio panje bude usmjeren unutra. Ne dopustite joj da sva osta-
ne vani. Osjeajte cijelo svoje tijelo iznutra kao jedinstveno polje
energije. Kao da sluate ili itate cijelim tijelom. Neka to bude vaa
praksa u danima i tjednima to dolaze.
Ne preputajte svoju sveukupnu energiju umu i vanjskome svije-
tu. Svakako se usredotoite na ono to radite, ali istodobno, kad god
vam je to mogue, osjeajte unutarnje tijelo. Ostanite ukorijenjeni
unutra. Tada promatrajte na koji nain to mijenja stanje vae svjesno-
sti i kakvou onoga to radite.
84
ESTO POGLAVLJE
Kad god ekate, gdje god to bilo, koristite se tim vremenom za
osjeanje unutarnjeg tijela. Na taj nain prometne guve i dugaki re-
dovi postaju mjesta uivanja. Umjesto da se u mislima projicirate da-
leko od sadanjeg trenutka, zadite dublje u sadanji trenutak tako to
ete ui dublje u tijelo.
Umijee svjesnosti unutarnjeg tijela razvit e se u potpuno novi
nain ivota, u stanje trajne povezanosti s Biem i vaem e ivotu po-
dariti dubinu kakvu nikada prije niste upoznali.
Kad ste duboko ukorijenjeni u svom tijelu, lako e vam biti osta-
ti prisutan kao promatra vlastita uma. Bez obzira to se dogodi izva-
na, vie vas nita ne moe uzdrmati.
Ne budete li prisutni - a prebivanje u tijelu uvijek je sutinski vid
prisutnosti - vama e i dalje upravljati um. Razmiljanjem i ponaa-
njem upravljat e scenarij u glavi koji ste odavno nauili i uvjetovan-
je uma. Moda ete u kratkim trenucima biti slobodni, ali rijetko kad
zadugo. To osobito vrijedi za ona razdoblja kad neto poe nizbr-
do, kad doivite nekakav gubitak ili se uznemirite. Vaa uvjetovana
reakcija tada e biti nevoljna, automatska i predvidljiva, potaknuta
onom temeljnom emocijom koja predstavlja pozadinu stanja poisto-
vjeenosti s umom: strahom.
Stoga kad se pojavi izazov, kao to se izazovi uvijek pojavljuju,
neka vam bude navika odmah se spustiti u tijelo i to vie moete
usredotoiti se na unutarnje energetsko polje vlastita tijela. To ne tre-
ba trajati dugo, nego samo nekoliko sekundi. Ali to trebate napravi-
ti onoga trenutka kad se izazov pojavi. Svako odlaganje omoguit e
uvjetovanoj mentalno-emocionalnoj reakciji da pone djelovati i da
vas prevlada. Usredotoite li se na nutrinu i osjetite li unutarnje tije-
lo, im ponete povlaiti svijest iz uma odmah ete se smiriti i posta-
ti prisutni. Ako je u stanovitoj situaciji potrebna reakcija, ona e izro-
niti s te dublje razine. Upravo kao to je suneva svjetlost beskrajno
svjetlija od plamena svijee, tako u Biu prebiva beskonano vea in-
teligencija nego u umu.
Sve dok svjesno odravate dodir s unutarnjim tijelom, nalikujete
na stablo koje je duboko ukorijenjeno u tlu ili na zgradu koja ima du-
boke i vrste temelje. Poredbu s kuom koristio je i Isus u openito
krivo shvaenoj usporedbi o dva ovjeka koja su gradila kuu. Jedan
je gradio na pijesku, bez ikakvih temelja, a kad su dole oluje i bujice,
85
MO SADANJEG TRENUTKA
kue je nestalo. Drugi je duboko kopao dok nije doao do stijena i tada
je sagradio kuu to ju bujice nisu mogle odnijeti.
PRIJE NEGO TO UETE U TIJELO OPROSTITE
Kad sam pokuala prenijeti panju na unutarnje tijelo, osjeala sam se
vrlo nelagodno. Pojavio se osjeaj nespokojstva i munina. Stoga nisam
mogla iskusiti ono o emu govorite.
Osjetili ste zaostalu emociju koje vjerojatno niste bili svjesni sve dok
niste pokuali panju usmjeriti prema tijelu. Ako joj najprije obrati-
te panju, emocija e sprijeiti va ulazak u unutarnje tijelo, koje pre-
biva na dubljoj razini ispod emocije. Panja ne znai da trebate poeti
razmiljati o emociji. To znai da emociju samo promatrate, da je u
potpunosti osjetite te da je tako priznate i prihvatite kakva jest. Neke
je emocije lako prepoznati: bijes, strah, tuga i tako dalje. Druge je
mnogo tee definirati. Mogu se pojaviti nejasni osjeaji nelagode, te-
ine ili stezanja, na pola puta izmeu emocije i tjelesnog osjeta. U
svakom sluaju nije vano moete li emociji dati mentalnu oznaku,
nego moete li taj osjeaj prenijeti u svjesnost. Panja je klju preo-
brazbe - a potpuna panja takoer podrazumijeva prihvaanje. Pa-
nja je nalik na svjetlosnu zraku - usredotoenu mo vae svijesti koja
sve preobraava u sebe.
U sasvim funkcionalnom organizmu emocija ima vrlo kratak i-
votni vijek. Nalikuje na prolazno mrekanje ili val na povrini vaega
Bia. Meutim, ne nalazite li se u tijelu, emocija u vama moe prei-
vjeti nekoliko dana ili tjedana ili se pridruiti ostalim emocijama sli-
ne frekvencije koje su se stopile i pretvorile u tijelo boli, nametnika
koji godinama moe ivjeti u vama, hranei se vaom energijom, iza-
zivajui tjelesnu bolest i unitavajui vam ivot (vidi drugo poglavlje).
Stoga panju usmjerite na to da osjetite emociju i provjerite dri
li se va um nekog obrasca aljenja, kao to su okrivljavanje, samosa-
aljenje ili negodovanje, koji bi mogao hraniti tu emociju. Ako je ta-
ko, to znai da niste oprostili. Neopratanje je esto usmjereno prema
drugoj osobi ili prema sebi, ali moe biti usmjereno i prema bilo ko-
joj situaciji ili stanju - prolom, sadanjem ili buduem - koje va um
odbija prihvatiti. Da, neopratanje moe biti usmjereno ak i prema
budunosti. To je odbijanje uma da prihvati nesigurnost, da prihvati
86
ESTO POGLAVLJE
injenicu to je budunost potpuno izvan njegove vlasti. Opratanje
znai da ste odustali od aljenja i time otpustili tugu. Do toga priro-
dno dolazi jednom kad shvatite da aljenje ne slui niemu osim kako
bi ojaalo lano ja. Opratanje znai kako se ne opirete ivotu - da
mu doputate da ivi kroz vas. Druge su mogunosti bol i patnja, ja-
ko ogranien protok ivotne energije, a u mnogim sluajevima i tjele-
sna bolest.
Onoga trenutka kad uistinu oprostite ponovno ste prisvojili svo-
ju mo, oduzevi je umu. Neopratanje je priroda uma, upravo kao
to lano ja utemeljeno u umu, odnosno ego, ne moe preivjeti bez
borbe i sukoba. Um ne moe oprostiti. Samo vi to moete uiniti. Vi
moete postati prisutni, ui u svoje tijelo, osjetiti ivo spokojstvo i
duboku tiinu koji zrae iz Bia. Zato je Isus rekao: Oprostite prije
nego to uete u hram.
POVEZNICA S NEOITOVANIM
Kakav je odnos izmeu prisutnosti i unutarnjega tijela?
Prisutnost je ista svijest - svijest koju ste ponovno prisvojili, uzevi
je od uma i svijeta oblika. Unutarnje tijelo vaa je poveznica s Neoi-
tovanim, a u svom najdubljem vidu unutarnje tijelo jest Neoitova-
no: Izvor iz kojega izvire svjesnost kao to iz Sunca izvire svjetlost.
Svjesnost unutarnjeg tijela jest svijest koja se prisjea svoga podrijet-
la i vraa se Izvoru.
Je li Neoitovano isto to i Bie?
Da. Rije Neoitovano uz pomo negacije pokuava izraziti Ono to
ne moe biti izgovoreno, miljeno ili zamiljeno. Ukazuje na ono to
jest govorei to nije. Bie je, s druge strane, pozitivan pojam. Molim
vas da se ne veete uz ove rijei ili da ponete vjerovati u njih. One
nisu nita drugo do putokazi.
Rekli ste kako je prisutnost svijest koju smo ponovno oduzeli od uma. Tko
je izvrio to ponovno prisvajanje?
87
MO SADANJEG TRENUTKA
Vi ste ga uinili. Ali budui da ste vi u svojoj sutini svijest, mogli bi-
smo isto tako rei kako je ovdje rije o buenju svijesti iz sna o obli-
cima. To ne znai da e va vlastiti oblik istoga trenutka nestati u eks-
ploziji svjetlosti. Moete ostati u svom sadanjem obliku, pa ipak biti
svjesni bezoblinog i besmrtnog u svojoj nutrini.
Moram priznati da to uvelike prelazi moje shvaanje, a ipak na nekoj
dubljoj razini ini mi se da znam o emu govorite. To je vie osjeaj nego
bilo to drugo. Zavaravam li se?
Ne, ne zavaravate se. Osjeaj e vas dovesti blie istini o tome tko ste
nego to bi to uinilo razmiljanje. Ne mogu vam rei nita to vi ve
u svojoj dubini ne znate. Kad dosegnete stanoviti stupanj unutarnje
povezanosti, istinu prepoznajete kad je ujete. Niste li jo dosegli taj
stupanj, praksa svjesnosti tijela dovest e do produbljivanja koje je
prijeko potrebno.
USPORAVANJE PROCESA STARENJA
U meuvremenu, svjesnost unutarnjeg tijela donosi i druge dobrobi-
ti u carstvu tjelesnoga. Jedna od njih je znaajno usporavanje starenja
fizikog tijela.
Dok vanjsko tijelo stari i prilino brzo propada, unutarnje se tije-
lo ne mijenja s vremenom, osim to ga moete dublje osjeati i posta-
ti svjesniji. Ako vam je sada dvadeset godina, energetsko polje vaeg
unutarnjeg tijela osjea se isto onako kako e se osjeati u osamdese-
toj. I tada e biti jednako ustreptalo i ivo. im se vae uobiajeno
stanje promijeni tako da vie niste izvan tijela, u zamci uma, nego se
usidrite u tijelu i prisutni ste u sadanjem trenutku, fiziko tijelo bit
e laganije, jasnije i ivlje. Sto u tijelu ima vie svijesti, njegovo mole-
kularno ustrojstvo zapravo postaje rjee. Vea svjesnost znai smanji-
vanje privida materijalnog svijeta.
Kad se vie poistovjetite s bezvremenim unutarnjim tijelom, ne-
go s vanjskim, kad prisutnost postane va uobiajeni oblik svijesti, a
prolost i budunost vie ne budu zaokupljali vau panju, tada u psi-
hi i tjelesnim stanicama neete vie gomilati vrijeme. Nagomilavanje
vremena u obliku psiholoke optereenosti prolou i budunou
uvelike oteuje sposobnost stanica za samoobnavljanje. Stoga, ako
88
ESTO POGLAVLJE
prebivate u unutarnjem tijelu, vanjsko e mnogo sporije starjeti, a ak
i kad ostari, bezvremena sutina blistat e kroz vanjski oblik te se ne-
ete doimati poput stare osobe.
Postoji li znanstveni dokaz za to?
Iskuajte svjesnost, pa ete vi biti dokaz.
JAANJE OBRAMBENOG SUSTAVA
Jo jedna dobrobit ove prakse u fizikom carstvu je golemo jaanje
obrambenog sustava do kojeg dolazi kad prebivate u svome tijelu. to
vie svijesti unosite u tijelo, to obrambeni sustav postaje snaniji. Kao
da se svaka stanica budi i raduje. Tijelo voli vau panju. To je ujed-
no i snaan oblik samoiscjeljenja. Veina bolesti prikrade se kad niste
prisutni u tijelu. Ako gospodara nema kod kue, mnotvo nezgodnih
stvari moe se ondje naseliti. Prebivate li u tijelu, nezvanim e posjeti-
teljima biti teko ui.
Ne jaa samo va tjelesni obrambeni sustav, nego i psihiki. Psi-
hiki vas titi od negativnog, mentalno-emocionalnog polja sile dru-
gih ljudi, koje je osobito zarazno. Prebivanje u tijelu ne titi vas po-
stavljenjem zidova, nego podizanjem frekvencije vibracija vaega cje-
lovitog energetskog polja, stoga sve ono to vibrira na nioj frekvenci-
ji, kao to je strah, bijes, depresija i tako dalje, sada postoji u doslov-
ce drukijem poretku stvarnosti. Takve vibracije vie ne ulaze u polje
vae svijesti, a ako udu vie im se ne morate opirati jer samo prolaze
kroz vas. Molim vas da ove moje rijei ne prihvatite niti odbacite tek
tako. Iskuajte ih.
Postoji jednostavna, ali snana meditacija samoiscjeljivanja koju
moete napraviti kad god osjeate potrebu potaknuti obrambeni
sustav na rad. Osobito je uinkovita koristite li ju kad osjetite prve
simptome bolesti, ali ako je koristite ee, snano se usredotoujui,
djeluje i kod bolesti koje su se ve uvrstile u tijelu. Njome se moete
suprotstaviti i poremeaju energetskog polja koje moe izazvati neki
oblik negativnosti. Meutim, ona ne predstavlja zamjenu za praksu
prebivanja u tijelu iz trenutka u trenutak; ne budete li prisutni u tije-
lu, ova e meditacija imati samo privremen uinak.
89
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad imate nekoliko minuta vremena, osobito neposredno prije
spavanja i nakon buenja, preplavite tijelo svijeu. Sklopite oi.
Lezite na leda. Panju usmjerite na razliite dijelove tijela, najprije
nakratko: dlanovi, stopala, ruke, noge, trbuh, prsa, glava i tako dalje.
Osjetite ivotnu energiju unutar tih dijelova to jae moete. Kod
svakog dijela tijela ostanite petnaestak sekundi. Tada dopustite panji
da nekoliko puta proe kroz tijelo kao val, od stopala do glave i na-
trag. Za to vam je potrebna otprilike jedna minuta. Nakon toga u
potpunosti osjetite unutarnje tijelo kao jedinstveno polje energije.
Taj osjeaj zadrite nekoliko minuta. Tijekom toga razdoblja budite
snano prisutni u svakoj stanici svoga tijela. Ne brinite ako vam um
povremeno uspije odvui panju iz tijela te ako se izgubite u nekoj
misli. im zamijetite da se to dogodilo, jednostavno vratite panju na
unutarnje tijelo.
NEKA VAS U TIJELO UVEDE DAH
Povremeno, kad mi je um jako aktivan, postigne takav zamah da mi je
nemogue panju odvojiti od njega i osjetiti unutarnje tijelo. To se doga-
a osobito kad zapadnem u obrazac zabrinutosti ili tjeskobe. Imate li ka-
kvih prijedloga?
Ako u bilo kojem trenutku otkrijete kako vam je teko stupiti u dodir
s unutarnjim tijelom, najee je mnogo jednostavnije najprije se
usredotoiti na disanje. Svjesno disanje, koje je samo po sebi snaan
oblik meditacije, postepeno e vas dovesti u dodir s tijelom. Panjom
slijedite dah dok ulazi i izlazi iz tijela. Diite i osjeajte kako vam se
trbuh lagano iri i stee sa svakim udahom i izdahom. Ako vam je la-
ko vizualizirati, sklopite oi i vidite sebe okruenog svjetlou ili uro-
njenog u blistavu tvar - u more svijesti. Tada udiite tu svjetlost. Os-
jeajte kako ta blistava tvar ispunjava vae tijelo i osvjetljava ga. Tada
se postepeno vie usredotoite na osjeaj. Sada ste u svom tijelu. Ne
veite se ni za kakvu vizualiziranu sliku.
STVARALAKO KORITENJE UMOM
Ako se trebate posluiti umom za neku osobitu svrhu, uinite to u su-
radnji s unutarnjim tijelom. Samo ako ste u stanju biti svjesni bez
90
ESTO POGLAVLJE
misli, tada se umom moete sluiti stvaralaki, a najlaki nain na ko-
ji moete ui u to stanje jest kroz tijelo. Kad god vam je potreban od-
govor, rjeenje ili stvaralaka ideja, prestanite na trenutak razmiljati
tako to ete panju usmjeriti na unutarnje energetsko polje. Postani-
te svjesni duboke tiine. Kad ponovno ponete misliti, misli e vam
biti svjee i stvaralake. U svakoj misaonoj aktivnosti naviknite se
svakih nekoliko minuta prelaziti iz razmiljanja u neku vrstu unutar-
njeg sluanja, unutarnje duboke tiine. Mogli bismo rei: nemojte
razmiljati samo glavom, nego razmiljajte cijelim tijelom.
\
UMIJEE SLUANJA
Kad sluate drugu osobu, ne sluate je samo umom, nego cijelim tije-
lom. Osjeate energetsko polje vlastita unutarnjeg tijela. To odvlai
panju od razmiljanja i stvara miran prostor koji vam omoguuje da
uistinu sluate bez ometanja uma. Drugoj osobi tako dajete dovoljno
prostora da bi mogla postojati. To je najdragocjeniji dar koji moete
dati. Veina ljudi ne zna sluati, jer je najvei dio njihove panje zao-
kupljen razmiljanjem. Vie panje obraaju razmiljanju, nego ono-
me to druga osoba govori, a nimalo se ne posveuju onome to je ui-
stinu vano: Bfu druge osobe koje se krije u pozadini njezinih rijei
i uma. Naravno, Bie druge osobe ne moete osjetiti osim kroz svoje
vlastito. To je poetak spoznaje jednote koja je ljubav. Na najdubljoj
razini Bia, vi ste jedno sa svime to postoji.
Veina ljudskih odnosa sastoji se uglavnom u komuniciranju
umom, a ne u komuniciranju ljudskih bia, u zajednitvu. Nijedan
odnos ne moe na taj nain napredovati i zato u odnosima ima toliko
sukoba. Upravlja li um vaim ivotom, neminovni su sukobi, razdori
i problemi. Budete li u dodiru sa svojim unutarnjim tijelom, to stva-
ra ist prostor u kojemu nema uma i u kojem odnos moe cvjetati.
91
SEDMO POGLAVLJE
PORTALI KOJI VODE U
NEOITOVANO
DUBOKO U TIJELU
U nutrini tijela osjeam energiju, osobito u rukama i nogama, ali ini
mi se da ne mogu zai dublje, kao to ste prije predloili.
Osjeanje tijela pretvorite u meditaciju. Trebalo bi biti dovoljno de-
set do petnaest minuta. Pobrinite se da nema nikakvih vanjskih ome-
tanja, kao to su telefon ili ljudi koji bi vas mogli prekinuti. Sjednite
na stolac, ali se nemojte nasloniti. Neka vam kraljenica bude usprav-
na. To e vam pomoi da ostanete budni. Moete odabrati vlastiti
najdrai poloaj za meditaciju.
Opustite tijelo. Sklopite oi. Nekoliko puta duboko udahnite.
Osjetite kako diete donjim dijelom trbuha. Promatrajte kako se tr-
buh lagano iri i stee sa svakim dahom. Tada postanite svjesni cijelo-
ga unutarnjeg energetskog polja tijela. Ne razmiljajte o njemu - sa-
mo ga osjeajte. inei tako, ponovno vraate svjesnost koja je dosad
pripadala umu. Ako vam to pomae, koristite vizualizaciju svjetlo-
sti koju sam prije opisao.
Kad unutarnje tijelo jasno osjetite kao jedinstveno energetsko
polje, ako je ikako mogue otpustite svaku vizualnu sliku i usredoto-
ite se iskljuivo na osjeaj. Ako moete, odbacite svaku mentalnu sli-
ku koju moda jo imate o fizikom tijelu. Nakon toga ostaje samo
sveobuhvatan osjeaj prisutnosti ili postojanja, a unutarnje tijelo os-
jeate kao da je bezgranino. Tada panju povedite jo dublje u taj os-
jeaj. Postanite jedno s unutarnjim tijelom. Stopite se s energetskim
poljem, tako da vie ne opaate dvojnost promatraa i promatranog,
sebe i tijela. Razlike izmeu unutarnjeg i vanjskog takoer sada nestaje,
92
SEDMO POGLAVLJE
tako da vie ne postoji unutarnje tijelo. Zaranjajui duboko u tijelo,
vi ste se uzdigli iznad njega.
Ostanite u tom carstvu istoga Bia koliko god vam je ugodno;
tada ponovno postanite svjesni fizikoga tijela, disanja i tjelesnih
osjetila te otvorite oi. Promatrajte svoju okolinu nekoliko minuta na
meditativan nain - odnosno, ne pridajui joj mentalne oznake - te
nastavite osjeati unutarnje tijelo.
Pristup tom bezoblinom carstvu uistinu oslobaa. Oslobaa vas
spona i poistovjeenja s oblikom. To je ivot u svom nediferencira-
nom stanju prije nego to se razdijelio u viestrukost. Moemo to na-
zvati Neoitovanim, nevidljivim Izvorom sviju stvari, Biem unutar
sviju bia. To je carstvo duboke tiine i spokoja, ali takoer i radosti
i intenzivne ivotnosti. Kad god ste prisutni, vi do stanovita stupnja
postajete providni svjetlosti, istoj svijesti koja izvire iz toga Izvora.
Takoer shvaate kako svjetlost nije odvojena od onoga tko jeste, ne-
go tvori vau vlastitu sutinu.
IZVOR CHIJA
Je li to Neoitovano, ono to na Istoku nazivaju chi, neka vrsta sveobuh-
vatne ivotne energije?
Ne, nije. Neoitovano je izvor chija. Chi je unutarnje energetsko po-
lje tijela, most izmeu vanjskoga ja i Izvora. Lei na pola puta izmeu
oitovanog svijeta oblika i Neoitovanog. Chi se moe usporediti s
rijekom ili energetskim tijekom. Usmjerite li svijest duboko u unu-
tarnje tijelo, tada slijedite tijek te rijeke unatrag, do njezina Izvora.
Chi je pokret; Neoitovano je nepokretnost. Dosegnete li toku apso-
lutne nepokretnosti, koja svejedno vibrira ivotom, tada ste zali s
onu stranu unutarnjega tijela i chija, do samoga Izvora: Neoitova-
nog. Chi je poveznica izmeu Neoitovanog i fizikog svemira.
Stoga, usmjerite li panju dublje u unutarnje tijelo, mogli biste
dosegnuti tu toku, tu jedninu, u kojoj se svijet rastvara u Neoitova-
nom, a Neoitovano uzima oblik energetskoga tijeka chija, koji tada
93
MO SADANJEG TRENUTKA
postaje svijet. To je toka raanja i smrti. Kad vam je svijest usmjere-
na prema van, uzdiu se um i svijet. Kad je usmjerena unutra, spo-
znaje vlastiti Izvor i vraa se svome domu, u Neoitovano. Kad se na-
kon toga vrati oitovanu svijetu, vi ponovno uzimate identitet oblika
to ste ga se privremeno odrekli. Imate ime, prolost, ivotnu situaci-
ju, budunost. Ali u jednom sutinskom smislu vie niste ista osoba
kakva ste bili prije: naas ste u sebi spazili stvarnost koja nije od ovoga
svijeta, iako od njega nije odvojena, kao to nije odvojena ni od vas.
Neka sada ovo bude vaa duhovna praksa: dok se kreete ivo-
tom, nemojte sveukupnu panju posveivati vanjskom svijetu i umu.
Zadrite dio panje unutra. O tome sam ve govorio. ak i dok ste
zabavljeni svakodnevnim poslovima, osobito kad ste u odnosima ili u
odnosu s prirodom, osjeajte unutarnje tijelo. Duboko unutra osje-
ajte nepokretnost. Neka dveri ostanu otvorene. Sasvim je mogue ti-
jekom cijeloga ivota biti svjestan Neoitovanog. Osjeate ga kao du-
boko spokojstvo negdje u pozadini, nepokretnost koja vas nikada ne
naputa, to god se dogaalo izvana. Postali ste most izmeu Neoi-
tovanog i oitovanog, izmeu Boga i svijeta. To je stanje povezanosti
s Izvorom, koje nazivamo prosvjetljenjem.
Ne trebate dobiti utisak kako je Neoitovano odvojeno od oito-
vanog. Kako bi i moglo biti? Neoitovano je ivot u okviru svakoga
oblika, unutarnja sutina svega to postoji. Neoitovano proima svi-
jet. Dopustite mi da objasnim.
SAN BEZ SNOVA
Svake noi kad uronite u fazu dubokog spavanja bez snova vi kreete
na putovanje u Neoitovano. Stapate se s Izvorom. Iz njega crpite i-
votnu energiju koja vas odrava kad se vratite oitovanom, svijetu od-
vojenih oblika. Ta je energija vanija od hrane: ovjek ne ivi samo
od kruha. Ali u spavanju bez snova u Neoitovano ne ulazite svje-
sno. Iako tjelesne funkcije i dalje djeluju, vi u tome stanju vie ne
postojite. Moete li zamisliti kako bi to izgledalo ui u san bez snova
s punom svijeu? To je nemogue zamisliti, jer to stanje nema sadr-
aja.
Neoitovano vas ne moe osloboditi dok u njega ne zadete svje-
sno. Zato Isus nije rekao da e nas istina osloboditi, nego: Spoznat
94
SEDMO POGLAVLJE
ete istinu i istina e vas osloboditi. Nije rije o pojmovnoj istini, ne-
go o istini vjenoga ivota s onu stranu oblika, koju spoznajete izrav-
no ili uope nikako. Ali ne pokuavajte ostati svjesni u snu bez snova.
Vrlo je vjerojatno da neete uspjeti. Najvie to moete uspjeti jest da
ostanete svjesni tijekom faze sanjanja, ali ne i nakon toga. To se nazi-
va lucidnim sanjanjem, koje moe biti zanimljivo i arobno, ali ne os-
lobaa.
Stoga se svojim unutarnjim tijelom koristite kao dverima kroz
koja ulazite u Neoitovano i drite ih otvorenima tako da uvijek mo-
ete ostati povezani s Izvorom. Sa stajalita unutarnjega tijela uope
nije vano je li vam vanjsko tijelo staro ili mlado, krhko ili snano.
Unutarnje je tijelo bezvremeno. Niste li jo u stanju osjetiti ga, kori-
stite se jednima od drugih portala, iako su u konanici svi ona jedno.
O nekima sam ve potanje govorio, ali u ih ponovno ukratko spo-
menuti ovdje.
DRUGI PORTALI
Sadanji trenutak moemo smatrati glavnim portalom. To je sutin-
ski vid svakog drugog portala, ukljuujui i unutarnje tijelo. Ne mo-
ete biti u tijelu ako niste intenzivno prisutni u sadanjem trenutku.
Vrijeme i ono oitovano nerazdvojivo su povezani, kao i bezvre-
meno sada te Neoitovano. Kad kroz jaku svjesnost Sadanjeg trenu-
tka razrijeite psiholoko vrijeme, postat ete i izravno i neizravno
svjesni Neoitovanog. Izravno ete ga osjetiti kao zraenje i mo svoje
svjesne prisutnosti - ne sadraj, nego samo prisutnost. Neizravno ste
svjesni Neoitovanog u osjetilnom carstvu i kroz njega. Drugim rije-
ima, u svakom stvorenju, cvijetu i kamenu osjeate Boju sutinu:
Sve to postoji je sveto. Zato je Isus, govorei potpuno iz svoje su-
tine ili iz Kristova identiteta, rekao u Tominu evanelju: Rascijepi
komad drveta; ja sam ondje. Podigni kamen i nai e me ispod nje-
ga.
Druge dveri u Neoitovano otvaraju se kroz prekid razmiljanja.
To moe poeti s neim vrlo jednostavnim, kao to je svjestan udisaj
ili promatranje cvijeta u stanju jake budnosti, tako da u tom trenut-
ku nema nikakvih mentalnih primjedbi. Mnogo je naina na koje
moete izazvati prekid u neprestanoj struji misli. O tome je rije u
95
MO SADANJEG TRENUTKA
meditaciji. Misao je dio carstva oitovanog. Trajna aktivnost uma dr-
i vas u zatvoru svijeta oblika i postaje neproziran zastor koji vam
onemoguuje da postanete svjesni Neoitovanog, da postanete svje-
sni bezobline i bezvremene Boje sutine u sebi, u svim stvarima i
svim stvorenjima. Kad ste snano prisutni, ne trebate se, naravno bri-
nuti o prestanku razmiljanja, jer um se tada automatski iskljuuje.
Zato sam rekao kako je Sadanji trenutak sutinski vid svakog drugog
portala.
Predaja - otputanje mentalno-emocionalnog otpora onom to
jest takoer postaje portal koji vodi u Neoitovano. Razlog je tome
jednostavan: unutarnji otpor odvaja vas od drugih ljudi, od vas samih
i svijeta koji vas okruuje. Otpor jaa osjeaj odvojenosti o kojemu
ovisi opstanak ega. to je jai osjeaj odvojenosti, to ste vie vezani za
oitovano, za svijet odvojenih oblika. to ste vie vezani za svijet obli-
ka, to jai i nepopustljiviji postaje va identitet oblika. Portal je zatvo-
ren, a vi ste odvojeni od unutarnje dimenzije, dimenzije dubine. U
stanju predaje va se identitet oblika ublaava i postaje donekle pro-
vidan, tako da kroz vas blista Neoitovano.
O vama ovisi hoete li u svom ivotu otvoriti portal koji vam
omoguuje svjestan pristup Neoitovanom. Stupite u dodir s ener-
getskim poljem unutarnjega tijela, budite snano prisutni, raskinite
poistovjeenost s umom, predajte se onome to jest, sve su to portali
kojima se moete koristiti - ali potreban vam je samo jedan.
Svakako je i ljubav jedan od tih portala, zar ne?
Ne, nije tako. im se otvori jedan portal, ljubav je u vama prisutna
kao osjeajna spoznaja jednote. Ljubav nije portal, nego ono to
dolazi kroz portal u ovaj svijet. Sve dok ste potpuno ulovljeni u zam-
ku identiteta oblika, ne moe biti nikakve ljubavi. Zadatak vam nije
tragati za ljubavlju, nego pronai portal kroz koji ljubav moe ui.
TIINA
Postoje li jo neki portali osim ovih koje ste spominjali?
Da, ima ih jo. Neoitovano nije odvojeno od oitovanog. Ono pro-
ima ovaj svijet, ali je tako dobro prikriveno da ga gotovo svi potpuno
96
SEDMO POGLAVLJE
previde. Znate li gdje trebate traiti, pronai ete ga posvuda. Portal
se otvara u svakom trenutku.
ujete li lave psa u daljini? Ili automobil koji prolazi? Dobro
sluajte. Moete li u tome osjetiti prisutnost Neoitovanog? Ne mo-
ete? Potraite ga u tiini iz koje zvui izviru i u koju se vraaju. Vie
panje obratite tiini nego zvucima. Obraanje panje na vanjsku ti-
inu stvara unutarnju tiinu: um se smiruje. Portal se otvara.
Svaki se zvuk rada iz tiine, umire natrag u tiinu, a tijekom svo-
ga postojanja okruen je tiinom. Tiina omoguuje zvuku postoja-
nje. Ona je sastavni, ali neoitovani dio svakoga zvuka, svake glazbe-
ne note, pjesme i rijei. Neoitovano je u ovome svijetu prisutno kao
tiina. Zato je reeno da nita na ovom svijetu nije Bogu tako slino
kao tiina. Samo morate obratiti panju na nju. ak i tijekom razgo-
vora postanite svjesni prekida izmeu rijei, kratkih medurazdoblja
tiine izmeu reenica. inei tako, u vama e rasti dimenzija dubo-
ke tiine. Ne moete obraati panju na tiinu, a da istodobno ne po-
stanete tihi iznutra. Tiina izvana, tiina unutra. Zakoraili ste u Ne-
oitovano.
PROSTOR
Upravo kao to zvui ne mogu postojati bez tiine, nita ne moe po-
stojati bez nitavila, bez praznoga prostora koji omoguuje postoja-
nje. Svaki fiziki predmet ili tijelo proizalo je iz nitavila, okrueno
je nitavilom i na kraju e se vratiti u nitavilo. Ne samo to, nego ak
i unutar svakog fizikog tijela postoji mnogo vie nitavila nego
neega. Fiziari nam kau kako je vrstoa materije privid. ak i
naizgled vrsta tvar, ukljuujui fiziko tijelo, sastoji se od gotovo sto
posto prazna prostora - tako su goleme udaljenosti izmeu atoma u
usporedbi s njihovom veliinom. tovie, ak i unutar svakoga atoma
postoji velik prazan prostor. Ono preostalo vie nalikuje na vibracij-
sku frekvenciju, nego na estice vrste tvari, vie nalikuje na glazbene
note. Budisti to znaju ve vie od dvije tisue petsto godina. Oblik
je praznina, praznina je oblik, tvrdi se u Sutri srca, jednom od naj-
poznatijih drevnih budistikih tekstova. Sutina sviju stvari je praznina.
Neoitovano nije u ovom svijetu prisutno samo kao tiina; tako-
er proima sveukupni fiziki svemir kao prostor - izvana i iznutra.
97
MO SADANJEG TRENUTKA
Jednako ga je lako previdjeti kao i tiinu. Svatko obraa panju na
stvari u prostoru, ali tko obraa panju na sam prostor?
ini mi se da nagovjetavate kako praznina ili nitavilo nisu samo
neto neispunjeno, nego da se u njima krije neka tajanstvena kvaliteta.
to je to nitavilo?
Ne moete postavljati takvo pitanje. Va um pokuava nitavilo pre-
tvoriti u neto. Onoga trenutka kad ga pretvorite u neto, previdjeli
ste ga. Nitavilo - prostor - pojava je Neoitovanog kao vanjske poja-
ve u svijetu zamijeenom osjetilima. To je gotovo sve to se o tome
moe rei, a ak je i to neka vrsta proturjeja. Nitavilo ne moe po-
stati predmet znanja. Ne moete dobiti diplomu iz nitavila. Kad
znanstvenici prouavaju prostor, najee ga pretvaraju u neto i tako
potpuno previaju njegovu sutinu. Ne iznenauje to to najnovija
teorija tvrdi da prostor uope nije prazan, da je ispunjen nekom tvari.
Jednom kad postavite teoriju, nije preteak posao pronai dokaze ko-
ji e je podrati, barem dok se ne pojavi neka druga teorija.
Nitavilo moe za vas postati portal koji vodi u Neoitovano
samo ako ga ne pokuavate shvatiti li razumjeti.
Ne radimo li ovdje upravo to?
Ni u kom sluaju. Ja vam dajem smjerokaze kako bih vam pokazao
kako u svoj ivot moete unijeti dimenziju Neoitovanog. Mi ga ne
pokuavamo razumjeti. Nema niega to bi se moglo razumjeti.
Prostor nema egzistencije. Egzistirati doslovce znai iskora-
iti (protiviti se, pruati otpor). Prostor ne moete razumjeti jer on
ne prua otpor. Iako sam po sebi nema nikakva postojanja, omogu-
uje postojanje svega ostalog. Tiina takoer nema postojanja, kao ni
Neoitovano.
to se, dakle, dogaa povuete li panju s predmeta u prostoru i
postanete svjesni samoga prostora? Koja je sutina ove prostorije?
Namjetaj, slike i ostale stvari nalaze se u prostoriji, ali one nisu pro-
storija. Pod, zidovi i strop odreuju granice prostorije, ali ni oni nisu
sama prostorija. to je, dakle, sutina prostorije? Naravno prostor,
prazan prostor. Bez prostora ne bi bilo prostorije. Budui da je pro-
stor nitavilo, moemo rei kako je ono to nije ovdje vanije od
98
SEDMO POGLAVLJE
onoga to jest. Stoga postanite svjesni prostora koji je posvuda oko
vas. Ne razmiljajte o njemu. Osjetite ga takvim kakav jest. Obratite
panju na nitavilo.
Dok to inite, u vama e doi do pomaka u svijesti. Evo zato.
Unutarnji ekvivalent predmetima u prostoru, kao to su namjetaj,
zidovi i tako dalje, predstavljaju predmeti vaega razmiljanja: misli,
emocije te predmeti osjetila. A unutarnji ekvivalent prostora jest svi-
jest koja omoguuje postojanje predmetima uma, upravo kao to
prostor svim stvarima omoguuje postojanje. Stoga, povuete li pa-
nju od stvari predmeta u prostoru - automatski povlaite panju i
od predmeta uma. Drugim rijeima: ne moete razmiljati / biti svje-
sni prostora - ili, uostalom, tiine. Postajui svjesni praznoga prosto-
ra koji vas okruuje, istodobno postajete svjesni prostora u kojemu
nema uma, nego samo ista svijest: Neoitovano. Na taj nain kon-
templacija prostora moe za vas postati portal.
Prostor i tiina dva su vida iste stvari, istoga nitavila. One su ek-
sternalizacija unutarnjeg prostora i unutarnje tiine, koja je nepokre-
tnost: beskrajno stvaralaka maternica sveukupna postojanja. Veina
ljudi nije nimalo svjesna te dimenzije. Nema unutarnjeg prostora i
nema nepokretnosti. One su izbaene iz ravnotee. Drugim rijeima,
ljudi poznaju svijet, ili barem misle da ga poznaju, ali ne poznaju Bo-
ga. Poistovjeuju se iskljuivo s vlastitim fizikim i psiholokim obli-
kom, nesvjesni sutine. A budui da je svaki oblik iznimno neposto-
jan, ive u strahu. Taj strah dovodi do jako pogrenog shvaanja sebe
i drugih ljudi, do iskrivljenja njihove vizije svijeta.
Kad bi neko kozmiko stezanje izazvalo kraj svijeta, to uope ne
bi djelovalo na Neoitovano. Teaj o udima saeto izrie tu istinu:
Niemu stvarnom ne moete zaprijetiti. Nita nestvarno ne postoji.
U tom se krije boansko spokojstvo.
Ostanete li svjesno povezani s Neoitovanim, cijenit ete, voljeti
i duboko potovati oitovano i svaki ivotni oblik u oitovanom kao
izraz ivota koji lei s onu stranu oblika. Takoer ete znati kako je
svakom obliku sueno da se ponovno rastvori te da u Neoitovanom
to, na kraju krajeva, ne znai mnogo. Vi ste prevladali svijet, kako
kae Isus ili ste, prema Buddhinim rijeima, preli na drugu obalu
rijeke.
99
MO SADANJEG TRENUTKA
ISTINSKA PRIRODA PROSTORA I VREMENA
Razmislite sada o ovome: kad ne bi postojalo nita osim tiine, za vas
ne bi postojala tiina, vi ne biste znali to je to. Tek kad postoje zvui
tiina moe postati stvarno. Nalik tome, kad bi postojao samo pro-
stor, bez ikakvih predmeta, za vas prostor ne bi postojao. Zamislite
sebe kao toku svijesti to pluta u beskraju prostora - nema zvijezda
ni galaksija, samo praznina. Iznenada, prostor vie ne bi bio prostran;
uope ga ne bi bilo. Ne bi bilo brzine, ni kretanja od jedne toke do
druge. Potrebne su barem dvije uporine toke kako bi mogli posto-
jati udaljenost i prostor. Prostor se pojavljuje onoga trenutka kad se
Jedno razdijeli na dvoje, a dvoje postane deset tisua tvari, kako
Lao Tse tumai oitovani svijet, te prostor postaje sve prostraniji. Ta-
ko se svijet i prostor istodobno pojavljuju.
Nita ne moe postojati bez prostora, pa ipak, prostor ne posto-
ji. Prije nego to je nastao svemir, prije Velikog praska, ako hoete,
nije postojao golem prazan prostor koji bi ekao da ga neto ispuni.
Nije bilo nikakva prostora i niega drugoga. Postojalo je samo Neo-
itovano - Jedno. Kad je Jedno postalo deset tisua stvari, inilo se
kako prostor postoji i kako mnogima omoguuje postojanje. Otkuda
se stvorio? Je li ga stvorio Bog kako bi nekamo smjestio svemir? Na-
ravno da nije. Prostor ne postoji, stoga nikada nije bio ni stvoren.
Za vedre noi iziite van i pogledajte nebo. Tisue zvijezda koje
vidite golim okom ne predstavljaju nita vie nego samo beskonano
mali djeli onih zvijezda koje postoje. Vie od stotinu milijardi galak-
sija moe se sada otkriti najsnanijim teleskopima, a svaka je galaksi-
ja svemirski otok s milijardama zvijezda. Ono, pak, to izaziva jo
vee strahopotovanje jest beskonanost samoga prostora, dubina i ti-
ina koje omoguuju postojanje toj velianstvenosti. Nita ne moe
izazvati vie strahopotovanja i nita ne moe biti velianstvenije od
nezamislive prostranosti i tiine prostora. A ipak, to je taj prostor?
Praznina, golema praznina.
Ono to se nama pojavljuje kao prostor u svemiru, sagledan
umom i osjetilima samo je Neoitovano u svijetu. To je tijelo Bo-
je. A najvee je udo ovo: ta tiina i prostranost koje omoguuju po-
stojanje svemira, nisu samo negdje ondje, u prostoru - nego takoer
i u vama. Kad ste dokraja i apsolutno prisutni, s tom se tiinom i pro-
stranou susreete kao s mirnim unutarnjim prostorom u kojemu
100
SEDMO POGLAVLJE
nema uma. U vama se taj prostor protee u dubinu, a ne u irinu.
-Protezanje prostora u irinu u krajnjem je sluaju pogreno opaanje
beskonane dubine - obiljeje transcendentalne stvarnosti.
Prema Einsteinu, prostor i vrijeme nisu razdvojeni. To, zapravo, ne ra-
zumijem, ali mislim kako pokuava rei daje vrijeme etvrta dimenzija
prostora. On to naziva prostorno-vremenskim kontinuuom.
Tako je. Ono to u vanjskom svijetu uoavate kao prostor i vrijeme u
krajnjem je neto prividno, ali u sebi sadri zrnce istine. Prostor i vri-
jeme dva su sutinska obiljeja Boga, beskonanost i vjenost, shva-
ena kao da imaju vanjski izvor izvan vas. U vama i prostor i vrijeme
imaju unutarnji ekvivalent koji razotkriva njihovu istinsku prirodu,
kao i vau vlastitu. Dok je prostor tiho, beskonano duboko carstvo
neumnoga, unutarnji ekvivalent vremena je prisutnost, svjesnost vje-
nog sadanjeg trenutka. Zapamtite da medu njima nema razlike.
Kad prostor i vrijeme u sebi shvatite kao Neoitovano - neumno i
prisutnost - vanjski prostor i vrijeme za vas i nadalje postoje, ali po-
staju mnogo manje vani. I svijet za vas i nadalje postoji, ali vie vas
nee vezati uz sebe.
Stoga krajnja svrha svijeta ne prebiva u svijetu, nego u transcen-
denciji svijeta. Upravo kao to ne bi bilo svjesnosti o prostoru da u
prostoru nema predmeta, tako je i svijet potreban kako bismo mogli
spoznati Neoitovano. Moda ste uli Buddhinu izreku: Kad ne bi
bilo privida, ne bi bilo ni prosvjetljenja. Neoitovano sebe spoznaje
kroz svijet i kroz vas. Ovdje ste kako biste boanskoj svrsi svemira
omoguili da se razotkrije. Eto koliko ste vani!
SVJESNA SMRT
Osim spavanja bez snova, to sam ranije spominjao, postoji jo jedan
portal koji ne ovisi o naoj volji. Nakratko se otvara u trenutku tjele-
sne smrti. ak i ako ste tijekom ivota propustili sve druge moguno-
sti za duhovno ostvarenje, posljednji e vam se portal otvoriti nepo-
sredno nakon smrti tijela.
Bezbrojna su izvjea ljudi koji su taj portal vizualno doivje-
li kao svjetlost to zrai, a zatim su se vratili iz onoga to se najee
naziva iskustvom tik do smrti. Mnogi od tih ljudi takoer govore o
101
MO SADANJEG TRENUTKA
blaenoj vedrini i dubokom spokojstvu. U Tibetanskoj knjizi mrtvih
(Tibetan Book of the Dead) opisuje se blistavi sjaj bezbojne svjetlo-
sti Praznine, koja zapravo predstavlja vae istinsko jastvo. Taj se
portal tek nakratko otvara, a ako se tijekom ivotna vijeka ve niste
susretali s dimenzijom Neoitovanog, mogli biste ga lako propustiti.
Veina ljudi nosi u sebi preveliku koliinu otpora, previe straha, pre-
veliku vezanost uz osjetilno iskustvo, prejako poistovjeivanje s oito-
vanim svijetom. Takvi ugledaju portal, u strahu se okrenu na drugu
stranu i izgube svjesnost. Ono to se nakon toga dogaa uglavnom je
nesvjesno i automatizirano. Kasnije dolazi jo jedan krug raanja i
umiranja. Njihova prisutnost jo nije bila dovoljno snana za svjesnu
besmrtnost.
To znai da prolazak kroz taj portal ne predstavlja utrnue svijesti?
Kao i kod svih drugih portala, na ivotu ostaje vaa istinska, blistava
priroda, ali ne i osobnost. U svakom sluaju, sve ono to je u vaoj
osobnosti stvarna ili istinska vrijednost zapravo je vaa prava priroda
koja se probija na povrinu. To nikada ne moete izgubiti. Nikada ne
moete izgubiti ono to je vrijedno i stvarno.
Pribliavanje smrti i sama smrt, rastvaranje tjelesna oblika, uvi-
jek predstavlja veliku priliku za duhovno ostvarenje. Ljudi tu priliku
uglavnom propuste, to je tragino, budui da ivimo u kulturi koja
nema gotovo nikakva znanja o smrti, a takoer gotovo da nema ni-
kakvih spoznaja ni o emu to je uistinu vano.
Svaki portal je portal smrti, smrti lanoga ja. Proete li kroz por-
tal, svoj identitet vie neete temeljiti na svom psiholokom, umom
stvorenom obliku. Tada ete spoznati da je smrt privid, upravo kao
to je privid i poistovjeenost s oblikom. Smrt je tek okonanje privi-
da. Bolna je samo ako se vrsto drite privida.
102
OSMO POGLAVLJE
PROSVIJETLJENI ODNOSI
GDJE GOD SE NALAZILI, ZAKORAITE U SADANJI TRENUTAK
Uvijek sam vjerovala kako se istinsko prosvjetljenje ne moe postii druk-
ije nego kroz ljubav u odnosu izmeu mukarca i ene. Ne ini li nas
takav odnos ponovno cjelinom? Kako ovjekov ivot moe postati ispu-
njen dok ne ostvarimo cjelinu?
Vrijedi li to u vaem iskustvu? Je li se vama to dogodilo?
Jo nije, ali, zar bi moglo biti drukije? Znam da e se to dogoditi.
Drugim rijeima, vi ekate neki trenutak u vremenu koji e vas spasi-
ti. Nije li to upravo ona sutinska pogreka o kojoj govorimo? Spase-
nje se ne nalazi negdje drugdje, u nekom prostoru ili vremenu. Ono
je ovdje i sada.
to znai ta izjava, spasenje je ovdje i sada? Ne razumijem je. ak i
ne znam to spasenje znai.
Veina ljudi traga za tjelesnim zadovoljstvima ili za razliitim oblici-
ma psiholokih zadovoljstava jer vjeruju kako e ih te stvari usreiti
ili osloboditi straha i osjeaja da im neto nedostaje. Sreu moemo
shvatiti kao povien osjeaj ivotnosti koji postiemo kroz tjelesno za-
dovoljstvo ili kao sigurniji i potpuniji osjeaj vlastitoga ja koji posti-
emo kroz neki oblik psiholokog zadovoljstva. To je potraga za spa-
senjem iz stanja nezadovoljstva ili nedostatka. Svako zadovoljstvo ko-
je ovjek postigne uvijek je kratkotrajno, stoga se uvjet zadovoljstva
ili ispunjenja najee ponovno projicira u neku zamiljenu toku
udaljenu od onoga to je ovdje i sada. Kad neto dobijem ili kad se
oslobodim neega - tada u se dobro osjeati. To je nesvjesni misao-
ni sklop koji stvara privid spasenja u budunosti.
103
MO SADANJEG TRENUTKA
Istinsko spasenje je ispunjenje, spokojstvo, ivot u svoj svojoj pu-
nini. Spasenje znai biti ono to jeste, osjeati u sebi dobro koje nema
nikakvih suprotnosti, radost Bia koja ne ovisi ni o emu to se nala-
zi izvan vas. Ti osjeaji nisu nekakvo prolazno iskustvo, nego trajna
prisutnost. Reeno teolokim jezikom, to znai spoznati Boga - ne
kao neto izvan sebe, nego kao vlastitu, najskriveniju sutinu. Istinsko
spasenje znai spoznati sebe kao neodvojivi dio bezvremenog i bezo-
blinog Jednog jedinog ivota u kojemu se temelji sutina svega to
postoji.
Istinsko spasenje je stanje slobode - od straha, patnje, od zami-
ljenog stanja nedostatka i nedovoljnosti, a time i od svih elja, potre-
ba, gomilanja i vrste vezanosti. To je sloboda od prisilnog razmilja-
nja, od negativnosti, a nadasve od prolosti i budunost kao psiholo-
ke potrebe. Va vam um govori kako do spasenja ne moete stii
odavde. Neto se mora dogoditi, morate postati drukiji prije nego
to postanete slobodni i ispunjeni. Govori vam, zapravo, kako vam je
potrebno vrijeme - da morate neto pronai, shvatiti, uiniti, postii,
usvojiti, postati ili razumjeti prije nego to postanete slobodni ili cje-
loviti. Vrijeme shvaate kao sredstvo koje vodi spasenju, dok je ono u
stvarnosti najvea prepreka spasenju. Mislite da spasenje ne moete
postii ovdje gdje se sada nalazite i takvi kakvi sada jeste, jer jo niste
dovoljno cjeloviti ili dovoljno dobri, ali istina je, zapravo, kako je ov-
dje i sada jedina toka s koje moete stii do spasenja. Onamo stie-
te spoznajom da ste ve ondje. Boga ete pronai onoga trenutka
kad shvatite da ne morate tragati za Njim. Dakle, nema jednog jedi-
nog naina spasenja: moete iskoristiti razliita stanja, a nijedno oso-
bito nije potrebno. Meutim, postoji samo jedna toka pristupa: Sa-
danji trenutak. Spasenje moete doivjeti samo u ovom trenutku.
Osamljeni ste i nemate partnera? Iz toga stanja uite u Sadanji tre-
nutak. U odnosu ste? Iz toga stanja uite u sadanji trenutak.
Nema niega to biste mogli uiniti ili postii to bi vas pribliilo
spasenju, niega osim Sadanjeg trenutka. Umu koji je navikao na
razmiljanje kako se sve ono vrijedno nalazi u budunosti to e teko
shvatiti. Takoer vas nita to ste uinili ili to vam se dogodilo u pro-
losti nije moglo sprijeiti da kaete da onome to jest, da panju us-
mjerite u dubinu sadanjeg trenutka. To ne moete uiniti u budu-
nosti, nego samo sada ili uope nikada.
104
OSMO POGLAVLJE
ODNOSI LJUBAVI I MRNJE
Ako ne pristupite svjesnoj prisutnosti i sve dok to ne uinite, svi e
vai odnosi, a osobito intimni, biti slabi, a u konanici i neuinkovi-
ti. Neko vrijeme mogu se doimati savreno, primjerice, dok ste zal-
jubljeni, ali to prividno savrenstvo uvijek remete svae, sukobi, ne-
zadovoljstvo te emocionalno ili ak i tjelesno nasilje, do ega dolazi
sve ee i ee. ini se kako se veina ljubavnih odnosa vrlo brzo
pretvori u odnose ljubavi i mrnje. Ljubav se u trenutku moe preo-
braziti u okrutni napad, osjeaj neprijateljstva ili potpuno povlaenje
naklonosti. To se smatra normalnim. Osjeaji se u odnosu tada neko
vrijeme, tijekom nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, izmjenjuju iz-
meu ljubavi i mrnje, izmeu suprotnosti ljubavi i mrnje, a to
vam prua podjednako mnogo i zadovoljstva i boli. Nije neuobiaje-
no da parovi postanu ovisni o takvim ciklusima. Dramatinost odno-
sa izaziva u njima osjeaj da su ivi. Izgubi li se ravnotea izmeu po-
zitivnih i negativnih polariteta ti se negativni, razorni, ciklusi poja-
vljuju sa sve veom uestalou i snagom, do ega dolazi prije ili ka-
snije, a nakon toga nee proi mnogo vremena prije nego to se od-
nos konano raspadne.
Mogli biste pomisliti da e sve biti dobro i da e odnos procvje-
tati otklonite li negativne ili razorne cikluse - ali, naalost, to nije
mogue. Polariteti ovise jedan o drugome. Ne moete imati jedno bez
drugoga. Pozitivno u sebi ve sadri jo neoitovano negativno. To
su, zapravo, razliiti vidovi istog poremeaja. Ovdje govorim o onom
to se uobiajeno naziva romantinim odnosima - ne o istinskoj lju-
bavi koja nema suprotnosti jer izranja s onu stranu uma. Ljubav je,
kao trajno stanje, jo iznimno rijetka - rijetka kao i svjesno ljudsko
bie. Mogui su, meutim, kratki i prolazni uvidi u stanje takve lju-
bavi, kad god doe do prekida u bujici misli.
Naravno, mnogo je jednostavnije uvidjeti kako je negativna stra-
na odnosa poremeena. Takoer je jednostavnije izvor negativnosti pre-
poznati u svom partneru nego ga sagledati u sebi. Moe se oitovati
105
MO SADANJEG TRENUTKA
u mnogim oblicima: posesivnost, ljubomora, nadzor nad drugom
osobom, povlaenje i neizgovoreno negodovanje, potreba da se bude
u pravu, neosjetljivost i zaokupljenost sobom, emocionalni zahtjevi i
manipulacija, potreba za svaom, kritiziranjem, prosuivanjem,
okrivljavanjem ili napadanjem, ljutnja, nesvjesna osveta za bol koje je
u prolosti osobi nanio roditelj, bijes i tjelesno nasilje.
Na pozitivnoj strani zaljubljeni ste u partnera. To je u poetku
stanje koje izaziva duboko zadovoljstvo. Osjeate se iznimno ivo.
Postojanje vam je iznenada postalo smisleno jer ste nekome potreb-
ni, netko vas eli i daje vam osjeaj da ste posebni, a i vi u partneru
budite iste osjeaje. Kad ste zajedno osjeate se cjelovitim. Taj osjeaj
moe postati tako snaan da ostali svijet nestaje i postaje beznaaj-
nim.
Meutim, moda ste u snazi tih osjeaja takoer primijetili i veli-
ku potrebu i sklonost vezanosti. Postali ste ovisni o drugoj osobi i ona
na vas djeluje kao droga. U zanosu ste kad vam je droga dostupna, ali
ak i mogunost ili pomisao da te osobe nema pokraj vas moe izaz-
vati ljubomoru, posesivnost, pokuaje manipulacije putem emocio-
nalne ucjene, okrivljavanje i optuivanje - a to je strah od gubitka.
Napusti li vas partner, moda e se u vama javiti vrlo snaan osjeaj
neprijateljstva ili duboka tuga i oajanje. Ljubavna njenost u trenut-
ku se moe preobraziti u divlji napad ili smrtonosnu tugu. Gdje je sa-
da ljubav? Moe li se ljubav u trenutku preobraziti u svoju suprot-
nost? Je li to uope i bila ljubav ili samo ovisnika vezanost?
OVISNOST I POTRAGA ZA CJELINOM
Zato postajemo ovisni o drugoj osobi?
Razlog zbog kojeg je romantina ljubav tako snano iskustvo za ko-
jim tragaju svi ljudi jest u tome to se doima kao da takav odnos nudi
osloboenje od stanja duboko ukorijenjena straha, potrebe, nedosta-
tka i nepotpunosti koje predstavlja dio ljudskoga ivota u svom neot-
kupljenom i neprosvijetljenom stanju.
Oito je kako na tjelesnoj razini niste cjelina, niti ete ikada to
biti: vi ste ili mukarac ili ena, to znai kako ste polovica cjeline. Na
toj se razini enja za cjelovitou - za povratkom jednoti - oituje
kao privlanost izmeu mukarca i ene, kao mukareva potreba za
106
OSMO POGLAVLJE
enom i enina potreba za mukarcem. To je gotovo neodoljiv poriv
za sjedinjenjem sa suprotnim energetskim polaritetom. Korijen toga
tjelesna poriva je duhovni: enja za okonanjem dvojstva, za povrat-
kom u stanje cjelovitosti. Seksualno zdruivanje najvie je to na tje-
lesnoj razini moete postii kako biste osjetili to stanje. Zato je sek-
sualnost najdublje iskustvo u tjelesnu carstvu koje vam prua najvee
zadovoljstvo. Ali, seksualno zdruivanje tek je prolazni uvid u stanje
cjelovitosti, tek trenutak blaenstva. Sve dok nesvjesno tragate za sek-
som kao sredstvom koje e vam donijeti spasenje, vi pokuavate
okonati dvojstvo na razini oblika, gdje ga ne moete pronai. Osje-
ate Tantalove muke pri doivljaju kratkih uvida u rajsko stanje, ali
nije vam doputeno da ondje i ostanete, te se ponovno vraate svome
necjelovitom tijelu.
Na psiholokoj razini osjeaj nedostatka i nepotpunosti je, ako
nita drugo, jo vei nego na tjelesnoj. Sve dok se poistovjeujete s
umom, osjeaj za vlastito ja crpite iz vanjskoga svijeta. Time hou rei
kako osjeaj za ono tko jeste dobivate iz stvari koje, u konanici, ne-
maju nikakve veze s tim tko jeste: drutvena uloga, imetak, vanjski iz-
gled, uspjesi i neuspjesi, sustavi uvjerenja i tako dalje. Ego, odnosno
lano ja koje je stvorio um, ranjivo je i nesigurno te uvijek traga za
novim stvarima s kojima bi se mogao poistovjetiti, kako bi imao os-
jeaj da postoji. Ali nita mu nikada ne moe pruiti trajno ispunje-
nje. Strah postoji i dalje, kao i osjeaj nedostatka i potrebe.
No, tada se pojavljuje osobit odnos. ini se kako predstavlja od-
govor na sve probleme ega te kako mu ispunjava sve potrebe. Barem
se tako doima na poetku. Sve ono na emu ste dotad temeljili osjeaj
vlastitog ja sada postaje relativno beznaajno. Sada imate jednu jedi-
nu arinu toku koja sve nadomjeta, daje smisao vaem ivotu i ko-
jom odreujete svoj identitet: a to je osoba u koju ste zaljubljeni.
Vie niste odvojeni djeli u ravnodunom svemiru ili vam se barem
tako ini. Va svijet sada ima sredite: voljenu osobu. injenica da je
to sredite izvan vas i da se, tako, va osjeaj vlastitog ja jo temelji u
vanjskom svijetu, u poetku vas ne zabrinjava. Vano je samo to to
pozadinski osjeaji necjelovitosti, straha, nedostatka i neispunjenosti,
koji.su tako karakteristini za stanje ega vie ne postoje. Ali, je li uisti-
nu tako? Jesu li ti osjeaji nestali ili i dalje postoje ispod sretne povr-
inske stvarnosti?
107
MO SADANJEG TRENUTKA
Ako u odnosima doivljavate i ljubav i suprotnost ljubavi na-
pad, emocionalno nasilje i slino - tada je vrlo vjerojatno da ste lju-
bav zamijenili vezanou ega i ovisnou. Ne moete partnera u jed-
nom trenutku voljeti, a u sljedeem ga napasti. Istinska ljubav nema
suprotnosti. Ima li vaa ljubav suprotnost, tada to nije ljubav, nego
snana potreba ega za potpunijim i dubljim osjeajem vlastitog ja,
potreba koju partner privremeno ispunjava. To je ono ime ego za-
mjenjuje spasenje, a tijekom kratkog razdoblja uistinu i nalikuje spa-
senju.
Ali, dolazi trenutak kad se partner poinje ponaati drukije, kad
vie ne ispunjava vae potrebe ili, bolje reeno, ne ispunjava potrebe
vaega ega. Osjeaji straha, boli i nedostatka, koji su sastavni dio svje-
snosti ega, to ih je ljubavni odnos prekrio, sada se ponovno pojav-
ljuju. Upravo kao i kod svake druge ovisnosti, u zanosu ste kad vam
je droga dostupna, ali neminovno dolazi trenutak kad droga vie ne
djeluje. Kad se ti bolni osjeaji ponovno pojave, osjetit ete ih jo sna-
nije nego prije, a istodobno ete partnera smatrati uzrokom tih osje-
aja. To znai da osjeaje projicirate prema van i napadate drugoga sa
svim onim divljim nasiljem koje je dio vae boli. Takav napad moe
probuditi partnerovu vlastitu bol te bi vam mogao uzvratiti udarac.
U tom trenutku ego se jo nesvjesno nada kako e njegov napad ili
pokuaji manipulacije biti dovoljna kazna da partnera navedu da pro-
mijeni ponaanje, tako da ga ponovno moete iskoristiti za prikriva-
nje svoje boli.
Svaka ovisnost izrasta iz nesvjesnog odbijanja da se suoite s vla-
stitom boli i da proete kroz nju. Svaka ovisnost poinje bolom i za-
vrava bolom. Kakva god bila tvar o kojoj ste ovisni - alkohol, hrana,
doputene ili zabranjene droge ili druga osoba - vi se koristite neim
ili nekim kako biste prikrili svoju bol. Zato se nakon poetnog zano-
sa javlja tako mnogo nesrea i boli u intimnim odnosima. Bol i ne-
sreu ne uzrokuju odnosi. Oni iznose bol i nesreu koja ve postoji u
vama. To ini svaka ovisnost. Svaka ovisnost dosee toku kad vam
vie nije korisna, a tada se bol javlja jo snanija nego ikada.
Iz toga razloga veina ljudi uvijek pokuava pobjei iz Sadanjeg
trenutka i traga za nekom vrstom spasenja u budunosti. Prvo sa im
bi se mogli susresti usredotoe li panju na Sadanji trenutak njihova
je vlastita bol i upravo se toga plae. Samo kad bi znali kako je lako
108
OSMO POGLAVLJE
u Sadanjem trenutku dobiti pristup moi prisutnosti koja rastvara
prolost i bol, stvarnosti koja rastvara privid. Samo kad bi znali koli-
ko su blizu vlastitoj stvarnosti i Bogu.
Izbjegavanje odnosa u pokuaju izbjegavanja bola takoer nije
odgovor. Bol je svejedno prisutna. Tri neuspjela odnosa u tri godine
vjerojatnije e vas prisiliti da se probudite nego to bi to uinile tri
godine koje biste proveli na pustom otoku ili zakljuani u sobi. Ali,
ako biste u svoju osamljenost uspjeli unijeti intenzivnu prisutnost, i
to bi bilo korisno.
OD OVISNIKIH DO PROSVIJETLJENIH ODNOSA
Moemo li ovisniki odnos pretvoriti u istinski odnos?
Moete. Tako to ete biti prisutni i to ete osnaivati svoju prisut-
nost, unosei panju sve dublje u Sadanji trenutak: bez obzira ivite
li sami ili s partnerom, to je uvijek najvanije. Kako bi ljubav cvjeta-
la, svjetlost vae prisutnosti mora biti dovoljno snana, tako da vie
ne budete u vlasti mislioca ili tijela boli te da ne napravite pogreku
mislei da ste to vi sami. Spoznati sebe kao Bie u pozadini mislioca,
kao spokojstvo u pozadini mentalne buke, kao ljubav i radost u poza-
dini bola znai slobodu, spasenje i prosvjetljenje. Raskinuti poistov-
jeenost s tijelom boli znai u bol unijeti prisutnost i tako je preo-
braziti. Raskinuti poistovjeenost s razmiljanjem znai kako trebate
biti tihi promatra vlastitih misli i ponaanja, osobito misaonih obra-
zaca koji se ponavljaju i uloga koje igra ego.
Prestanete li um hraniti egom, um e izgubiti znaajku prisile,
to je u temelju prisila da prosuuje, a tako i da se opire onom to
jest, to dovodi do sukoba, drame i nove boli. Zapravo, onoga trenu-
tka kad prestanete osuivati prihvaajui ono to jest, oslobodili ste se
uma. Napravili ste mjesta ljubavi, radosti, spokojstvu. Ponajprije pre-
stanite prosuivati sebe, zatim partnera. Najvei katalizator promje-
ne u odnosu je potpuno prihvaanje partnera takvim kakav jest, bez
ikakve potrebe za prosuivanjem ili bilo kakvim promjenama. To e
109
MO SADANJEG TRENUTKA
vas istoga trenutka odvesti s onu stranu ega. Okonat e se sve igre
uma, kao i ovisnika vezanost. Vie nee biti rtava ni grubijana, tu-
itelja i tuenih. To je ujedno kraj i svih meuovisnosti. Vie vas ni-
tko nee moi privui u svoje nesvjesne obrasce kojima ste na taj na-
in omoguavali postojanje. Tada ete se ili razdvojiti - s ljubavlju -
ili ete zajedno jo dublje zakoraiti u Sadanji trenutak - u Bie.
Mogu li stvari biti tako jednostavne? Mogu, zaista su tako jednosta-
vne.
Ljubav je stanje Bia. Vaa ljubav nije izvana, nego duboko u va-
ma. Nikada je ne moete izgubiti, a ona vas nikada ne moe napusti-
ti. Ne ovisi o nekom drugom tijelu, o nekom vanjskom obliku. U
spokojstvu vlastite prisutnosti svoju bezoblinu i bezvremenu stvar-
nost moete osjetiti kao neoitovani ivot koji pokree va tjelesni
oblik. Tada taj isti ivot moete osjetiti duboko u svakom ljudskom
biu i u svakom stvoru. Zavirili ste iza koprene oblika i razdvojeno-
sti. To je spoznaja jednote. To je ljubav.
to je Bog? Vjean Jedan jedini ivot koji prebiva ispod sviju i-
votnih oblika. Sto je ljubav? Osjeaj prisutnosti tog Jednog jedinog
ivota duboko u vlastitoj nutrini i u svakom ivom biu. Ljubav je
kad jeste ta prisutnost. Stoga, sva ljubav je Boja ljubav.
Ljubav ne bira, upravo kao to ni suneva svjetlost ne bira. Ne sma-
tra da je jedna jedina osoba posebna. Izdvajanje nije Boja ljubav, ne-
go ljubav ega. Meutim, snaga kojom moete osjetiti istinsku lju-
bav moe se mijenjati. Jedna e vam osoba moda jasnije i snanije
odraavati ljubav nego druga, a gaji li prema vama iste osjeaje, moe
se rei da ste u ljubavnom odnosu. Veza koja vas povezuje s tom oso-
bom ista je veza koja vas povezuje s osobom to sjedi pokraj vas u au-
tobusu, s pticom, stablom ili cvijetom. Razlikuje se samo stupanj ja-
kosti kojom je osjeate.
ak i u inae ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se na
povrinu probije neto stvarnije, neto to se nalazi onkraj vaih uza-
jamnih ovisnikih potreba. To su trenuci kad se va i partnerov um
nakratko povue, a tijelo bola se nalazi u privremeno usnulom sta-
nju. To se moe dogoditi tijekom tjelesne bliskosti ili kad ste oboje
110
OSMO POGLAVLJE
prisutni udu raanja djeteta, u prisutnosti smrti ili kad je jedno od
vas ozbiljno bolesno - uvijek u prisustvu neega pred im je um bes-
pomoan. Dogodi li se takvo to, otkriva se vae Bie, koje je naje-
e zaklonjeno umom, a upravo to omoguuje istinsku komunika-
ciju.
Istinska je komunikacija zajednitvo - spoznaja jednote koja je
ljubav. Najee takvi trenuci brzo prolaze, osim ako ste u stanju osta-
ti dovoljno prisutni kako biste iskljuili um i njegove stare obrasce.
im se vrati um i poistovjeenost s umom, to vie niste vi, nego vaa
mentalna slika te ponovno poinjete igrati igre i preuzimati uloge ka-
ko biste ispunili potrebe ega. Ponovno postajete ljudski um to se
pretvara da je ljudsko bie, stupate u odnos s drugim umom i igrate
dramu pod nazivom ljubav.
Iako su kratki uvidi mogui, ljubav ne moe cvjetati ako se traj-
no ne oslobodite poistovjeenosti s umom te ako vaa prisutnost nije
dovoljno snana da rastvori tijelo bola - ili ako ne uspijete ostati ba-
rem dovoljno svjestan promatra. Tijelo bola tada vas ne moe pre-
vladati i time unititi ljubav.
ODNOSI KAO DUHOVNA PRAKSA
Kad egoistiki obrazac svjesnosti i sva ona drutvena, politika i go-
spodarska ustrojstva koja je stvorio udu u posljednji stupanj raspada,
odnosi izmeu mukaraca i ena odraavaju duboku krizu u kojoj se
ovjeanstvo sada nalazi. Budui da se ljudska bia sve vie poistov-
jeuju s umom, veina odnosa vie se ne temelji u Bfu i zato posta-
ju izvor bola te u njima prevladavaju problemi i sukobi.
Milijuni ljudi sada ive sami ili kao samohrani roditelji, ne uspi-
jevajui uspostaviti intimni odnos ili nespremni ponavljati bezumnu
dramu prolih odnosa. Drugi idu iz jednog odnosa u drugi, iz jednog
ciklusa zadovoljstva i bola u drugi, u potrazi za varavim ciljem ispun-
jenja kroz jedinstvo s energijom suprotna polariteta. Trei sklapaju
kompromise te i dalje ostaju zajedno u neuspjenim odnosima u ko-
jima prevladava negativnost, u korist djece ili sigurnosti, zbog snage
navike, straha od osamljenosti ili zbog nekog drugog uzajamno kori-
snog dogovora ili ak zbog nesvjesne ovisnosti o uzbuenju koje iza-
ziva emocionalna drama i bol.
111
MO SADANJEG TRENUTKA
Meutim, svaka kriza ne predstavlja samo opasnost, nego tako-
er i priliku. Ako se odnosi hrane energijom i poveavaju egoistine
obrasce uma te ako aktiviraju tijelo boli, kao to u ovom razdoblju
ine, zato ne prihvatiti tu injenicu, umjesto to pokuavamo pobje-
i od nje? Zato ne suraivati s takvim stanjem, umjesto to izbjega-
vamo odnose ili nastavljamo tragati za fantomom idealnog partnera
koji e biti odgovor na nae probleme ili sredstvo osjeajnog ispun-
jenja? Prilika to se nalazi skrivena u svakoj krizi ne oituje se sve dok
ne priznate i u potpunosti ne prihvatite sve injenice svake postojee
situacije. Sve dok ih nijeete, dok pokuavate pobjei iz takve situa-
cije ili dok elite da stvari drukije stoje, prozor prilike nee se otvo-
riti te ete ostati zarobljeni u toj situaciji, koja se nee mijenjati ili e
samo postajati jo teom.
S priznanjem i prihvaanjem injenica takoer dolazi i stanoviti
stupanj slobode. Primjerice, kad znate da postoji nesklad i drite se te
spoznaje, javlja se novi imbenik te nesklad vie ne moe ostati ka-
kav je bio. Kad znate da niste smireni, vaa spoznaja stvara smireno
mjesto koje nespokojstvo okruuje ljubavnim i njenim zagrljajem, a
tada nespokojstvo preobraava u spokojstvo. Ukoliko je rije o unu-
tarnjoj preobrazbi, nema niega to biste u tom pogledu mogli uini-
ti. Ne moete preobraziti sebe, a ni u kom sluaju ne moete preobra-
ziti partnera ili neku drugu osobu. Jedino moete stvoriti prostor u
kojemu moe doi do preobrazbe, u koji mogu ui milost i ljubav.
Stoga, kad god vam je odnos neuspjean, kad god u vama i u partne-
ru izaziva ludilo, budite zadovoljni. Ono to je bilo nesvjesno pro-
drlo je na svjetlo dana. To je prilika za spasenje. Svakoga trenutka
drite se spoznaje toga trenutka, osobito spoznaje o svom unutarnjem
stanju. Postoji li bijes, budite svjesni da postoji bijes. Postoji li ljubo-
mora, obrambeni stav, poriv za svaom, potreba da budete u pravu,
ako unutarnje dijete zahtijeva ljubav i panju, postoji li emocionalna
bol bilo koje vrste - to god postojalo, budite svjesni stvarnosti toga
trenutka i drite se te svjesnosti. Odnos tada postaje vaa sadhana,
duhovna praksa. Uoite li kod svoga partnera nesvjesno ponaanje,
prigrlite taj postupak u zagrljaj pun ljubavi, u zagrljaj svoje svjesnosti,
112
OSMO POGLAVLJE
tako da ne reagirate. Nesvjesnost i svjesnost ne mogu dugo postojati
jedno pokraj drugoga - ak i ako je svjesnost prisutna u drugoj osobi,
a ne u onoj koja djeluje iz nesvjesnog. Energetski oblik koji se nalazi
u pozadini neprijateljstva i napada prisutnost ljubavi smatra apsolut-
no nepodnoljivom. Reagirate li makar malo na nesvjesno vaega par-
tnera, i sami ete postati nesvjesni. Ali prisjetite li se tada da trebate
postati svjesni svoje reakcije, nita neete izgubiti.
ovjeanstvo osjea veliki pritisak koji ga navodi da evoluira, jer
to je naa jedina prilika da kao rasa preivimo. To e utjecati na svaki
vid vaega ivota, a osobito na bliske odnose. Nikada prije odnosi nisu
bili tako problematini i prepuni sukoba kao to su sada. Kao to ste
moda primijetili, odnosi ne postoje zato da vas usree ili ispune. Na-
stavite li kroz odnose teiti cilju spasenja, uvijek ete iznova gubiti ilu-
zije. Ali, prihvatite li da odnos postoji zato da biste postali svjesni, a
ne sretni, tada e vam odnos uistinu pruiti spasenje, a vi ete se pove-
zati s viom svijeu koja se eli roditi u ovom svijetu. Oni koji se dre
starih obrazaca doivjet e sve veu bol, nasilje, zbunjenost i ludilo.
Pretpostavljam kako je za pretvaranje odnosa u duhovnu praksu, kako vi
kaete, potrebno dvoje. Primjerice, moj partner jo postupa prema svojim
starim obrascima ljubomore i nadzora. Cesto sam mu o tome govorila,
ali nije sposoban to uvidjeti.
Koliko je ljudi potrebno da svoj ivot pretvorite u duhovnu praksu?
Uope ne obraajte panju na to to va partner ne eli suraivati.
Samo vi u ovaj svijet moete unijeti zdrav duh - svjesnost. Ne mora-
te ekati da bi svijet postao zdrav ili da bi netko drugi postao svjestan,
prije nego to i sami doivite prosvjetljenje. Na taj biste nain mogli
ekati dovijeka. Ne optuujte jedno drugo zbog nesvjesnosti. Onoga
trenutka kad se ponete svaati, poistovjetili ste se s mentalnim sta-
vom i sada branite ne samo taj stav, nego takoer i osjeaj vlastitoga
ja. Ego je preuzeo nadzor. Postali ste nesvjesni. Povremeno bi moglo
biti prikladno istaknuti stanovite vidove partnerova ponaanja. Ako
ste jako budni, jako prisutni, tada to moete uiniti bez uplitanja ega
- ne okrivljujui, ne optuujui i ne pokuavajui dokazati drugoj
osobi kako grijei.
Ponaa li vam se partner nesvjesno, odbacite svako prosuiva-
nje. Prosuivanje slui ili tome da pogreno pretpostavite kako je
113
MO SADANJEG TRENUTKA OSMO POGLAVLJE
partnerovo nesvjesno ponaanje njegova prava osobnost ili da projici-
rate vlastito nesvjesno na drugu osobu i pomislite da su to njegove
osobine. Odbaciti prosuivanje ne znai da ne prepoznajete poreme-
aj i nesvjesno kad ih uoite. To znai biti svjestan, umjesto reagi-
rati i prosuivati. Tada ete se ili potpuno osloboditi reakcije ili mo-
ete reagirati i ipak biti svjesni, tako da reakciju promatrate i dopu-
tate joj da se odvija. Umjesto da se borite protiv tame, vi unosite
svjetlost. Umjesto da reagirate na privid, uoavate ga, a ipak ga pro-
niete. Svjesnost stvara ist prostor prisutnosti pune ljubavi koja sve-
mu i svima omoguuje da budu to to jesu. Ne postoji nikakav sna-
niji katalizator preobrazbe. Prakticirate li to, partner nee moi osta-
ti s vama i istodobno ostati nesvjestan.
Sloite li se oboje da e odnos biti vaa duhovna praksa, utoliko
bolje. Tada jedno drugome moete izraavati misli i osjeajte im se
pojave ili im doe do nekakve reakcije, tako da se ne stvara vre-
menski prekid u kojem se neizraena ili nepriznata emocija ili tuga
mogu zatrovati i rasti. Nauite bez krivnje izraavati ono to osjeate.
Nauite bez obrambenog stava sluati svoga partnera na otvoren na-
in. Dajte partneru prostora da se izrazi. Budite prisutni. Optuiva-
nje, obrana, napad - svi su ti obrasci smiljeni kako bi ojaali ili za-
titili ego ili da ispune potrebe ega kad ih se mnogo nakupi. Dati pro-
stora drugima - i sebi - najvanije je od svega. Ljubav bez toga ne
moe cvjetati. Kad otklonite dva imbenika koji razaraju odnose, kad
preobrazite tijelo bola, tako da se vie ne poistovjeujete s umom i
mentalnim stavovima, a ako je i partner to isto uinio, iskusit ete
blaenstvo procvata odnosa. Umjesto da jedno drugome odraavate
vlastitu bol i nesvjesno, umjesto da zadovoljavate uzajamne ovisnike
potrebe ega, odraavat ete jedno drugome ljubav koju osjeate du-
boko u nutrini, ljubav koja dolazi sa spoznajom jednote sa svim to
jest. To je ljubav koja nema suprotnosti.
Ako vam se partner jo poistovjeuje s umom i tijelom boli, a vi
ste ve slobodni, to e predstavljati golem izazov - ne vama, nego
vaem partneru. Nije lako ivjeti s prosvijetljenom osobom ili, bolje
reeno, tako je lako da se egu ini kako je iznimno opasno. Zapamtite
da su egu problemi, sukobi i neprijatelji potrebni kako bi ojaao
osjeaj odvojenosti o kojem ovisi njegov identitet. Um neprosvijetlje-
nog partnera bit e duboko frustriran jer se nitko ne opire njegovim
I
vrstim stavovima, to znai da e ti stavovi postati drhtavi i slabi, a
postoji ak i opasnost da bi se mogli sruiti i tako dovesti do gubit-
ka ja. Tijelo boli zahtijeva povratnu informaciju, ali je ne dobiva. Po-
treba za svaom, dramom i sukobom nije ispunjena. Ali, budite op-
rezni: neki ljudi koji su nepristupani, povueni, neosjetljivi ili odvo-
jeni od vlastitih osjeaja mogu pomisliti i druge pokuati uvjeriti da
su prosvijetljeni ili da je s njima sve u redu, a kod partnera mnogo
toga ne valja. Mukarci su tome skloniji od ena. Svoje partnerice
smatraju iracionalnima ili emocionalnima. Ali, moete li osjetiti svoje
emocije, niste daleko od unutarnjeg tijela to zrai i nalazi se tik ispod
povrine. Prebivate li uglavnom u glavi, udaljenost je mnogo vea te
prije nego to dosegnete unutarnje tijelo, trebate svjesnost dovesti do
emocionalnog tijela.
Ne postoji li zraenje ljubavi i radosti, potpuna prisutnost i otvo-
renost prema svim biima, tada nije rije o prosvjetljenju. Drugi po-
kazatelj je nain na koji se osoba ponaa u tekim ili izazovnim situa-
cijama ili kad stvari krenu nizbrdo. Ako je vae prosvjetljenje za-
bluda ega, tada e vam ivot uskoro pruiti izazov koji e izvui vae
nesvjesno na povrinu u bilo kojem obliku - u obliku straha, bijesa,
obrambena stava, prosuivanja, depresije i tako dalje. Ako ste u od-
nosu, kroz partnera e vam se pojaviti mnogi izazovi. Primjerice, ena
bi mogla doivjeti izazov tako to e njezin parter biti nepristupaan
i ivjet e gotovo neprestano u glavi. Izazivat e je njegova nesposob-
nost da je uje, da joj prui panju i prostor, do ega dolazi zato to
nije prisutan. Odsutnost ljubavi u odnosu, koju najee bolnije os-
jeaju ene nego mukarci, probudit e enino tijelo bola i kroz njega
e ona napasti partnera - okrivljavat e ga, kritizirati, pokuavati ga
uvjeriti kako grijei i tako dalje. Takva situacija, pak, postaje njegov
izazov. Pokuavajui se obraniti od napada njezina tijela boli, koje
smatra potpuno neopravdanim, mukarac e se, opravdavajui se,
branei ili uzvraajui napad, jo dublje ukopati u svoje mentalne sta-
vove. Konano, takva situacija moe aktivirati njegovo vlastito tijelo
boli. Kad su oba partnera tako izgubljeni, dosegli su duboku razinu
nesvjesnog, razinu emocionalnog nasilja, grubih napada i protunapa-
da. Takvo stanje nee se smiriti dok oba tijela boli ponovno ne napu-
ne energijom i uu u stanje sna. Do sljedee prilike.
To je samo jedan od bezbrojnih moguih scenarija. Mnoge su
knjige napisane, i jo bi ih mnogo vie moglo biti napisano, o tome
114 115
MO SADANJEG TRENUTKA
na koji nain nesvjesno izranja u muko-enskim odnosima. Ali, kao
to sam ve rekao, jednom kad shvatite korijen poremeaja, tada vie
ne morate istraivati njegova bezbrojna oitovanja.
Ukratko ponovno pogledajmo scenarij koji sam upravo opisao.
Svaki izazov koji se u njemu javlja zapravo je preruena prilika za spa-
senje. Osloboenje od nesvjesnog mogue je na svakom stupnju raz-
voja toga procesa. Primjerice, enino neprijateljstvo moglo bi mukar-
cu predstavljati znak da iskorai iz stanja poistovjeenosti s umom, da
se probudi u Sadanjem trenutku i postane prisutan - umjesto to se
sve vie poistovjeuje s umom i to postaje sve nesvjesniji. Umjesto da
bude tijelo bola, ena bi mogla biti svjesna i promatrati emocional-
nu bol u vlastitoj nutrini, na taj nain pristupajui moi Sadanjeg
trenutka i pokreui preobrazbu boli. To bi otklonilo kompulzivnu i
automatsku projekciju tijela boli u vanjski svijet. Tada bi partneru
mogla opisati svoje osjeaje. Naravno, nema nikakva jamstva da bi je
on i sasluao, ali time bi dobio priliku da postane prisutan i svakako
bi razruilo bezumni ciklus nesvjesna izraavanja starih obrazaca uma.
Propusti li ena tu priliku, mukarac bi mogao promatrati vlastitu
mentalno-emocionalnu reakciju koja se javlja na njezinu bol, vlastiti
obrambeni stav, umjesto to bi bio ta reakcija. Mogao bi promatrati
buenje vlastita tijela boli i tako u vlastite emocije unijeti svjesnost.
Na taj bi nain nastao jasan i miran prostor iste svijesti - spoznaja,
tihi svjedok, promatra. Ta svijest ne nijee bol, a ipak je s onu stra-
nu njega. Omoguuje boli postojanje, a ipak je istodobno
preobraava. Prihvaa sve i sve preobraava. Za enu bi se tako otvo-
rila vrata kroz koja bi se u tom prostoru lako pridruila mukarcu.
Ako ste u odnosu uvijek, ili barem najee, prisutni, to e za va-
ega partnera biti najvei izazov. On nee moi dugo podnositi vau
prisutnost i ostati nesvjestan. Ako je spreman, proi e kroz vrata koja
ste mu otvorili i pridruiti vam se. Ako nije spreman, razdvojit ete se
kao ulje i voda. Svjetlost je previe bolna osobi koja eli ostati u tmini.
ZATO SU ENE BLIE PROSVJETLJENJU
Jesu li prepreke do prosvjetljenja iste za mukarca i enu?
Da, ali je naglasak drukiji. Openito govorei, eni je lake osjetiti vla-
stito tijelo i biti u njemu, jer je po prirodi blia Biu i potencijalno
116
OSMO POGLAVLJE
blia prosvjetljenju od mukarca. Zato su mnoge drevne kulture na-
gonski odabrale enske likove ili usporedbe kako bi predstavljale ili
opisivale bezoblinu i transcendentalnu stvarnost. Ta se stvarnost e-
sto sagledava kao maternica koja rada sve stvoreno te ga odrava i
hrani tijekom njegova ivota u obliku. U knjizi Tao Te Ching, jednoj
od najdrevnijih i najmudrijih knjiga koja je ikada napisana, Tao, koji
moemo prevesti kao Bie, opisuje se kao beskonana, vjeno prisu-
tna majka svemira. Prirodno, ene su blie stvarnosti nego mukarci,
budui da doslovce utjelovljuju Neoitovano. tovie, sva stvorenja
i sve stvari na kraju se moraju vratiti Izvoru. Sve stvari nestaju u
Taou. Samo on opstaje. Izvor se shvaa kao ensko, a ena se u psi-
hologiji i mitologiji predstavlja svijetlim i mranim stranama enskog
arhetipa. Boica ili boanska Majka posjeduje dva vida: daruje ivot,
ali ga i oduzima.
Kad um preuzme vlast, a ljudska bia izgube dodir sa stvarnou
vlastite boanske sutine, o Bogu poinju razmiljati kao o mukom
liku. U drutvu su prevladali mukarci, a ene su im podvrgnute.
Ne zastupam povratak starijim enskim slikama boanskog. Neki
se ljudi sada koriste pojmom Boice, umjesto Boga. Oni ponovno us-
postavljaju ravnoteu izmeu mukog i enskog koja je odavno izgu-
bljena i to je dobro. Ali to je samo prikaz i pojam, kojim se ljudi mo-
da samo privremeno koriste, upravo kao to je karta ili znak pokraj
puta privremeno koristan, ali, ako ste spremni spoznati stvarnost s
onu stranu svih pojmova i slika, moe zapravo vie predstavljati pre-
preku nego pomo. Meutim, istina je da je energetska frekvencija
uma u sutini muka. Um se odupire, bori se za prevlast, iskoritava,
manipulira, napada, pokuava uhvatiti i posjedovati i tako dalje. Zato
je tradicionalni Bog patrijarhalan, autoritativan lik koji nadzire, neri-
jetko bijesan mukarac pred kojim biste trebali biti u strahu, kao to
govori Stari zavjet. Takav je Bog projekcija ljudskoga uma.
Kako biste zakoraili s onu stranu uma i ponovno se povezali s
dubljom stvarnou Bia, potrebne su vam sasvim razliite osobine:
predanost, neprosudivanje, otvorenost koja prihvaa ivot, umjesto
da mu se opire, sposobnost prihvaanja sviju stvari u ljubavni zagrl-
jaj vlastite svijesti. Sve su te znaajke mnogo bliskije povezane sa en-
skim naelom. Dok je energija uma tvrda i kruta, energija Bia je me-
kana i popustljiva, pa ipak beskonano monija od uma. Um upravlja
117
MO SADANJEG TRENUTKA
naom civilizacijom, dok je Bie zadueno za sveukupni ivot na na-
oj planeti i izvan nje. Bie je Inteligencija ije je vidljivo oitovanje
fiziki svemir. Iako su ene potencijalno blie toj Inteligenciji, i mu-
karci joj mogu pristupiti u vlastitoj nutrini.
U ovom razdoblju golema veina mukaraca i ena jo se nalaze
pod vlau uma: poistovjeuju se s misliocem i tijelom boli. To, na-
ravno, spreava prosvjetljenje i cvjetanje ljubavi. Kao openito pravi-
lo, glavna prepreka za mukarce je misaoni um, a glavna prepreka za
ene je tijelo bola, iako u nekim pojedinanim sluajevima moe biti
i obratno, a kod nekih su ta dva imbenika podjednako snana.
RASTVARANJE KOLEKTIVNOG ENSKOG TIJELA BOLI
Zato je tijelo boli vea prepreka za ene?
Tijelo boli najee posjeduje kolektivan, kao i osobni vid. Osobni
vid su nagomilani ostaci emocionalne boli koje je ena pretrpjela u
prolosti. Kolektivni vid je bol nakupljena u kolektivnoj ljudskoj
psihi tijekom tisua godina bolesti, muenja, rata, ubojstava, okrut-
nosti, ludila i slino. Osobno tijelo boli svakoga ovjeka sudjeluje u
kolektivnom. U kolektivnom tijelu boli postoje razliite niti. Primje-
rice, neke rase ili zemlje u kojima se pojavljuju krajnji oblici razdora
i nasilja imaju tee kolektivno tijelo boli u odnosu na neke druge ze-
mlje. Svatko tko posjeduje snano tijelo boli, a nije dovoljno svjestan
da se s njim prestane poistovjeivati, ne samo da e trajno ili povre-
meno biti prisiljen ponovno oivjeti svoju emocionalnu bol, nego e
takoer postati ili zloinac ili rtva nasilja, ovisno o tome je li tijelo
boli aktivno ili pasivno. S druge strane, ti ljudi su potencijalno blii
prosvjetljenju. Naravno, taj se potencijal ne mora nuno ostvariti, ali
ako ste zarobljeni u nonoj mori vjerojatno ete osjetiti snaniji poti-
caj da se probudite od one osobe koja prolazi samo kroz uspone i pa-
dove obinoga sna.
Osim osobnog tijela boli, svaka ena sudjeluje u onom to bi se
moglo opisati kao kolektivno tijelo boli - osim ako nije potpuno
svjesna. To kolektivno tijelo sadri nagomilanu bol koji su ene osje-
tile zbog podjarmljenosti mukarcima, kroz ropstvo, iskoritava-
nje, silovanje, raanje, gubitak djeteta i slino, tijekom tisua godi-
na. Emocionalna ili tjelesna bol koja kod mnogih ena prethodi
118
OSMO POGLAVLJE
mjesenici ili je prati predstavlja tijelo boli u svom kolektivnom vidu,
koje se u to vrijeme budi iz sna, iako se moe probuditi i u drugim
razdobljima. Ono ograniava slobodan tijek ivotne energije kroz ti-
jelo, a mjesenica je tjelesni oblik tog tijeka. Zadrimo se nakratko na
tom predmetu da vidimo kako mjesenica moe postati prilika za
prosvjetljenje.
U doba mjesenice enu nerijetko prevlada tijelo boli. Ono
posjeduje iznimno snaan energetski naboj koji vas lako moe privui
kako biste se s njim poistovjetili, iako toga niste svjesni. Tada enom
aktivno vlada energetsko polje koje zaokuplja njezin unutarnji pro-
stor i pretvara se da ste to vi. Govori kroz vas, djeluje kroz vas, misli
kroz vas. Stvorit e u vaem ivotu negativne situacije tako da se moe
hraniti njihovom energijom. eli jo vie bola u bilo kojem obliku.
Taj sam proces ve opisao. Moe biti opak i razoran. To je ista bol
iz prolosti - i to niste vi.
Broj ena koje se sada pribliavaju potpuno svjesnom stanju vei
je od broja mukaraca, a u nadolazeim e godinama rasti jo bre.
Mukarci ih na kraju mogu sustii, ali prilino dugo vremena posto-
jat e provalija izmeu svjesnosti mukaraca i svjesnosti ena. ene
ponovno preuzimaju funkciju koja je njihovo pravo po roenju i zato
je proces kojim to postiu prirodniji nego kod mukaraca: a funkcija
im je biti most izmeu oitovanog svijeta i onog Neoitovanog, iz-
meu tjelesnosti i duha. Va je glavni zadatak kao ene preobraziti ti-
jelo boli, tako da se vie ne postavlja izmeu vas i vaega istinskog ja,
sutine onoga tko vi jeste. Naravno, takoer se morate pozabaviti i s
drugom preprekom na putu do prosvjetljenja, a to je misaoni um, ali
snana prisutnost kojom zraite bavei se tijelom boli takoer e vas
osloboditi od poistovjeenosti s umom.
Najvanije to morate zapamtiti je ovo: sve dok se poistovjeujete
na temelju bola, ne moete ga se osloboditi. Sve dok dio vaeg osje-
aja vlastitog ja sudjeluje u vaoj emocionalnoj boli, nesvjesno ete se
opirati ili potkopavati svaki vlastiti pokuaj iscjeljivanja te boli. Za-
to? Prilino jednostavno zato to elite ouvati cjelinu vlastita bia,
a bol je postala va vaan dio. To je nesvjestan proces, a jedini nain
na koji ga moete prevladati jest da ga osvijestite.
Shvatite li iznenada da ste vezani uz svoju bol, to moe biti pri-
lino zaprepaujua spoznaja. Onoga trenutka kad to spoznate,
119
MO SADANJEG TRENUTKA
raskinuli ste vezanost. Tijelo boli je energetsko polje, gotovo nalik
biu, koje se privremeno nastanilo u vaem unutarnjem prostoru. To
je zarobljena ivotna energija to vie ne tee. Naravno, tijelo boli
postoji zbog nekih stvari koje su se dogodile u prolosti. Ono u vama
proivljava prolost, a poistovjetite li se s njim, poistovjetili ste se s
prolou. Identitet rtve je uvjerenje kako je prolost monija od sa-
danjosti, to je sasvim suprotno istini. To je uvjerenje kako su drugi
ljudi i njihovi postupci odgovorni za ono tko ste vi sada, za vau emo-
cionalnu bol ili za vau nesposobnost da budete vlastito istinsko ja.
Istina je da je jedna jedina mo koja postoji obuhvaena Sadanjim
trenutkom: a to je mo vae prisutnosti. Jednom kad to spoznate, ta-
koer ete spoznati da ste sada vi odgovorni za svoj unutarnji prostor
- nitko osim vas - te da prolost ne moe biti jaa od moi Sadanjeg
trenutka.
Poistovjeenost vas, dakle, spreava da se uhvatite ukotac s tijelom
boli. Neke ene koje su ve dovoljno svjesne tako da su na osobnoj
razini mogle odbaciti identitet rtve i dalje se dre kolektivnog iden-
titeta rtve: svega onoga to su mukarci uinili enama. U pravu su
- ali su i u krivu. U pravu su utoliko to je kolektivno ensko tijelo
boli najveim dijelom nastalo zbog mukog nasilja nad enama te
zbog potiskivanja enskog naela na cijeloj planeti tijekom mnogih
tisuljea. U krivu su utoliko to osjeaj vlastitog ja temelje na toj i-
njenici i tako ostaju u zarobljenitvu kolektivnog identiteta rtve.
Dri li se ena jo bijesa, negodovanja ili osuivanja, dri se svoga tije-
la boli. To joj moe pruati utjean osjeaj identiteta, solidarnosti s
drugim enama, ali je dri u okovima prolosti i onemoguuje joj pri-
stup vlastitoj sutini i istinskoj moi. Izdvoji li se ena od mukaraca,
time potie osjeaj odvojenosti, a tako jaa ego. to je ego snaniji, to
ste udaljeniji od svoje istinske prirode.
Stoga se ne koristite tijelom boli kako biste dobili identitet. Umje-
sto toga, koristite se njime kako biste se prosvijetlili. Preobrazite ga u
svjesnost. Jedno od najboljih razdoblja za to jest mjesenica. Vjerujem
da e, u nadolazeim godinama, mnoge ene tijekom toga razdoblja
ui u potpuno svjesno stanje. Najee je to za mnoge ene razdoblje
120
OSMO POGLAVLJE
nesvjesnog, budui da su obuzete kolektivnim enskim tijelom boli.
Jednom, meutim, kad dosegnete stanovitu razinu svijesti, to moete
preokrenuti, stoga umjesto da postanete nesvjesni, postat ete svjesni-
ji. Ve sam opisao temeljni proces, ali dopustite mi da vas ponovno
provedem kroz njega, ovaj put s osobitim naglaskom na kolektivno
ensko tijelo boli.
Kad znate da vam se pribliava mjesenica, prije nego to osjeti-
te prve znakove onoga to se uobiajeno naziva predmenstrualnom
napetou, odnosno buenjem kolektivnog enskog tijela boli, posta-
nite veoma budni i to je potpunije mogue boravite u svom tijelu.
Kad se pojave prvi znaci, morate biti dovoljno budni kako biste ih
zaskoili prije nego to vas prevladaju. Primjerice, prvi znak moe
biti iznenadna, snana razdraljivost ili bljesak bijesa ili neki iskljui-
vo tjelesni simptom. to god bilo, zaskoite ga prije nego to ovlada
vaim razmiljanjem ili ponaanjem. To jednostavno znai usmjeriti
svjetlost pozornice vae pozornosti prema njima. Ako je rije o emo-
ciji, osjetite snaan energetski naboj u njezinoj pozadini. Znajte da je
to tijelo boli. Istodobno budite svjesnost, odnosno budite svjesni svo-
je svjesne prisutnosti i osjeajte njezinu mo. Svaka emocija u koju
unesete svoju prisutnost brzo e se stiati i preobraziti. Ako je rije o
iskljuivo tjelesnom simptomu, panja koju mu posvetite sprijeit e
ga da se pretvori u emociju ili misao. Ostanite budni i ekajte sljedei
znak tijela boli. Pojavi li se, zaskoite ga na isti nain kao prije.
Kasnije, kad se tijelo boli potpuno probudi iz svoga usnula sta-
nja, moda ete u svom unutarnjem prostoru na neko vrijeme, tije-
kom nekoliko dana, doivjeti iskustvo znatne uznemirenosti. Kakav
god oblik uzelo, ostanite prisutni. Posvetite mu nepodijeljenu pa-
nju. Promatrajte uznemirenost u sebi. Znajte da je ondje. Drite se
te spoznaje i budite svjesni. Zapamtite: ne dopustite tijelu boli da se
koristi vaim umom i preuzme vlast nad vaim razmiljanjem. Pro-
matrajte ga. Izravno osjetite njegovu energiju u svojoj nutrini. Kao
to znate, nepodijeljena panja znai prihvaanje.
Do preobrazbe dolazi neprekinutom pozornou i prihvaanjem.
Tijelo boli preobraava se u blistavu svijest, upravo kao to se komad
drveta, stavljen u vatru ili u njezinu blizinu, pretvara u vatru. Mjese-
nica e tada postati ne samo radostan i ispunjavajui izraz vae en-
stvenosti, nego takoer i sveto razdoblje preobrazbe, kad se u vama
121
MO SADANJEG TRENUTKA
rada nova svijest. Tada e zablistati vaa istinska priroda, i u svom
enskom vidu Boice i u svom transcendentalnom vidu boanskog
Bia koje vi jeste s onu stranu dvojnosti mukog i enskog.
Ako je va muki partner dovoljno svjestan, moe vam pomoi u
toj praksi koju sam upravo opisao, tako to e upravo u tom razdo-
blju odravati frekvenciju snane prisutnosti. Ostane li prisutan kad
god vi zapadnete u nesvjesno poistovjeivanje s tijelom boli, to se
moe dogoditi, i dogaat e se u poetku, moi ete mu se brzo pri-
druiti u tom stanju. To znai - kad god tijelo boli privremeno pre-
uzme vlast nad vama, bez obzira doe li do toga tijekom mjesenice
ili u nekom drugom razdoblju, partner nee pogreno smatrati da ste
to vi. ak i ako ga tijelo boli napadne, kao to vjerojatno hoe, nee
reagirati kao da ste to vi, nee se povui ili podii nekakvu vrstu obra-
ne. Zadrat e prostor snane prisutnosti. Za preobrazbu nita drugo
nije potrebno. Drugi put vi ete uspjeti isto to uiniti za svoga part-
nera ili mu pomoi da ponovno prisvoji vlastitu svijest oduzevi je
umu, tako to ete mu privui panju na ovdje i sad kad god se poi-
stovjeti sa svojim razmiljanjem.
Na taj nain, medu vama e se pojaviti trajno energetsko polje
iste i visoke frekvencije. U tom polju ne moe preivjeti nijedan pri-
vid, bol, sukob, nita od onoga to niste vi, nita od onoga to nije
ljubav. To predstavlja ispunjenje boanske, nadosobne svrhe vaega
odnosa. To energetsko polje postaje vrtlog svjesnosti koji e privui i
mnoge druge ljude.
ODRECITE SE ODNOSA SA SOBOM
Kad je ovjek potpuno osvijeten, hoe li i dalje imati potrebu za nekim
odnosom? Hoe li mukarac osjetiti privlanost prema eni? Hoe li se e-
na i dalje osjeati nepotpunom bez mukarca?
Bili prosvijetljeni ili ne, vi ste ili mukarac ili ena, stoga na razini
identiteta u svijetu oblika niste potpuni. Vi ste jedna polovica cjeli-
ne. Tu nepotpunost osjeate kao muko-ensku privlanost, silu koja
122
OSMO POGLAVLJE
vas privlai prema suprotnom energetskom polaritetu, bez obzira na
to koliko ste prosvijetljeni. Ali u tom stanju unutarnje povezanosti tu
silu katkad osjeate na povrini ili periferiji svoga ivota. Sve to vam
se dogodi u tom stanju pomalo je nalik tome. Cijeli svijet nalikuje na
valove ili mrekanje povrine prostranog i dubokog oceana. Vi ste taj
ocean, a naravno, istodobno ste i taj val, ali val koji je spoznao svoj
istinski identitet, spoznao da je ocean, a u usporedbi s tom prostrano-
u i dubinom, svijet valova i mrekanja uope nije toliko vaan.
To ne znai da niste duboko povezani s drugim ljudima ili sa
svojim partnerom. Zapravo, duboko moete biti povezani samo ako
ste svjesni Bia. Budui da dolazite iz Bia, u stanju ste usredotoiti
se na ono to je s onu stranu koprene oblika. U Biu su muko i en-
sko jedno. Va e oblik moda i dalje imati stanovite potrebe, ali Bie
nema nijednu. Bie je ve potpuno i cjelovito. Ispunite li te potrebe,
to je prekrasno, ali vaem dubokom unutarnjem stanju to uope nije
vano. Stoga je prosvijetljenoj osobi savreno mogue, nije li ispunje-
na njezina potreba za mukim ili enskim polaritetom, osjetiti nedo-
statak ili nepotpunost na vanjskoj razini svoga bia, dok je istodobno
iznutra potpuna, ispunjena i spokojna.
Je li u potrazi za prosvjetljenjem opredjeljenje za homoseksualnost pomo
ili prepreka, ili takvo opredjeljenje nema nikakva znaenja?
Dok se pribliavate odraslom dobu, nesigurnost u pogledu vlastite
seksualnosti koja se pojavi nakon spoznaje da ste drukiji od dru-
gih, moe vas prisiliti da raskinete poistovjeenost s drutveno uvje-
tovanim obrascima razmiljanja i ponaanja. To automatski podie
razinu vae svijesti iznad razine nesvjesnog na kojoj se nalazi veina
ljudi, koji bez pitanja prihvaaju sve naslijeene obrasce. U tom smis-
lu homoseksualnost moe predstavljati pomo. Ako ste do stanovita
stupnja izopenik, netko tko se ne uklapa medu druge ljude ili ko-
ga iz bilo kojeg razloga drugi odbacuju, ivot e vam biti tei, ali ete
na taj nain biti u prednosti kad je rije o prosvjetljenju. Takve vas si-
tuacije gotovo silom izvlae iz nesvjesnog.
S druge strane, razvijete li tada identitet utemeljen na homosek-
sualnosti, izbjegli ste jednoj zamci samo kako biste upali u drugu.
Igrat ete uloge i igre kojima e upravljati mentalna slika to je imate
o sebi kao homoseksualnoj osobi. Tada ete postati nesvjesni. Postat
123
MO SADANJEG TRENUTKA
ete nestvarni. Ispod maske svoga ega postat ete vrlo nesretni. Do-
godi li vam se to, homoseksualnost e postati zapreka. Ali vi, narav-
no, uvijek dobivate jo jednu priliku. Trenutna nesrea moe predsta-
vljati snanu budnicu.
Nije li tono da morate imati dobar odnos sa sobom i voljeti sebe prije
nego to uspijete ostvariti ispunjavajui odnos s drugom osobom?
Ne moete li se osjeati ugodno dok ste sami, trait ete odnos kako
biste prikrili tu nelagodu. Moete biti sigurni kako e se ta nelagoda
ponovno pojaviti u odnosu, u nekom drugom obliku, te ete vjero-
jatno partnera smatrati odgovornim za nju.
Jedino to zapravo trebate uiniti jest potpuno prihvatiti taj tre-
nutak. Tada ete se ovdje i sada osjeati lagodno.
Ali, je li vam uope potreban odnos sa sobom? Zato ne biste jed-
nostavno mogli biti to to jeste? Kad imate odnos sa sobom, razdvo-
jeni ste na dvoje: ja ima odnos sa mnom, postoje subjekt i objekt.
Ta dvojnost stvorena umom temeljni je uzrok svih nepotrebnih slo-
enosti, svih problema i sukoba u vaemu ivotu. U stanju prosvje-
tljenja vi ste to to jeste - vi i vae stapaju se u jedno. Vi ne pro-
suujete sebe, ne osjeate saaljenje prema sebi, niste ponosni na se-
be, ne volite sebe, ne mrzite se i tako dalje. Rascijep izazvan svijeu
koja razmilja sama o sebi je iscijeljen, njegova je kletva otklonjena.
Vie nema ja koje trebate tititi, braniti ili hraniti. Kad dosegnete
prosvjetljenje, nestaje odnosa sa sobom. Jednom kad se tog odnosa
odreknete, svi e vai drugi odnosi postati ljubavni.
124
DEVETO POGLAVLJE
S ONU STRANU SREE
I NESREE NALAZI SE
SPOKOJSTVO
UZVIENIJE DOBRO ONKRAJ DOBRA I ZLA
Postoji li razlika izmeu sree i unutarnjeg spokojstva?
Postoji. Srea ovisi o uvjetima koje smatramo pozitivnim; unutarnje
spokojstvo ne ovisi o njima.
Nije li mogue privui samo pozitivne uvjete u svoj ivot? Ako su na stav
i razmiljanje uvijek pozitivni, u ivotu bi nam se trebale dogaale samo
pozitivne stvari i situacije, zar ne?
Znate li uistinu to je pozitivno, a to je negativno? Moete li sagleda-
ti cjelovitu sliku? Mnogo je ljudi kod kojih se pokazalo kako je ogra-
nienje, neuspjeh, gubitak, bolest ili bol u kojem god obliku se poja-
vila najbolji uitelj. To ih je nauilo da otpuste lane slike o sebi te
umjetne ciljeve i elje ega. Tako su dosegli dubinu, poniznost i suosje-
anje. Postali su stvarniji.
Kad god vam se dogodi neto negativno, u tom je dogaaju pri-
krivena vana pouka, iako je moda u tom trenutku neete uoiti. ak
i kratka bolest ili nesrea mogu vam pokazati to je stvarno, a to ne-
stvarno u vaem ivotu, to je u konanici vano, a to nije.
Sagledani s uzvienijeg stajalita, uvjeti su uvijek pozitivni. Preci-
znije govorei, nisu ni pozitivni ni negativni. Takvi su kakvi jesu. i-
vite li u potpunom prihvaanju onoga to jest to je jedini zdrav na-
in ivota u vaem ivotu vie nema dobrog ni loeg. Postoji sa-
mo vie dobro - koje obuhvaa i ono loe. Sagledano, meutim, sa
125
MO SADANJEG TRENUTKA
stajalita uma, postoji dobro i loe, ono to nam se svia i ono to nam
se ne svia, ljubav i mrnja. Tako se u Knjizi Postanka govori da Ada-
mu i Evi vie nije bilo doputeno prebivati u raju, nakon to su jeli
od stabla spoznaje dobra i zla.
To mi nalikuje na nijekanje i varanje samoga sebe. Kad se meni ili ne-
kom tko mije blizak dogodi neto strano nesrea, bolest, bol ili smrt
mogu se pretvarati da to nije loe, ali ostaje injenica da jest loe, pa zato
to nijekati?
Vi se ne pretvarate, samo omoguujete da bude takvo kakvo jest, i to
je sve. To omoguavanje odvodi vas s onu stranu uma s njegovim
obrascima otpora koji stvaraju pozitivno-negativne polaritete. To je
sutinski vid opratanja. Opratanje za sadanjost vanije je od
opratanja prolosti. Oprostite li u svakom trenutku - dopustite li
mu da bude takav kakav jest - nee se gomilati negodovanje koje ete
morati nekome oprostiti u nekom kasnijem trenutku.
Prisjetite se kako ovdje ne govorimo o srei. Primjerice, ako vam
je umrla voljena osoba ili sami osjeate kako vam se pribliava smrt,
ne moete biti sretni. To je nemogue. Ali moete biti spokojni. Mo-
da ete biti tuni i plakati, ali ako ste se odrekli otpora, u pozadini
tuge osjetit ete duboku vedrinu, spokojstvo, svetu prisutnost. To je
zraenje Bfa, unutarnji mir, dobro koje nema suprotnosti.
A to ako je rije o situaciji u kojoj neto mogu poduzeti? Kako joj mogu
dopustiti da postoji, a istodobno je mijenjati?
Uinite ono to morate uiniti. U meuvremenu prihvatite ono to
postoji. Budui da su um i otpor istoznanice, prihvaanje vas istoga
trenutka oslobaa prevlasti uma i tako ponovno povezuje s Biem.
Posljedica toga je smanjivanje djelovanja uobiajenih motivacija ega
za djelovanje - strah, pohlepa, kontrola, obrana ili pothranjivanje
lanog osjeaja vlastitog ja. Sada svime upravlja inteligencija koja je
mnogo vea od uma i tako u vau aktivnost ulazi drukija kvaliteta
svijesti.
Prihvatite sve ono to vam se pojavi, utkano u obrazac vae sud-
bine, jer to bi prikladnije moglo ispuniti vae potrebe? To je prije
dvije tisue godina napisao Marko Aurelije, jedan od iznimno rijet-
kih ljudskih bia koje je posjedovalo i svjetovnu mo i mudrost.
126
DEVETO POGLAVLJE
ini se kako je veini ljudi potrebno iskusiti velike patnje prije
nego to se odreknu otpora i prihvate - prije nego to oproste. im
to uine, dogodit e se jedno od najveih uda: buenje svjesnosti Bi-
a kroz ono to se doima kao zlo, preobrazba patnje u unutarnji mir.
Konani uinak svega zla i patnje u svijetu jest u tome to e prisiliti
ljude da spoznaju tko oni jesu s onu stranu imena i oblika. Na taj na-
in, ono to sa svoga ograniena stajalita smatramo zlom zapravo je
dio vieg dobra koje nema suprotnosti. Meutim, to se moe ostvari-
ti samo putem opratanja. Dok ne oprostite, zlo nije doivjelo otku-
pljenje i stoga ostaje zlo.
Opratanjem, koje u sutini oznaava prepoznavanje nestvarno-
sti prolosti i omoguavanje Sadanjem trenutku da bude takav kakav
jest, udo preobrazbe dogaa se ne samo u nutrini, nego i u vanjsko-
me svijetu. Tihi prostor snane prisutnosti izranja i u vama i oko vas.
Tko god i to god ude u to polje svijesti, osjetit e njezin utjecaj, kat-
kad vidljivo i neposredno, katkad na dubljim razinama, kad se vid-
ljive promjene kasnije dogaaju. Vi rastvarate nesklad, iscjeljujete bol,
rasprujete nesvjesno - nita ne inei jednostavno postojei i drei
se frekvencije snane prisutnosti.
OKONANJE IVOTNE DRAME
Moe li u tom stanju prihvaanja i unutarnjeg mira u va ivot ipak ui
neto to bismo sa stajalita obine svijesti nazvali loim, iako ga vi mo-
da ne biste tako nazvali?
Veina takozvanih loih stvari koje se dogaaju ljudima u ivotu do-
gaaju se zbog neosvijetenosti. Njih sami stvaramo ili, bolje reeno,
stvara ih ego. O tim stvarima katkad govorim kao o drami. Kad ste
potpuno svjesni, u vaem se ivotu vie ne odvija drama. Dopustite mi
da vas ukratko podsjetim na to kako ego djeluje i kako stvara dramu.
Ego je neprimjetan um koji upravlja vaim ivotom kad niste pri-
sutni kao svjesni svjedok, kao promatra. Ego sebe doivljava kao od-
vojeni djeli u neprijateljskom svemiru, bez ikakve stvarne unutarnje
127
MO SADANJEG TRENUTKA
povezanosti s bilo kojim drugim biem, okruen mnotvom ega koje
smatra ili potencijalnom prijetnjom ili ih pokuava iskoristiti za vla-
stite svrhe. Temeljni obrasci ega smiljeni su kako bi se borili protiv
vlastitog duboko ukorijenjenog straha i osjeaja da mu neto nedo-
staje. Ti obrasci su otpor, kontrola, mo, pohlepa, obrana, napad.
Neke strategije ega iznimno su pametne, pa ipak nikada zapravo ne
razrjeavaju nijedan njegov problem, jednostavno zato to je ego sm
po sebi problem.
Kad se dva ili vie ega udrui u osobnim odnosima, organizaci-
jama ili ustanovama, prije ili kasnije ponu se dogaati loe stvari.
To ukljuuje kolektivno zlo kao to su rat, genocid i izrabljivanje -
do kojih dolazi zahvaljujui masovnoj neosvijetenosti. tovie,
mnoge vrste bolesti uzrokuje trajan otpor ega koji stvara ogranienja
i zapreke u protoku energije kroz tijelo. Kad se ponovno poveete s
Biem, kad vie ne upravlja um, prestajete stvarati te potekoe. Vie
ne stvarate dramu, niti sudjelujete u njoj.
Kad god se zdrue dva ili vie ega, dolazi do drame. Ali ak i ako
ivite potpuno sami, ipak ete stvarati vlastitu dramu. Drama je kad
se saalijevate. Drama je kad se osjeate krivima ili tjeskobnima. Do-
pustite li prolosti ili budunosti da zamagle sadanjost, stvarate vri-
jeme, psiholoko vrijeme - a od toga se stvara drama. Kad god ne po-
tujete Sadanji trenutak tako to ete mu dopustiti da postoji, vi
stvarate dramu.
Veina je ljudi zaljubljena u vlastitu ivotnu dramu. Njihova pri-
a predstavlja njihov identitet. Ego upravlja njihovim ivotom. Cijeli
su osjeaj vlastitoga ja uloili u ego. ak i potraga za odgovorom, rje-
enjem ili iscjeljenjem - najee uzaludna - postaje dio drame. Ono
ega se takvi ljudi najvie boje jest okonanje vlastite drame. Sve dok
su poistovjeeni s umom, najvie se plae vlastita buenja i najvie mu
se opiru.
ivite li s potpunim prihvaanjem onoga to jest, to je kraj dra-
me u vaem ivotu. Nitko se ne moe svaati s vama, bez obzira koli-
ko se trudili. Ne moete se svaati s potpuno svjesnom osobom. Sva-
a podrazumijeva poistovjeenje s umom i mentalni stav, kao i otpor
te reakciju na stav druge osobe. Posljedica jest da se potpune suprot-
nosti uzajamno energiziraju. To je mehanika nesvjesnog. Vi i dalje
jasno i vrsto moete iznijeti svoj stav, ali iza njega nee biti nikakve
128
DEVETO POGLAVLJE
reaktivne sile, obrane ili napada. Stoga se iznoenje stava nee pret-
voriti u dramu. Kad ste potpuno svjesni, prestajete ulaziti u sukobe.
Onaj tko je u zajednitvu sa sobom ne moe ak ni zamisliti sukob,
tvrdi se u Teaju udesa. To se ne odnosi samo na sukob s drugim lju-
dima, nego jo vie na sukob u vlastitoj nutrini, kojeg nestaje kad vie
nema nikakvih nesklada izmeu zahtjeva i oekivanja vlastita uma i
onoga to jest.
NEPOSTOJANOST I IVOTNI CIKLUSI
Meutim, sve dok se nalazite u tjelesnoj dimenziji, dok ste povezani
s kolektivnom ljudskom psihom, tjelesni je bol - iako rijetko - jo
mogu. Tjelesni bol ne treba mijeati s patnjom, mentalno-emocio-
nalnom boli. Sveukupnu patnju stvara ego svojim otporom. Takoer,
sve dok se nalazite u toj dimenziji, jo ste podloni njezinoj ciklikoj
prirodi i zakonu nepostojanosti sviju stvari, ali to vie ne smatrate
loim - to jednostavno postoji.
Doputajui svim stvarima da postoje, otkriva vam se dublja di-
menzija ispod igre suprotnosti, otkriva se kao trajna prisutnost, ne-
promjenjiva duboka tiina, radost bez uzroka onkraj dobrog i loeg.
To je radost Bia, Bojeg spokojstva.
Na razini oblika postoje raanje i smrt, stvaranje i razaranje, rast
i rastvaranje naizgled razdvojenih oblika. To se posvuda oituje: u i-
votnom ciklusu zvijezde ili planete, fizikog tijela, stabla, cvijeta; u
uzdizanju i propasti naroda, politikih sustava i civilizacija te u nemi-
novnim ciklusima dobitka i gubitka u ivotu pojedinaca.
To su ciklusi uspjeha, kad vam stvari sme dolaze, kad napredu-
ju, te ciklusi neuspjeha, kad se sue ili raspadaju, a vi ih morate pusti-
ti da odu kako biste napravili mjesto za nove stvari to e se pojaviti
ili za odvijanje preobrazbe. Drite li se vrsto starih stvari i opirete li
se, to znai da odbijate tei tijekom ivota, pa ete zato patiti.
Nije istina da je put prema gore dobar, a put prema dolje lo,
osim prema prosudbama uma. Rast se najee smatra pozitivnim, ali
nita ne moe rasti zauvijek. Kad bi rast bilo koje vrste trajao do u
beskonanost, u konanici bi postao udovian i razoran. Kako bi do-
lo do novoga rasta, potrebno je rastvaranje. Jedno ne moe postoja-
ti bez drugoga.
129
MO SADANJEG TRENUTKA
Kretanje ciklusa prema dolje apsolutno je sutinsko za duhovno
ostvarenje. Kako bi vas privukla duhovna dimenzija, morate na nekoj
razini jako pogrijeiti ili iskusiti neki veliki gubitak ili bol. Ili e neki
uspjeh postati isprazan i besmislen, tako da e se pretvoriti u neusp-
jeh. Neuspjeh se krije u svakom uspjehu, a uspjeh u svakom neuspje-
hu. Naravno, na ovom svijetu, to znai na razini oblika, svatko prije
ili kasnije doivi neuspjeh te se svako postignue na kraju izjalovi.
Svi su oblici netrajni.
I dalje moete biti aktivni i uivati u oitovanju i stvaranju novih
oblika i okolnosti, ali se neete poistovjeivati s njima. Nisu vam po-
trebni da biste utemeljili vlastiti identitet. Oblici i okolnosti nisu va
ivot - nego samo vaa ivotna situacija.
I vaa je tjelesna energija podlona ciklusima. Ne moe uvijek bi-
ti na svom vrhuncu. Izmjenjuju se razdoblja niske i visoke razine
energije. Bit e razdoblja kad ete biti iznimno aktivni i stvaralaki,
ali moe biti i razdoblja kad e se initi da sve stoji na mjestu, kad
vam se ini da nikamo ne idete i da nita ne postiete. Ciklus moe
trajati od nekoliko sati do nekoliko godina. Postoje veliki ciklusi te
manji u okviru velikih. Mnoge bolesti se stvaraju zbog opiranja ciklu-
su slabe energije, koji je osobito vaan za obnavljanje. Prisila da neto
radite i sklonost da osjeaj vlastite vrijednosti i identitet temeljite na
vanjskim imbenicima, kao to su postignua, neizbjean je privid
sve dok se poistovjeujete s umom. Zato vam je teko ili nemogue
prihvatiti cikluse slabe energije i dopustiti im postojanje. Inteligenci-
ja organizma u takvim sluajevima moe preuzeti stvari u svoje ruke,
to je samozatitna mjera, te stvoriti bolest kako bi vas prisilila da za-
stanete, tako da moe doi do nune obnove.
Ciklika priroda svemira blisko je povezana s netrajnou sviju
stvari i situacija. To je bio sredinji dio Buddhina uenja. Sva stanja
iznimno su nepostojana i neprestano se mijenjaju ili, kako je on to
izrazio, netrajnost je znaajka svakog stanja, svake situacije s kojom
ete se u ivotu susresti. Situacije e se promijeniti, nestati, ili njima
vie neete biti zadovoljni. Netrajnost je sredinji dio i Isusova uenja:
Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdje ga izgriza moljac i ra; gdje
lopovi prokopavaju zidove i kradu ga!
Sve dok umom prosuujete da je neko stanje dobro, bez obzi-
ra je li rije o odnosu, imutku, drutvenoj ulozi, mjestu ili fizikom
130
DEVETO POGLAVLJE
tijelu, um se vee uz njega i poistovjeuje se s njim. Tada ste sretni,
dobro se osjeate i takvo stanje moe postati dio onoga to jeste ili to
mislite da jeste. Ali u ovoj dimenziji, gdje moljac i hrda izgrizaju bla-
go, nita ne traje zauvijek. Ili ga nestaje ili se mijenja ili dolazi do za-
mjene polariteta: isto stanje koje je juer ili prethodne godine bilo
dobro iznenada se, ili postepeno, pretvorilo u neto loe. Ista situaci-
ja koja vas je usreivala sada u vama izaziva nesreu. Dananji napre-
dak sutra postaje jalov. Sretno vjenanje i medeni mjesec vode do
nesretnog razvoda ili nesretnog zajednikog ivota. Ili situacija nesta-
je, pa ste zato nesretni. Kad se stanje ili situacija uz koje se um vezao
i poistovjetio promijene ili nestanu, um to ne moe prihvatiti. vrsto
se dri biveg stanja i opire se promjeni, kao da vam je netko otrgnuo
ruku ili nogu.
Ima sluajeva kada ljudi koji su izgubili sav novac ili im je uni-
ten dobar glas poine samoubojstvo. To su krajnji sluajevi. Drugi
postaju samo duboko nesretni ili se razbole kad god u njihovu ivotu
doe do velikog gubitka. Ne uspijevaju shvatiti kako izmeu njihova
ivota i ivotne situacije postoji razlika. Nedavno sam itao o uvenoj
glumici koja je umrla u dobi od oko osamdeset godina. Kad je njezi-
na ljepota poela nestajati, naruena starenjem, postala je oajniki
nesretna i povukla se od svijeta. I ona se poistovjetila s vanjskim sta-
njem: tjelesnim izgledom. To stanje ju je najprije usreivalo, a zatim
je gurnulo u nesreu. Da je bila u stanju povezati se s bezoblinim i
bezvremenim unutarnjim ivotom, mogla je vedro i spokojno pro-
matrati nestajanje vanjskog oblika. tovie, vanjski oblik proputao
bi sve vei sjaj unutarnje svjetlosti koja izvire iz njezine bezvremene,
istinske prirode, tako da joj ljepota ne bi nestala, nego bi se jedno-
stavno preobrazila u duhovnu ljepotu. Meutim, nitko joj nije rekao
da je to mogue. Najvanija vrsta znanja jo nije iroko dostupna.
Buddha je nauavao kako je ak i srea dukkha palijska* rije ko-
ja oznaava patnju ili nezadovoljstvo. Neodvojiva je od svoje
Pali, izumrli indijski jezik kojim su pisane neke budistike svete knjige; pote-
kao iz staroindijskog jezika; njeguju ga kao jezik religije budistiki redovnici
na Cejlonu, u Burmi i drugim mjestima (prim. prev.)
131
MO SADANJEG TRENUTKA
suprotnosti. To znai da su srea i nesrea zapravo jedno. Razdvaja ih
samo privid vremena.
To nije neto negativno, nego jednostavno prepoznavanje priro-
de stvari, tako da cijeloga ivota ne tragate za prividom. Nije rije ni
o tome da vie ne biste trebali potovati ugodne i prekrasne stvari ili
stanja. Ali kroz njih traiti neto to vam oni ne mogu dati - identi-
tet, osjeaj trajnosti i ispunjenja - recept je za razoarenje i patnju.
Cijela oglaivaka industrija i potroako drutvo sruilo bi se kad bi
se ljudi prosvijetlili i kad vie ne bi svoj identitet pronalazili u stvari-
ma. to vie na taj nain traite sreu, to e vam vie izmicati. U vanj-
skom svijetu nema niega to bi vas moglo zadovoljiti, osim privre-
meno i povrno, ali moda morate doivjeti gubitak mnogih iluzija
kako biste spoznali istinu. Stvari i stanja mogu vam pruiti uitak, ali
oni takoer izazivaju bol. Stvari i stanja mogu vam pruiti zadovolj-
stvo, ali ne mogu vam pruiti radost. Nita vam ne moe dati radost.
Radost nema uzroka i izvire iznutra, kao radost Bia. Radost je su-
tinski dio unutarnjeg stanja spokojstva, stanja koje se naziva mirom
Gospodnjim. To je vae prirodno stanje, a ne neto za to se tekom
mukom morate truditi ili boriti kako biste to postigli.
Mnogi ljudi nikada ne shvaaju kako ni u emu to rade, posje-
duju ili postignu ne moe biti spasenja. U onima koji to shvaaju
nerijetko se javlja zamorenost svijetom i depresija: ako vam nita ne
moe pruiti istinsko zadovoljstvo, to onda ostaje emu bismo mogli
teiti, kakva je uope svrha bilo ega? Starozavjetni prorok mora da
je stigao do iste spoznaje kad je napisao: Vidjeh sve to je uraeno
pod suncem i, gle, sve je to tatina i jurnjava za vjetrom. Dosegnete
li tu toku, samo ste korak udaljeni od oaja - ali i korak od prosvje-
tljenja.
Budistiki mi je redovnik jednom rekao: Sve ono to sam nau-
io tijekom dvadeset godina koje sam proivio kao redovnik mogu
saeti u jednu jedinu reenicu: sve to se uzdie to i pada. Toliko
znam. Mislio je, naravno, na ovo: nauio sam ne opirati se onomu
to jest; nauio sam dopustiti Sadanjem trenutku da postoji i prih-
vatiti netrajnu prirodu sviju stvari i situacija. Tako sam pronaao spo-
kojstvo.
Ne opirati se ivotu znai prebivati u stanju milosti, lakoe i svje-
tlosti. Takvo stanje vie ne ovisi o stvarima koje su ili dobre ili loe.
132
DEVETO POGLAVLJE
To se ini gotovo proturjenim, ali kad nestane unutarnje ovisnosti o
obliku, opi uvjeti vaega ivota i vanjski oblici uvelike se popravlja-
ju. Stvari, ljudi ili uvjeti o kojima ste mislili da su vam potrebni kako
biste bili sretni sada vam dolaze bez ikakve borbe ili napora, te slo-
bodno uivate u njima i potujete ih - dok traju. Naravno da e sve
te stvari proi, ciklusi e doi i otii, ali nestane li ovisnosti, nema vie
ni straha. ivot tee s lakoom.
Srea koju crpite iz nekog drugog izvora nikada nije jako dubo-
ka. Ona je samo blijedi odraz radosti Bia, vibrirajueg spokojstva
koje pronalazite kad uete u stanje bez otpora. Bie vas odnosi s onu
stranu potpunih suprotnosti uma te vas oslobaa ovisnosti o obliku.
ak i ako se sve oko vas srui i nestane, vi ete i dalje osjeati dubo-
ku unutarnju jezgru spokojstva. Moda neete biti sretni, ali bit ete
smireni.
KAKO SE KORISTITI NEGATIVNOU I ODREI JE SE
Sav unutarnji otpor ovjek doivljava kao negativnost u jednom ili
drugom obliku. Sveukupna negativnost jest otpor. U ovom kontek-
stu te su dvije rijei gotovo istog znaenja. Negativnost obuhvaa sve,
od razdraenosti ili nestrpljenja do divljeg bijesa, od depresivnog ras-
poloenja ili mrzovoljnog negodovanja do samoubojstvenog oaja-
nja. Otpor katkad budi emocionalno tijelo boli, a u tom sluaju ak
i manje vane situacije mogu stvoriti snanu negativnost, kao to su
bijes, depresija i duboka tuga.
Ego vjeruje da uz pomo negativnosti moe upravljati stvarnou
i dobiti ono to eli. Vjeruje kako uz pomo negativnosti moe pri-
vui eljene uvjete ili unititi neeljene. Teaj o udesima s pravom is-
tie kako, dok ste nesretni, postoji nesvjesno uvjerenje da vam nesre-
a kupuje ono to elite. Kad vi - um - ne biste vjerovali da vam
je nesrea korisna, zar biste je stvarali? Naravno, injenica jest da ne-
srea nije korisna. Umjesto da privlai eljene situacije, ona ih spre-
ava. Umjesto da rastvara neeljene, uva ih tamo gdje jesu. Njezina
jedina korisna funkcija je jaanje ega i zato je ego voli.
133
MO SADANJEG TRENUTKA
Jednom kad se poistovjetite s nekim oblikom negativnosti, vie
je ne elite pustiti, a na dubokoj, nesvjesnoj, razini ne elite pozitiv-
nu promjenu. Ona bi zaprijetila vaem identitetu depresivne, bijesne
ili duboko nesretne osobe. Zato u ivotu zanemarujete, nijeete ili
potkopavate ono to je pozitivno. To je uobiajena pojava. Takoer
je i bezumna.
Negativnost je potpuno neprirodna. Ona je psihiki zagaiva i
postoji duboka povezanost izmeu trovanja i unitenja prirode te
goleme negativnosti koja se nakupila u kolektivnoj ljudskoj psihi.
Nijedan drugi oblik ivota na ovoj planeti ne poznaje negativnost,
samo ljudi, upravo kao to nijedan drugi ivotni oblik ne unitava i
ne truje Zemlju koja ga odrava na ivotu. Jeste li ikada vidjeli nesre-
tan cvijet ili hrastovo drvo pod stresom? Jeste li susreli depresivnog
dupina, abu koja ima potekoa sa samopotovanjem, maku koja se
ne moe opustiti ili pticu koja u sebi nosi mrnju i negodovanje? Je-
dine ivotinje koje povremeno mogu iskusiti neto nalik na negativ-
nost ili pokazati znakove neurotinog ponaanja su one koje ive u
bliskom dodiru s ljudima i tako se povezuju s ljudskim umom i nje-
govom ludou.
Promatrajte bilo koju biljku ili ivotinju i dopustite im da vas na-
ue prihvaanju onoga to jest, predavanju Sadanjem trenutku. Do-
pustite im da vas podue Biu. Da vas podue integritetu - to znai
biti to to jeste, biti stvaran. Neka vas podue kako ivjeti i kako
umrijeti te kako da od ivljenja i umiranja ne napravite problem.
ivio sam s nekoliko majstora zena - a sve su to bile make. ak
su me i patke poduile nekim vanim duhovnim poukama. Ve i sa-
mo promatranje njih predstavlja meditaciju. Kako spokojno plove,
pomirene same sa sobom, potpuno prisutne u sadanjem trenutku,
dostojanstvene i savrene, kakva samo mogu biti neumna stvorenja.
Meutim, povremeno se dvije patke sukobe - katkad bez ikakva oso-
bita razloga ili zato to je jedna od njih zalutala u osobni prostor dru-
ge. Bitka obino traje samo nekoliko sekunda, a tada se patke razdvo-
je, otplivaju u suprotnim smjerovima i nekoliko puta estoko zamah-
nu krilima. Tada nastave spokojno plivati, kao da se nita nije dogo-
dilo. Kad sam to prvi put primijetio, iznenada sam shvatio da lepr-
anjem krila oslobaaju viak energije, ne doputajui joj da osta-
ne zarobljena u tijelu i da se pretvori u negativnost. To je prirodna
134
DEVETO POGLAVLJE
mudrost, a patkama je lako slijediti je jer nemaju um koji bi prolost
nepotrebno odravao na ivotu, a zatim od nje izgradio identitet.
Zar ne bi i negativna emocija takoer mogla obuhvaati vanu poruku?
Primjerice, ako sam esto depresivan, to bi moda mogao biti znak kako
neto ne valja s mojim ivotom i to bi me moglo nagnati da promotrim
svoju ivotnu situaciju i unesem nekakve promjene. Stoga trebam sluati
ono to mi emocije govore, a ne ih jednostavno odbaciti kao negativne.
Da, negativne emocije koje se vraaju katkad sadre poruku, kao i
bolesti. Ali sve promjene koje napravite, bez obzira jesu li povezane s
poslom, odnosima ili okolinom, u krajnjem su samo kozmetiki zah-
vati, ako ne izranjaju iz promijenjene razine svijesti. A to se toga tie,
to moe znaiti samo jedno: da postajete svjesniji. Dosegnete li sta-
noviti stupanj prisutnosti, vie vam nije potrebna negativnost da vam
kae to vam je u stanovitoj ivotnoj situaciji potrebno. Ali sve dok
negativnost uistinu postoji, koristite se njome. Koristite se njome kao
nekom vrstom znaka koji vas podsjea da budete to prisutniji.
Kako moemo sprijeiti pojavu negativnosti i kako je se moemo oslobo-
diti kad se ve pojavi?
Kao to sam rekao, njezino pojavljivanje sprijeit ete potpunom pri-
sutnou. Ali, nemojte se obeshrabriti. Na ovoj planeti zasad je malo
ljudi koji mogu odrati stanje trajne prisutnosti, iako su neki tome
vrlo blizu. Vjerujem da e ih uskoro biti mnogo vie.
Kad god zamijetite da se u vama probudio neki oblik negativno-
sti, ne promatrajte ga kao neuspjeh, nego kao koristan znak to vam
govori: Probudi se. Ustani iz svoga uma. Budi prisutan.
Postoji roman Aldousa Huxley pod nazivom Island (Otok), to
ga je napisao u zrelijim godinama, kad se poeo jako zanimati duhov-
nim uenjima. U njemu pria priu o mukarcu koji je doivio bro-
dolom u blizini udaljena otoka, odvojenog od ostatka svijeta. Na tom
otoku ivi jedinstvena civilizacija. Neuobiajeno je to to su njegovi
stanovnici, za razliku od ostalih na svijetu, zapravo mentalno zdravi.
Prvo to mukarac zamijeti su raznobojne papige na stablima koje ne-
prestano ponavljaju rijei: Panja. Ovdje i sad. Panja. Ovdje i sad.
Kasnije saznajemo da su otoani nauili papige tim rijeima kako bi
ih neprestano podsjeale da ostanu prisutni.
135
MO SADANJEG TRENUTKA
Stoga, kad god osjetite da se u vama budi negativnost, bez obzi-
ra na to je li uzrokovana vanjskim imbenikom, milju ili ak niim
osobitim ega biste bili svjesni, prihvatite je kao da je glas to govori:
Panja. Ovdje i sad. Probudi se. ak i najslabija razdraljivost je
znaajna te je treba priznati i promotriti je, inae e doi do gomila-
nja nezamijeenih reakcija. Kao to sam ve rekao, moda ete je mo-
i jednostavno odbaciti kad shvatite da ne elite u vlastitoj nutrini
nositi to energetsko polje te da ne slui nikakvoj svrsi. Ali budite si-
gurni da ste je potpuno odbacili. Ne moete li je odbaciti, jednostav-
no prihvatite njezino postojanje i usmjerite panju na osjeaj, kao to
sam rekao ranije.
Alternativa odbacivanju negativne reakcije jest da je otklonite za-
miljajui kako postajete sve otvoreniji vanjskom uzroku reakcije.
Preporuujem vam da ovu metodu u poetku vjebate s malim, pa
ak i beznaajnim stvarima. Recimo da u miru sjedite kod kue. Iz-
nenada se s ulice zauje prodoran zvuk automobilskog alarma. Javlja
se razdraenost. Koja je svrha te razdraenosti? Ba nikakva. Zato ste
je izazvali? Niste vi, nego um. Razdraenost je potpuno automatska i
potpuno nesvjesna. Zato ju je um stvorio? Zato to se dri nesvje-
snog uvjerenja kako e njegov otpor, koji vi doivljavate kao neki
oblik negativnosti ili nesree, na neki nain odagnati neeljeno stan-
je. Naravno, to je zabluda. Otpor koji stvara um, u ovom sluaju raz-
draenost ili bijes, daleko vie uznemiruje nego izvorni uzrok kojeg
otpor pokuava razrijeiti.
Sve se to moe pretvoriti u duhovnu praksu. Osjetite kako posta-
jete prozirni, kao da nestaje vrstoa vaega materijalnog tijela. Sada
dopustite buci, ili bilo kojem drugom uzroku negativne reakcije, da
proe kroz vas. Vie se ne sudara sa vrstim zidom u vama. Kao to
sam rekao, vjebajte ponajprije s malim stvarima. Automobilski
alarm, lajanje psa, vritanje djece, prometna guva. Umjesto da u sebi
podignete zid otpora u koji neprestano i bolno udaraju stvari koje se
ne bi trebale dogaati, dopustite da sve to proe kroz vas.
Netko vam kae neto grubo ili s namjerom da vas povrijedi. Um-
jesto da se prepustite nesvjesnoj reakciji ili negativnosti, kao to su
napad, obrana ili povlaenje, dopustite da te rijei prou kroz vas.
Ne odupirite se. Kao da vie nema nikoga tko bi mogao biti povrije-
en. To je opratanje. Na taj nain postajete neranjivi. I dalje toj osobi
136
DEVETO POGLAVLJE
moete rei kako je njezino ponaanje neprihvatljivo, ako tako odlu-
ite. Ali ta osoba vie ne posjeduje mo kojom bi mogla nadzirati vae
unutarnje stanje. Tada ste usidreni u vlastitoj moi - ne u neijoj tu-
oj, niti doputate da vaim osjeajima upravlja um. Bez obzira na to
je li rije o automobilskom alarmu, gruboj osobi, poplavi, potresu ili
gubitku sveukupnog imetka, mehanizam otpora uvijek je isti.
Prakticiram meditaciju, posjeujem radionice, itam mnoge knjige o du-
hovnosti i pokuavam se ne opirati - ali upitate li me jesam li pronaao
istinski i trajan unutarnji mir, iskren odgovor morao bi glasiti da nisam.
Zato ga nisam pronaao? to bih drugo mogao uraditi?
Vi jo tragate u vanjskom svijetu i ne moete iskoraiti iz obrasca tra-
ganja. Moda e vam sljedea radionica pruiti odgovor, moda neka
nova tehnika. Rekao bih vam: ne tragajte za mirom. Ne tragajte ni za
kojim drugim stanjem od onoga u kojem se sada nalazite, jer ete
izazvati unutarnji sukob i nesvjesni otpor. Oprostite sebi to niste
spokojni. Onoga trenutka kad potpuno prihvatite svoj ne-mir, on e
se preobraziti u mir. Sve ono to potpuno prihvatite odvest e vas
onamo, u spokojstvo. To je udo predavanja.
Moda ste uli izreku Okreni drugi obraz, kojom se veliki uitelj
prosvjetljenja koristio prije dvije tisue godina. Pokuavao je simboli-
ki prenijeti tajnu neopiranja i nereagiranja. Ta se njegova izjava od-
nosila, kao i sve ostale, samo na vau unutarnju stvarnost, a ne na
vanjski oblik vaega ivota.
Jeste li uli priu o Banzanu? Prije nego to je postao veliki maj-
stor zena, mnogo je godina proveo u potrazi za prosvjetljenjem, ali
mu je neprestano izmicalo. Tada je jednoga dana, hodajui trnicom,
nauo razgovor izmeu mesara i kupca. Dajte mi najbolji komad
mesa koji imate, rekao je kupac. A mesar je odvratio: Svaki komad
mesa koji imam je najbolji. Ovdje nema komada koji ne bi bio naj-
bolji. uvi to, Banzan se prosvijetlio.
Vidim da ekate nekakvo objanjenje. Kad prihvatite ono to
jest, znat ete kako je svaki komad mesa - svaki trenutak - najbolji.
To je prosvjetljenje.
137
MO SADANJEG TRENUTKA
PRIRODA SUOSJEANJA
Zakoraivi s onu stranu suprotnosti stvorenih umom, postajete nalik
na duboko jezero. Vanjska situacija vaega ivota i sve ono to se on-
dje dogaa predstavljaju povrinu jezera. Katkad je mirna, katkad uz-
burkana i opasna, ve prema ciklusima i godinjim dobima. U dubi-
ni, meutim, jezero je uvijek smireno. Vi ste cijelo jezero, a ne samo
povrina i u dodiru ste s vlastitom dubinom, koja ostaje apsolutno
smirena. Ne opirete se promjeni tako to se mentalno drite svake si-
tuacije. Unutarnji mir ne ovisi o tome. Prebivate u Biu - nepromje-
njivom, bezvremenom, besmrtnom - i vae ispunjenje ili srea vie ne
ovise o vanjskom svijetu neprestano promjenjivih oblika. Moete ui-
vati u njima, igrati se s njima, stvarati nove oblike, potovati ljepotu
svih njih. Ali vie nema potrebe vezati se uz bilo koji od njih.
Kad se tako odvojite od stvari, znai li to da se udaljavate i od drugih
ljudskih bia?
Sasvim suprotno. Sve dok niste svjesni Bia, izmie vam stvarnost
drugih ljudi jer niste pronali vlastitu. Umu e se njihov oblik svidje-
ti ili im se nee svidjeti, a tu nije rije samo o njihovu tijelu, nego i o
umu. Istinski odnos postaje mogu tek kad postoji svjesnost Bia.
Temeljei se u Biu, tijelo i um druge osobe promatrat ete samo kao
ekran iza kojeg moete naslutiti njihovu istinsku stvarnost kao to
osjeate svoju. Stoga, kad se suoite s tuom patnjom ili nesvjesnim
ponaanjem, ostanite prisutni i u dodiru s Biem - tako ete biti u
stanju zagledati se s onu stranu oblika i osjetiti blistavo i isto Bie
druge osobe kroz svoje vlastito. Na razini Bia sveukupna se patnja
prepoznaje kao privid. Do patnje dolazi zbog poistovjeivanja s obli-
kom. udesa iscjeljivanja katkad se dogaaju kroz takvu spoznaju,
buenjem svjesnosti Bia u drugima - ako su spremni.
Je li to suosjeanje?
Da. Suosjeanje je svjesnost o dubokoj vezi izmeu vas i svih bia.
Ali, u suosjeanju postoje dvije stvari, dvije strane te povezanosti. S
jedne strane, budui da ste jo u fizikom tijelu, vama i drugim ljud-
skim biima i svim ostalim ivim biima zajednika je ranjivost i
smrtnost fizikog oblika. Sljedei put kad kaete: Nemam nita
138
DEVETO POGLAVLJE
zajedniko s tom osobom, prisjetite se da imate mnogo toga zajed-
nikog: za nekoliko godina dvije ili sedamdeset, to nije vano
oboje ete se pretvoriti u istrunuli Ie, zatim u hrpu praine, a tada e
vas nestati. Ta otrenjujua i ponizna spoznaja ne ostavlja mnogo
mjesta ponosu. Je li to negativna misao? Nije, nego injenica. Zato
sklapati oi pred njom? U tom smislu, izmeu vas i svakog drugog
stvorenja postoji potpuna jednakost.
Jedna od najmonijih duhovnih praksi jest duboka meditacija o
smrtnosti tjelesna oblika, ukljuujui i vlastiti. Naziv joj je: umri prije
nego to umre. Duboko uite u tu meditaciju. Va se fiziki oblik
rastvara, vie ne postoji. Tada dolazi trenutak kad umiru i svi misao-
ni oblici ili misli. Vi ste, pak, i dalje ondje - boanska prisutnost ka-
kvi jeste. Blistava i potpuno budna. Ono to je stvarno nikada ne mo-
e umrijeti; umiru samo imena, oblici i prividi.
Spoznaja o toj besmrtnoj dimenziji, vaoj istinskoj prirodi, druga je
strana suosjeanja. Na razini dubokih osjeaja sada prepoznajete ne
samo vlastitu besmrtnost, nego kroz vlastitu upoznajete i besmrtnost
svakog drugog bia. Na razini oblika zajednika vam je smrtnost i ne-
sigurnost postojanja. Na razini Bia zajedniki vam je vjean, blistav
ivot. To su dva vida suosjeanja. U suosjeanju se naizgled suprotni
osjeaji tuge i radosti stapaju u jedno i preobraavaju se u dubok unu-
tarnji mir. To je Boji mir i jedan od najplemenitijih osjeaja za koji
su ljudska bia sposobna, a posjeduje veliku mo iscjeljivanja i preo-
brazbe. Ali istinsko je suosjeanje, onakvo kakvim sam ga upravo opi-
sao, jo iznimno rijetko. Posjedovati empatiju prema patnji drugog
bia svakako zahtijeva visok stupanj svijesti, ali i predstavlja samo je-
dnu stranu suosjeanja, koja nije potpuna. Istinsko suosjeanje ide i
dalje od empatije ili simpatije. Do njega ne dolazi dok se tuga ne sto-
pi s radou, radou Bia s onu stranu oblika, radou vjenoga i-
vota.
139
MO SADANJEG TRENUTKA
PREMA DRUKIJEM PORETKU STVARNOSTI
Ne slaem se s tim da tijelo mora umrijeti. Uvjeren sam da moemo po-
stii tjelesnu besmrtnost. Vjerujemo u smrt i zato nam tijelo umire.
Tijelo ne umire zato to vjerujete u smrt. Tijelo postoji ili se ini da
postoji zato to vjerujemo u smrt. Tijelo i smrt dio su istoga privida,
stvoreni egoistinim obrascem svijesti, koji ne posjeduje svjesnost o
Izvoru ivota i sebe sagledava odvojeno te smatra da je pod nepresta-
nom prijetnjom. Stoga stvara privid da je ovjek tijelo, gusto, tjele-
sno sredstvo kojemu neprestano prijeti opasnost.
Smatrati sebe ranjivim tijelom koje se rodilo i malo kasnije umire
- to je privid. Tijelo i smrt: isti privid. Jedno ne moete imati bez
drugoga. elite zadrati jednu stranu privida i osloboditi se druge, ali
to je nemogue. Ili zadravate sve ili sve odbacujete.
Meutim, od tijela ne moete pobjei, a i ne morate. Tijelo je ne-
vjerojatno pogrean opaaj vae istinske prirode. Ali vaa je istinska
priroda skrivena negdje u tom prividu, a ne izvan njega, stoga je tije-
lo jo uvijek jedina toka pristupa toj prirodi.
Ugledate li anela, ali pogreno pomislite kako je rije o kame-
nu kipu, morat ete samo drukije i pomnije promotriti kameni
kip, a ne morate se poeti ogledati naokolo. Tada ete otkriti kako
to nikada nije bio kameni kip.
Ako vjerovanje u smrt stvara tijelo, zato onda ivotinje imaju tijelo? i-
votinja nema ego i ne vjeruje u smrt...
Ali ipak umire, ili se samo tako ini.
Sjetite se kako je opaaj svijeta odraz vaega stanja svijesti. Vi ni-
ste odvojeni od svijeta, a izvan vas ionako nema objektivnog svijeta.
Svakoga trenutka vaa svijest stvara svijet u kojemu obitavate. Jedan
od najveih uvida koji smo dobili od modernih fiziara jest onaj o
jedinstvu promatraa i promatranog: osoba koja provodi eksperiment
- promatraka svijest - ne moe se odvojiti od promatrane pojave, a
razliit nain promatranja uzrokuje drukije ponaanje promatrane
pojave. Vjerujete li negdje na dubokoj razini u odvojenost i borbu za
opstanak, tada se to uvjerenje odraava posvuda oko vas i svi su vai
opaaji uvjetovani strahom. Prebivate u svijetu smrti i tijela koja se
bore, ubijaju i gutaju jedna druge.
140
DEVETO POGLAVLJE
Nita nije onakvo kakvim se ini. Svijet koji stvarate i promatra-
te kroz um ega doima se kao sasvim nesavreno mjesto, ak kao doli-
na suza. Ali, to god opaate samo je neka vrsta simbola, kao slika u
snu. Na taj nain vaa svijest tumai ples molekularne energije svemi-
ra i stupa s njim u meuodnos. Ta energija sirov je materijal takozva-
ne fizike stvarnosti. Vi je sagledavate u obliku tijela, raanja i smrti,
ili kao borbu za opstanak. Mogu je i, zapravo, postoji beskonaan
broj potpuno razliitih tumaenja, potpuno razliitih svjetova - a sve
ovisi o svijesti koja opaa. Svako bie arina je toka svijesti, a svaka
arina toka stvara vlastiti svijet, iako su svi ti svjetovi meusobno
povezani. Postoji ljudski svijet, mravlji svijet, svijet dupina i tako da-
lje. Postoje bezbrojna bia ija je frekvencija svijesti tako razliita od
vae da vjerojatno niste ni svjesni njihova postojanja, kao to ni ona
nisu svjesna vaega. Iznimno svjesna bia, svjesna svoje povezanosti s
Izvorom i jedni s drugima, nastavala bi svijet koji bi se vama inio
kao rajsko carstvo - a ipak su svi svjetovi u krajnjem sjedinjeni.
Na kolektivni ljudski svijet uvelike je stvoren na razini svijesti
koju nazivamo umom. ak i u okviru kolektivna ljudskog svijeta po-
stoje povelike razlike, mnogi razliiti podsvjetovi, ovisno o onima
koji ih zamjeuju ili stvaraju. Budui da su svi svjetovi uzajamno po-
vezani, kad se kolektivna ljudska svijest preobraava, ta e se preo-
brazba odraavati u prirodi i ivotinjskom carstvu. Zato nalazimo u
Bibliji da e u nadolazeem dobu lav leati pokraj janjeta. To uka-
zuje na mogunost potpuno drukijeg poretka stvarnosti.
Svijet kakvim nam se sada ini, kao to sam rekao, uvelike je od-
raz egoistinog uma. Budui da je strah neminovna posljedica egoi-
stine zablude, to je svijet u kojem prevladava strah. Upravo kao to
su slike u snovima simboli unutarnjih stanja i osjeaja, tako je i naa
kolektivna stvarnost uvelike simboliki izraz straha i tekih naslaga
negativnosti koje se gomilaju u kolektivnoj ljudskoj psihi. Mi nismo
odvojeni od svoga svijeta, stoga kad se vei dio ovjeanstva oslobodi
egoistine zablude, ta e unutarnja promjena utjecati na sve ono stvo-
reno. Doslovce emo nastavati novi svijet. To je pomak u planetarnoj
svijesti. Neobina budistika izreka koja kae da e svako stablo i sva-
ka vlat trave na kraju postati prosvijetljeni ukazuje na istu istinu. Pre-
ma svetom Pavlu, sve ono to je stvoreno eka da se ljudi prosvije-
tle. Tako tumaim njegovu izreku: Stvoreni svemir gorljivo oeku-
je da mu se Boji sinovi razotkriju. Sveti Pavao kae i da e se time
141
MO SADANJEG TRENUTKA
otkupiti sve stvoreno: Do sada su cijeli stvoreni svemir i svi njegovi
dijelovi stenjali kao da se poraaju.
Ono to se rada nova je svijest i, kao njezin neizbjean odraz,
novi svijet. To prorie i Otkrivenje Novoga zavjeta: Tada ugledah
novo nebo i novu zemlju, jer su prvo nebo i prva zemlja nestali.
Ali nemojte pomijeati uzrok i posljedicu. Va je najvaniji zada-
tak ne traiti spasenje stvaranjem boljeg svijeta, nego se probuditi iz
poistovjeenosti s oblikom. Tada vie neete biti vezani uz ovaj svijet,
uz ovu razinu stvarnosti. Moi ete osjetiti svoje korijene u Neoito-
vanom i tako ete se osloboditi vezanosti s oitovanim svijetom. I
dalje moete uivati u prolaznim zadovoljstvima ovoga svijeta, ali vie
nema straha od gubitka, stoga se ne morate vrsto drati nekih stva-
ri. Iako moete uivati u osjetilnim zadovoljstvima, nestaje enje za
osjetilnim iskustvima, kao i neprestane potrage za ispunjenjem kroz
psiholoko nagraivanje, kroz hranjenje ega.
Na neki nain, svijet vam vie nije potreban. Vie vam nije potre-
ban da biste se od njega razlikovali.
Tek u tom trenutku poet ete uistinu pridonositi stvaranju bol-
jega svijeta, stvaranju razliitog poretka stvarnosti. Tek u tom trenut-
ku moi ete osjetiti istinsko suosjeanje i pomoi drugima na razini
uzroka. Samo oni koji su ga transcendirali mogu stvarati bolji svijet.
Moda se sjeate da smo govorili o dvojnoj prirodi istinskog su-
osjeanja, koje predstavlja svjesnost zajednike spone smrtnosti i bes-
mrtnosti. Na toj dubokoj razini, suosjeanje postaje iscjeljivanje u
najirem smislu rijei. U tom stanju va se iscjeliteljski utjecaj vie ne
temelji na djelovanju nego na postojanju. Svatko s kim doete u do-
dir osjetit e dodir vae prisutnosti i na njega e utjecati spokojstvo
kojim zraite, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Kad ste
potpuno prisutni te kad se ljudi oko vas ponaaju na nesvjestan na-
in, neete osjeati potrebu da na to reagirate, stoga takvim postupci-
ma neete pridavati nikakvu stvarnost. Va je mir tako prostran i du-
bok da u njemu nestaje sve to mu je suprotno, kao da ga nikada i ni-
je bilo. Time prekidate karmiki ciklus akcije i reakcije. ivotinje,
stabla i cvijee osjetit e vae spokojstvo i odgovoriti na njega. Podu-
avat ete druge ve samim svojim postojanjem, izraavanjem Boje-
ga mira. Postat ete svjetlost svijeta, zraenje iste svijesti i tako ete
otkloniti patnju na razini uzroka. Iz svijeta ete otkloniti nesvjesnost.
142
DEVETO POGLAVLJE
To ne znai da ne moete poduavati i kroz djelovanje - primjerice,
ukazivanjem na to kako ovjek moe raskinuti poistovjeenost s
umom, kako moe prepoznati nesvjesne obrasce u vlastitoj nutrini i
tome slino. Ali ono to jeste uvijek je vanije i posjeduje snaniju
mo preobrazbe svijeta od onoga to kaete. tovie, prepoznati
vanost Bia i tako raditi na razini uzroka, ne iskljuuje mogunost
da se vae suosjeanje istodobno oituje na razini djelovanja te na ra-
zini uinka, ublaavanjem patnje s kojom se susretnete. Zamoli li vas
gladan ovjek komad kruha, iako je va susret moda vrlo kratak, ono
najvanije je taj trenutak dijeljenja Bia, a kruh je samo simbol. U
tom trenutku odvija se dubinsko iscjeljivanje te nema ni davatelja ni
primaoca.
Ali gladi i izgladnjelosti uope ne bi smjelo biti. Kako moemo stvoriti
bolji svijet ne bavei se ponajprije zlom kao to su glad i nasilje?
Sva su zla uinak nesvjesnosti. Moete ublaiti uinke nesvjesnosti, ali
ih ne moete otkloniti ne odstranite li njihov uzrok. Istinska se pro-
mjena odvija u nutrini, a ne u vanjskom svijetu.
Osjeate li se pozvanim ublaavati patnju svijeta, to je vrlo ple-
menito, ali zapamtite da se ne usredotoujete iskljuivo na ono vanj-
sko; inae ete se razoarati i oajavati. Bez duboke promjene u ljud-
skoj svijesti, patnja u svijetu predstavlja provaliju bez dna. Stoga
nemojte dopustiti da vae suosjeanje postane jednostrano. Empatija
prema neijoj boli ili nedostatku i elja da pomognete trebaju biti
uravnoteene dubokom spoznajom vjene prirode sveukupnog ivota
i konanog privida svake boli. Tada dopustite da se va mir pretae u
sve ono to radite, pa ete istodobno raditi na razini uinka i uzroka.
To takoer vrijedi i podravate li pokret smiljen kako bi dubo-
ko neosvijetene ljude sprijeio da ne unite sami sebe, jedni druge i
cijelu planetu, ili da ne izazivaju teku patnju drugih osjetilnim bii-
ma. Zapamtite: upravo kao to se ne moete boriti protiv tame, tako
se ne moete boriti ni protiv nesvjesnog. Pokuate li to ipak uiniti,
krajnje suprotnosti e ojaati i dublje e se ukopati. Poistovjetit ete se
s jednom od njih, stvorit ete neprijatelja i tako ete i sami potonuti
143
MO SADANJEG TRENUTKA
u nesvjesnom. Svijest kod ljudi pojaavajte irenjem informacija ili
barem vjebajte pasivni otpor. Ali pobrinite se da u vama nema nika-
kva unutarnjeg otpora, nikakve mrnje ili negativnosti. Volite svoje
neprijatelje, rekao je Isus to je, naravno, znailo: Ne imaj neprija-
telja.
Jednom kad se upustite u djelovanje na razini uinka, postaje iz-
nimno lako izgubiti se u toj razini. Ostanite budni i jako, jako, prisu-
tni. Uzrona razina treba ostati vaa najvanija arina toka, uenje
o prosvjetljenju glavna svrha, a spokojstvo va najdragocjeniji dar svi-
jetu.
144
DESETO POGLAVLJE
ZNAENJE PREDAVANJA
PRIHVAANJE SADANJEG TRENUTKA
Nekoliko ste puta spomenuli predavanje. Ta mi se zamisao ne svia.
Zvui pomalo fatalistiki. Prihvaamo li uvijek ono to se dogaa, tada
neemo napraviti nikakav napor da poboljamo stvari. Meni se ini da
napredak, i u osobnom ivotu i kolektivno, ne znai prihvaanje ograni-
enja sadanjosti, nego tenju da ih se prekorai i stvori neto bolje. Da
to nismo uinili, jo uvijek bismo ivjeli u piljama. Kako moete pomi-
riti predavanje s promjenama i djelovanjem?
Za neke ljude predavanje moe imati negativne konotacije, nagovje-
ujui poraz, odustajanje, nesposobnost u odgovaranju na izazove i-
vota, letargiju i tako dalje. Istinsko predavanje, meutim, neto je
potpuno drukije. Ono ne znai da se trebate pasivno pomiriti sa si-
tuacijom u kojoj se naete i nita ne poduzimati. Niti znai da mora-
te prestati praviti planove ili poticati pozitivno djelovanje.
Predavanje je jednostavna, ali duboka mudrost poputanja, umje-
sto opiranja ivotnom tijeku. Jedino gdje moete iskusiti ivotni tijek
jest Sadanji trenutak, stoga predati se znai bezuvjetno i bez suzdr-
anosti prihvatiti Sadanji trenutak. To znai otkloniti unutarnji ot-
por prema onom to jest. Unutarnji otpor onom to jest kroz mental-
no prosuivanje i emocionalnu negativnost govori: Ne. To se oso-
bito jako moe uoiti kad stvari krenu nizbrdo, to znai da posto-
ji provalija izmeu zahtjeva ili krutih oekivanja vaega uma i onoga
to jest. To je provalija boli. Ako ivite dovoljno dugo, znate kako
stvari prilino esto krenu nizbrdo. Upravo u takvim trenucima tre-
bate vjebati predavanje, elite li otkloniti bol i patnju iz svoga ivota.
Prihvaanje onoga to jest odmah vas oslobaa poistovjeenosti s
umom i tako vas ponovno povezuje s Biem. Otpor je, zapravo, ura.
145
MO SADANJEG TRENUTKA
Predavanje je iskljuivo unutarnja pojava. To ne znai da na
vanjskoj razini ne smijete neto poduzeti i promijeniti situaciju. Za-
pravo, predajui se, ne morate prihvatiti cjelokupnu situaciju, nego
samo onaj siuni djeli koji zovemo Sadanjim trenutkom.
Primjerice, ako ste zaglavili negdje u blatu, neete rei: Dobro,
ostajem zaglavljen u blatu. Preputanje nije predavanje. Ne morate
prihvatiti neeljenu ili neugodnu ivotnu situaciju. Niti morate vara-
ti sebe i rei kako nema nieg loeg u tome to ste zaglavili u blatu.
Nije tako. Vi potpuno shvaate kako se elite izvui iz blata. Tada pa-
nju suujete na Sadanji trenutak, ne pridajui mu u mislima nikak-
ve oznake. To znai kako ne postoji prosuivanje Sadanjeg trenut-
ka. Stoga nema ni otpora, kao ni emocionalne negativnosti. Vi prih-
vaate postojanje tog trenutka. Tada se prihvaate posla i radite sve
ono to moete kako biste se izvukli iz blata. Takvo djelovanje nazi-
vam pozitivnim. Daleko je uinkovitije od negativnog djelovanja, ko-
je se temelji na bijesu, oajanju ili razoarenju. Dok ne postignete e-
ljeni rezultat, predajete se tako to se suzdravate od pridavanja ozna-
ka Sadanjem trenutku.
Dopustite mi da iznesem analogiju s vidom kako bih objasnio
ono to elim rei. Nou hodate stazom, okrueni gustom maglom.
Ali imate jaku bateriju koja se probija kroz maglu i ispred vas stvara
uzak, ist prostor. Magla je vaa ivotna situacija, koja ukljuuje i
prolost i budunost; baterija je vaa svjesna prisutnost; ist prostor je
Sadanji trenutak.
Ne predate li se, va psiholoki oblik, ljuska ega, postaje sve gru-
blji i time stvara jak osjeaj odvojenosti. Svijet oko sebe i ljude koji
vas okruuju moete smatrati opasnim. Javlja se nesvjesna prisila za
razaranjem drugih kroz prosuivanje, kao i potreba za natjecanjem i
prevlau. ak i priroda vam postaje neprijateljem, a vaim opaaji-
ma i tumaenjima vlada strah. Mentalna bolest koju nazivamo para-
nojom tek je malo izraeniji oblik ovog normalnog, ali neuinkovi-
tog stanja svijesti.
Zahvaljujui otporu, tvrd i krut ne postaje samo va psiholoki
oblik, nego i tjelesni. Napetost se javlja u razliitim dijelovima tijela,
a tijelo kao cjelina se stee. Slobodan protok ivotne energije kroz ti-
jelo, koji je najvaniji za njegovo zdravo funkcioniranje, uvelike je
ogranien. Rad na tijelu i neki oblici tjelesne terapije mogu pomoi
146
DESETO POGLAVLJE
u obnavljanju protoka, ali ako u svakodnevnom ivotu ne vjebate
predavanje, te stvari mogu vam pruiti samo privremeno olakavanje
simptoma, budui da uzrok - obrazac otpora - nije razrijeen.
Ima u vama neto to ostaje nedirnuto prolaznim okolnostima
koje ine vau ivotnu situaciju, a tome moete pristupiti samo kroz
predavanje. To je va ivot, samo vae Bie - koje postoji vjeno u
bezvremenom carstvu sadanjosti. Pronai taj ivot ono je jedino to
vam je potrebno, o emu je Isus govorio.
Smatrate li da je vaa ivotna situacija nezadovoljavajua, samo pre-
davanjem moete raskinuti nesvjesni obrazac otpora koji obnavlja ta-
kvu situaciju.
Predavanje se savreno slae s poduzimanjem akcije, poticanjem
promjene ili postizanjem ciljeva. Ali u stanju predavanja u vae dje-
lovanje ulazi potpuno drukija energija i drukija kvaliteta. Predava-
nje vas ponovno povezuje s izvornom energijom Bia, a ako vam je
djelovanje proeto Biem, ono postaje radosna proslava ivotne ener-
gije koja vas odvodi jo dublje u Sadanji trenutak. Kroz to to ne
pruate otpor, kvaliteta vae svijesti i, stoga, kvaliteta svega onoga to
radite ili stvarate, neizmjerno se poveava. Rezultati e se tada brinu-
ti sami za sebe i odraavati tu kvalitetu. To bismo mogli nazvati dje-
lovanje predavanja. Nije to onakav rad koji smo poznavali tisuama
godina. to se vie ljudi budi, rije rad e sve vie nestajati iz naega
rjenika, a moda e biti stvorena nova rije koja e je zamijeniti.
Kvaliteta vae svijesti u ovome trenutku ono je to najvie odre-
uje kakvu ete vrstu budunosti iskusiti, stoga je predavanje najva-
nije to moete uiniti kako biste izazvali pozitivnu promjenu. Sva-
ko djelovanje koje poduzmete tek je na drugom mjestu. Nijedno is-
tinski pozitivno djelovanje ne moe izrasti iz stanja svijesti u kojemu
nema predavanja.
Nalazim li se u situaciji koja je neugodna, ili nezadovoljavajua, i ako
potpuno prihvatim trenutak takav kakav jest, vidim da vie nee biti
patnje ili nesree. Izdigao sam se iznad toga. Ali ipak jo ne mogu dokra-
ja uvidjeti odakle dolazi energija ili poticaj za poduzimanje akcije i
147
MO SADANJEG TRENUTKA
provoenje promjene koja bi proizala iz toga djelovanja, ako ne postoji
stanoviti stupanj nezadovoljstva.
U stanju predavanja sasvim jasno uoavate to treba napraviti i tada
poinjete djelovati, radei jedno po jedno, usredotoujui se samo na
jednu stvar odjednom. Uite iz prirode: vidite kako se ondje sve po-
stie i kako se udo ivota razvija bez ikakva nezadovoljstva ili nesre-
e. Zato je Isus rekao: Pogledajte ljiljane u polju kako rastu, niti siju,
niti anju.
Ako je vaa cjelokupna situacija nezadvoljavajua ili neugodna,
izdvojite taj trenutak i predajte se onome to jest. To je svjetlost bate-
rije koja se probija kroz maglu. Stanjem vae svijesti tada vie ne upra-
vljaju vanjski uvjeti. Vie ne djelujete na temelju reakcije i otpora.
Tada promotrite obiljeja situacije. Zapitajte se: Postoji li neto
to bih mogao napraviti da promijenim situaciju, da je poboljam ili
da se uklonim od nje? Ako je tako, poduzmite ispravnu akciju. Usre-
dotoite se ne na stotinu stvari koje ete moda ili svakako napraviti
u nekom buduem trenutku, nego na ono jedno jedino to moete
napraviti sada. To ne znai da ne biste trebali planirati. Moda u
ovom trenutku moete samo planirati. Ali pobrinite se da ne ponete
gledati mentalne filmove, projicirati se u budunost i tako izgubiti
Sadanji trenutak. Djelo koje poduzmete moda nee odmah donije-
ti plodove. Dok ih ne donese ne opirite se onome to jest. Ne mo-
ete li poduzeti nita i ne moete li se odvojiti od te situacije, tada je
iskoristite kako biste jo dublje zali u predavanje, jo dublje u Sada-
nji trenutak, jo dublje u Bie. Zakoraite li u ovu bezvremenu di-
menziju sadanjosti, promjena se esto dogaa na neobian nain,
bez ikakve potrebe za velikim vaim radom. ivot vam poinje poma-
gati i suraivati s vama. Spreavaju li vas u djelovanju unutarnji im-
benici, kao to su strah, krivnja ili inercija, nestat e ih u svjetlosti va-
e svjesne prisutnosti.
Nemojte pomijeati predavanje sa stavom koji bi se mogao ovako
izraziti: Ne elim da me bilo to vie ometa ili: Vie mi jednostav-
no nije stalo. Promotrite li ga pomno, otkrit ete da je takav stav
okaljan negativnou u obliku skrivenog negodovanja, a da uope ne
predstavlja predavanje, nego prikriveni otpor. Predavajui se, usmje-
rite panju prema unutra kako biste provjerili postoji li bilo kakav
148
DESETO POGLAVLJE
trag otpora u vama. Budite vrlo paljivi dok to inite; inae bi se dje-
li otpora mogao i dalje nastaviti skrivati u nekom tamnom uglu, u
obliku misli ili nepriznate emocije.
OD ENERGIJE UMA DO DUHOVNE ENERGIJE
Lake je rei da treba otpustiti otpor, nego to je to uiniti. Jo ne uspije-
vam jasno sagledati kako otpustiti. Kaete li da otputamo predavanjem,
ostaje pitanje: Kako?
Ponite priznanjem da otpor postoji. Budite prisutni kad se to dogo-
di, kad se javi otpor. Promatrajte nain na koji va um stvara otpor,
kako pridaje oznake situaciji, vama ili drugim ljudima. Promotrite
misaoni proces koji se odvija. Osjetite energiju emocije, Postanete li
svjesni otpora, uvidjet ete da ne slui nikakvoj svrsi. Usredotoujui
svu svoju panju na Sadanji trenutak, osvijestit ete nesvjesni otpor
i to e biti njegov kraj. Ne moete biti svjesni i ujedno nesretni, svje-
sni i ujedno u negativnom ozraju. Negativnost, nesrea ili patnja u
bilo kojem obliku znae kako postoji otpor, a otpor je uvijek nesvje-
stan.
Da li uistinu mogu biti svjestan svoga osjeaja da sam nesretan?
Biste li odabrali nesreu? Ne odaberete li je, kako se moe pojaviti?
Koja joj je svrha? Tko je odrava na ivotu? Kaete da ste svjesni kako
ste nesretni, ali istina je da se poistovjeujete s nesreom te da prisil-
nim razmiljanjem taj proces odravate na ivotu. Sve je to nesvjesno.
Da ste svjesni, odnosno da ste potpuno prisutni u Sadanjem trenut-
ku, sva bi negativnost gotovo istoga trenutka iezla. Ne bi mogla
preivjeti u vaoj prisutnosti. Moe preivjeti samo kad ste odsutni.
ak ni tijelo boli ne moe dugo preivjeti u vaoj prisutnosti. Vlastitu
nesreu odravate na ivotu tako to joj dajete vrijeme. To je njezina
krv i njezin ivot. Otklonite vrijeme snanom svjesnou sadanjeg
trenutka i umrijet e. Ali, elite li njezinu smrt? Je li vam uistinu do-
sta? Tko biste bili bez nje?
Dok ne ponete vjebati predavanje, duhovna dimenzija je neto
o emu itate, o emu razgovarate, to vas uzbuuje, o emu se piu
knjige, o emu se razmilja i u to se vjeruje - ili ne vjeruje, kako god
149
MO SADANJEG TRENUTKA
bilo. Nije vano. Dok se ne predate, duhovna dimenzija ne postaje i-
vua stvarnost vaega ivota. Predate li se, energija kojom zraite i ko-
ja tada poinje upravljati vaim ivotom mnogo je vie vibracijske fre-
kvencije nego energija uma koja jo upravlja naim svijetom - ener-
gija koja je stvorila postojea drutvena, politika i ekonomska ustroj-
stva nae civilizacije te koja se neprestano obnavlja kroz na obrazov-
ni sustav i sredstva javnog informiranja. Predavanjem duhovna ener-
gija ulazi u ovaj svijet. Ona ne stvara patnju vama, drugim ljudima ili
bilo kojem obliku ivota na ovoj planeti. Za razliku od energije uma,
ne zagauje Zemlju i nije podlona zakonu polariteta koji tvrdi kako
nita ne moe postojati bez svoje suprotnosti, kako bez zla ne moe
biti dobra. Oni koji se upravljaju prema energiji uma, a to je jo uvi-
jek veina stanovnitva na Zemlji, ostaju nesvjesni postojanja duhov-
ne energije. Ona pripada razliitom poretku stvarnosti i stvorit e
drukiji svijet kad se dovoljan broj ljudi prepusti stanju predavanja i
kad se, na taj nain, potpuno oslobode negativnosti. Ako je Zemlji
sueno da preivi, to e biti energija bia koja e je nastavati.
Isus je govorio o toj energiji kad je izrekao uvenu proroansku
izjavu u propovijedi na gori: Blago krotkima, jer e batiniti zemlju.
To je tiha, ali snana prisutnost koja rastvara nesvjesne obrasce uma.
Oni mogu jo neko vrijeme ostati aktivni, ali vie nee upravljati va-
im ivotom. Vanjski uvjeti kojima smo se opirali takoer se mijenja-
ju ili se pod utjecajem predavanja brzo rastvaraju. Predavanje je mo-
no sredstvo preobrazbe situacija i ljudi. Ako se uvjeti ne promijene
odmah, prihvaanje Sadanjeg trenutka omoguit e vam da se uzdi-
gnete iznad njih. Kako god bilo, bit ete slobodni.
PREDAVANJE U OSOBNIM ODNOSIMA
A to je s ljudima koji me ele iskoristiti, manipulirati mnome ili upravl-
jati mojim ivotom? Trebam li se i njima predati?
Oni su odvojeni od Bia, stoga od vas nesvjesno pokuavaju dobiti
energiju i mo. Istina je da samo neosvijetena osoba pokuava isko-
ristiti nekoga ili manipulirati ljudima, ali podjednako je istina kako
se samo neosvijetenu osobu moe iskoristiti ili manipulirati njome.
Odupirete li se ili se borite protiv nesvjesnih postupaka drugih, i sami
ete postati neosvijeteni. Ali predavanje ne znai doputenje da vas
150
DESETO POGLAVLJE
iskoritavaju neosvijeteni ljudi. Uope nije tako. Savreno je mogue
vrsto i jasno rei ne nekoj osobi ili otii iz neke situacije i biti isto-
dobno u stanju potpunog unutarnjeg prihvaanja. Kaete li ne nekoj
osobi ili situaciji, neka se to temelji na uvidu, jasnoj spoznaji onoga
to je za vas pravilno ili nepravilno u tom trenutku, a ne na reakciji.
Neka to ne bude ne reakcije, nego ne visoke kvalitete, ne slobodno od
svekolike negativnosti, jer samo kad je takvo ne izaziva daljnju pa-
tnju.
Na poslu se nalazim u neugodnoj situaciji. Pokuavao sam joj se preda-
ti, ali mi je to nemogue. U meni se javlja velik otpor.
Ne moete li se predati, odmah neto poduzmite. Recite to mislite
ili napravite neto to e promijeniti situaciju - ili iziite iz nje. Pre-
uzmite odgovornost za svoj ivot. Ne zagaujte svoje prekrasno, bli-
stavo unutarnje Bie i Zemlju negativnou. Ne unosite nesreu bilo
koje vrste u prebivalite Bia u vlastitoj nutrini.
Ne moete li neto poduzeti, ako ste, primjerice, u zatvoru, tada
vam ostaju dvije mogunosti izbora: otpor ili predavanje. Vezanost uz
vanjske uvjete ili unutarnje osloboenje od njih. Patnja ili unutarnji
mir.
Treba li ne-otpor prakticirati u vanjskim postupcima ivota, kao to je
ne-otpor nasilju ili je to neto to se odnosi samo na unutarnji ivot?
Trebate se baviti samo unutarnjim vidom. To je najvanije. Naravno,
to e ujedno preobraziti postupke vanjskoga ivota, odnose i tako da-
lje.
Predavanjem e se i vai odnosi temeljito promijeniti. Ako nika-
da ne moete prihvatiti ono to jest, to znai da nijednu osobu neete
biti u stanju prihvatiti takvu kakva jest. Prosudivat ete, kritizirati,
pridavati oznake, odbacivati ili pokuavati promijeniti ljude. tovie,
ako Sadanji trenutak neprestano pretvarate u sredstvo za postizanje
budunosti, takoer ete i svaku osobu s kojom se susretnete ili s ko-
jom ste u odnosu pretvoriti u sredstvo za postizanje ciljeva. Tada vam
odnos - ljudsko bie - postaje manje vaan ili potpuno nevaan. Naj-
vanije vam je ono to moete dobiti iz tog odnosa - bilo to neto
materijalno, osjeaj moi, tjelesni uitak ili neki oblik nagraivanja
ega.
151
MO SADANJEG TRENUTKA
Dopustite mi da vam objasnim kako predavanje djeluje u odno-
sima. Kad se upustite u svau ili sukob, s partnerom ili osobom koja
vam je bliska, ponite promatrati kako se branite kad je va poloaj
napadnut, osjetite snagu vlastite agresije dok napadate poloaj druge
osobe. Promatrajte koliko ste vezani za vlastita stajalita i miljenja.
Osjeajte mentalno-emocionalnu energiju koja se skriva u pozadini
vae potrebe da budete u pravu, a druga osoba u krivu. To je energi-
ja egoistinog uma. Osvijestit ete je kad je priznate, kad je to pot-
punije osjetite. Tada ete jednog dana, usred svae, iznenada spozna-
ti kako imate izbor i moda ete odluiti odbaciti vlastitu reakciju -
samo kako biste vidjeli to e se dogoditi. Predat ete se. Ne mislim
time da trebate jednostavno izrei: Dobro, ti si u pravu, s izrazom
lica koji govori: Ja sam iznad te djetinjaste nesvjesnosti. To bi zna-
ilo da ste otpor jednostavno premjestili na drugu razinu, a da egoi-
stini um jo vlada i tvrdi kako je nadmoniji od druge osobe. Govo-
rim o otputanju cjelokupnoga mentalno-emocionalnog energetskog
polja u vama koje se bori za mo.
Ego je lukav, stoga morate biti vrlo budni, jako prisutni i potpu-
no poteni sa sobom kako biste uvidjeli jeste li uistinu odbacili poi-
stovjeenost s mentalnim stavom i tako se oslobodili uma. Osjetite li
iznenada veliku lakou, jasnou i duboki spokoj, to je nedvojbeno
znak da ste se uistinu predali. Tada promatrajte to se dogaa s men-
talnim stavom druge osobe kad mu svojim otporom vie ne dajete
energiju. Otklonite li poistovjeenost s mentalnim stavovima, poi-
nje prava komunikacija.
A to je s ne-otporom kad se suoimo s nasiljem, agresijom i slinim stva-
rima?
Ne-otpor ne mora nuno znaiti i ne-djelovanje. Ne-otpor znai sa-
mo kako se djelovanje ne temelji na reakciji. Sjetite se duboke mu-
drosti na kojoj se temelji vjetina istonjakih borilakih vjetina: ne
odupirite se sili neprijatelja. Popustite kako biste nadvladali.
Kad ste u stanju snane prisutnosti, nita ne initi mono je
sredstvo preobrazbe i iscjelitelj situacija i ljudi. U taoizmu postoji po-
jam wu wei, to se najee prevodi kao neaktivna aktivnost ili mir-
no sjediti i nita ne raditi. U drevnoj Kini to se smatralo jednim od naj-
uzvienijih postignua ili vrlina. Temeljito se razlikuje od neaktivnosti
152
DESETO POGLAVLJE
u obinom stanju svijesti, odnosno nesvjesnosti, koja izvire iz straha,
inercije ili neodlunosti. Pravo znaenje izraza nita ne poduzimati
podrazumijeva unutarnji ne-otpor i snanu budnost.
S druge strane, ako je potrebno djelovanje, vie neete reagirati
iz uvjetovanog uma, nego ete na situaciju odgovoriti iz svjesne prisu-
tnosti. U tom stanju um vam je osloboen pojmova, ukljuujui i
pojam nenasilja. Tko, dakle, moe predvidjeti to ete uiniti?
Ego vjeruje kako vaa snaga lei u otporu, dok vas otpor zapravo
odvaja od Bia, jedinog mjesta istinske moi. Otpor je slabost i strah
preruen u snagu. Ono to ego smatra slabou jest Bie u svoj svojoj
istoi, nevinosti i moi. Ono to smatra snagom je slabost. Stoga ego
postoji u trajnom obrascu opiranja i igra protivniku ulogu kako bi
prikrio vau slabost, koja je zapravo vaa mo.
Sve dok se ne predate, nesvjesno igranje uloga tvori velik dio me-
uljudskih odnosa. Predajui se, vie vam nisu potrebne obrane ega i
lane maske. Postajete vrlo jednostavni i vrlo stvarni. To je opasno,
tvrdi ego. Povrijedit e te. Postat e ranjiv. Naravno, ego ne zna da
samo kroz otputanje otpora, kroz ranjivost moete otkriti svoju is-
tinsku i sutinsku neranjivost.
PREOBRAAJ BOLESTI U PROSVJETLJENJE
Ako je netko ozbiljno bolestan i u potpunosti prihvaa takvo stanje te se
predaje bolesti, zar se time nee ujedno odrei i volje za ozdravljenjem?
Tada vie nee postojati odluka da e se boriti protiv bolesti, zar ne?
Predavanje je unutarnje prihvaanje onoga to jest, bez ikakvih ogra-
nienja. Mi govorimo o vaem ivotu - o ovom trenutku - a ne o
uvjetima ili okolnostima vaega ivota, ne o onome to nazivam ivo-
tnim situacijama. O tome smo ve govorili.
U odnosu na bolest, predavanje je ono to jest. Bolest je dio vae
ivotne situacije. Kao takva, posjeduje prolost i budunost. Prolost
i budunost oblikuju neprekinuto trajanje, osim ako se otkupljujua
mo Sadanjeg trenutka ne probudi zahvaljujui svjesnoj prisutnosti.
Kao to znate, u pozadini razliitih uvjeta koji tvore ivotnu situaci-
ju, koja postoji u vremenu, postoji neto dublje i sutinsko: va ivot,
samo vae Bie u bezvremenom Sadanjem trenutku.
153
MO SADANJEG TRENUTKA
Budui da u Sadanjem trenutku nema nikakvih problema, ta-
koer nema ni bolesti. Uvjerenje u oznaku koju netko pridaje vaem
stanju odrava taj uvjet ondje gdje jest, daje mu snagu i od privre-
mene neravnotee tvori naizgled vrstu stvarnost. Naziv joj prua ne
samo stvarnost i vrstinu, nego takoer i trajanje u vremenu to ga
prije nije imala. Usredotoujui se na ovaj trenutak i suzdravajui se
od mentalnog nadijevanja naziva, bolest se svodi na jedan ili nekoli-
ko ovih imbenika: tjelesnu bol, slabost, nelagodu ili onesposoblje-
nost. Tome se sada trebate predati. Ne predajete se ideji bolesti. Do-
pustite patnji da vas nagna da se vratite u sadanji trenutak, u stanje
snane svjesne prisutnosti. Koristite se patnjom kako biste dosegli
prosvjetljenje.
Predavanja ne preobraava ono to jest, barem ne izravno. Preda-
vanje preobraava vas. Kad se vi preobrazite, cijeli je va svijet preo-
braen, jer je svijet tek odraz. O tome smo ve govorili.
Pogledate li u zrcalo i ne svidi li vam se to to vidite, bili biste ludi
kad biste napali sliku u zrcalu. Upravo to inite kad se nalazite u stan-
ju neprihvaanja. Naravno, napadnete li sliku, ona e vam uzvratiti.
Prihvatite li je, bez obzira na to kakva je, sprijateljite li se s njom, ne
moe uiniti drugo nego se sprijateljiti s vama. Tako mijenjate svijet.
Nije problem u bolesti. Problem je u vama - sve dok upravlja
egoistini um. Kad ste bolesni ili onesposobljeni, ne dopustite da se
u vama javi osjeaj kako ste na neki nain doivjeli neuspjeh, ne os-
jeajte krivnju. Nemojte okrivljavati ivot da prema vama nije po-
ten, ali nemojte okrivljavati ni sebe. Sve je to otpor. Bolujete li od
teke bolesti, iskoristite ju za prosvjetljenje. Sve loe to se dogaa
u vaem ivotu iskoristite za prosvjetljenje. Oduzmite bolesti vrijeme.
Ne pruajte joj prolost ili budunost. Dopustite joj da vas natjera u
snanu svjesnost sadanjeg trenutka - i priekajte da vidite to e se
dogoditi.
Postanite alkemiar. Preobrazite metal u zlato, patnju u svjes-
nost, nesreu u prosvjetljenje.
Izaziva li ono to sam upravo rekao u vama ozbiljnu bolest ili os-
jeaj bijesa? Ako da, to je jasan znak da je bolest postala dio vaeg os-
jeaja vlastitog ja te da sada, zapravo, titite vlastiti identitet - kao to
titite i bolest. Stanje kojem ste nadjenuli naziv bolest nema nikak-
ve veze s onim to vi uistinu jeste.
154
DESETO POGLAVLJE
KAD SE DOGODI NESREA
Kad je rije o jo nesvjesnoj veini stanovnitva, samo kritina, grani-
na situacija posjeduje potencijal razbijanja tvrde ljuske ega; samo ih
takva situacija moe nagnati da se predaju i probuditi ih u svjesno
stanje. Granina situacija pojavljuje se kad je, zahvaljujui nekoj
nesrei, drastinom preokretu, velikom gubitku ili patnji, cijeli va
svijet uniten i vie u njemu nema nikakva smisla. To je susret sa smr-
u, bez obzira na to je li ona tjelesna ili psiholoka. Uniten je egoisti-
ni um, stvoritelj ovoga svijeta. Iz pepela staroga svijeta moe se rodi-
ti novi svijet.
Naravno, nema jamstva da e vas granina situacija uspjeti pro-
buditi, ali potencijal postoji. Otpor nekih ljudi prema onome to jest
ak se i pojaava tijekom takve situacije, stoga se ona pretvara u
pakao. Kod drugih ljudi dolazi do barem djelominog predavanja, ali
ak e im i takvo to pruiti stanovitu dubinu i vedrinu koje prije nije
bilo. Dijelovi ljuske ega se slamaju, a to omoguuje malim koliina-
ma zraenja i spokojstva, koji se kriju iza uma, da se pojave na povr-
ini.
Granine situacije izazvale su mnoga udesa. U elijama za
osuene na smrtnu kaznu bilo je ubojica koji su, u posljednjih neko-
liko sati svoga ivota, iskusili stanje bez ega te duboku radost i spo-
kojstvo koje prate to stanje. Unutarnji otpor situaciji u kojoj su se
nali postao je tako snaan da je izazvao nepodnoljivu patnju, a nika-
mo nisu mogli pobjei, ak ni u umom stvorenu budunost, i nita
uiniti kako bi promijenili situaciju. Stoga su bili prisiljeni na pot-
puno prihvaanje neprihvatljivoga. Bili su prisiljeni na predavanje.
Na taj nain, bili su u stanju zakoraiti u stanje milosti koje prati ot-
kupljenje: potpuno otputanje prolosti. Naravno, nije zapravo rije
o tome kako granina situacija omoguuje pojavljivanje uda milosti
i otkupljenja, nego in predaje.
Stoga, kad god se dogodi neka vrsta nesree, kad neto ozbiljno
krene nizbrdo - bolest, nesposobnost, gubitak doma ili bogatstva,
ili drutveno odreenog identiteta, raskid bliskog odnosa, smrt ili
patnja voljene osobe ili ako shvatite da vas uskoro eka smrt - znajte
kako takvi dogaaji imaju i drugu stranu, kako se nalazite samo ko-
rak udaljeni od neeg nevjerojatnog: potpune alkemijske preobrazbe
metala boli i patnje u zlato. Taj se korak naziva predavanje.
155
MO SADANJEG TRENUTKA
Ne namjeravam rei kako ete u takvoj situaciji postati sretni. To
neete. Ali, strah i bol preobrazit e se u unutarnje spokojstvo i ve-
drinu koji dolaze s vrlo dubokog mjesta - iz samog Neoitovanog. To
je mir Gospodnji, koji nadrasta sveukupno razumijevanje. U uspo-
redbi s tim, srea je neto prilino povrno. S tim blistavim spokojst-
vom dolazi spoznaja - ne na razini uma, nego u dubinama vaega Bi-
a - da ste neunitivi i besmrtni. To nije uvjerenje. To je apsolutna
sigurnost kojoj nije potreban nikakav vanjski dokaz iz nekoga drugo-
razrednog izvora.
PREOBRAAVANJE PATNJE U SPOKOJSTVO
itao sam o filozofu stoicizma u drevnoj Grkoj koji je, kad su mu rekli
da mu je sin umro u nesrei, odgovorio: Znao sam da nije besmrtan.
Je li to predavanje? Ako jest, tada ga ne elim. Postoje neke situacije u
kojima se predavanje doima neprirodnim i neljudskim.
Odvojenost od vlastitih osjeaja nije predavanje. Ali mi ne znamo ka-
kvo je bilo njegovo unutarnje stanje kad je izgovorio te rijei. U sta-
novitim krajnim situacijama moda e vam jo biti nemogue prih-
vatiti Sadanji trenutak. Ali uvijek dobivate drugu priliku za predava-
nje.
Prva prilika jest predati se svakog trenutka stvarnosti toga tre-
nutka. Znajui kako ono to jest ne moe biti ukinuto - jer ve jest-
kaete da onome to jest, ili prihvaate ono to nije. Tada napravite
ono to morate napraviti, ono to zahtijeva situacija. Ostanete li u
tom stanju prihvaanja, neete vie stvarati negativnost, patnju ili ne-
sreu. Tada ete ivjeti u stanju ne-otpora, stanju milosti i lakoe, bez
ikakve borbe.
Kad god niste u stanju to uiniti, kad god propustite tu priliku
- ili zato to ne stvarate dovoljno svjesne prisutnosti kako biste sprije-
ili pojavu nekih uobiajenih i nesvjesnih obrazaca otpora ili zato to
je situacija tako ekstremna da bi vam to bilo potpuno neprihvatljivo
- tada stvarate neki oblik boli, neki oblik patnje. Moe se doimati
kao da patnju stvara situacija, ali u krajnjem to nije tako - stvara je
va otpor.
Imate i drugu priliku da se predate. Ne moete li prihvatiti ono
to postoji u vanjskom svijetu, prihvatite ono to je u vaoj nutrini.
156
DESETO POGLAVLJE
Ne moete li prihvatiti vanjske uvjete, prihvatite unutarnje. To znai:
ne opirite se boli. Dopustite joj da postoji. Predajte se boli, oajanju,
strahu, osamljenosti ili bilo kojem drugom obliku patnje. Budite
svjesni boli, ali nemojte joj mentalno pridavati oznake. Prigrlite je.
Tada promatrajte kako udo predavanja duboku patnju preobraava
u duboko spokojstvo. To je vae raspee. Dopustite mu da postane
vae uskrsnue i uzaae.
Ne shvaam kako se ovjek moe predati patnji. Kao to ste smi istaknu-
li, patnja je ne-predavanje. Kako biste se mogli predati ne-predavanju?
Zaboravite na trenutak na predavanje. Ako je vaa bol duboka, sav taj
razgovor o predavanju vjerojatno e vam se ionako initi jalovim i
besmislenim. Ako vam je bol duboka, vjerojatno ete osjeati snaan
poriv da pobjegnete od nje, umjesto da joj se predate. Ne elite osje-
ati ono to osjeate. to bi moglo biti prirodnije? Ali, izlaza nema,
nemate kamo pobjei. Mnogo je lanih izlaza - rad, pie, droge, bi-
jes, projekcija, potiskivanje i tako dalje - ali oni vas ne oslobaaju od
boli. Jaina patnje se ne smanjuje kad postane nesvjesna. Nijeete li
emocionalnu bol, ona tada utjee na sve to inite ili razmiljate te na
sve vae odnose. Oglaavate je, da tako kaem, kao vlastitu energiju
kojom zraite, a drugi je osjeaju. Ako su neosvijeteni, mogu ak
osjetiti poriv da vas napadnu ili na neki nain povrijede ili vi moete
povrijediti njih u nesvjesnoj projekciji vlastite boli. Vi privlaite i
oitujete sve ono to odgovara vaem unutarnjem stanju.
Ako nema nikakva izlaza, ipak jo postoji put kroz sredite stvari.
Stoga ne okreite glavu od boli. Suoite se s boli. U potpunosti je os-
jetite. Osjetite je - a ne razmiljajte o njoj! Izrazite je ako je to nuno,
ali nemojte oko nje u mislima graditi scenarij. Svu svoju panju dajte
osjeaju, a ne osobi, dogaaju ili situaciji za koje se ini da su ga izaz-
vali. Ne dopustite da se um koristi bolom kako bi vam stvarao iden-
titet rtve. Saalijevate li sami sebe i priate li drugima priu o svojoj
boli zadrat e vas u patnji. Budui da je nemogue pobjei od osje-
aja, jedina mogunost promjene jest zakoraiti u njega, inae se nita
nee promijeniti. Stoga svu svoju panju posvetite onom to osjeate
i suzdrite se pridavanja mentalnih naziva. Kako se uputate u osjeaj,
budite snano budni. U poetku vam se moe uiniti kako je to mra-
no i zastraujue mjesto, a kad osjetite poriv da mu okrenete le-
da, promotrite taj poriv, ali nemojte djelovati u skladu s njim. I dalje
157
MO SADANJEG TRENUTKA
panju usmjeravajte na bol, osjeajui tugu, strah, uas, osamljenost,
to god to bilo. Ostanite budni i prisutni - prisutni cijelim svojim Bi-
em, svakom stanicom svoga tijela. Dok tako inite, unosite svjetlost
u tminu. To je plamen vae svjesnosti.
Na ovom stupnju ne morate vie brinuti o predavanju. Ve ste se
predali. Kako? Potpuna panja predstavlja potpuno prihvaanje i pre-
davanje. Posveujui neemu potpunu panju, koristite se moi
Sadanjeg trenutka, a to je mo vae prisutnosti. Uz to ne moe pre-
ivjeti nekakav skriven djeli otpora. Prisutnost uklanja vrijeme. Ne
postoji li vrijeme, patnja i negativnost ne mogu preivjeti.
Prihvaanje patnje putovanje je u smrt. Suoavanje s dubokim
bolom, doputanje bolu da postoji, posveivanje panje boli, znai
svjesno ulaenje u smrt. Kad ste umrli tom smru, shvatit ete kako
smrti nema - i kako se nemate ega plaiti. Umire samo ego. Zami-
slite zraku sunca koja je zaboravila da je neodvojivi dio Sunca i zava-
rava se vjerujui da se mora boriti za opstanak, stvarati identitet koji
se razlikuje od Sunca te da se takvog identiteta mora vrsto drati. Zar
ne bi smrt te zablude donijela nevjerojatno osloboenje?
elite li laganu smrt? Biste li radije umrli bezbolno, bez samrt-
nih muka? Tada svakoga trenutka umrite za prolost i dopustite svjet-
losti vlastite prisutnosti da blista kroz teko, vremenom ogranieno ja
za koje mislite da predstavlja vas.
PUT KRIA
Mnogo je pria ljudi koji tvrde kako su Boga pronali kroz duboku pa-
tnju, a postoji i kranski izraz put kriza, za kojeg pretpostavljam da
govori o istoj stvari.
Mi se ovdje i ne bavimo niim drugim.
Strogo govorei, ti ljudi Boga nisu pronali kroz patnju, zato to
patnja podrazumijeva otpor. Pronali su Boga kroz predavanje, kroz
potpuno prihvaanje onoga to jest, na to ih je natjerala teka patnja.
Zasigurno su na nekoj razini shvatili kako su sami izazvali tu bol.
Kako izjednaavate patnju s pronalaenjem Boga?
158
DESETO POGLAVLJE
Budui da otpor ne moemo odvojiti od uma, odbacivanje otpora -
predavanje okonanje je vlasti uma, kraj je varalice koji se pretvara
da ste to vi, kraj je lanoga boga. Razrjeuju se sve prosudbe i negativ-
nost. Pokazuje se carstvo bia koje je bilo prikriveno umom. Iznenada
se u vama budi duboko spokojstvo, neshvatljiv osjeaj mira. A u tom
se miru krije velika radost. U toj se radosti krije ljubav. A u najtajnijoj
jezgri prebiva sveto, neizmjerno, Ono emu ne moemo dati ime.
To ne nazivam pronalaenjem Boga, jer kako biste mogli pronai
ono to nikada nije bilo izgubljeno, sam ivot koji vam pripada? Rije
Bog ograniava ne samo zbog tisua godina pogrenih tumaenja i po-
grene uporabe, nego i zato to podrazumijeva kako je rije o nekom
drugom biu odvojenom od vas. Bog je samo Bie, a ne tek jedno od
mnogih. Ovdje ne moe biti odnosa izmeu subjekta i objekta, ne
moe biti dvojstva, ne moe biti rije o vama i Bogu. Spoznaja Boga
neto je najprirodnije to postoji. Zapanjujua i neshvatljiva injenica
nije to to moete postati svjesni Boga, nego to to Ga niste svjesni.
Put kria o kojem govorite stari je put do prosvjetljenja, a sve do-
nedavno bio je i jedini put. Ali nemojte ga odbaciti ili podcjenjivati
njegovu uinkovitost. Taj je put jo koristan.
Put kria potpuno je suprotan. To znai kako se ono najgore u
vaem ivotu, kri, pretvara u ono najbolje to vam se ikada dogodi-
lo, prisiljavajui vas na predaju, na smrt, prisiljavajui vas da posta-
nete nestvarni, da postanete kao Bog - jer i Bog je ne-stvar.
U ovom razdoblju, kad je rije o nesvjesnoj veini ljudskih bia,
put kria i dalje je jedini nain. Ti e se ljudi probuditi samo kroz
daljnju patnju, a prosvjetljenju, kao kolektivnoj pojavi, prethodit e
golemi prevrati, to je lako predvidjeti. Taj proces odraava djelovan-
je stanovitih sveopih zakona to upravljaju rastom svijesti, a zato su
ga neki mudraci predvidjeli. Opisan je, izmeu ostalog, u Otkrivenju
ili u Apokalipsi, iako je prikriven nejasnim i katkad neshvatljivim
simbolizmom. Tu patnju ne nanosi Bog, nego je ljudi nanose sami
sebi i drugima, a nanose je i stanovite obrambene mjere koje Zemlja,
iv, inteligentni organizam, poduzima kako bi se zatitila od napada
ljudskoga ludila.
Meutim, danas raste broj ljudi ija se svijest dovoljno razvila,
tako da im vie nije potrebna patnja kako bi spoznali prosvjetljenje.
Moda ste i vi jedan od onih.
159
MO SADANJEG TRENUTKA
Prosvjetljenje patnjom - put kria - znai da vas netko silom i
udarcima tjera u kraljevstvo nebesko. Konano ete se predati jer vie
ne moete podnijeti bol, ali bol e, prije nego to se to dogodi, jo
dugo trajati. Prosvjetljenje koje je svjesno odabrano znai odbacivan-
je vezanosti za prolost i budunost te prihvaanje Sadanjeg trenut-
ka kao glavne arine toke vlastita ivota. To znai odabir da prebi-
vate u stanju prisutnosti, umjesto u vremenu. To znai rei da onome
to jest. Tada vam bol vie nije potrebna. Koliko vremena mora proi,
prema vaem miljenju, prije nego to uspijete rei: Vie neu stva-
rati bol i patnju? Koliko vam je jo boli potrebno prije nego to do-
nesete takvu odluku?
Mislite li kako vam je potrebno vie vremena, dobit ete ga - ali
i vie bola. Vrijeme i bol su neodvojivi.
MO ODABIRA
A to je sa svim onim ljudima koji, kako se ini, uistinu ele patiti?
Imam prijateljicu koju partner tjelesno zlostavlja, a i u prethodnom od-
nosu joj se neto slino dogaalo. Zato odabire takve mukarce i zato od-
bija izii iz te situacije? Zato tako mnogo ljudi zapravo odabire bol?
Znam kako je rije odabir omiljen pojam Novoga doba, ali u ovom
kontekstu nije potpuno prikladan. Pogreno je rei kako netko oda-
bire neuspjean odnos ili bilo kakvu negativnu situaciju u svom i-
votu. Odabir podrazumijeva svjesnost - visok stupanj svjesnosti. Ne-
ma li svjesnosti, nema ni izbora. Odabir moete izvriti onoga trenu-
tka kad raskinete poistovjeenost s umom i njegovim uvjetovanim
obrascima, onoga trenutka kad postanete prisutni. Sve dok ne stigne-
te do te toke, vi ste, u duhovnom smislu, nesvjesni. To znai kako
ste prisiljeni razmiljati, osjeati i djelovati na stanovite naine, prema
uvjetovanju vlastita uma. Zato je Isus rekao: Oprosti im, jer ne znaju
to ine. To se ne odnosi na inteligenciju u uobiajenom smislu ri-
jei. Susreo sam mnogo visoko inteligentnih i obrazovanih ljudi ko-
ji su takoer bili i potpuno nesvjesni, a to znai potpuno poisto-
vjeeni s umom. Zapravo, ako mentalni razvoj i sve vee znanje nisu
uravnoteeni odgovarajuim rastom svijesti, jako je velika mogunost
nesree i katastrofe.
160
DESETO POGLAVLJE
Vaa je prijateljica zarobljena u odnosu s partnerom koji je zlo-
stavlja, i to ne prvi put. Zato? Ona nema izbora. Um, uvjetovan ka-
ko ve jest prolou, uvijek tei ponovnom stvaranju onoga to poz-
naje i onoga to mu je blisko. ak i ako je bolno, ipak je poznato.
Um se uvijek dri poznatog. Nepoznato je opasno jer um nad nepoz-
natim nema nikakvu vlast. Zato um ne voli sadanji trenutak i zane-
maruje ga. Svjesnost o sadanjem trenutku stvara provaliju ne samo
u bujici misli, nego takoer i u kontinuumu prolosti i budunosti.
U ovaj svijet ne moe ui nita uistinu novo i stvaralako, osim kroz
tu provaliju, taj isti prostor beskonane mogunosti.
Stoga, poistovjeujui se s umom, vaa prijateljica moda pono-
vno stvara obrazac nauen u prolosti, u kojem su intimnost i zlosta-
vljanje nerazdvojivo povezani. Ili moda izraava obrazac uma to ga
je nauila u ranom djetinjstvu, prema kojem je nevrijedna i zasluuje
kaznu. Takoer je mogue da veliki dio svoga ivota proivljava kroz
tijelo boli, koje uvijek trai sve vie boli kojom se prehranjuje. Njezin
partner posjeduje vlastite nesvjesne obrasce, koji nadopunjavaju nje-
zine. Naravno da je sama stvorila svoju situaciju, ali tko je ili to to ja
koje stvara? Mentalno-emocionalni obrazac iz prolosti, nita vie.
Zato od toga praviti vlastito ja? Kaete li joj da je sama odabrala svo-
je uvjete ili situaciju, pojaat ete njezino stanje poistovjeenosti s
umom. Ali, je li ona uistinu obrazac vlastita uma? Je li to njezino ja?
Crpi li uistinu svoj istinski identitet iz prolosti? Pokaite prijateljici
kako u pozadini misli i emocija postati prisutnost koja promatra.
Recite joj o postojanju tijela boli i kako se od njega moe osloboditi.
Nauite je umijeu svjesnosti unutarnjeg tijela. Pokaite joj znaenje
prisutnosti. im bude sposobna pristupiti moi Sadanjeg trenutka,
i njome se probiti kroz uvjetovanu prolost, tada e imati izbor.
Nitko ne odabire poremeaj, sukob, bol. Nitko ne odabire ludi-
lo. Do takvih stvari dolazi zato to u vama nema dovoljno prisutno-
sti za rastvaranje prolosti, nema dovoljno svjetlosti za rasprivanje
tmine. Vi niste u potpunosti ovdje. Jo se niste dokraja probudili. U
meuvremenu, uvjetovani um upravlja vaim ivotom.
Nalik na to, ako ste jedan od mnotva ljudi koji imaju potekoa
s roditeljima, ako jo njegujete negodovanje zbog neega to su uinili
ili nisu uinili, tada jo uvijek vjerujete da su imali mogunost izbo-
ra - da su se mogli drukije ponaati. Uvijek se ini kako su ljudi imali
161
MO SADANJEG TRENUTKA
mogunost izbora, ali to je privid. Sve dok um, sa svojim uvjetova-
nim obrascima upravlja vaim ivotom, sve dok vi jeste um, kakvu
mogunost izbora imate? Nikakvu. ak i niste ondje. Stanje poistov-
jeenosti s umom jako je poremeeno stanje. To je oblik ludila. U
razliitim stupnjevima gotovo svaki ovjek pati od te bolesti. Onoga
trenutka kad to shvatite, ne moe vie postojati ni trunak negodova-
nja. Kako moete nekome zamjeriti to je bolestan? Jedina prikladna
reakcija jest suosjeanje.
Stoga to znai kako nitko nije odgovoran za ono to ini? Ta mi se zami-
sao ne svia.
Ako vaim ivotom upravlja um, iako nemate mogunosti izbora, ipak
ete patiti zbog posljedica vlastite nesvjesnosti te ete stvarati jo vie
patnje. Nosit ete teret straha, sukoba, problema i boli. Patnja tako
stvorena konano e vas prisiliti da izidete iz toga nesvjesnog stanja.
Pretpostavljam kako se ono to govorite o odabiru takoer moe primije-
niti na opratanje. Prije nego to uspijete oprostiti, morate biti potpuno
svjesni i predati se.
Opratanje je pojam koji se koristi dvije tisue godina, ali veina
ljudi posjeduje vrlo ogranieno shvaanje o tome to to znai. Sve
dok osjeaj vlastitoga ja temeljite u prolosti ne moete uistinu opro-
stiti ni sebi ni drugima. Tek pristupanjem moi Sadanjeg trenutka,
to je vaa jedina mo, moete uistinu oprostiti. To prolosti oduzi-
ma mo, a vi duboko u nutrini spoznajete kako nita od onoga to
ste ikada uinili ili ono to su vam drugi uinili nikada ni najmanje
ne moe dotaknuti blistavu sutinu onoga tko jeste. Cijela zamisao
opratanja tada postaje nepotrebna.
A kako mogu dospjeti do te spoznaje?
Predate li se onome to jest, postanete li na taj nain potpuno prisut-
ni, prolost vie nema nikakvu mo nad vama. Vie vam nije potreb-
na. Prisutnost je klju. Sadanji trenutak je klju.
Kako u znati da sam se predala?
Kad vie ne budete trebali postavljati pitanja.
162
0 AUTORU
Eckhart Tolle roen je u Njemakoj, gdje je proveo prvih trinaest go-
dina ivota. Nakon to je diplomirao na londonskom Sveuilitu, po-
eo se baviti istraivanjem i bio je nadzornik na Sveuilitu Cam-
bridge. Kad je navrio dvadeset devet godina duboka duhovna pre-
obrazba doslovce je razorila njegov stari identitet i u temelju promi-
jenila smjer njegova ivota.
Sljedeih nekoliko godina posvetio je razumijevanju, prihvaa-
nju i produbljivanju toga preobraaja, to je oznailo poetak napeta
putovanja u vlastitu nutrinu.
Eckhart se ne vee ni uz jednu odreenu religiju ili tradiciju. U
svojim uenjima bezvremenom i nekompliciranom jasnoom drev-
nih duhovnih uitelja prenosi jednostavnu, pa ipak duboku poruku:
postoji izlaz iz patnji koji vodi do spokojstva.
Eckhart u ovom razdoblju ivota mnogo putuje, cijelim svijetom
nosei svoja uenja i prisutnost. Od 1996. godine ivi u Vancouveru,
u Kanadi.
163
Za informacije o predavanjima, teajevima
i utoitima Eckharta Tollea
te
za naruivanje audio i videokaseta koje prate
Mo sadanjeg trenutka: vodi prema duhovnom prosvjetljenju
pogledajte:
www.namastepublishing.com
Za dogovor o gostovanju Eckharta Tollea na predavanjima,
kontaktirajte:
Namaste Publishing Inc.
P. O. Box 62084
Vancouver, British Columbia
Canada V6J IZI
Telefon: (604) 224-3179
Fax: (604) 224-3354