Seminar za voditelje upanijskih strunih suradnika

kolskih knjiniara, mentora i savjetnika

Medijska pismenost i komunikacijska prava djece

Doc.dr.sc. Nada Zgrablji Rotar
Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveuilita u
Zadru

Opatija 13. srpnja 2007.
Vrijeme komunikacijske revolucije
Medijska pismenost je dio komunikologije koji se sve
vie razvija kao posljedica oka od komunikacijske
revolucije i globalnih medijskih trendova
Komunikacijsku revoluciju uzrokuju industrijalizacija,
komercijalizacija i globalizacija masovne kulture,
spektakl, tehnospektakl, internetizacija, utjecaji
interneta na masovnu i interpersonalnu komunikaciju
Komunikacijski aspekti digitalne tehnologije
interaktivna televizija, radio na zahtjev Promjena
komunikacijske paradigme u masovnim medijima
promjena javnosti i javne sfere
Komunikacijska revolucija
Komunikacijska revolucija vodi prema novim i
raznolikim komunikacijskim scenarijima u budunosti
nove komunikacijske platforme, mobilna telefonija,
digitalni sustavi, sinergija i konvergencija medija
Potrebno je medijsko opismenjavanje (media literacy)
Provodi se u kontekstu teorija i metoda
komunikacijskih znanosti
Naela medijske pismenosti
1. Teze od koje polazi koncept: 1. mediji ne odraavaju nego
konstruiraju nau stvarnost 2. medijske navike korisnika vane u
procesu drutvene socijalizacije 3. komunikacijska tehnologija i
komunikacijska praksa temeljne su za osobni uspjeh i za razvoj
drutva i demokracije
2. Cilj koncepta razvijati refleksivne i produktivne sposobnosti za
koritenje medija, razvijati analitiki i kritiki pristup medijskim
sadrajima
4. Metoda ukljuivanje znanja o medijima u sve razine
obrazovnog sustava i naputanje prakse da se medijima bave
samo medijski profesionalci i akademska zajednica.
Alternativni ili proireni nazivi
- Medijski odgoj (media education): kljuni koncept jest
da mediji (klasini mediji televizija, radio, novine) ne
odraavaju nego konstruiraju stvarnost
- Multimedijska pismenost koncept je ukljuivati
graane Europe u drutvo znanja utemeljeno na
povjerenju prema medijima (http//:europa.eu.int)
- Digitalno opismenjavenje znanje o novim
tehnologijama i nainima na koje utjeu na posao,
kolovanje, slobodno vrijeme
Razvitak koncepta
UNESCO 1982. U Gnewaldu u Njemakoj Deklaracija
o medijskom odgoju 19 zemalja
Za organizaciju znanja i ljudi, - uvoenje medijskog
obrazovanja u predkolsko, kolsko i visoko
obrazovanje, -za obrazovanje nastavnika, - za
multidisciplinarni pristup, - meunarodnu suradnju za
podupiranja aktivnosti UNESCO-a
UNESCO 1999. Educating for the Media and the
Digital Age (33 zemlje, u Beu, Austrija)
Za raznolikost pristupa u medijskom obrazovanju uz
ukljuivanje znanja o novim tehnologijama
Definiranje pojma
Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize,
vrednovanja i odailjanja poruke posredstvom medija (National
Leadreship Conference on Media Literacy 1992, SAD)
TEHNIKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa
medijima
KRITIKE KOMPETENCIJE: razumijevanja medijskih
sadraja, sposobnost tumaenja i kritikog vrednovanja
PRAKTINE KOMPETENCIJE: sposobnost stvaranja
medijskih poruka
Predmet
TETNI MEDIJSKI SADRAJI I NJIHOV UTJECAJ:
nasilje, stereotipi, pornografija
MEDIJSKE NAVIKE djece i odraslih
MEDIJSKI ANROVI vijesti, reklame, big brother,
reality show, soap opera i mladi ljudi
REGULACIJA I SAMOREGULACIJA - nacionalni
zakoni i etiki kodeksi novinara i oglaivaa
NOVE TEHNOLOGIJE i promjene u meidjskim
navikama - interaktivna komunikacija; novi medijski
anrovi wikipedia, blog, web
tetni sadraji - nasilje
Nasilja u medijima ima previe
Nasilje se predstavlja kao zabava
Nasilje u non-fiction anrovima
Reality show i nasilje
Glazba i nasilje, sport i nasilje,
Utjecaj nasilja i hipoteze: hipoteza katarze,
hipoteza uznemiravanja, hipoteza oponaanja,
tolerancije prema nasilju i nepovjerenja u sustav
Reklame
Oglaavanje komunicira kulturne i ideoloke vrijednosti
Kulturna globalizacija i stvaranje globalnog graanina potroaa,
Tehnike i postupci u proizvodnji reklame
Utjecaj i komercijalni efekt reklame u ivotu djece i omladine
Utjecaj oglaavanja na socijalizaciju i samopotovanje
dokument Europske komisije iz 2001. (Study on the Impact of
Advertising and Teleshopping on Minors) defninira pravila
oglaavanja za zemlje lanice EU
(http://europa.eu.int/comm/avpolicy/whatsnew_en.htm)
Stereotipi
Stereotip pojednostavljene reprezentacije u
kategorizaciji pripadnika odreene skupine
Stereotipizacija u medijima - uokvirivanje drutvenih
dogaaja i vrijednosti
Stereotipizirane grupe (politiari, novinari, pjevai,
znanstevnici) i anrovi od vijesti do sapunica
Stereotipno medijsko predstavljanje ivotnih
vrijednosti i tjelesnosti (ljepote i poeljnog izgleda)
Meunarodna strategija
Europska unija Preporuka za zatitu mladei i ljudskog
dostojanstva u audiovizualnim medijima (1998)
Europska unija Akcijski plan za promicanje sigurnijeg
koritenja internetom
UNESCO-va Deklaracija i akcijski plan za suzbijanje seksualnog
iskoritavanja djece, pornografije i pedofilije na internetu
The International Clearinghouse on Children, Youth and
Media; Sveuilite u Gteborgu u vedskoj i UNESCO -
NGO
Association for Media Literate Europe (America) - AML
(1978) NGO
European Centre for Media Literacy ECML (2004)
NGO
UN Konvencija o pravima djeteta (1989)
lanak 3. najbolji interes djeteta
lanak 13. Dijete ima pravo na slobodu izraavanja. To
pravo mora ukljuiti pravo na slobodu traenja, primanja i
irenja informacija i ideja usmeno, pismeno ili tiskom
lanak 17. Drave stranke priznaju ulogu koju imaju sredstva
javnog priopavanja te e osigurati djetetu pristup
informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaih i
meunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje
socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta.

Komunikacijska prava
Komunikacijska prava su temeljna ljudska prava
Komunikacijska prava djece su ljudska prava
djeteta
Ona jame pravo na informaciju, pravo na
sudjelovanje u medijima i pravo na privatnost
Mediji nedovoljno potuju komunikacijska prava
djece

Slika djeteta u medijima
Sudjelovanje djece u medijima: Djeca -
depersonalizirani graani
Stereotipi u medijskom prikazivanju djece
Najei medijski stereotipi prikazivanja djece
su: dijete rtva, dijete kriminalac i dijete
objekt dobrote i brige drutva
Slike djece slue za reklamiranje proizvoda i
usluga ili kao ilustracija siromatva i bijede
Prava djece
Da se njihovo miljenje uzima ozbiljno
Da ih se promatra kao ravnopravne osobe
Da se pita to oni misle o medijima i medijskim
sadrajima
Govoriti slobodno
Da im se omogui medijska pismenost za
kritiko razumijevanje medijskih sadraja

Pravo na informaciju
Pravo na informaciju ugroeno je trendovima
industrijalizacije i komercijalizacije medija
Komercijalizacija medija smanjuje razliitost i
kvalitetu programa
Komercijalizacija medija ima za posljedicu
trino voeno novinarstvo koje tei
senzacionalizmu i krenju prava na privatnost
Pravo na privatnost
Pravo na privatnost temeljno je pravo svakoga pojedinca
Kulturoloki trendovi kao posljedica tehno revolucije medija,
odnos postmoderne prema pitanju privatnosti, promijenio je i
praksu u novinarstvu prema pitanjima privatnosti
U medijima se potiu medijski anrovi koji dokidaju pravo na
privatnost, gdje se ljudi prate, snimaju i javno pokazuju u
najintimnijim trenucima (Reality Show, Big Brother, Oprah)
To dovodi do krize identiteta novinarstva, to znai da mladi
novinari gube odnos prema svojoj profesiji
Deklaracija o ponaanju novinara (1954./1986.)
Definira naela klasinog, normativnog, drutveno
odgovornog novinarstva
Meunarodne federacije novinara, Bordeaux, 25. - 28.
travnja 1954. god. i dopunjena na 18. svjetskom
kongresu, Helsinki, 2. - 6. lipnja 1986. god.
Nasuprot senzacionalistikom, aferakom, trinom
novinarstvu bez etike, to je u teoriji ve poznato kao
postnovinarsko razdoblje

Standardi zatite djejih prava u Hrvatskoj
Zakoni
Mehanizmi za provjeru primjene zakona (Vijea,
monitoring)
Etiki kodeks novinara
Etiki kodeks oglaivaa
Pravobraniteljica za djecu
Civilno drutvo meunarodna umreenost
Vlasnici medija

Medijsko obrazovanje
Nije na odgovarajuoj razni
U hrvatskim osnovnim kolama predaje se medijska
kultura u okviru hrvatskoga jezika, ali je taj koncept jo
uvijek previe usmjeren na ulogu medija u razvijanju
umjetnike percepcije, a manje na kritiki i analitiki
pristup sadrajima
Uiteljski fakultet u Zagrebu Medijska kultura
Sveuilite u Zadru Odjel za informatologiju i
komunikologiju Izborni predmet u okviru provedbe
Bolonjskog procesa - Medijska pismenost

Nada Zgrablji Rotar


HVALA!