Odsjek: BEMS

Tehnika i tehnologija buenja II

Zavrni ispit




1. Rune rotacijske builice za izradu minskih buotina?

Rucne rotacijske busilice se primjenjuju kod buenja u ugljenu i drugim mekim stijenama. U rudarskoj
praksi primjenjuju se:
- rune elektrine builice
- rune pneumatske
- rune hidrauline.
Kod ovih builica rotacija motora prenosi se preko reduktora do ahure, a preko ove do buadeg
svrdla.

2. Kojim sredstvima se vri miniranje stijenskog masiva?

Miniranje se izvodi:

Primjenom eksplozivnih sredstava
Aktiviranjem eksplozivnih materija koje se prethodno ubace u stjenski masiv, dobiju se gasoviti
produkti velike zapremine, uz ogroman prirast temperature to izaziva lokalnu promjenu i
hemijskog sastava i fizike strukture stijene a veliki pritisak nastalih gasova svojim mehanikim
djelovanjem/zatezanjem izaziva razaranje/cijepanje/drobljenje stijene (iroko prisutan postupak u
praksi).

Koritenjem tekudeg ugljikdioksida - cardox postupak

CARDOX sistem za razbijanje stijena, betona i drugih vrstih materijala idealna je zamjena za
miniranje klasinim eksplozivima.
Za razaranje vrstih materijala ovaj sistem koristi energiju trenutnog irenja gasa - ugljen-dioksida
(CO2), koja se oslobaa u trenutku prelaska iz tenog u gasovito stanje. Ovaj fiziki proces dogaa se
u vrlo kratkom vremenskom intervalu od oko 1/15 sekunde, praktino trenutno, pri emu ugljen-
dioksid povedava svoju zapreminu za priblino 600 puta.
Posledica ove fizike pojave je da se u buotini stvara pritisak i do 3000 bara, koji razara vrsti
materijal po postojedem pukotinskom sistemu ili du linija najmanjeg otpora.



Kako radi CARDOX cev:
U cev se sa gornje strane postavi energizer, a nakon toga se na cev postavlja aktivaciona glava tako
to se glava vrsto urafi. Sa donje strane se postavlja bakarna podloka i probojni disk, a preko njega
se vrsto urafi ispusna glava. U ovako zatvorenu cev ubrizgava se pod pritiskom teni ugljen-dioksid
pomodu ureaja za punjenje. Ovako pripremljena jedna ili vie cevi postavljaju se u buotine, i vri
razbijanje vrstih medijuma.


Primjenom hemijsih smjesa

Sipanjem hemikalija u pukotine i pore stijene, ijim se prodorom dalje razjeda stjenska struktura i
izazivaju mnoge nove pukotine.

Primjenom stlaenog zraka
Primjenom praha od nitrata

3. Koje su to minske buotine?

To su:
Zalomne - imaju zadadu otvaranja slobodnih povrina u masivu i pri tome olakavanje djelovanja
ostalih mina.
Pomodne - sluze za dobivanje odvajanje glavne mase stijene.
Odbojne - slue za poravnavanje formiranje projektiranog oblika i dimenzija jamske prostorije.


4. Koje strojeve imamo za izradu minskih buotina?

Izrada minskih buotina se uglavnom vri strojno.
Buiti se moe pneumatskim ekidima, za plitko buenje, koje radnik dri u ruci i
svojom snagom pridrava alat i pneumatskim builicama, ili hidraulinim builicama.
Poznatiji proizvoai dubinskih builica su Bohler Austria (BPI) i Atlas Copco.

Tip(proizvoa), vrsta ekida, vrsta pogona:

ROC D7 (ATLAS COPCO) vanjski ekid, hidraulika
ROC D5 (ATLAS COPCO) vanjski ekid, hidraulika
TC 119 (BPI) dubinski ekid, hidraulika
TC 115 (BPI) dubinski ekid, hidraulika
TC 114 (BPI) vanjski ekid, hidraulika
TC 112 (BPI) vanjski ekid, hidraulika


Rudarska builica sa 2 radne glave

5. Princip rada pneumatskog ekida?

Pneumatski ekid i pneumatski asov su osnovni alati za polumehanizovano dobivanje mineralne
sirovine. Pneumatski alati se sastoje od cilindrinog dijela sa ugraenim klipnim mehanizmom i
izmjenjivim otkopnim dijelovima. Klip koji je pod djelovanjem stlaenog zraka krede u cilindru
naprijed nazad i udarapo tjemenu usadnika dlijeta i zariva se u stijenu koja se kopa. Odvajanje rude
se izvodi pomicanjem pneumatskog ekida prema slobodnoj povrini.
Pneumatiki ekid na dnu ima veliku primjenu za buenje bunara u najtvrim stijenama s
pukotinskom propusnodu gdje se obino izostavlja ugradnja filtera.




Mehanika brzina buenja ovim nainom razmjerna je tlaku
stlaenog zraka. Brzina buenja povedava se s povedanjem tlaka
zraka kojim se regulira broj udaraca u dlijeto. Trokovi buenja pri
povedavanju mehanike brzine mogu se toliko povedati da se esto
puta ne isplati povedavanje tlaka jer je skupa nabavka kompresora
s vie stupnjeva zraka, a koritenje vedeg kompresora zahtijeva
vede trokove pogona i odravanja.


Na slici je pneumatski cekic oznacen brojem 5, dakle nalazi se
neposredno iznad dlijeta


6. Kako se dijele eksplozivi opde namjene?
Eksplozivi opde namjene se dijele na:

Amonijum nitratske prakaste eksplozive
Amonijum nitratske uljane eksplozive
Amonijum nitratske vodoplastine eksplozive
Nitroglicerinske
Sigurnosne(metanske) eksplozive.













7. Osnove usmjerenog buenja?
Za razliku od klasinog okomitog, u praksi se esto primjenjuje usmjereno buenje. Takvo
buenje zahtjeva primjenu posebno razvijene tehnologije, koja osigurava izradu, kako
jednokanalnih tako i viekanalnih buotina, po zadanoj prostornoj trasi kanala buotine. Na taj
nain mogu se postidi znaajni ekonomski efekti, odnosno utede na istraivanjima i
eksploataciji.
Osnovni cilj usmjerenog buenja je da po unaprijed definiranoj tj. usmjerenoj trasi presijee
istraivanu geoloku sredinu u unaprijed izabranom prostoru. Za razliku od klasinih buotina,
specifinost usmjerenog buenja ogleda se u tome da se iz glavne, odnosno osnovne buotine, na
odreenoj dubini, poinju da bue nove, po usmjerenim trasama, to znatno smanjuje ukupnu
metrau klasinog buenja za istraivanje vie rudnih tijela, orudnjenih, ili vodonosnih horizonata.
Suvremena tehnika sredstva i tehnologija usmjerenog buenja dostigli su danas takavu razinu koja
omogudava izvoenje buotina izuzetno sloenih trasa.
Usmjerenim buenjem omogudava se:
Presijecanje rudnog tijela, ili rasjedne zone, odnosno vodonosne sredine sa podzemnim
vodama, u eljenim intervalima po dubini;
Presijecanje rudnog tijela, ili vodonosne sredine, praktino pod bilo kojim kutom;
Dopunsko dobivanje jezgra, ukoliko u prvom jezgrovanju nije dobiveno jezgro
zadovoljavajudeg postotka;
Presijecanje rudnog tijela kratkim buotinama, a u cilju utvrivanja svojstava mineralnih
sirovina u mjestima presjeka;
Usmjerenim buenjem se postie kvalitetno izvoenje geolokih i hidrogeolokih istranih
radova, uz istovremeno povedavanje ekonomskih efekata u ukupnim istraivanjima, kao to su:
Smanjenje obima radova (buenja i pripreme), a povedanje broja presijecanja rudnog tijela, ili
leita podzemnih voda;
Izrada jedne buotine za istraivanje dva i vie rudnih tijela. Ovo je omogudeno putem
usmjeravanja buotine u prostoru;
Iako usmjereno buenje u nekim sluajevima iziskuje poetno uvedane, ili dodatne trokove i
dulje vrijeme, ipak se to, kasnije, valorizira u ukupnim trokovima istraivanja.
Profili jednokanalnih buotina












a.) Jednostrana trasa viekanalne,
b.) Dvostrana trasa usmjerene
buotine


8. Podjela usmjerenih buotina?

- Jednokanalne usmjerene buotine

Jednokanalne usmjerene buotine predstavljaju specijalno usmjerene buotine u odreenu
toku koja je udaljena od okomite projekcije njenog ulaza na povrini terena. Najede se primjenjuju
kod dubokog buenja, na istraivanju i eksploataciji leita nafte, plina, podzemnih voda i krutih
sirovina u slijededim uvjetima
- Viekanalne usmjerene buotine

Buenje viekanalnih buotina izvodi se tako da se iz osnovnog kanala buotine na
odreenoj dubini i po odreenom slijedu, bui novi dopunski kanal razliito usmjeren u
prostoru.
9. Konstrukcija vodoravne buotine?







ematski prikaz vodoravne buotine
Temeljna svrha izrade vodoravnih buotina jeste poveanje dodira kanala buotine sa leitima
korisnih fluida, nafte i/ili plina ili vode te na taj nain poveavanja proizvodnosti tih buotina. Osim
proizvodnih buotina s vodoravnim kanalima, vodoravne kanale mogu imati i utisne buotine, ime se
postie velika dodirna povrina kanala buotine i leinih stijena pa se poveava djelotvornost
utiskivanja fluida (injektivnost) to je znaajno za pospjeeno iscrpljivanje nafte.
Vodoravni kanal buotine bui se uglavnom usporedno (paralelno) sa pruanjem naslaga stijena
(slika 10-16). Tonije, okomiti kanal buotine je onaj koji presijeca vodoravne naslage pod kutom od
90
o
a vodoravni je onaj koji ide usporedno sa vodoravnim naslagama.
Vodoravno buenje izvodi se na kopnu, u jezerima, lagunama te u moru. U svim tim sredinama
pripremu lokacije obavlja geolog ukljuen u strunu grupu. Mnogo je sloenije locirati vodoravnu
buotinu u jezeru, laguni ili na moru.
Vodoravno buenje se primjenjuje kada se uspravnim ili zakrivljenim buenjem ne moe pribliiti
leitu koje se eli eksploatirati. Veliina i oblik leita, poznat ili pretpostavljeni tlak fluida u leitu,
geoloka graa leita,
stijena iznad i ispod leita- sve se to mora znati ili vjerodostojno pretpostaviti prije odabira
smjera (azimuta) vodoravne buotine.













10. Nain skretanja usmjerenih buotina?

Usmjeravanje kanala buotine mogude je izvesti na dva osnovna naina rotary sustavom ili
pomodu dubinskih motora (turbo builice i elektro builice).
- Rotary:
Buotina se skrede od okomice pomodu specijalnih ureaja za skretanje kao to su klinovi
skretai
- Dubinski motori:
Kod ovog naina buenja u donjem dijelu buadih sprava neposredno iznad dubinskog
motora, postavlja se krivi prijelaz. Kao krivi prijelaz moe da poslui buada ipka koja je
iskrivljena za kut od 2 do 7
o
ili spojnica ija je osovina mukog dijela navoja iskoena pod
izvjesnim kutom u odnosu na okomicu. Krivina moe da se postigne i pomodu ekscentrie
spojnice koja se postavlja u donjem dijelu turbine, iznad dlijeta. Sa ovom spojnicom moe da
se dostigne i krivina buotine do 45
o
.
Krivljenje buotine nastaje, kad se krivi prijelaz zajedno sa turbinom spusti u buotinu iji je
promjer ogranien. Onda de u toki presjeka osovine turbine i osovine ipke dodi do stvaranja
momenta uslijed elastinosti.
Ovaj moment stvara na dlijetu neprekidnu vodoravnu silu koja ga primorava da zasijeca
stjenku buotine. Poto se buade ipke ne okredu, ovo neprekidno zasijecanje stjenke buotine
dovodi do skretanja kanala buotine.
Na slici je pokazan postupak buenja turbo buenjem, pri emu je turbo builica kosim
prijelazom otklonjena pod kutom () od osi ostalih alatki. Dlijeto pritide silom (P
ot
) o stjenku
buotine, a turbina je u koljenu potisnuta u suprotnu stranu silom (R
b
).


















11. Izrada cementnog mosta kod viekanalnih buotina?
Izrade dopunskih kanala kod viekanalnih buotina, zasniva se na:

izradi vjetakog dna buotine (mosta) na mjestu skretanja iz osnovne buotine (ako se
skretanje ne izvodi na dnu buotine) i
skretanju i buenju dopunskog kanala iz osnovnog kanala buotine.

12. Klinovi za skretanje (sa izvlaenjem) usmjerenih buotina?

Buotina se skrede od okomice pomodu specijalnih ureaja za skretanje kao to su klinovi
skretai (stacionarni klin, klin sa izvlaenjem) ili skretai sa zglobom. Klin skreta je u stvari
jedan vijak sa kosim lijebom u obliku korita. Donji dio klina ima iljast vrh, koji omoguduje
uvrdivanje klina u stjenku buotine. Konstrukcijski najprostiji otklonitelj za krivljenje kanala
buotine predstavlja klin sa izvlaenjem ili klin sa jednokratnom uporabom. Izgled klina dat je
na slici
Sastoji se od bloka (1), prstena za podizanje (2), kaike
klina (3), odbojnika (4), dlijeta (5), cijevi (6) prelaznih spojnica (7
i 9 ) i zgloba (8). Cijev (6) povezana je sa oblikom klina pomodu
osiguraa (11). Odbojnik (4) privrden je za kaiku klina
pomodu osiguraa (12) i zakivka (13). Iznad klina se nalazi
pribor za orijentaciju (10).












13. Tehnika dokumentacija pri izradi buotina?

Buenju istrane buotine prethodi izrada tehnike dokumentacije, izbor buadeg postrojenja i izbor
buae brigade.
Elementi koje mora da obuhvati projektiranje izrade buotine i koji se posebno analiziraju i tehno-
ekonomski optimaliziraju su:

1. geoloko-tehnika osnova,
2. priprema lokacije radilita,
3. konstrukcija buotine,
4. izbor ispirnog fluida-isplake za buenje,
5. izbor postupka cementacije zatitnih cijevi,
6. izbor sigurnosne opreme (BOP) i ispitivanje uda buotine,
7. izbor alata za buenje,
8. optimalizaciju pokazatelja buenja,
9. izbor tipa buadeg postrojenja,
10. ekonomski pokazatelji izrade buotine i
11. mjere zatite.



14. Kada se izvodi usmjerena buotina?

Osnovni cilj usmjerenog buenja je da po unaprijed definiranoj tj. usmjerenoj trasi presijee
istraivanu geoloku sredinu u unaprijed izabranom prostoru.
Osnovni zadatak usmjerenog buenja je da se iz osnovne buotine omogudi buenje vie dopunskih
kanala usmjerenih u eljenom pravcu.








15. Prednosti i nedostaci usmjerenog buenja?

Usmjerenim buenjem omogudava se:
Presijecanje rudnog tijela, ili rasjedne zone, odnosno vodonosne sredine sa podzemnim
vodama, u eljenim intervalima po dubini;
Presijecanje rudnog tijela, ili vodonosne sredine, praktino pod bilo kojim kutom;
Dopunsko dobivanje jezgra, ukoliko u prvom jezgrovanju nije dobiveno jezgro
zadovoljavajudeg postotka;
Presijecanje rudnog tijela kratkim buotinama, a u cilju utvrivanja svojstava mineralnih
sirovina u mjestima presjeka;
Usmjerenim buenjem se postie kvalitetno izvoenje geolokih i hidrogeolokih istranih
radova, uz istovremeno povedavanje ekonomskih efekata u ukupnim istraivanjima, kao to su:
Smanjenje obima radova (buenja i pripreme), a povedanje broja presijecanja rudnog tijela, ili
leita podzemnih voda;
Izrada jedne buotine za istraivanje dva i vie rudnih tijela. Ovo je omogudeno putem
usmjeravanja buotine u prostoru;
Iako usmjereno buenje u nekim sluajevima iziskuje poetno uvedane, ili dodatne trokove i
dulje vrijeme, ipak se to, kasnije, valorizira u ukupnim trokovima istraivanja.

16. Tipovi usmjerenih buotina?
U odnosu na veliinu kuta usmjeravanja i broja dopunskih kanala trase usmjerenih buotina mogu da
budu:
- proste,
- umjereno sloene,
- sloene i
- veoma sloene.







17. Dubinska builica?

Turbo builica je u sutini viestupanjska -
hidraulika turbina koja je podeena za
izradu buotina. Sastavljena je od vedeg
broja, 100 150 i vie potpuno identinih
stupnjeva turbine.
Svaki stupanj turbine sastoji se od statora (1)
vrsto spojenog za blok turbo motora i rotora
(2) navuenog na vratilo turbo motora. Turbo
motori rade na principu djelovanja isplake na
lopatice turbine uslijed ega se hidraulika
energija isplake pretvara u mehaniki rad na
rotaciji vratila turbo motora na koji je povezano dlijeto.
Elektrobur je dubinski stroj sa potapajudim elektromotorom, predvien za buenje dubokih
buotina, prvenstveno na istraivanju i eksploataciji nafte, plina, termalnih voda i krutih
mineralnih sirovina.




Princip djelovanja turbine;
1-spoljnji obod statora, 2-lopatica statora, 3-unutarnji obod
statora, 4-unutarnji obod rotora, 5-lopatica rotora, 6-
spoljanji obod rotora




18. Alati kod usmjerenog buenja?

U alat za buenje spadaju: klinovi za skretanje buotine, zglobni otklonitelj, turbo builice, elektro builice.













Alatka za usmjereno buenje






19. Zglobni otklonitelj kod usmjerenog buenja?

Slika 10-8: Zglobni otklonitelj; a) postavljanje otklonitelja na dno buotine i njegova orijentacija, b) i c)
produbljivanje kanala buotine i d) proirenje kanala buotine.


Zglobni otklonitelj (slika 10-8) predstavlja proiriva koji se u kolonu buadeg pribora
povezuje preko zgloba koji osigurava rotaciju donjeg dijela kolone buadeg pribora pod
odreenim kutom u odnosu na osu kanala buotine. Otklonitelj se, kolonom buadeg pribora,
sputa na dno i izvri se njegova orijentacija (slika 10-8a). Zatim se dlijeto, pod povedanim
tlakom i optokom isplake, utiskuje u stijensku masu bez rotacije uz povremeno podizanje
buadeg pribora. Ovo se ponavlja sve dok se ne obrazuje novi pravac kanala buotine (slika
10-8b).
Uz minimalnu rotaciju (2040
o
/min) produbljuje se kanal buotine 46 m (slika 10-8c) i izvri
kontrola zenitnog kuta i azimuta.
U slijededoj fazi vri se proirenje izbuenog novog kanala (slika 10-8d) i buenje se nastavlja
klasinim buadim priborom uz stalnu kontrolu zenitnog kuta i azimuta.

20. Oprema usta buotine?
Opremu usta kanala buotine ini sklop vie razliitih elemenata, smetenih na povrini
produkcione buotine, sa sljededim zadatkom:
- Da se o nju kae oblone (Casing) i produkcione (Tubing) cevi;
- Da se sa povrine kontrolie protok fluida iz buotine;
U fazi buenja opremu usta buotine ine buotinska glava sa preventerom. U fazi proizvodnje
ugrauje se proizvodna buotinska glava.

Pokaziva pritiska u tubing (Tubing pressure gauge); Ventil protoka u tubing (Tubing flow valve);
Povrinska (erupcijska) mlaznica (Surface choke); T-nastavak (Flow tee); Pokaziva pritiska u obonim
cevima (Casing pressure gauge); Glavni ventil (Master valve); Adapter prirubnica (Adaptor flange);
Glava tubing (Tubing head); Gornja glava oblonih cevi (Upper casing head); Protona cev oblonih
cevi (Casing flow); Donja glava oblonih cevi (Lower casing head); Ventil oblonih cevi.


Tubing head



21. Sigurnost i protupoarna zatita pri izradi buotina?

Ukoliko tokom buenja doe do nekontrolisanog izbacivanja mjeavine plina, bafte, pijeska i vode,
kao posljedica moe dodi do poara i eksplozije. Zato se oprema uda buotine osobito sklop
preventera, mora odravati u ispravnom stanju, isplani sustav mora biti opremljen odvajaima nafte
i plina iz isplake. Minimalna zatita od poara i eksplozije odreena je meunarodnim i nacionalnim
propisima.