FIZIKALNA SVOJSTVA VRSTIH ESTICA

Tlo kao trofazni sustav: vrste estice - voda - zrak

V
V
V
V
pora
~~
~~
zrak
voda
V
V
uzorka


1/ SPECIFINA TEINA (G) - bezdimenzionalna veliina
odreuje se u piknometru...

m
u
m
p
m
p+u

G
m
m m m
u
p u p u
=
+
+
( )

G = 2,55 2,75 (karakteristina vrijednost); G = 2,5 2,8 (GEO podruje vrijednosti)

s w
G = * - gustoa mase vrstih estica (
w
= 1,0 g/cm
3
)

s w
G = * - jedinina teina vrstih estica (
w
= 9,81 kN/m
3
)
Korelacija izmeu jedinine teine i gustoe mase:
= g*
V

Piknometar ispunjen sa vodom i piknometar sa uzorkom tla i vodom

2/ VLANOST UZORKA (w)
ZRAK
VODA
vrste
estice
PORE

w
m
m
w =
Mjeri se: metoda suenja; radioaktivna metoda; metode kemijske reakcije sa vodom


3/ GUSTOA MASE TLA ()
JEDININA TEINA TLA ()
ZRAK
VODA
vrste
estice
PORE

0
zapremina
teina
1



GUSTOA SE MJERI:
U laboratoriju: metodom volumena istisnute vode, metodom cilindra;
Na terenu: metodom cilindra, metodom kalibriranog pijeska, radioaktivnom metodom,...



Metoda mjerenja volumena uzorka metodom istiskivanja vode



Metoda cilindra za mjerenja gustoe tla


cilindar se
utiskuje u
tlo




Metoda za mjerenja gustoe tla s kalibiranim pijeskom



Nuklearni denzimetar

4/ GUSTOA MASE SUHOG TLA (
d
)
JEDININA TEINA SUHOG TLA (
d
)
ZRAK
VODA
vrste
estice
PORE
teine teine

d
w
1

d
w
w
=
+
=
+
1
1
1
1

d


5/ KOEFICIJENT PORA (e)
ZRAK
VODA
vrste
estice
PORE
e
1

estica vrstih zapremina
pora a min zapre
e =

6/ POROZITET (n)
n =
zapremina pora
ukupna zapremina


ZRAK
VODA
vrste
estice
PORE
n
1
e
1

n - 1
n
e
e 1
e
n =
+
=

7/ STUPANJ ZASIENJA (S
r
)
S
r
=
zapremina vode
zapremina pora


SPECIFINA POVRINA odnos izmeu povrine oploja tijela i mase tijela
Specifina povrina montmorilonita: 800 m
2
/g

Fotografija izraena elektronskim mikroskopom - mineral montmorilonit

----------------------------------------------------------------------------------------------------
Primjeri:

* jedinina teina tla : = + ( )* * * 1 n S n
s r w

gustoa tla : = + ( )* * 1 n S n
s r


* jedinina teina tla uronjenog u vodu :
' ( )* * * * = + 1 1 1 n n
s w w

' ( )*( ) = 1 n
s w


* zadano :
s r
e S , , = ?
INDEKSNI POKAZATELJI I KLASIFIKACIJA TLA

1. SADRAJ ZRNA ODREENE VELIINE GRANULOMETRIJSKI SASTAV
veliina zrna
(mm)
naziv oznaka
> 60 kamen
60 2 ljunak G
2 0,06 pijesak S
0,06 0,002 prah M
< 0,002 glina C



HRN EN ISO 14688-1:2008 (ISO 14688-1:2002); samo informativni prikaz
Identifikacija i klasifikacija tla 1. dio: Identifikacija i opis

Frakcija tla Podfrakcija Oznaka Veliina zrna (mm)
Vrlo krupne estice veliki kamen LBo > 630
kamen (boulder) Bo 200 - 630
oblutak (cobble) Co 63 - 200
Krupne estice
(krupnozrno tlo)
ljunak (gravel)
krupni ljunak
srednji ljunak
sitni ljunak
Gr
CGr
MGr
FGr
2,0 63
20 63
6,3 20
2,0 6,3
Pijesak (sand)
krupni pijesak
srednji pijesak
sitni pijesak
Sa
CSa
MSa
FSa
0,063 2,0
0,63 2,0
0,2 0,63
0,063 0,2
Sitne estice
(sitnozrno tlo)
Prah (silt)
krupni prah
srednji prah
sitni prah
Si
CSi
MSi
FSi
0,002 0,063
0,02 - 0,063
0,0063 0,02
0,002 0,0063
Glina (clay) Cl < 0,002


Sadraj zrna odreujemo:
za zrna do D > 0.06 mm PROSI J AVANJ E N
Di
= 100 - E
i
1
N
i


za zrna D < 0.06 mm AREOMETRI RANJ E

STOKES-ov zakon; taloenje kugle u mirnoj
vodi
t
H
*
18
D
t
H
= v D *
18
v
w s
2 w s


=

=

H = f(R) - kalibracijska krivulja areometra
K(%) = f(
s
, m, R) - udio estica sitnijih
od D (postotak prolaza)
m suha masa uzorka u menzuri
R oitanje areometra (korekcija zbog
meniska i antikoagulansa, ovisno o izrazu...)

Princip areometriranja:


GRANULOMETRIJSKI DIJAGRAM - sijanjem

0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0.001 0.01 0.1 1 10 100
Log D (otvor sita)
p
o
s
t
o
t
a
k

p
r
o
l
a
z
a

N
i

(
%
)
60 2 0.06
0.002
G
S M C

H
GRANULOMETRIJSKI DIJAGRAM sijanjem i areometriranjem (kombinirano)

Korekcija prolaza sitnozrnog tla ispod 0,06 mm na ukupni uzorak

Primjer
Areometriranje ('granulometrijska analiza sedimentacijom') prema BS 1377-2 : 1990 : 9.5

...1440 (24 h)

Indeksni pokazatelj krupnozrnog tla:
RELATIVNA ZBIJENOST (D
r
) oznaava se i kao indeks gustoe I
D


(%) 100
e e
e e
D
min max
max
r

=

D
r
(%)
vrlo rahlo 0 -15
rahlo 15 -35
slabo zbijeno 35 - 70
zbijeno 70 - 85
jako zbijeno 85 - 100

Stanja materijala tla prema zbijenosti (ISO 14688-2 i dr.):
STANJE I
D
SPT N
60
CPT q
c
[MPa]
PMT p
l
[MPa]
presiometar
vrlo rahlo < 0,20 < 4 < 2,5 < 0,30
rahlo (rastresito) 0,20 - 0,40 4 7 2,5 5,0 0,30 - 0,50
srednje zbijeno 0,40 - 0,60 7 15 5,0 10,0 0,50 - 1,0
zbijeno 0,60 0,80 15 30 10,0 20,0 1,0 2,0
vrlo zbijeno >0,80 > 30 >20,0 >2,0


2. ATTEBERG-OVE GRANICE GLINOVITIH MATERIJALA

V
V
V
V
pora
~~
~~
zrak
voda
V
V
uzorka


Atteberg-ove granice: mjerenje sadraja vode pri promjeni fizikog ponaanja tla
1. granica STEZANJA - w
S

2. granica PLASTINOSTI - w
P

3. granica TEENJA - w
L


S obzirom na sadraj vode - KONZISTENTNA stanja - razgraniena Atteberg-ovim
granicama:

vrsto poluvrsto plastino itko
---------------+--------------------+------------------+-------------------
w
S
w
P
w
L
(w)



Granica stezanja w
S
toka (vrijednost vlanosti u %) u kojoj prestaje smanjenje volumena
uzorka sa daljnjim smanjenjem njegove vlanosti



Granica plastinosti w
P
se definira kao vlanost tla pri kojoj se na valjiima promjera 3 mm
poinju javljati vlaknaste pukotine (gornja slika prikazuje obradu valjia).

Treskalica za odreivanje granice teenja w
L

Granica teenja w
L
je vlanost pri kojoj je potrebno 25 udaraca da bi se "zarez" nainjen
standardiziranim noem na uzorku tla u posudi spojio na duljini ~1 cm.

Indeksni pokazatelji sitnozrnih materijala:
indeks plastinosti IP w w
L P
=
indeks konzistencije IC
w w
IP
L o
=

(w
o
- prirodna vlanost)
IC > 1 kruto konzistentno stanje
0 < IC < 1 plastino konzistentno stanje
IC 0 itko konzistentno stanje
standardizirani no
JEDINSTVENA ILI AC (airfield classification) KLASIFIKACIJA
prema A. Casagrande
TLO

KRUPNOZRNO

SITNOZRNO treset
(visokoorgansko
tlo)
LJUNAK (G) PIJESAK (S) PRAH (M) GLINA (C) ORGANSKO
TLO (O)
W - dobro graduirano
P - slabo graduirano
U - uniformno (jednolino)
F
S
(S) - slabo graduirano sa
vikom praha
F
C
(C) - slabo graduirano sa
vikom gline

L - nisko plastino
I - srednje plastino
H - visoko plastino
klasificira se prema
granulometrijskom dijagramu
klasificira se prema dijagramu plastinosti
KOEF. UNIFORMNOSTI : C
D
D
U
=
60
10
KOEF. ZAKRIVLJENOSTI: C
D
D D
C
=
30
2
10 60
*

0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0.001 0.01 0.1 1 10 100
Log D (otvor sita)
p
o
s
t
o
t
a
k

p
r
o
l
a
z
a

N
i

(
%
)
60 2 0.06
0.002
G
S M C
D
60

Definicija veliine zrna (D
60
) pri prolazu od 60%

Primjeri granulometrijskih krivulja

DIJAGRAM PLASTINOSTI (A. Casagrande) klasifikacija sitnozrnih materijala


0
10
20
30
40
50
60
0 20 40 60 80 100
w
L
(%)
I
P

(
%
)
I
P
= 0.73 (w
L
- 20)
CL
CI
CH
SF
SC MI ML
MH


ZBIJANJE TLA - ODNOSI VLANOSTI I GUSTOE
PROCTOR-OV POKUS
Ureaj...; zbijanje uzorka u tri sloja, 25 udaraca standardnog utega po sloju; vie pokusa na
istom uzorku sa razliitom vlanou materijala...

jedinina teina vlanog uzorka:
V
G
=
jedinina teina suhog uzorka:
w 1
d
+

=
w
opt
optimalna vlanost pri kojoj se za zadanu energiju zbijanja dobiva najvea jedinina
teina suhog materijala

1,6
1,65
1,7
1,75
1,8
1,85
1,9
1,95
2
10 11 12 13 14 15 16 17 18

d
(
g
/
c
m
3
)
w (%)
w
opt
=14.6 %

dmax
=1.865 g/cm
3


Promjena postignute suhe jedinine teine sa poveanjem rada utroenog na zbijanje
(poveanje broja udaraca po sloju)