GRADITELJSTVORENESANSEIBAROKA

ITALIJA U RAZDOBLJU HUMANIZMA 1350 1650 ITALIJAURAZDOBLJUHUMANIZMA1350. 1650.

EVROPA U RAZDOBLJU APSOLUTIZMA 1650 1850 EVROPAURAZDOBLJUAPSOLUTIZMA1650.1850.
RENESANSA STILSKE FAZE RENESANSA STILSKEFAZE
BAZILIKA VICENZA BAZILIKA,VICENZA
BAZILIKA VICENZA BAZILIKA,VICENZA
OSPEDALE DEGLI INNOCENTI, FIRENZA OSPEDALEDEGLIINNOCENTI,FIRENZA
KAPELA MEDICI FIRENZA KAPELAMEDICI,FIRENZA
RENESANSA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI KONSTRUKTIVNIELEMENTIIUKRASNIOBLICI
RENESANSA
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI KONSTRUKTIVNIELEMENTIIUKRASNIOBLICI
RENESANSNARALAMBAZIDOVA
POVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVA POVEZIVANJEIUZAJAMNODJELOVANJEZIDAIREDOVA
RENESANSNARALAMBAZIDOVA
POVEZIVANJE I UZAJAMNO DJELOVANJE ZIDA I REDOVA POVEZIVANJEIUZAJAMNODJELOVANJEZIDAIREDOVA
BAROKNARALAMBAZIDOVA
VANJSKI I UNUTARNJI ZID VARIJACIJE ISTE TEME VANJSKIIUNUTARNJIZID VARIJACIJEISTETEME
PONTDUGARD
BAROK
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI I UKRASNI OBLICI KONSTRUKTIVNIELEMENTIIUKRASNIOBLICI
KLASICIZAM
GRAEVINSKI VOLUMEN I ZIDNA RALAMBA GRAEVINSKIVOLUMENIZIDNARALAMBA
URBANIZAM
IDEALNI GRAD RENESANSE IDEALNIGRADRENESANSE
URBANIZAM
IDEALNI GRAD RENESANSE IDEALNIGRADRENESANSE
URBANIZAM
PLANIRANJE GRADOVA U DOBA APSOLUTIZMA PLANIRANJEGRADOVAUDOBAAPSOLUTIZMA
URBANIZAMBAROKA
KARAKTERIZIRARADIKALAN
PRISTUPORGANIZACIJIGRADA.
SPAJANJEMPARCELA
INOVIMREGULACIJAMA
ULINE MREE MIJENJA SE ULINEMREE,MIJENJASE
NEKOHERENTNA
SREDNJEVJEKOVNA
STRUKTURA.
IZGRADNJAGRADAIZLAZI
IZVANUTVRENOG
PERIMETRA,APOJEDINANO
JE UVIJEK PODREENO JEUVIJEKPODREENO
GRANDIOZNOJKONCEPCIJI
CJELINE.
URBANIZAM
KARLSRUHE KARLSRUHE
URBANIZAM
ULICE OSI TRGOVI ULICE,OSI,TRGOVI
URBANIZAM
ULICE OSI TRGOVI RIM ULICE,OSI,TRGOVI RIM
URBANIZAM
ULICE OSI TRGOVI VERSAILLES ULICE,OSI,TRGOVI VERSAILLES
URBANIZAM
ULICE OSI TRGOVI ULICE,OSI,TRGOVI
URBANIZAM
RENESANSNI TRGOVI RENESANSNITRGOVI
URBANIZAM
RENESANSNI TRGOVI VICENZA RENESANSNITRGOVI VICENZA
URBANIZAM
BAROKNI TRGOVI BAROKNITRGOVI
URBANIZAM
BAROKNI JAVNI PROSTORI BAROKNIJAVNIPROSTORI
URBANIZAM
POJEDINANE GRAEVINE I OBLIK TRGA POJEDINANEGRAEVINEIOBLIKTRGA
URBANIZAM
POJEDINANE GRAEVINE I OBLIK TRGA POJEDINANEGRAEVINEIOBLIKTRGA
KOMUNALNE GRAEVINE GRADSKE UPRAVE KOMUNALNEGRAEVINEGRADSKEUPRAVE
KOMUNALNE GRAEVINE KAZALITE KOMUNALNEGRAEVINE KAZALITE
KOMUNALNE GRAEVINE KAZALITE KOMUNALNEGRAEVINE KAZALITE
GRADSKE STAMBENE KUE GRADSKESTAMBENEKUE
GRADSKE STAMBENE KUE GRADSKESTAMBENEKUE
RENESANSNE GRADSKE PALAE RENESANSNEGRADSKEPALAE
RENESANSNE GRADSKE PALAE RENESANSNEGRADSKEPALAE
BAROKNE GRADSKE PALAE BAROKNEGRADSKEPALAE
RENESANSNE VILE RENESANSNEVILE
RENESANSNE VILE RENESANSNEVILE
A.PALADIO VILAROTONDA
BAROK
VRTNE PALAE LADANJSKI I LOVAKI DVORCI VRTNEPALAE,LADANJSKIILOVAKIDVORCI
BAROK
VRTNE PALAE LADANJSKI I LOVAKI DVORCI VRTNEPALAE,LADANJSKIILOVAKIDVORCI
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE DVORCIIREZIDENCIJE
DVORCI I REZIDENCIJE ELEMENTI PROJEKTIRANJA DVORCIIREZIDENCIJE ELEMENTIPROJEKTIRANJA
DVORCI I REZIDENCIJE ELEMENTI PROJEKTIRANJA DVORCIIREZIDENCIJE ELEMENTIPROJEKTIRANJA
ARHITEKTURA I KRAJOLIK ARHITEKTURAIKRAJOLIK
SAMOSTANI KONCENTRIRANI GRADSKI SKLOPOVI SAMOSTANI KONCENTRIRANIGRADSKISKLOPOVI
SAMOSTANI BAROKNE KNEEVSKE OPATIJE SAMOSTANI BAROKNEKNEEVSKEOPATIJE
SAMOSTANI BAROKNE KNEEVSKE OPATIJE SAMOSTANI BAROKNEKNEEVSKEOPATIJE
EINSEIDELN
KONSTRUKTIVNI ELEMENTI KUPOLA KONSTRUKTIVNIELEMENTI KUPOLA
F.BRUNELESCI
ST MARIA DEL FIORE FIRENZA ST.MARIADELFIORE,FIRENZA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE CENTRALNOG TLOCRTA GRAEVINECENTRALNOGTLOCRTA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE CENTRALNOG TLOCRTA SV PETAR RIM GRAEVINECENTRALNOGTLOCRTA SV.PETAR,RIM
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE CENTRALNOG TLOCRTA SV PETAR RIM GRAEVINECENTRALNOGTLOCRTA SV.PETAR,RIM
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE CENTRALNOG TLOCRTA GRAEVINECENTRALNOGTLOCRTA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE CENTRALNOG TLOCRTA KARLSKIRCHE BE GRAEVINECENTRALNOGTLOCRTA KARLSKIRCHE,BE
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA GRAEVINELONGITUDINALNOGTLOCRTA
RENESANSNEBAZILIKE POVRATAKPROLOSTIINOVEKONCEPCIJE
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA GRAEVINELONGITUDINALNOGTLOCRTA
L.B.ALBERTI
SANTA ANDREA SANTAANDREA,
MANTOVA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA GRAEVINELONGITUDINALNOGTLOCRTA
ANDREAPALADIO ILREDENTORE, VENECIJA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA GRAEVINELONGITUDINALNOGTLOCRTA
ANDREAPALADIO SANGIORGIOMAGGIORE, VENECIJA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA GRAEVINELONGITUDINALNOGTLOCRTA
SAKRALNAARHITEKTURA
GRAEVINE LONGITUDINALNOG TLOCRTA GRAEVINELONGITUDINALNOGTLOCRTA
OBLIKOVANJEPROSTORA
UVISOKOMIKASNOM
BAROKU
SAKRALNAARHITEKTURA
POVEZIVANJE LONGITUDINALNOG I CENTRALNOG TLOCRTA POVEZIVANJELONGITUDINALNOGICENTRALNOGTLOCRTA
SINTEZASVIHTIPOVA
ISUSTAVAU KASNOM
BAROKU
SAKRALNAARHITEKTURA
OBLIKOVANJE PROELJA OBLIKOVANJEPROELJA
SAKRALNAARHITEKTURA
OBLIKOVANJE PROELJA OBLIKOVANJEPROELJA
SAKRALNAARHITEKTURA
OBLIKOVANJE OBLIKOVANJE
BOROMINI SANCARLOALLEQUATREFONTANE
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Renesansa u Hrvatskoj je razdoblje: 15.17. st. Dalmacija, djelomino Istra RenesansauHrvatskojjerazdoblje: 15. 17.st.Dalmacija,djelominoIstra
16.17.st.kontinentalnaHrvatska
KULTURNI UTJECAJI j j I lij KULTURNIUTJECAJI utjecajItalije
utjecajSrednjeEurope
POLITIKEPRILIKE turskiratovi
Hrvatska AntemuraleChristianitatis,Reliquiae
Reliquiarum
1493 bitka na Krbavskom polju 1493.bitkanaKrbavskompolju
1593.bitkakodSiska
1683.bitkakodBea
1699.miruSrijemskimKarlovcima
ISTAKNUTIPOJEDINCISPROSTORAHRVATSKEUDOBARENESANSE
JurajDalmatinac,arhitekt
Lucijan Vranjanin arhitekt LucijanVranjanin,arhitekt
FranjoPetri,filozof
SixtusV.,papa
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
JURAJDALMATINAC(Zadar,oko1400.1473.)
Giorgio Dalmaticus Giorgio Schiavo Giorgio de Sebenico
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
GiorgioDalmaticus,GiorgioSchiavo,GiorgiodeSebenico
znaajniradovi: planPaga,1441.
kulaMineta,Dubrovnik,1464.
katedralauibeniku
DUBROVNIK PAG IBENIK
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
LUCIJANVRANJANIN(VranapokrajZadra,oko1420.1479.)
Luciano Laurana Lutiano Dellaurana
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
LucianoLaurana,LutianoDellaurana
Perspektiveidealnogagrada,oko1470.
Vojvodskapalaa(PallazzoDucale)uUrbinu,1460.1479.
VojvodskepalaeuMantovi,PesaruiGubbiju;tvravauPesaru
VOJVODSKAPALAA,URBINO
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
FRANJOPETRI(Cres,1529.1597.)
Francesco Patrizi Franciscus Patritius
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
FrancescoPatrizi,FranciscusPatritius
Sretangrad LaCittfelice,Padova1551.(Venezia1553.)
voditeljkatedrefilozofijeuFerrari(1577.1592.)
profesorPlatonovefilozofijeuRimu(1592.1597.)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
SIXTUSV. (KruevicapokrajBokeKotorske,1521.1590.)
Felice Peretti
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
FelicePeretti
renesansnaizgradnjaRima
graditeljcrkvesv.JeronimauRimu
utemeljitelj Hrvatskoga nacionalnoga utemeljiteljHrvatskoganacionalnoga
kaptolauRimu
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NEUJEDNAENIRAZVOJGRADOVA neprekinutirazvitak
GradovinaJadranu;Zagreb,Varadin,Krievci,
Koprivnica;novidijelovinaseljaizvanstareurbane
jezgre najee du prilaznih putova; ugradnja jezgre najeeduprilaznihputova;ugradnja
renesansnihzgradausrednjovjekovnotkivograda
orijentalnapreobrazba
Osijek Vukovar Ilok akovo Poega Pakrac Osijek,Vukovar,Ilok,akovo,Poega,Pakrac,
Virovitica,azma
vojnigradovi
Najvanijagradograditeljskadjelatnosttijekom16.i17.
stoljea:
novigrad:Karlovac
utvrdeikateli:
SisakiNehaj(novegraevine);
dogradnjasrednjovjekovnihfeudalnih
gradova:Varadin,Krievci,Koprivnica
KARLOVAC
poetak izgradnje grada 13. srpnja 1579.
autor plana nepoznat Martin Gambon
glavni graditelj (12 godina);
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
UTVRDE POSTOJEIH GRADOVA
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
UTVRDEPOSTOJEIHGRADOVA
Osijek(turskiOsijek),Zadar(1630.),ibenik(sistemutrdaCoronelli),SlavonskiBrod,Split
(1660.),BiskupskiKaptol(Zagreb1473.76.),Dubrovnik(15.17.st.)
Zadar
NajvanijigradDalmacijeudoba
mletakevlasti(16.17.st.)
sjeditegeneralnogaprovidura.
MicheleiGirolamoSanmicheli
gradetvravunaulazuugrad,
terenesansnautvrenjagrada
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
ibenik
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
ibenik
Srednjovjekovnigradsrenesansnimtvravama
1. Sv.Ana(usklopugradskihbedema)
2 Sv Ivan 2. Sv.Ivan
3. ubievac
4. Sv.Nikola(morskatvrava),
graditelj Girolamo Sanmicheli 1540 47 graditeljGirolamoSanmicheli,1540.47.
Split
Srednjovjekovnigradopasanzidinamai
renesansnim bastionima renesansnimbastionima
PLANGRADA,1666.
renesansne tvrave: Gripe (1) Bavice (2) renesansnetvrave:Gripe(1),Bavice(2)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
Dubrovnik renesansne kule Dubrovnik renesansnekule
Gradskezidine(izgraeneusrednjemvijeku)konaanizgleddobivajuudobarenesanse(15.17.st.).
MicheleMichelozzi(15.st.)graditeljje:predziaspolukrunimkulama(bragama)ispred
sjevernog i zapadnog zida, kazamata na Bokaru i Puntijeli (kazamat = sklonite), bunkera za sjevernogizapadnogzida,kazamatanaBokaruiPuntijeli(kazamat sklonite),bunkeraza
zatituodartiljerijskevatre,samicautvravi.
DUBROVNIK PLANGRADA
1 L ij 1Lovrijenac,
2Mineta,
3Bokar,
4Sv.Ivan, ,
5Revelin(autor:AntonioFerramolino)
RENESANSNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
RENESANSNI GRADITELJI U HRVATSKOJ
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
RENESANSNIGRADITELJIUHRVATSKOJ
MicheleMichelozzi (1396.1472.): Dubrovnik(predziespolukrunimkulama,kazamatI
naBokaru),Ston;
Michele Sanmicheli (1484 1559 ): Zadar ibenik Hvar; MicheleSanmicheli (1484.1559.): Zadar,ibenik,Hvar;
GirolamoSanmicheli (15./16.st.): Zadar(istonibastion),ibenik(tvravaSv.Nikola,
1540.);
DomenicodellAllio,16.st.: glavnigraditeljskinadzorniknahrvatskoturskojgranici,
(Aglio,deLalio) Varadin(1543.1575.),Graz;
MartinGambon (16.st.): Karlovac,Cetingrad,Slunj,Trst;
CesarePorta (16./17.st.): Petrinja;
JosephVintana (16.st.),glavniarhitekt: Trst,Gorica;
HrvatskeiSlavonskeKrajineod1576.g. j g
AntonioFerramolino (16.st.): Dubrovnik(iljatibastion Revelin)
AlessandroPasqualino (16.st.): Ivani
DanielSpeckle (1536.1589.): Varadin(planiz1568.)
RENESANSNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
DUBROVNIK DUBROVNIK
MINETA
RENESANSNOGRADITELJSTVO HRVATSKA
LJETNIKOVAC SORKOEVI DUBROVNIK 1521 G LJETNIKOVACSORKOEVI,DUBROVNIK,1521.G.
RENESANSNOGRADITELJSTVO HRVATSKA
KATEDRALA SVETOG JAKOVA IBENIK KATEDRALASVETOGJAKOVA IBENIK
Podignuta je na junoj strani sredinjeg starog gradskog trga, na mjestu romanike crkve sv. Jakova. Ideja o
gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298.g. kada je ibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada.
odluka o gradnji i poetku pripremnih radova donesena je 1402.g. Gradnja je, meutim, zapoela tek 1431. i
j l kid d di trajala uz prekide do 1536. godine.
U donjem, gotikom dijelu proelja dominira glav ni portal iji je unutarnji okvir bogato ukraen slikovito
oblikovanim liem, dvostrukim pojasom tordiranih stupia izmeu kojih su figure 12 apostola i Kristovo poprsje
u vrhu luka. Svi elementi ovoga portala djelo su radionice Bonina da Milano , a veliki baldahini, koji tvore
vanjski okvir ulaza, djelo Jurja Dalmatinca. j , j j
Katedrala je poprijeno podjeljena na prednji dio za vjernike i zaelni, gdje su smjeteni prezbiterij, dvije
otvorene male galerije i svetita. prostor za vjernike podijeljen je gotikim arkadama u tri lae. sredinja se
istie impozantnom visinom i polukrunim kamenim krovom. Nad arkadama pobonih laa podigao je Nikola
Firentinac dekorativne galerije (trifonije) okrenute lai. Zaelni prostorni sklop, svojom povienom razinom,
arhitektonskom razvedenosti oblicima i intenzivnijom osvjetljenou dominira itavom unutranjou arhitektonskom razvedenosti, oblicima i intenzivnijom osvjetljenou, dominira itavom unutranjou
katedrale i jedinstvu s prednjim dijelom stvara izvanredne ugoaje, te ostavlja duboke dojmove na posjetitelje.
Posebnu pozornost zasluuje krstionica hrama, koju je Juraj Dalmatinac smjestio u prizemlje june apside. To je
okrugla, mala prostorija s udubinama to se dodiruju u stupovima. Prvo desetljee na njenu podizanju rade
mletaki gotiki graditelji i ibenski klesarski majstori Andrija Budi i Budia Stati . Za to vrijeme izgraen je
juni i sjeverni zid donji gotiki dio proelja i oba portala crkve Godine 1441 Veliko vijee ibenika pozvalo je i juni i sjeverni zid, donji, gotiki dio proelja i oba portala crkve. Godine 1441. Veliko vijee ibenika pozvalo je i
postavilo za glavnog graditelja katedrale Jurja Matvejeva Dalmatinca , koji se likovno obrazovao i nalazio u
Veneciji. On je gradnju hrama vodio sve do kraja ivota 1475. g. Taj veliki majstor kasne (cvjetne) gotike, svojim
je zamislima i zahvatima promijenio prvobitnu koncepciju crkve. Poveao ju je poprenim brodom, apsidalnim
dijelovima, podigao temeljne konstruktivne elemente za izgradnju kupole, uveo nova konstrukcijska rjeenja i
obogatio hram skulpturalnim ukrasima obogatio hram skulpturalnim ukrasima.
Rukovodei gradnjom katedrale, Juraj je okupio u ibeniku mnogo suradnika koji su pod utjecajem njegova
djela s obiljejem visoke umjetnike kvalitete usavrili svoje sposobnosti i irili Jurjev likovni izraz. Nakon Jurjeve
smrti, protomajstor gradnje ibenske katedrale bio je Nikola Firentinac (1477. 1505.). On je, drei se
konstrucijskog postupka Jurja Dalmatinca, nastavio gradnju u stilu iste renesanse i izgradio gornje dijelove
h k l i k l t Mih il J k i k k j k i k l k i ji di lj U hrama: kupolu i skulpture sv. Mihovila, Jakova i marka oko nje, krovni kompleks i gornji dio proelja. U
unutranjosti zdanja, Nikola je podigao na pobonim laama triforije ( uzdune galerije ) i radio na dovravanju
prezbiterija i svetita. Nakon Nikole Firentinca radove na katedrali vodili su mletaki graditelji Bartol i Jakov iz
Mestre i zadarski majstor Mestievi.
RENESANSNOGRADITELJSTVO HRVATSKA
KATEDRALA SVETOG JAKOVA IBENIK
ibenska katedrala je trobrodna bazilika dimenzije 38 x 14 m i s najviom visinskom kotom od
38 m u vrhu kupole. Posveena je 1555. g.
N ji t iji di h k i k l K i t li dij l i k i i i klj i d
KATEDRALASVETOGJAKOVA IBENIK
Najimpozantniji dio hrama su krov i kupola. Kao i ostali dijelovi crkve, izraeni su iskljuivo od
kamena i primjenom konstrukcijskog postupka ( sustav montae ) kojim je Juraj gradio apside i
sakristiju.
Krov sredinje crkvene lae i poprjenog broda tvori izvana i iznutra vidljiv svod polukrunog
blik b ih l k t tk f N k iit di j i j b d oblika, pobonih laa pokrov etvrtkrune forme. Na kriitu sredinjeg i poprjenog broda
izbija etverokutna osnova koja nosi osmerokutni tambur sa 16 prozora. Iznad tambura uzdie
se zavrni dio lagano zailjene kupole. Proelje katedrale zavrava se renesansnim trodjelnim,
trolisnim oblikom. Takva forma zavrnog dijela zapadne fasade vjeran je izraz polukrunog
d t l k l i d d j b ih b d k ji i j f t ti svoda centralne crkvene lae i svodova dvaju pobonih brodova koji imaju formu etvrtine
kruga. Po tomu se trodjelni dio fasade ibenske katedrale razlikuje od istih takvih na mnogim
renesansnim crkvama u Dalmaciji na kojima je on samo kulisa pred dvostrenim bazilikalnim
krovom.
RENESANSNOGRADITELJSTVO HRVATSKA
KATEDRALA SVETOG JAKOVA IBENIK KATEDRALASVETOGJAKOVA IBENIK
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA BAROKNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
GRADOGRADITELJSTVO18.STOLJEAUHRVATSKOJ
Neujednaenostgradograditeljskogarazvitka najveagraditeljskadjelatnostusjevernoj
Hrvatskoj
Barokibarokniklasicizamkaostilskeodredniceuumjetnosti
Malibrojstanovnikaugradovima:Dubrovnik 20.000,Split 12.000,Zagreb 7.000,Rijeka
6.000,Varadin 5.000,Karlovac 3.000.
Razvojgradajeposljedicapolitikihidrutvenihprilika:
1 politika ra jedinjenost Hr atske i me A strijske Monarhije 1.politikarazjedinjenostHrvatskeizmeu: AustrijskeMonarhije,
MletakeRepublike,
DubrovakeRepublike.
2.Hrvatskausklopu: AustrijskeMonarhije: p j j
BanskeHrvatske,
Slavonijei
Vojnekrajine
UdobavladavineMarijeTerezije(sredinaidrugapolovica18.st.) politika,gospodarskai
kulturnaobnovaHrvatskenakon150godinaturskevlastiuSlavonijiidvastoljearatovas
Turcima.
G d dit lj ki h ti t ti d j ih j ih d Gradograditeljskizahvatimogusesvrststiu: gradnjunovihvojnihgradova;
gradnjunovihgradskihutvrda;
baroknipreobraajpostojeihgradova
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NOVI VOJNI GRADOVI: Bjelovar Nova Gradika
BAROKNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NOVIVOJNIGRADOVI:Bjelovar,NovaGradika
Bjelovar
1756 poetak izgradnje grada (Novi 1756.poetakizgradnjegrada(Novi
Varadin),GeneralFilipBeck;
1772.krajikigradsposebnim
povlasticama; povlasticama;
1871.sjediteBjelovarskokrievake
upanije
1874 l b d i k lj ki d 1874.slobodnikraljevskigrad
Prepoznatljivplangrada:kvadratni
tlocrt,ortogonalniraster(6x6
bl k ) lik k d i ( bl k ) blokova),velikkvadratnitrg(4bloka).
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NOVE VOJNE TVRAVE:
BAROKNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
NOVEVOJNETVRAVE:
OsijekTvra(1710.1721.),SlavonskiBrod(1715.1732.),StaraGradika(1762.),Petrovaradin;
Osijek Tvra Osijek Tvra
OsjekaTvra:tvravskonaselje
najvrjednijispomenikbaroknoga
gradograditeljstva u Hrvatskoj gradograditeljstvauHrvatskoj.
1687. OsijekosloboenodTuraka;
1712.1719. gradnjaTvre
1719 1721 d j K k t d 1719.1721. gradnjaKrunskeutvrde
AutorplanaMaksimilijanEugen
grofGosseaudeHenef
di lji d f ld l h Voditeljiradova:feldmaralJohann
StephanvonBeckers&potpukovnik
FriedrichvonHeisse;
1923.26. ruenjefortifikacijskoga
sustava(Vaubanovashemautvrenja).
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
BAROKNI PREOBRAAJ POSTOJEIH GRADOVA
BAROKNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
BAROKNIPREOBRAAJPOSTOJEIHGRADOVA
KONTINENTALNIGRADOVI
Izgradnja baroknih zgrada u srednjovjekovno renesansnom gradskom tkivu: Izgradnjabaroknihzgradausrednjovjekovnorenesansnomgradskomtkivu:
Zagreb,Varadin,Krievci,Koprivnica,Karlovac,Poega,Vukovar,Daruvar,idr.
irenjegrada: uzglavneprometnice;
nepravilanraster: Osijek Gornjigrad,SlavonskiBrod,Koprivnica,Daruvar,
Krievci,Petrinja,akovec;
nepravilangradograditeljskiustroj:Otoac,Gospi,Iloksuburbij
Dvorciiljetnikovci(poticajzaurbaniisuburbanirazvitaknaselja):Bedekovina,GornjaStubica,
Ludbreg,Zaretje,Daruvar,Kutjevo,Naice,Valpovo,Virovitica,Vukovar
Baroknaperivojnaarhitektura:Maksimir,1787.,Valpovo,drugapolovica18.st.
Novomjerilo: veezgrade(veihorizontalniivertikalnigabarit);
vea irina parcela (graevnih estica); veairinaparcela(graevnihestica);
skromnivizualnibarokniefekti(usmjeravanjevizura).
BAROKNO GRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
BAROKNI PREOBRAAJ POSTOJEIH GRADOVA
BAROKNOGRADOGRADITELJSTVO HRVATSKA
BAROKNIPREOBRAAJPOSTOJEIHGRADOVA
Novebaroknezgradeugradu(istaknutipoloaj):crkve,samostani,palae(biskupske,upanijske,
plemike), gradske vijenice, sjemenita, opinske zgrade, zgrade zemaljske uprave, plemiki plemike),gradskevijenice,sjemenita,opinskezgrade,zgradezemaljskeuprave,plemiki
konvikti,oruarne,vojarne,sjeditazapovjednitva,graanskekue,kanonikekurije.
GRADOVINAJADRANSKOJOBALI
Ugradnjabaroknihzgrada,spontanirazvitakgradovausklopustarijegagradskogatkiva.
Novidijelovinaseljasegradesukladnobaroknojzamisli(izvannaslijeenogagrada):
Rovinj,Pore,VeliLoinj,Bakar.
Probijanjeiruenjeutvrenjaulukimgradovima:
Umag,Rijeka,Kraljevica,Novi,Senj,Krk,Osor,Cres,Rab,Pag
Stagnacija u izgradnji gradova Stagnacijauizgradnjigradova.
Proirenjanaseljauzprilazneputove:Zadar,Trogir,Imotski,Makarska,Hvar,Vis,Korula.
Baroknezgradeunutarstarogagradskogatkiva:Dubrovnik
Utvrivanje gradova: Zadar ibenik Split Dubrovnik; Knin Klis Utvrivanjegradova:Zadar,ibenik,Split,Dubrovnik;Knin,Klis.
Ljetnikovcisperivojima:dubrovakopodruje