NAPREZANJE U TLU

NAPREZANJE USLIJED VLASTITE TEINE TLA

(GEOSTATIKO NAPREZANJE)

Unutar mase tla optereenje se prenosi dodirima izmeu zrna, ali se zbog male dodirne povrine
i nepoznatog odnosa dodira izmeu zrna, u geomehanici pod pojmom NAPREZANJE U TLU
podrazumijeva makroskopsko naprezanje, tj. naprezanje odreeno kao SILA PO UKUPNOJ
POVRINI:


Prijenos optereenja na dodiru izmeu zrna






Naprezanje u tlu: sila po ukupnoj povrini

normalno (vertikalno) naprezanje: o =
P
a b *


posmino naprezanje: t =
T
a b *



VERTIKALNO GEOSTATIKO NAPREZANJE - horizontalno uslojeno suho tlo (nema
posminih naprezanja u horizontalnim ravninama)

oo
o
( )
( )
z
z
z
=
}
= o
z
0
dz ) z ( ) z ( o
z n
n
n
z =

A
HORIZONTALNO GEOSTATIKO NAPREZANJE U TLU



Koeficijent bonog naprezanja: K
h
v
=
o
o

K < 1 - normalno konsolidirano tlo
K > 1 - prekonsolidirano tlo

Kada nema horizontalne deformacije tla K = K
o
- KOEFICIJENT TLAKA MIROVANJA



UTJECAJ VODE NA SILE U TLU

UZGON KADA NEMA TOKA VODE (konstantan visinski potencijal)

Promatramo jedinini volumen tla (V=1.0 ) ispod RPV:


gravitacija uzgon
voda u
porama

n

W n
w w
= * U n
w w
= *
vrste
estice

1-n

s
* ) n 1 ( W =
n
n 1
U * ) n 1 ( U
w w

= =

REZULTANTA:
' ) ( * ) n 1 (
U U W W W
w s
w w
= =
= + =


Hidrostatiki tlak vode na nekoj dubini ispod RPV : u z
w
= '*


UZGON KADA POSTOJI TOK VODE (polje promjenjivog visinskog potencijala)

T - sila trenja izmeu estica tla i vode prilikom toka vode kroz pore tla, ima smjer suprotan od
smjera toka vode
T ds n dh n
dh
ds
w w
* * * * * = T=

promatrani element tla sile na vodu sile na vrste estice







w
U
n
n 1
U

=

Zakretanje sile UZGONA (U) kao posljedice djelovanja sile STRUJNOG TLAKA (S):



T = S - sila strujnog tlaka
w w w
* dh * A *
ds
dh
* ds * A * i * V S = = =


Ako promatramo strujanje za JEDININI VOLUMEN TLA efektivna zapreminska teina se
moe izraziti

w
* i ' ' ' + =




ili za primjer vertikalnog strujanja prema gore (vektori nestaju zbog istog pravca djelovanja)

w
* i '- = ' '

odnosno kada je '' 0 s nastaje HIDRAULIKI SLOM (pojava da je sila strujnog tlaka vea
od teine tla kroz koji protjee voda, te voda poinje nositi tlo), iz ega se moe odrediti kritini
hidrauliki gradijent:

i
c
=

'
w





Primjer loma podne ploe uslijed djelovanja uzgona (objekt "Ribola" Katel Kambelovac)
KONCEPT EFEKTIVNIH NAPREZANJA


MODEL
TLO
VODA
OPRUGA
(zamjenjuje
skelet tla)
voda
P
voda
pod tlakom
tlak vode
pada
tlak vode
jednak hidrostatskom


EFEKTIVNO NAPREZANJE:
K. Terzaghi (1925. g.) o' = o - u
o'
v
= o
v
- u
o'
h
= o
h
u

EFEKTIVNO NAPREZANJE JE ONAJ DIO UKUPNOG (TOTALNOG)
NAPREZANJA KOJEG PRENOSI SKELET TLA.
Efektivno naprezanje je izvedena veliina. Ono se ne moe mjeriti. Mjeriti se moe ukupno
naprezanje i tlak u vodi koja se nalazi u porama tla (porni tlak).

Voda ne moe prenositi posmina naprezanja te vrijedi:



SVI MJERLJIVI EFEKTI PROMJENE NAPREZANJA, KAO TO SU KOMPRESIJA,
DISTORZIJA (DEFORMACIJE), VRSTOA, UZROKOVANI SU SAMO PROMJENOM
EFEKTIVNIH NAPREZANJA.


voda
VODA
TLO
MODEL
voda pod tlakom
OPRUGA
zamjenjuje skelet tla
tlak vode pada tlak vode jednak
hidrostatskom

Primjer:

element
h1
hw

'


VERTIKALNO NAPREZANJE (u toci na
dubini h
1
+ h
w
):

porni tlak: u h
w w
= *
totalno naprezanje:
u '
V V
+ o = o
efektivno naprezanje:

w 1 V
h '* h * ' + = o





Jednadba ravnotee za vertikalno naprezanje i vertikalno strujanje vode:
+ =
= + + =
d
dz
u
d
dz
du
dz
o

o o
o

0
0 '
'


referentna ravnina z = 0 h
g
= -z porni pritisak u = ( h + z )
w

( ) ' ' i
dz
' d
1
dz
dh
dz
du
w w
w
= =
o

|
.
|

\
|
+ =


uronjena prostorna teina tla strujna sila efektivna prostorna teina tla


Primjer analize naprezanja na uzorku tla kod vertikalnog toka vode prema gore:


DODATNO NAPREZANJE U TLU

Dodatna naprezanja u tlu nastaju uglavnom zbog optereenja ograniene povrine tla
nekom graevinom.

Temelj na povrini tla Temelj na dubini manjoj od
irine temelja

Kako je tlo heterogeno, uslojeno i anizotropno, to treba uvesti neke pretpostavke, da bi se
pojave nastale uslijed dodatnih optereenja mogle izraunati. Te su pretpostavke slijedee:
- neizmjeran poluprostor;
- elastina sredina;
- linearno deformabilno;
- homogeno i izotropno.

Naprezanja u poluprostoru uslijed optereenja na povrini
A
z
=(B+2*z*tgo)*(L+2*z*tgo)
ili za naprezanje na dubini z

0
z
z
A
L B
p o <
-
= o
L
B
z
p
L+ 2z tg o
+
2z tg B
o
o
o
z
p
B
AB
x
o
o
zx
zx
o

Raspodjela dodatnih vertikalnih naprezanja u dubini uslijed optereenja na
ogranienoj plohi na povrini

P
H
D
f
D
f

f
= 0
D je dubina temeljenja
0
o
o
0
= P/F
F=BxL
B
B
je povrina temeljne plohe z
U ravnini se moe prikazati utjecaj optereenja p jednoliko rasporeenog na temelj irine B i
njegov utjecaj na dubini z
1
i z
2
.

Raspodjela dodatnog vertikalnog naprezanja sa povrine na dubini z




Dodatno vertikalno naprezanje u dubini ispod toaka temelja A, B i C
z
p
B
x
x
z
2
B
1
1
B
2
o
1
A
o
2
A
o
1
A o
2
A >
jer je
B
1
B
2
<
z
z
2
z
1
o
1B
B
o
2B
o
2A
o
1A
A C
o
1C
o
2C
=
0
B/2 B/2
p
A B
C
z
z
z
x
1
2
o
z
o
o
BOUSSINESQ (1885) je dao analitiko rjeenje raspodjele naprezanja u homogenom
izotropnom beskonanom poluprostoru, na koji se moe primjeniti HOOKE-ov zakon, uslijed
optereenja koncentriranom silom na povrini. Iako tlo nije linearno elastino, praksa je
pokazala da je ovakav model ponaanja tla dovoljno dobar za izraunavanje dodatnih
naprezanja, ako se naprezanja i deformacije zadravaju u zoni radnih naprezanja.
Za polarne koordinate:
Q
R
r
z dr
dz
r d
.
u
o
z
t
zt
t
rz
o
t
u
o
r


B
2
2
5
2
2 5
5
2
z
N
z
Q

z
r
1
1
2
3
z
Q

R
z
2
3
z
Q
=
(

|
.
|

\
|
+

t
=
t
= o
Svaka promjena naprezanja izaziva deformaciju, te je cilj izuavanja dodatnih naprezanja u tlu
proraun deformacije tla (slijeganja).
Q
p=Q/B
B
3B
o
z
o
o
=p
z

Interesantno je primijetiti da vertikalna dodatna
naprezanja u elastinom poluprostoru ne
ovise o parametrima materijala E i .
Izraz za normalno naprezanje vrijedi uz uvjet da je
jedinina teina materijala poluprostora (tla) jednaka
nuli, to znai da je to izraz za promjenu naprezanja
samo od optereenja na povrini (zato openito i
oznaavamo s Ao dodatna naprezanja)...
Polazei od Boussinesq-ovog rjeenja, niz autora je dao za praktinu primjenu metode za
proraun stanja naprezanja u tlu uslijed optereenja na povrini. Rjeenja se razlikuju ovisno o
primjenjenim pretpostavkama o svojstvima tla.

Metoda STEINBRENNER-a
Steinbrenner (1934) je izveo rjeenje za proraun vertikalnih naprezanja ispod kuta pravokutne
povrine optereene jednolikim optereenjem p
o
.

z
p
o
a
b
o
z


( ) ( )
( )( ) ( )
( )
( )
S o
2 2
2 2
2 2 2 2
2 2
o
z
N p
z a R
z R a
z b
bz
z R z z R b a
z R az 2 b a a
z
b
arctg
2
p
=

+
+

+
+
(

+
+

t
= o

( ) ( ) b a ; z/b ; b / a f N
S
> =
Steinbrenner-ov dijagram za proraun uspravnih dodatnih naprezanja



Metoda KANY-a
Dao je proraun za tzv. KARAKTERISTINE toke pravokutne povrine.
K z
N p = o

( ) ( ) b a ; z/b ; b / a f N
K
> =
Kany-ev dijagram za proraun uspravnih dodatnih naprezanja




PRIKAZ STANJA NAPREZANJA MOHR-ovim KRUGOVIMA

o o o
o o
1 2 3
3
, - glavna naprezanja
1
=
>




(90)
u