Zračenja Referat

NEIONIZIRAJUE ZRAENJE
Hrvoje Zirdum
Sadraj
UVOD U NEIONIZIRAJUE ZRAENJE.........................................................3
Izvori...............................................................................................................4
OPTIKO ZRAENJE......................................................................................5
Laseri..............................................................................................................6
RADIOVALNO I MIKROVALNO ZRAENJE...................................................7
Smjernice o izlaganju.....................................................................................7
Utjecaj polja kratkog dometa........................................................................1
Utjecaj polja velikog dometa.........................................................................11
!ermi"ki e#ekti...............................................................................................1$
%ro&lemi rizika..............................................................................................14
RADIOVALNO I MIKROVALNO ZRAENJE - Iz!r"....................................#5
'o&ilni tele#oni.............................................................................................1(
)ntene mo&ilni* telekomunikacija................................................................17
+adio i !, oda-ilja"ke antene......................................................................1.
+adari...........................................................................................................1/
'ikrovalne pe0nice......................................................................................1/
%oint1to1point mikrovalne antene.................................................................$
,elike satelitske antene................................................................................$1
2e3i"ni prenosivi radio ure4aji 5 dvosmjerna komunikacija 6.......................$$
EL$ % EKSTREMNO NISKE $REKVEN&IJE................................................'3
'jerenje i prevencija....................................................................................$6
EL$ % EKSTREMNO NISKE $REKVEN&IJE - IZVORI.................................'(
7alekovodi i prijenosne linije........................................................................$/
8lektri"ne centrale........................................................................................91
,lakovi..........................................................................................................9$
,ideo!erminali..............................................................................................99
Svjetlosno zra"enje......................................................................................99
Izmjeni"na elektri"na polja.......................................................................94
'agnetska polja.......................................................................................9(
8lektrostati"ka polja.....................................................................................9(
Za-tita...........................................................................................................96
PRIRODNA ZRAENJA.................................................................................3)
INDIKATORI I INSTRUMENTI........................................................................3(
8L: surve; meter.........................................................................................9/
<mega 'a=..................................................................................................41
7etektor te*ni"kog zra"enja.........................................................................4$
'jera" 2I<%<!8>?I@)L) 1 analogni A digitalni.........................................49
Lotus.............................................................................................................44
Benius..........................................................................................................44
Hartmann scanner........................................................................................4(
Scallar..........................................................................................................4(
LINKOVI..........................................................................................................*7
UVOD U NEIONIZIRAJUE ZRAENJE
>eioniziraju0a zra"enja su elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi
#rekvencije ni3e od 9.. BHz ili ultrazvuk #rekvencije ni3e od ( 'Hz C
a koji u me4udjelovanju s tvarima ne stvaraju ione 5 tj. nemaju dovoljnu
energiju da potpuno iz&ace elektrone iz nji*ove or&ite i tako uvjetuju nastanak
ionaD prema zakonu o za-titi od neioniziraju0i* zra"enjaC Elanak $. 6
U podru"je neioniziraju0eg zra"enja spada
<pti"ko zra"enje
1 ultralju&i"asto zra"enje 5 Ultra1violet F U, 6
1 in#racrveno zra"enje 5 In#ra1red F I+ 6
1 vidljivi spektar 5visi&le lig*t 6
radiovalovi 5 +: 6 C mikrovalno zra"enje 5 'G 6
elektri"na i magnetska polja ekstremno niske #rekvencije 5 8=treml;1loH1
#reIuenc; 8L: 6
Neionizirajue zraenje
S+",a #. 8lektromagnetski spektar
%rema engleskim nazivima J ,L: K ver; loH #reIuenc;C L: K loH #reIuenc;C
': K medium #reIuenc;C H: K *ig* #reIuenc;C ,H: K ultra *ig* #reIuenc;C
UH: K ver; *ig* #reIuenc;C SH: K super *ig* #reIuenc;C 8H: K e=treml; *ig*
#reIuenc;
Iz!r"
Izvor neioniziraju0i* zra"enja jest svaki ure4aj koji proizvodi jednu ili vi-e vrsta
neioniziraju0i* zra"enja 5 prema zakonu o za-titi od neioniziraju0i* zra"enjaC
Elanak $. 6. 'e4utimC osim ure4aja koji proizvode neioniziraju0e zra"enje
postoji i zra"enje izazvano od strane prirodni* izvora. %rema tomeC mo3emo
re0i da na nas djeluju Lte*ni"kaM i LprirodnaM neioniziraju0a zra"enja.
Neionizirajue zraenje 4
4
OPTIKO ZRAENJE
I-.ra/r0-! zra10-j0 su elektromagnetski valovi valne duljine izme4u C.
mikrometara 5vidljive crvene svjetlosti 6 i oko 1 mm 5 najkra0i* radio1valova 6.
Za ljudsko oko su te zrake nevidljiveC ali se nji*ovo djelovanje mo3e zamijetiti
na ko3i kao osje0aj topline. 2udu0i da podi3u temperaturu tijela na koje
padajuC ono se "esto 5 pogre-no 6 naziva toplinskim zra"enjem. >eki od
izvora in#racrvenog zra"enja su in#racrvene lampe i grija"iC sunceC velike pe0i
svi* vrsta 5 talioniceC centralnog grijanja 6C zavarivanjeC proizvodnja stakla i
"elika.
U+2ra+j34"1a52! zra10-j0 5U,Z6 je onaj dio spektra sun"evog zra"enja koji je
svojom valnom du3inom upravo iznad 5ultraKiznad6 onog koji na-e oko opa3a
kao lju&i"asti dio sun"eve svjetlosti 5 u elektromagnetskom spektru
ultralju&i"asto zra"enje se C po valnoj duljini i #rekvencijiC nalazi izme4u
rendgenskog i vidljivog spektra 6. U,Z zra"enje se emitira kada po&u4eni
atomi prelaze iz vi-eg energetskog stanja u ni3eC otpu-taju0i pri tom #otone
energija u podru"ju U,Z1a.
Za razliku od svjetlosni* i toplinski* 5in#racrveni*6 zrakaC koje zamje0ujemo
pose&nim osjetilima na-eg tijelaC za U,Z znamo samo po njegovim -tetnim
posljedicama na na- organizam 5 u ovisnosti o valnoj duljini i koli"ini
izlo3enosti to su crvenilo ko3eC &oranje i &rzo starenje ko3eC rak ko3eC
o-te0enje vidaC itd.6.
>eki od izvora ultralju&i"astog zra"enja su sunceC kvarcne lampe 5 crna svjetla
6C U,Z laseri ..
5
La50r"
Laser je akronim za Llig*t ampli#ication &; stimulated emission o# radiationM.
Lasersko svjetlo ima vi-e svojstava koje ju "ine druk"ijom od normalne
svjetlosti. !o je uska jednosmjerna zraka koja velikog dosegaC za razliku od
normalne svjetlosti koja se raspr-uje u mnogo smjerova. Lasersko svjetlo je
ko*erentnoC -to zna"i da svjetlosni valovi ostaju sin*ronizirani preko veliki*
udaljenosti. Lasersko svjetlo je monokromatskoC odnosno jedne &oje. >eke
laserske zrake su nevidljiveC proizvode svjetlost u in#racrvenom i
ultralju&i"astom valnom podru"ju. Laser mo3e proizvesti kratki prasak svjetla
ili kontinuiranu zraku. 2udu0i da se laserska zraka mo3e usko #okusiratiC
lasersko svjetlo mo3e &iti mnogo intenzivnije od o&i"ne svjetlostiC pose&no
praskovi. @a"ina lasera se kre0e od nekoliko mikrovata do nekoliko &iliona
vata u kratkim praskovima.
:7) 5 :ood and 7rug )dministration 6 regulira sve vrste laseraC od oni*
kori-teni* za operacije do oni* koje mo3emo na0i u trgovinama mje-ovite
ro&e. >adgledaju0i lasereC :7) svrstava lasere u "etiri glavne klase i dvije
podklase. Nto je klasa vi-a to je laser mo0niji. U ovisnosti o ja"ini laseraC :7)
za*tjeva mno-tvo sigurnosni* zna"ajki kao -to su sigurnosne &raveC indikatori
emisijeC prekida"e koji automatski isklju"uju laser u odre4enim okolnostimaC
te kori-tenje odre4ene za-tite za o"i. :7) za*tjeva da ve0ina lasera imaju
upozoravaju0e naljepnice o zra"enju i drugim opasnostimaC te svi moraju imati
certi#ikat da su laseri u skladu sa :7) sigurnosnim regulacijama.
6
RADIOVALNO I MIKROVALNO ZRAENJE
+adiovalno i mikrovalno zra"enje su elektromagnetska zra"enja
#rekvencijskog podru"ja od 9 kHz do 9 BHz. <&i"no se mikrovalno zra"enje
smatra dijelom radiovalnog zra"enja iako alternativna konvencija smatra
radiovalno i mikrovalno zra"enje kao dva zase&na spektralna podru"ja.
'ikrovalovi su u spektralnom podru"ju izme4u 9 BHz i 9 'HzC dok su
radiovalovi izme4u 9 'Hz i 9 kHz.
'nogi od ovi* izvora nisu pod kontrolom jer radiovalno zra"enje se ne smatra
opasnimC iako opasnost postojiC u ovisnosti o #rekvencijiC snazi izvora i
vremenskom periodu izlaganja izvoru.
Za razliku od opti"kog zra"enja 5 U,ZC in#racrvenoC vidljiva svjetlost 6
mikrovalno i radiovalno zra"enje prodire du&lje i mo3e djelovati na unutarnje
organe.
%ro&lemu izlaganja ljudi +: poljima mo3e se pri0i ispravnoC uzimaju0i u o&zir
#rekvencijuC modulacijuC usmjerenost i relativnu lokaciju izvora.
8ksponencijalni rast u upora&i oso&ni* komunikacijski* te*nologija
posljednji* godina izazvao je interes i za&rinutost nad izlaganjem relativno
sla&im radio1#rekvencijskim 5+:6 radijacijama. Utjecaji radijacijski* izvora na
ljudsko tijeloCpriroda i posljedice upijanja snage u ljudsko tijelo su vrlo va3ne
teme koje &i se tre&ale analizirati. <snovni #izikalni zakoni i e#ekti poma3u u
popunjavanju in#ormiraju0i* dokumentacija o izlaganju i procjeni in#ormacija
izlo3eni* u znanstvenim i masovnim medijima.
S6j0r-"/0 ! "z+a7a-j3
Smjernice o izlaganju postoje da &i se za-titilo potro-a"e i op0enito ljude od
kratkoro"ni* ili dugoro"ni* zdravstveni* tego&a povezani* s izvorima +:
radijacije. >a primjerC u ,elikoj 2ritanijiC >acionalni +adiolo-ki Za-titni <d&or
5>ational +adiological %rotection 2oard 1 >+%26 smatra se odgovornim za
postavljanje i nadopunjavanje izlagaju0i* standarda C koji su osnovani na
trenutnim i pro-lim sakupljenim znanstvenim dokazimaC te me4unarodnim
vodi"ima osiguranim od strane 8uropske unijeC 'e4unarodne Oomisije
Za-tite od >eioniziraju0e +adijacije 5International ?ommission on >on1
ionizing +adiation %rotection F I?>I+%6 i Svjetske Zdravstvene Udruge 5Gorld
Healt* <rganization 5GH<6.
!renutnoC me4unarodna i narodna ograni"enja z&og izlaganja se temelje na
termalnim e#ektima elektromagnetske radijacijeC a +: #rekvencije se odre4uju
sa speci#i"nom apsorpcijom 5 S80/"."/ a45!r42"!- ra20 9 SAR: ;,7
-#
6. !aj
do&iveni parametar je oda&ranC jer predstavlja disipaciju energije po jedinici
vremena i maseC te uzima u o&zir vrstu izvoraC #rekvenciju rada i vremensko
trajanje izlaganja. >ekoliko puta je pokazano da su poznati &iolo-ki e#ekti
proporcionalni uklanjanju energije. <grani"enja S)+ se dijele na prosjek
cijeloga tijela i na maksimalne vrijednostiD to utje"e na kompliciranu prirodu
&ioelektromagnetski* me4udjelovanja. %rocjena speci#i"ne apsorpcijeC razina
poljaC i uvjeti izlaganja su slo3eniC i tema su zna"ajnim naprednim
istra3ivanjima. Za izlaganja sa poljima velikog dometa postoji eksperimentalni
i teoretski dokaz dovodi do dogovora oko koli"ine 5+31aj-0 5-a70 5 Pd9 ;6
-'
7
6 koja je potre&na da &i stvorila grani"ne nivoe maksimalni* i prosje"ni*
vrijednosti speci#i"ne apsorpcije. Za izlaganje poljima kratkog dometa kao -to
su slu-alice mo&ilni* tele#onaC ideja o koli"ini snage je neodgovaraju0aC te
istra3itelj mora voditi ra"una o lokaciji izvorne anteneC karakteristike antene i
detaljnu dielektri"nu strukturu ljudskog tijela. Sa na"inima prilaza toj temi se
osigurava da se podrazumijevaju e#ekti poput stojnog valaC #okusiranja
elektromagnetski* polja i prirode elektrostati"ki* i vodljivi* polja. !renutna
me4unarodna granica zanimanja za prosjek speci#i"ne apsorpcije cijelog tijela
je .4 Gkg
11
. !o se zasniva na pretpostavci da 4 Gkg
11
uzrokuje porast
tjelesne temperature za 1
o
? 5 za-titni #aktor 1 6D poslije te razine
termoregulacijskog sustava unutar tijela dolazi do stresa i s vremenom su
neiz&je3na potencijalna o-te0enja tkiva. Za pojedince koji nisu upoznati s tim
izlaganjima predstavljen je daljnji #aktor ( koji vodi do granice od .. Gkg
11
tj.
$P od nivoa termalni* e#ekata. 7etaljne in#ormacije o maksimalnim i
prosje"nim speci#i"nim apsorpcijama cijelog tijela mogu se izra"unati
poznavanjem prijenosa elektri"ni* polja unutar tijela 5 mjerenje unutar
zamjenski* tkiva ili numeri"kom simulacijom 6.
!o prikazuje odnos gu&itka energije uklju"uju0i elektri"nu vodljivost 5 Sm
11
6
tkivaC gdje je 8 F snaga elektri"nog polja 5 Gm
11
6 i koji ozna"ava koli"inu
mase tkiva 5 kgm
19
6.

Pr"6j0r !d"1a za za<2"23 !d rad"!a+-!7 zra10-ja 5 +adio :reIuenc;
%rotection Buides 5+:%B69 po regulacijama de#iniranim za neioniziraju0e
zra"enjeC >eH @ers; 6 J
Svr*a ovog vodi"a je za-tita i spre"avanje -tetni* e#ekata koje mo3e
prouzro"iti izlaganje radiovalnom zra"enju pri kori-tenju ure4aja koji zra"e u
#rekvencijskom podru"ju od 9 kHz do 1 BHz.
a = za 3r0>aj" ,!j" zra10 rad"!a+!09 "5,+j313j3?" 6",r!a+-0
80?-"/09 r"j0d" da
1. nijedna oso&a ne &i tre&ala patitiC uzrokovati i dozvoliti kori-tenje
ure4aja koje zra"e radiovalove i izla3u ili mogu izlo3iti &ilo kojeg radnika
5 ili &ilo koga drugog 6 tom zra"enju "ija je koli"ina ve0a od dopu-tene
5 !a&lica 9 6
$. na #rekvencijama izme4u 9 kHz i 1 BHzC zra"enja mogu &iti
pretjerana ako ako se za odre4ene uvjete izlaganja la&oratorijskim metodama
poka3e da su nivoi apsorpcije prosje"no ispod .4 GQkg po grama tkiva
4 = za 6",r!a+-0 80?-"/0 r"j0d" da
1. nijedna oso&a ne &i tre&ala patitiC uzrokovati i dozvoliti kori-tenje
mikrovalni* pe0nica proizvedeni* poslije 6.1.1/71 "ije zra"enje prekora"uje
( mGQcm
$
u &ilo kojoj to"ki na udaljenosti ( cm ili vi-e od vanjske povr-ine
pe0nice
$. nijedna oso&a ne &i tre&ala patitiC uzrokovati i dozvoliti kori-tenje
mikrovalni* pe0nica proizvedeni* prije 6.1.1/71 "ije zra"enje prekora"uje 1
mGQcm
$
u &ilo kojoj to"ki na udaljenosti ( cm ili vi-e od vanjske povr-ine
pe0nice
8
9. mjerenja 0e se izvr-iti sa mikrovalnim pe0nicama pri radu sa
maksimalnim izlazom i sa posudom od $7(RQ11( ml vode 5 iz slavineC pri
inicijalnoj temperaturi od $RQ1(S ? 6 smje-tenoj na nose0oj podlozi

S+",a #. 'aksimalno dopu-tena izlaganja zra"enju 5 ekvivalentna snaga
ravnog vala u mGQcm
$
6
Pr!.05"!-a+-a@K!-2r!+"ra-a A O//38a2"!-a+@&!-2r!+0d EB8!53r0 =
ograni"enja se odnose na situacije kada su ljudi na poslu 5 ili op0enito 6
svjesni opasnosti od zra"enja i poduzimaju odre4ene mjere pri izlaganju tom
zra"enju.
Za 503,38-! 52a-!-"<2!@N0,!-2r!+"ra-! A C0-0ra+
P!83+a2"!-@3-/!-2r!++0d = izlaganje se odnosi na situacije kada &i
stanovni-tvo &ilo izlo3eno zra"enju na radnom mjestuC a da nisu svjesni te
opasnosti 5 da ne znaju za mogu0a zra"enja koja i* okru3uju na poslu 6C te ne
mogu poduzimati odre4ene mjere za -to manjim izlaganjima tom zra"enju

Ta4+"/a 3. 'aksimalno dopu-teno izlaganje zra"enju
AA= !7ra-"10-ja za Pr!.05"!-a+-a@K!-2r!+"ra-a A O//38a2"!-a+@&!-2r!++0d = "z+a7a-ja
zra10-j3
:rekvencijski
Spektar
5'Hz6
@a"ina
8lektri"nog
%olja 586
5,Qm6
@a"ina
'agnetskog
%olja 5H6
5)Qm6
Busto0a
snage
5S6
5mGQcm
$
6
%rosje"no
,rijeme
Izlaganja
5minute6
.919. 614 1.69 516 6
9.19 1.4$Q# 4../Q# 5/Q#6 6
9
919 61.4 .169 1. 6
911( 11 11 #Q9 6
1(11C 11 11 ( 6
AD= !7ra-"10-ja za S03,38-! S2a-!-"<2!@N0,!-2r!+"ra-a A C0-0ra+
P!83+a2"!-@U-/!-2r!++0d = "z+a7a-ja zra10-j3
:rekvencijski
Spektar
5'Hz6
@a"ina
8lektri"nog
%olja 586
5,Qm6
@a"ina
'agnetskog
%olja 5H6
5)Qm6
Busto0a
snage
5S6
5mGQcm
$
6
%rosje"no
,rijeme
Izlaganja
5minute6
.911.94 614 1.69 516 9
1.9419 .$4Q# $.1/Q# 51.Q#6 9
919 $7.( .79 .$ 9
911( 11 11 #Q1( 9
1(11C 11 11 1. 9
. ----E radna #rekvencija izvora u 'Hz
U2j0/aj 8!+ja ,ra2,!7 d!602a
>a jako malim udaljenostima od +: izvora elektromagnetska polja se mogu
podijeliti na tri osnovne podjele J elektrostatikaC vo4enje i zra"enje.
Oomponente elektrostatike i vodljivi* polja imaju veliku magnitudu &lizu izvoraC
ali naglo opada sa udaljeno-0u. !akva polja ne zra"e energiju ali ju sadr3e
unutar prostora koje okru3uje izvor. SuprotnoC polja radijacije opadaju linearno
s udaljeno-0u 5 -to dovodi do o&rnuto F kvadratnog zakona snage 6 i
kom&inacija je elektri"nog i magnetskog polja u #azi 5 kad je elektri"no i
magnetsko polje u svom maksimumu 6C ali oso&ito da su pod pravim
kutovimaC te okomiti smjeru propagacije. 2liska polja se mogu de#inirati kao
podru"ja koja okru3uju izvorC i gdje dominiraju komponente elektrostatski* i
vodljivi* polja. %rakti"nu procjenu granice polja kratkog dometa je te-ko
odreditiC i taj prostor mo3e &iti pove0an z&og pojave metalni* i dielektri"ni*
o&jekata 5 kao -to je ljudsko tijelo 6. !o je va3no kao -to su komponente polja
kratkog dometa va3ne za procjenu izlaganjaC ali ipak nji*ove amplitude mogu
&iti magnitude ili vi-e nego -to se o"ekuje ovisno o prirodi spajanja.
>ajva3nija izlaganja poljima kratkog dometa na radio #rekvencijama pojavljuju
se pri upotre&i ure4aja za oso&nu komunikaciju kao -to su prijenosni tele#oniC
&e3i"ni tele#oni za ku0anstvo i drugi sustavi kori-teni u industrijiC *itnim
uslugama 5 policijaC *itna pomo0T6C te postroj&ama za za-titu. Ure4aji
za kratke udaljenosti kao -to su &e3i"ni tele#oni rade na razinama snage puno
manjim od 1 mGD no ipak za-tita i drugi oso&ni oda-ilja"i mogu raditi sa
snagama "ak i do 1 G. !renutna ljudska za&rinutost je sa mo&ilnim
tele#onimaC oso&ito digitalne varijante 5 / 'Hz i 1.Q1/ 'Hz 6. U tom
slu"aju snaga oda-ilja"a varira 5 "ak i do 1G 6 i ovisi o karakteristikama
prijenosa izme4u &azne stanice i tele#ona. %osljednja prou"avanja pokazuju
da ti tele#oni rade &lizu granica izlaganja kada se dr3e &lizu glave te za*tijeva
jo- istra3ivanja. U razini glave korisnika izlaganje poljima kratkog dometa 0e
dovesti do lokaliziranog uzorka apsorpcije koja ovisi o radnoj #rekvencijiC
10
dizajnu slu-aliceC te geometriji i sastavu glave. !o je dovelo do za&rinutosti u
svezi nivoa apsorpcije u mozgu djece koja su &ila izlo3ena za vrijeme rada
mo&ilni* tele#ona. 7je"ja glava ne samo da je manja ve0 ima smanjen sloj
za-tite izme4u mozga i mo&ilne antene. >o ipak numeri"ke analize izlaganja
poljima kratkog dometa koriste0i anatomski realisti"ne slu-alice pokazuju da
nema zna"ajne razlike izme4u odrasli* i djece.
Slika 9. pokazuje kako numeri"ko modeliranje 5 ovaj primjer koristi
komercijalni so#tHareJ U:7!7 iz +emcoma 6 mo3e &iti kori-teno za
odre4ivanje prijenosa elektri"ni* polja unutar tijela i okru3uju0i tijelo za vrijeme
izlaganja poljima kratkog dometa. Stoga se speci#i"na apsorpcija unutar mali*
elemenata tkiva mo3e jednostavno odrediti. %o prikazanom primjeru oda-ilja"
5 vanjski ru& ku0i-ta je razmaknut 6 je pri"vr-0en &lizu prsa sa izvorom $.4(
BHz koji oda-ilje preko monopolne antene. ?ijeli 97 model oda-ilja"a i tijela
je kori-tenD jedan isje"ak je prikazanC *orizontalno kroz gornji dio prsa gdje
svaki kvadrati0 predstavlja (mm
$
. >a toj #rekvenciji prodiranje unutar tijela je
ote3anC te su nakon nekoliko centimetara polja smanjena vi-e od 1. d2C -to
odgovara smanjenju snage od 1.6P maksimalne snage koja okru3uje antenu.
%odru"ja du&oko unutar prsa 5 uklju"uju0i plu0a i srce 6 podvrgnuta su
relativnim poljima ni3im od F7$ d2 5 6.9 = 1
16
P 6D !o zna"i da na tim vi-im
#rekvencijama vanjska tkiva vi-e su optere0ena elektromagnetskim poljimaC
dok su unutra-nje strukture tijela prirodno za-ti0ene.
U2j0/aj 8!+ja 0+",!7 d!602a
Udaljavaju0i se od izvora +: signalaC elektrostatska i vodljiva polja se znatno
smanjuju sa udaljavanjemC te prevladava polje zra"enja 5 gdje elektri"no i
magnetsko polje imaju 1Qr ovisnost 6. Udaljenost na kojoj se to doga4a ovisi o
e#ektivnom razmaku antene i radne valne du3ineD tada s#erna valna #ronta
po"inje prilaziti "istom uni#ormiranom #aznom valnom #rontom do udaljenog
promatra"a. Ljudsko izlaganje poljima velikog dometa pojavljuje se s izvorima
kao -to su televizija i radiooda-ilja"iC mo&ilne &azne staniceC te oda-ilja"i s
*itni* servisa. <vdje je cijelo tijelo ozra"eno i vodljivo spajanje s izvorom se
ne pojavljuje uz pretpostavku da poreme0aji zra"eni* polja imaju zanemariv
utjecaj na sam izvorC koji je ekvivalentan podrazumijevaju0i radijaciju od izvora
ka &eskona"noj udaljenosti. 8lektromagnetski val je e#ektivno izazvan od
glave do pete sa pojedina"nom koli"inom snage. Ljudsko tkivo 0e dio snage
upijati C a dio od&ijati ovisno o tipu tkiva i #rekvenciji vala. +ezonantna
apsorpcija 0e se pojaviti kada veli"ini tijela pri4e osmina valne duljine.
Izra"unate rezonantne #rekvencije 5 kada se pojavi maksimalna apsorpcija
npr. prosje"ne speci#i"ne apsorpcije cijelog tijela 6 za razli"ite visine tijela su
prikazane u !a&lici 1.

11

Oao -to je prikazano u ta&lici 1. pod izlaganjima pod poljima velikog dometa
rezonantne #rekvencije 0e se naj"e-0e pojaviti kod odrasli* i djece unutar ,H:
#rekvencija 5 9 F 9 'Hz 6 -to podrazumijeva oda-iljanje radio i drugi*
narodni* usluga. %rodiranje unutar tijela se pove0ava s #rekvencijom. !a&lica
$. uspore4uje prodiranje unutar sr3i mi-i0a radiooda-iljanjem i #rekvencijama
prijenosni* tele#ona. >a 1 'Hz val nije jako upijen u vanjskim dijelovimaC ali
0e prodrijeti du&oko u tijelo. >a / 'Hz i 1. 'HzC to se ne0e dogoditi ve0
0e snaga te3iti upijanju u vanjskim dijelovima ko3eC mastiC a u "e-0im
slu"ajevima mi-i0a. Suprotno izlaganju poljima kratkog dometa !a&lica $.
prikazuje kako signal pomi"ni* tele#ona s #rekvencijom 1. 'Hz je manje
prodiraju0i 5 te je manja vjerojatnost da 0e prouzro"iti oz&iljni poreme0aj 6
nego li / 'Hz signal. !o ukazuje da polja ni3e #rekvencije vi-e prodiru
uzrokuju0i vi-e nivoe unutarnji* polja u mozgu i drugim organima povezanim
sa oz&iljnom opasno-0u od o&olijevanja. podrazumijevaju0i da rezonancija
cijelog tijela nastupa na #rekvenciji 1 'Hz pomi"ne &azne stanice 5 koje
rade sa ekstremno niskim stupnjem snage 6 predstavljaju puno ni3a izlaganja
nego drugi uslu3ni oda-ilja"i.
%rocjena izlaganja poljima velikog dometa za*tjeva prora"un ili mjerenje
snage polja ili koli"ine snage u re#erentnoj to"ki. Brani"na speci#i"na
apsorpcija za ljudsko izlaganje je povezana sa koli"inom snageC koja ovisi o
#rekvencijiD za opseg 4 'Hz F $ BHz granica koli"ine snage 5 mGcm
1$
6
iznosi #Q$ gdje je #1radna #rekvencija u 'Hz. !ako za #rekvenciju / 'Hz
granica iznosi .4( m,cm
1$
C te ./ m,cm
1$
pri #rekvenciji od 1. 'Hz.
T0r6"1," 0.0,2"
Snaga akumulirana z&og +: polja u ljudskom tijelu mo3e prouzro"iti
pove0anje temperatureC a to dovodi u vezu #rekvenciju valova i prirodu tkiva.
<vaj termalni e#ekt je do&ro poznatC razumljiv i sveop0e pri*va0en. %ove0anje
12
temperature tkiva mo3e izazvati razli"ite psi*olo-ke i termolo-ke odgovore
kod pojedinaca. !o uklju"uje smanjivanje odgovornosti za izvr-avanje
mentalni* ili psi*i"ki* zada0a kada tjelesna temperatura poraste. Sli"an e#ekt
do&ijemo kod pojedinaca u drugim o&licima toplinskog stresaC taj e#ekt
predo"uje rad u vru0im prostorijama. Ood visoki* razina izlo3enosti 5ve0oj od
1 Gkg
11
6 termi"ko optere0enje postaje prekomjerno i dolazi do direktni* i
indirektni* -teta. Z&og toga se doga4a termoregulacijski e#ekt ovisan o prirodi
rizika. >a stani"nu &iokemiju se mo3e utjecati visokom temperaturom i mora
&iti razmatrana kod procjene izvje-taja L e#ekt razine snage manje od
termalne granice L. 7a &i se osigurali od +: izlaganja mnogo stvari se mora
do&ro razumjetiC a pose&no kod razmatranja izlaganja &li3im poljima. 'e4utim
to je razli"ito od razine S)+ potre&ne za tako visoko izra3eni e#ekt kod
individualaca pod utjecajem telekomunikacija ili druge radioopremeC
uklju"uju0i mo&ilne tele#one. Ood istra3ivanja mogu0i termalni e#ekt 5 od
okolne topline ili neke druge 6 mora &iti od&a"enaC prije smatranja nekog
e#ekta kao netermi"kog. !o je pose&no va3no za izlaganje poljima kratkog
dometa gdje magnituda od komponenti reaktivnog polja mo3e &iti nepoznata.

<pis ,isina 5m6
Izolirana
#
res
5'Hz6
Uzemljena
#
res
5'Hz6
<drasla oso&a 1C76 6( 9(
1 godina 1C9. . ((
( godina 1C1 1( 7
1 godina C7( 1( 1
!a&lica 1. %rora"unate rezonantne #rekvencije za uzemljene i izolirane zra"ne
uvjeteC zasnivane na prosjeku S)+ cijeloga tijela

:rekvencija
5'Hz6
7u&ina prodiranja
5mm6
%d na 1 cm %d na 1 cm
1 4/C 67P $P
/( /C4 19P 6=1
1.
P
1C. (C$ $P 4=1
116
P
!a&lica $. %rora"unate razine snage 5jednako koli"ini snage6 u dielektri"noj
polu&eskona"noj plo*i
13

Pr!4+06" r"z",a
%rije &ilo kakvog zaklju"ivanja &ilo &i prigodno razmotriti pro&lem rizika i
njegovo zamje"ivanje. GH< me4unarodni 8': projekt izvje-tava da ve0ina
javnosti prekomjerno riskira u elektromagnetskom izlaganju J
Lljudi sa malo ili nita razumijevanja za zdravlje, riskiraju od
elektromagnetskog polja, njima na pogled nepoznatu tetu, tako oni imaju
mnogo veu razinu rizika nego oni koji su s njima prisni.
Priprema i lako razumijevanje informacija smanjuje rizik po zdravlje i
izloenosti tom polju, umjesto toga u perspektivi su ostali rizici i razjanjenje
kako je rizik odreen, volja pomae u olakavanju ljudskih problema.
Istra3ivanja se nastavljajuC ali znanstveni principi dr3e da se negativni odnosi
ne mogu ukloniti. GH< preporu"a istra3ivanja na mozgu i drugim tumorima
na glavi 5 umirivanje korisnika mo&ilni* tele#ona 6 teC leukemiji i lim#omima.
<sim toga oni pozivaju na istra3ivanje L drugi* zdravstveni* e#ekata M
uklju"uju0i istra3ivanja o glavo&olji i vrtoglavici. < tim pojavama koje su
nastale u la&oratorijskim istra3ivanjima ne mo3e se re0i je li oda-ilja" kriv ili
ne. !o ukazuje da psi*ologi"ki #aktor mo3e &iti isklju"en.
Ood izlaganja poljima kratkog dometa va3na je potre&a za odre4ivanjem
vr-neC te prosje"ne speci#i"ne apsorpcije cijeloga tijela za zna"ajne situacije.
!o mo3e &iti o&avljeno eksperimentalno s visokim cijenama ili mo3e &iti
ustanovljeno kori-tenjem primjereni* modelaC kao :7!7. Nto se ti"e izlaganja
u poljima velikog dometa jednostavni prora"uni mogu &rzo odrediti koli"inu
snage na pojedincuC iako se u nekim slu"ajevima mogu uzeti u o&zir u"estali i
ostali e#ekti. %rimijetili &i da je izlaganje zajedni"ko pojavljivaju0i* oda-ilja"a
kao -to su mo&ilni tele#oni. &azne staniceC i oda-ilja"i se nalaze nekoliko
redova ispod me4unarodno propisane izlo3enosti. Izvje-taj ne termalnog
e#ekta kod emitiranja oda-ilja"a ukazuje se na zaklju"ak i upu0uje na vezu
tumora s &lizinom oda-ilja"a. <vdje je zamje0ivanje rizika ve0e jer pojedinci
nemaju iz&ora -to se ti"e izlo3enosti. !o upu0uje na zaklju"ak da svako
sljede0e istra3ivanje ima na umu veliku zdravstvenu -tetu z&og izlaganja
poljima kratkog dometa. GH< tvrdi da je za upoznavanje javnosti potre&na
visoka kvaliteta istra3ivanja

>eki od izvora radiovalnog i mikrovalnog zra"enja su J a0r!-a32"1," rad"!9
raz+"1"20 !da<"+ja1,0 a-20-09 6!4"+-" 20+0.!-"9 7r"ja10 80?"9 "-d3,/"j5,"
7r"ja1"9 6",r!a+-0 80?"9 radar5," !da<"+ja1"9 ,!63-",a/"j5," !da<"+ja1"9
8!ja1a+a 5-a709 d"0+0,2r"1-" 7r"ja1"F
14
RADIOVALNO I MIKROVALNO ZRAENJE - IZVORI

M!4"+-" 20+0.!-"

2e3i"ni komunikacijski sustavi rade na nekoliko #rekvencija
elektromagnetskog spektra 5 Slika 1 6.

S+",a #. 8lektromagnetski spektar
U S)71u mo&ilni tele#oni rade na dvije osnovne #rekvencije .( 'Hz i 1/
'Hz. 8vropski mo&ilni tele#oni koriste BS' 5 druga"ija te*nologija od ve0ine
tele#ona u S)71u 6C #rekvencije &lizu / 'Hz i1. '*z. Za&rinutost z&og
zra"enja ovi* mo&itela je z&og pretjeranog grijanja tkiva.
:ederal ?ommunications ?ommission 5:??6 je postavila maksimalno
ograni"enje za izlo3enost koja iznosi prosje"no 1.6 GQkg tkiva preko &ilo
kojeg grama tkiva. 8vropska ograni"enja speci#iciraju prosje"no 1.6 GQkg
preko 1 grama tkiva.
'o&ilni tele#oni rade na niskim iznosima energijeC ali antena koja zra"i oko
6 mG za analogni mo&ilni tele#on i 1$( mG za digitalniC je smje-tena
o&i"no &lizu glaveC te nivoi zra"enja dolaze &lizu za*tjevani*. Izlo3enost ovisi
o to"nom polo3aju slu-alice u odnosu na glavuC to"nom o&liku i elektri"nim
15
karakteristikama glave 5 z&og toga se mjerenja te-ko izvode direktnoD
mjerenja se vr-e pomo0u kompjuterski* modela ili posuda s vodom u o&liku
glave 11 Slika $6.

S+",a '. <vaj kompjuterski model presjeka ljudske glave pokazuje raspodjelu
apsor&irane energije mo&ilnog tele#ona uz zra"enje od 6 mG pri .9( 'Hz.
,e0ina energije ja apsor&irana unutar prva dva centimetra ispod povr-ine
lu&anje.
%roizvo4a"i mogu smanjiti izlo3enost zra"enju mijenjaju0i dizajn slu-alice.
2itno smanjenje u snaziC stvara potre&u za &li3im oda-ilja"ima.
16
A-20-0 6!4"+-"G 20+0,!63-",a/"ja

'o&ilni radiokomunikacijski sustavi koriste #rekvencije . F / 'Hz u
radiovalnom spektruC i oda-ilja"e koji koriste #rekvencijsko podru"je od 1.(
F 1// 'Hz. )ntene za radiokomunikaciju se o&i"no postavljaju na tornjeveC
vodene cisterne i druga visoka mjesta kao -to su krovovi zgrada itd. )ntene
su o&i"no postavljene u tri grupe po tri antene gdje jedna antena u svakoj
grupi emitira signale mo&ilnim jedinicama 5 tele#onima u autuC mo&itelima 6.
7ruge dvije antene u svakoj grupi se koriste za primanje signala od mo&ilni*
jedinica. Zra"enje ovi* antena je znatno no samo u njenoj &li3oj okolini
5 desetke centimetara 6. U najgorem slu"aju koli"ina zra"enja se kre0e oko 1
VGQcm$ 5 dozvoljena koli"ina zra"enja se kre0e prosje"no oko (. VGQcm$
za period izlaganja od 9 minuta. 7a &i do-lo do opasnosti od zra"enja za
pojedincaC on &i se tre&ao popeti na razinu na kojoj antena oda-ilje signale na
udaljenosti oko pola metra. 7o takvi* izvora je ina"e ulaz nedostupan 5 osim
za radnike 6.
17
Rad"! " TV !da<"+ja1,0 a-20-0

Signali radio i tv antena je &itan izvor zra"enja u okoli-u.
Ooli"ina zra"enja kojoj mo3e &iti izlo3en radnik ili ovisi o
#rekvenciji zra"enja. )ntene oda-ilju na razli"itim
#rekvencijamaC u ovisnosti o kanaluC od (( kHz za )'
radijske do . 'Hz za UH: televizijske stanice.
<perativna snaga je oko nekoliko stotina vata za radio
stanice do milijun vata za odre4enu televizijsku stanicu.
Intenzitet elektromagnetskog polja koje se
stvara pri oda-iljanju signala ovisi o vi-e
#aktora J tip staniceC dizajn antene koja se
upotre&ljavaC snaga oda-iljanja prema anteniC
visini antene i udaljenosti od antene. %o-to
ljudsko tijelo vi-e apsor&ira energiju pri
odre4enim #rekvencijamaC opasnost od
zra"enja 0e ovisiti o #rekvenciji i intenzitetu
oda-iljanog signala.
<&i"no je pristup takvim antenama za&ranjenC
da neko ne &i &io izlo3en poljima velike ja"ine
koja postoje oko antene. 'jerenja koja su
o&avljena oko takvi* antena u nastanjenim
podru"jima pokazuju da nivo zra"enja je
tipi"no dosta ispod onoga koji se smatra
opasnim. +adnici koji popravljaju ili vr-e
odre4ene radove na antenama su izlo3eni
poljima velike ja"ine. 7a ne &i do toga do-lo tre&alo &i osigurati da
se radi na antenama kada ne oda-ilju signale i da se speci#icira
minimum udaljenosti na kojoj je radnik za-ti0en.

18
Radar"

!u su uklju"eni radari svi* vrsta J radari za prognozu vremenaC vojni radariC
radari za nadzor i kontrolu zra"nog prometaT Ooli"ina zra"enja ovisi ovi-e
#aktoraC uklju"uju0i #rekvenciju emitiranog zra"enjaC karakteristike kori-tenog
izvoraC -irina pulsa i stopa ponavljanja i udaljenost od izvora. +adnici na
aerodromu mogu &iti ozra"eni ukoliko stoje &lizu jednog od izvora dok emitira
signal.

M",r!a+-0 80?-"/0

U.S. :ood and 7rug )dministration 5 :7) 6 regulirala je emisije zra"enja
mikrovalni* pe0nica. %o standardu se za*tjeva da pe0nice imaju dva
unutra-nja sistema za zaklju"avanje koji spre"avaju da pe0nica proizvodi
mikrovalove kada se vrata pe0nice otvore. Standard dopu-ta curenje zra"enja
oko 1mGQcm
$
5mjereno ( cm od pe0nice 6 pri proizvodnji i maksimalni nivo od
( mGQcm
$
. >akon ispitivanja i mjerenja do-li su do zaklju"ka da su pe0nice
sigurne za ku0nu i industrijsku upotre&u.
19
!ijekom zadnji* par godina postavljalo se pitanje da li signali ure4aja koji
oda-ilju radiovalove da smetaju rad elektroni"ki* pacemeaker1a i drugi*
medicinski* ure4aja.
>eka pitanja su se &a- odnosila i na zra"enje mikrovalne pe0nice. >oC nikad
nije &ilo pokazano da &i signali mikrovalne pe0nice &ili dovoljno jaki da &i
uzrokovali smetnje pri radu medicinski* ure4aja.

P!"-2-2!-8!"-2 6",r!a+-0 a-20-0

%oint1to1point mikrovalne antene oda-ilju i primaju mikrovalne signale preko
relativno mali* udaljenosti. <ve antene imaju -iroku upotre&u kao npr.
oda-ilja"i glasovni* i podatkovni* poruka ili slu3i kao veza izme4u ka&lovski*
!, studija i oda-ilja"ki* antena.
'ikrovalni signal ovi* antena putuje kao direktna zraka od oda-ilja"ke antene
do primaju0e sa minimalnimC gotovo &ezna"ajnim rasipanjem mikrovalne
energije. <ve antene pri oda-iljanju koriste vrlo male nivoe energije 5 nekoliko
vata i manje 6C -to je mnogo manje nego radiostanica. 'jerenja su pokazala
da je gusto0a energije na nivou zemlje tisu0u puta manje od normale. 7a &i
do-lo do zra"enja opasnog za "ovjekaC on &i morao stajati direktno ispred
takve antene jedan du3i period.

20
V0+",0 5a20+"25,0 a-20-0

!ipi"ne ovakve antene se sastoje od para&oli"ni* antenaC veli"ine od 1 do 9
metara u promjerC koje se koriste za oda-iljanje i primanje signala os satelita u
or&iti oko zemlje. >eke od ovi* satelitski* antena slu3e samo za primanje
radiosignala. 2udu0i da one ne oda-ilju nikakve signale nema nikakve
opasnosti od zra"enja od nji*.
Satelitske antene oda-ilja"i z&og oda-iljanja na velike udaljenosti 5 do
odre4enog satelita 6 koriste relativno ogromnu energiju za razliku od
mikrovalni* point1to1point antena. Zrake koje se koriste za oda-iljanje signala
sa zemlje ka satelitima su relativno uske i visoko usmjerene -to zna"i da
vjerovatnost ve0eg izlaganja tom zra"enju je zna"ajno smanjena. U najgorem
slu"aju Cpri direktnom izlaganju zra"enju C nivo zra"enja &i &io sto puta manji
od dozvoljene. %ristup tim antenama je tako4er za&ranjen.

21
D0"1-" 8r0-!5"" rad"! 3r0>aj" A d!56j0r-a ,!63-",a/"ja =

2e3i"ni prenosivi radio ure4ajiC npr. Halkie1talkies su ure4aji male snage koji
se koriste za slanje i primanje poruka preko relativno male udaljenosti. Z&og
kori-tenja niski* energetski* nivoa 5 o&i"no nekoliko vata ili manje 6 ovi radio
ure4aji se normalno ne &i smatrali kao mogu0i izvori opasnog zra"enja.
La&oratorijska mjerenja su provedena kori-tenjem &e3i"nog radio ure4aja na
razli"itim #rekvencijama da se odredi koli"ina radivoalne energije koja &i
mogla &iti apsor&irana u glavu pojedinca koji koristi jedan od ovi* ure4aja.
>isu prona4eni nikakvi dokazi da &i izlaganje odnosno kori-tenje ti* ure4aja
&ilo opasnoC a ni da nije opasnoC jer se istra3iva"i nisu jo- jasno izrazili o vezi
ovi* ure4aja i opasnosti koje nastaju uz nji* .
22
EL$ % EKSTREMNO NISKE $REKVEN&IJE

Zra"enje ekstremno niski* #rekvencija uklju"uje izmjeni"nu struju 5 alternating
current )? 6 i neioniziraju0e zra"enje od 1 Hz do 9 Hz. 2udu0i da su to
niske #rekvencije 5 valne duljine su reda 1 km 6 stvaraju se stati"ka
elektromagnetska polja. %olja ekstremno niske #rekvencije sadr3e razdvojenoC
neovisno magnetsko elektri"no polje. 8lektri"na polja stvara napon i njegovim
pove0anjem pove0ava se snaga elektri"nog polja. Snaga elektri"nog polja se
mjeri jedinicom ,Qm 5volt po metru 6.

S+",a #. 'agnetska
polja
'agnetska polja 5 Slika 1 6 stvara struja koja te"e vodi"ima i njenim
pove0anjem pove0ava se snaga magnetskog polja. 'agnetska polja se mjere
jedinicama gaus 5 B 6 ili tesla 5 ! 6. Zna"i C napon proizvodi elektri"no polje
odnosno strujuC a struja magnetsko polje.

23
S+",a '. 8lektri"no i
magnetsko polje
7a &i se proizvelo magnetsko poljeC elektri"na oprema mora &iti uklju"ena
5 Slika $ 6. 8lektri"na polja postoje i kada je elektri"na oprema isklju"ena
5 <:: 6Cskroz dok je ta oprema priklju"ena na struju 5 utika" je jo- uvijek u
zidu iako je oprema isklju"ena 6.
'agnetsko polje se ne mo3e vidjetiC ali ova ilustracija predstavlja kako jakost
magnetskog polja mjerena u miligausima naglo opada od 9 do 61 cm 5 1 do
$ stope 6 od izvora 5 Slika 9 6.

S+",a 3. Oako jakost magnetskog polja opada s udaljenosti

Utjecaj zra"enja ekstremno mali* #rekvencija ovise o ja"ini izvora magnetskog
polja 5 Slika 4 6C udaljenosti od izvora 5 Slika 9 6 i vremena provedenog u
magnetskom polju.
8lektri"na i magnetska polja od 6 Hz stvorena su elektri"nim vodovima i
elektri"nom opremom.

S+",a *. @akost magnetskog polja oko #otokopirnog ure4aja
24

25
Mj0r0-j0 " 8r00-/"ja
Zra"enju ekstremno niski* #rekvencija 5 misli se najvi-e na jaka magnetska
polja 6 najvi-e su izlo3eni radnici koji rade &lizu elektri"ni* sustava koji za rad
koriste velike koli"ine elektri"ne energije 5 npr. velike elektri"ni motoriC
generatoriC napajanjeC elektri"ni ka&lovi gra4evine 6. @aka magnetska polja su
tako4er izmjerena u &lizini elektri"ni* pila i &u-ilicaC #otokopirni* ure4aja
5 Slika 9. 6 elektri"ni* -iljila za olovke i ostali* mali* elektri"ni* ure4aja 5 npr.
su-ilo za kosuC elektri"ni &rija" 6.
!a&lica 1 pokazuje neke primjere prosje"ne jakosti magnetskog polja na
udaljenosti 6 in"a od elektri"nog ure4aja J
E+0,2r"1-" 3r0>aj
Ja,!52
6a7-025,!7
8!+ja 3
6"+"7a35"6a
Su-ilica za kosu 9
8lektri"ni &rija" 1
'ikser 7
)parat za kavu 7
'ikrovalna pe0nica $
!, u &oji 7
Ta4+"/a #. @akosti magnetskog polja u neki* ku0ni* elektri"ni* ure4aja
26

!a&lica $ pokazuje prosje"nu izlo3enost ovom tipu zra"enja za radnike koji na
poslu koriste elektri"ne ure4aje. Izlo3enost tokom radnog vremena varira sa
snagom magnetskog poljaC udaljenosti radnika od izvoraC te vremena koje
radnik provede u polju. Za uspored&uC ta&lica pokazuje i izlo3enost radnika
kada nije na poslu 5 kod ku0e 6.
T"8 rad-!7 6j052a M0d"a-
K!+"1"-a
zra10-ja ,!j!j
50 rad-",
"z+a0 d-0-!
9 3 6"+"735"6a
Einovnici koji ne rade na
kompjuterima
.( .$ 1 $.
Einovnici koji rade na
kompjuterima
1.$ .( F 4.(
'e*ani"ari 1./ .6 F $7.6
+adnici na elektri"nim
linijama
$.( .( F 94..
8lektri"ari (.4 .. F 94.
Zavariva"i ..$ 1.7 F /6.
+adnici izvan posla 5 u
ku0iC na putu .. 6
./ .9 F 9.7

M0d"a- F srednja mjera F polovica radnika je dnevno prosje"no izlo3eno
zra"enju iznad ove to"ke i ispod polovice.

27
S+",a 5. <vi elektri"ni grija"i metalni* dijelova izla3u radnike magnetskim
poljima koja su 1C puta ve0a od prosje"nog magnetskog polja izvan
radnog mjesta

!renutna istra3ivanja su #okusirana na zdravstvene tego&e koje nastaju z&og
izlaganja magnetskom polju #rekvencije 6 Hz 5 jer je i #rekvencija elektri"ne
mre3e u )merici 6 Hz 6. Za elektri"no polje ne postoje takve asocijacije.
>eka istra3ivanja su pokazala da se nekim radnicimaC koji su na radnom
mjestu &ili izlo3eni jakim magnetskim poljimaC pove0ao rizik do&ivanja tumora.
>oC to ne pokazuje da izlaganje tom zra"enju uzrokuje tumor. Znanstvenici su
proveli &rojna istra3ivanjaC ali se jo- nisu slo3ili djeluju li ili ne ova zra"enja na
zdravlje.
Z&og te neodre4enosti znanstvenikaC ne postoje nikakva savezna ograni"enja
koja &i odre4ivala mjere o opasnosti od izlaganja radnika tom zra"enju.
N!9 z4!7 za4r"-32!52" rad-",a9 NIOSH A Na/"!-a+ I-52"2320 .!r
O//38a2"!-a+ Sa.02I a-d H0a+2G = j0 "zda+a !dr0>0-0 6j0r0 8r00-/"j0 J
1 In#ormiranje radnika i zaposleni* ljudi o mogu0im opasnostima
magnetski* polja
1 <drediti gdje su glavni izvori zra"enja na radnom prostoru
1 %ove0ati udaljenost radnika od izvora zra"enja.
1 Smanjiti vrijeme izlaganja zra"enju.
1 Ooristiti opremuC ako je mogu0eC koja je dizajnirana tako da ima
nisku emisiju zra"enja

<sim ve0 navedeni* izvora ovakvog zra"enja imamo jo- i da+0,!!d"9
"d0!20r6"-a+"9 .aB9 0+0,2r"1-" !d!"9 0+0,2r"1-0 /0-2ra+09 2ra-5.!r6a2!r"9
+a,....
28
EL$ % EKSTREMNO NISKE $REKVEN&IJE - IZVORI

Da+0,!!d" " 8r"j0-!5-0 +"-"j0

S+",a #. 7alekovod
%rijenosne linije dalekovoda prenose struju preko veliki* udaljenosti i o&i"no
rade na 1 kilovata i vi-e. @a"ina magnetskog polja ti* linija je odre4ena
iznosom struje koja te"eC ure4enosti i &lizinom prijenosni* linijaC visinom
prijenosni* linija iznad zemlje i udaljenosti od drugi* dalekovoda. %ro&lem
dalekovodaC odnosno op0enito prijenosni* linija i vodi"a mo3emo lijepo
prikazati slikom $.. %rikazana su tri vodi"a te slikoviti prikaz elektri"nog i
magnetskog polja. Oru3ne linije oko vodi"a 5)6 predstavljaju magnetsko polje
dok linije koje se pru3aju prema zemlji 52 i ?6 predstavljaju elektri"no polje. U
&ilo kojoj to"ki prostora polje mo3e &iti odre4eno superpozicijom polja svakog
vodi"a. )ko je npr. to tro#azna linija onda su naponi i struje svakog vodi"a
pomaknuti u #azi te se rezultantno polje ra"una na osnovi vektorski* suma
polja svakog od vodi"a. U pojedinim to"kama polja se z&rajaju -to proizvodi
relativno veliku jakost polja dok se u drugim to"kama mogu me4uso&no
poni-tavati. !ako polja vodi"a mogu imati vrlo slo3enu prostornu distri&uciju.
%ored ti* normalni* varijacija u jakosti polja elektri"no polje ispod vodi"a
do3ivljava promjene ovisno o svojoj okolini. >a slici $ je prikazan #enomen
koncentracije elektri"nog polja iznad glave oso&e koja se nalazi ispod vodi"a.
Z&og toga -to elektri"no polje ima tendenciju da zavr-i na 5odnosnoC da se
usmjeri ka6 uzemljenom o&jektuC te z&og toga -to je ljudsko tijelo provodljivo i
u elektri"nom smislu &lizu potencijala Zemlje okolno elektri"no polje se
usmjerava ka ljudskoj glavi 526. %ojavljuju se i podru"ja 5?6 sa osla&ljenom
jako-0u elektri"nog polja.
29

S+",a '. Zra"enje vodi"a

Isti se #enomen doga4a sa &ilo kojim o&jektom umetnutim u elektri"no polje
vodi"a te se mo3e vrlo precizno izmjeriti. Sli"ne promjene se ne javljaju u
magnetskom polju jer je na-e tijelo nemagneti"no. Ispod 94( k, prijenosne
linije u visini ljudske glave postoji elektri"no polje jakosti 9.4 k,Qm.
Iz svega iznesenoga i uzev-i u o&zir da se u na-im stanicama odvijaju
elektrokemijske reakcijeC utjecaji elektri"ni* polja na na- organizam su
nezanemarivi ako smo im jako dugo i intenzivno izlo3eni 5 recimoC na radnom
mjestu 6. Z&og veliki* jakosti polja ispod dalekovoda pogu&ni utjecaji na ljude
su rano otkriveni i dokazani te se zna da je jedino rje-enje &ijeg od
dalekovoda. IpakC do nedavno je zanemarivano da ta struja 5naravnoC znatno
manji* jakosti6 te"e i elektri"nim instalacijama u na-im domovimaC produ3nim
ka&elima koji su prote3u ispod na-i* radni* stolova i na-i* nogu te razno
raznim elektri"nim ure4ajima koji nas okru3uju u sve ve0em i ve0em &roju.
Oako je raspore4eno elektri"no polje svi* ti*C po svuda razmje-teni*C vodi"a i
ure4ajaW Znamo da se polja vektorski z&rajajuC -to zna"i da su na-i stanovi i
radna mjesta preplavljeni to"kama u kojima se polja z&rajaju te stvaraju polje
zna"ajne jakosti.
30
E+0,2r"1-0 /0-2ra+0

8lektri"ne centrale vr-e kontroliranje i prijenos struje na elektri"ne sustave.
>ajja"a magnetska polja oko elektri"ne centrale dolazi od prijenosni* linija
dalekovoda koje ulaze i izlaze iz elektri"ni* centrala. !rans#ormatori unutar
elektri"ni* centrala proizvode jaka magnetska polja koja ostaju lokalizirana
oko trans#ormatora. Bledaju0i iza ograde elektri"ne centraleC magnetska polja
koja proizvodi elektri"na oprema unutar centrale su mala.
31
V+a,!"

>eki vlakovi koriste izmjeni"nu Ca neki istosmjernu struju. >eki koji koriste
izmjeni"nu struju rade na $( ili 16.7( Hz. 'alo se zna o &iolo-kim e#ektima $(
ili 16.7( Hz izmjeni"ne i istosmjerne struje. %odru"ja jakog izmjeni"nog
magnetskog polja su izmjerena &lizu poda vlakova koji koriste istosmjernu
struju. 'agnetska polja izmjerena u vlakovima koji koriste izmjeni"nu struju 6
Hz su oko ( miligausa na nivou putni"kog sjedala.
32
V"d0!T0r6"-a+"

N0"!-"z"raj3?0 zra10-j0 ,+a5"1-!7 "d0!20r6"-a+a !43Ga?a 5+"j0d0?0
,a207!r"j0J
- !82"1,! zra10-j0 A3+2ra+j34"1a52!9 "d+j"!9 "-.ra/r0-!=9
- rad"!.r0,0-/"j5,! 0+0,2r!6a7-025,! 8!+j09
- -"5,!.r0,0-/"j5,! "z6j0-"1-! 6a7-025,! 8!+j09
- -"5,!.r0,0-/"j5,! "z6j0-"1-! 0+0,2r"1-! 8!+j0 "
- 0+0,2r!52a2"1,! 8!+j0.
Oao reakcija na rastu0u za&rinutost za e#ekte izazvane zra"enjem vrlo niski*
#rekvencija 58L: radiation6C Nvedska je vlada razvila skup normi koje &i tre&ale
minimizirati izlo3enost takvom zra"enju za vrijeme rada s videoterminalima.
>orme su nazvane prema -vedskim inicijalima Nvedskog instituta za mjerenja
i testiranja 5SHedis* 2oard #or 'easurement and !esting6C '%+.
%rvi je standard nazvan '%+ IC koji se #okusirao na promjenjiva magnetska
polja s #rekvencijama izme4u 1OHz i 4 OHz. <vaj se standard &avio samo
*orizontalnim #rekvencijama monitora.
U prosincu 1// o&javljena je norma '%+ II. '%+ II o&u*va0a sve iz
standarda '%+ I uz dodatak o rasponu vertikalni* #rekvencija monitora i
#rekvencijama linija za napajanje.
'%+ II za*tijeva odre4ena mjerenja elektri"ki* i magnetski* polja na razli"itim
to"kama u okolini monitora. <&a se polja mjere u dva #rekvencijska pojasaJ
(Hz do $OHz i $OHz do 4OHzC na udaljenostima od otprilike ( cm
5normalna udaljenost oso&eC koja radi s videoterminalomC i videoterminala6.
Za tu udaljenostC maksimalne dozvoljene vrijednosti propisane normom
prikazane su u ta&lici.
:rekvencijski
opseg
8lektri"no
polje
'agnetsko
polje
(Hz F $OHz XK $( ,Qm XK $( n!
$OHz F 4
OHz
XK $.( ,Qm XK $( n!
Sj02+!5-! zra10-j0
Oada snop elektrona udari u #os#orni sloj na unutra-njoj povr-ini zaslonaC
generira se vidljiva svjetlost koja omogu0uje da vidimo ono -to zraka opisuje
po zaslonu. <sim korisne vidljiveC proizvodi se i nevidljivo in#racrveno i vrlo
sla&o ultralju&i"asto svjetlo relativno velike valne duljine 5U,)6 koje se u
uspored&i s udjelom u dnevnom svjetlu mo3e prakti"no zanemariti. 'nogo
opasniju ultralji&i"astu svjetlost kra0i* valni* duljina 5U,2 i U,?6
33
videoterminali ne proizvode. 'o3da jedini pro&lem s ultralju&i"astim svjetlom
je taj -to ga na-e oko direktno gledaC a -to o&i"no nije slu"aj s dnevnom
svjetlo-0u jer nikad ne gledamo ravno u njen izvorC to jest u sunce.

Iz6j0-"1-a 0+0,2r"1-a 8!+ja
<snovni izvor izmjeni"ni* elektri"ni* polja u radnom prostoru su elektri"ni
ka&eli ugra4eni u zidoveC stropoveC razvedeni po podu i sli"no. @akost ovi*
polja se kre0e u rasponu od 1 do 1 ,Qm. %olja sli"ne jakosti mogu proizvesti
i videterminali. <d 1. sije"nja 1//1. o&novljene su u standardu '%+ II mjerne
metode kojima se opisuje postupak mjerenja ovakvi* polja. >a"injena je
podjela prema #rekvenciji i to u dva podru"ja. %odru"je I pokriva #rekvencije od
( Hz do $ kHzC a podru"je II #rekvencije od $ kHz do 4 kHz.
Izvori izmjeni"nog elektri"nog i magnetskog polja u podru"ju I su prije svega
jedinica za napajanje 5poHer suppl;6 #rekvencije (Hz 5u S)7 je to 6 Hz6. U
ovo #rekvencijsko podru"je dolazi i generator napona koji odre4uje &roj
promjena slika u sekundi to jest Y&roj o&navljanjaY 5re#res* rate6. Ood stariji*
modela monitoraC u nas dosta prisutni*C ta je #rekvencija "esto jednaka
mre3nojC to jest ( HzC dok se kod novi* modela kre0u od uo&i"ajeni* 7 Hz
do visokokvalitetni* 1$ Hz. ,e0i &roj izmjena slike smanjuje e#ekt treptanja
slikeC to jest na-e oko kod ve0i* #rekvencija vi-e ne registrira osvje3enje slike
na zaslonu 5njeno ponovno pisanje6.
>a osnovi mjerenja ovi* polja unutar i izvan monitora utvr4eno je da se
nji*ova jakost mo3e smanjiti ispod razine jakosti okolni* poljaC te se od
proizvo4a"a to i za*tijeva. <vo seC naravnoC mo3e posti0i samo ako je
videoterminalska oprema pravilno uzemljena -to je svojevrstan pro&lem.
>aimeC veoma "esto i kod nas i u svijetuC na elektri"nom vodu poznatom kao
YnulaY z&og lo-eg ili predalekog uzemljenja javlja se napon koji nekad dose3e
i do 1 ,. 7a &i se ova pojava u&la3ila uo&i"ajeno je da se u stanovimaC
uredima i sli"noC ure4aji uzemljuju na vodovodnu instalaciju -to za posljedicu
ima da Y#azomY struja do4e do ure4ajaC a zatim se samo djelomi"no vrati
YnulomY do trans#ormatorske stanice. <va neiz&alansiranost tokova elektri"ne
struje znatno pove0ava zra"enje okolni* vodova za napajanje i trenutno su u
svijetu u samom sredi-tu pa3nje istra3ivanja koja tre&aju dokazati ili o&oriti
sumnju da trajna izlo3enost poljima veoma niski* #rekvencija ukazuje na
mogu0u vezu s pojavom neki* vrsta raka. S druge strane su ova polja su po
intenzitetu o&i"no ja"a od oni* koje emitiraju videoterminaliC pa mogu
neoprezne mjerioce dovesti do krivi* zaklju"aka.
Izvori izmjeni"nog elektri"nog i magnetskog polja u podru"ju II su generatori
*orizontalne linijske #rekvencijeC to jest upravljanja &rojem *orizontalni* linija
54 ili vi-e6 koje osiguravaju kvalitetnu Ygustu slikuY &ez vidljivi* *orizontalni*
linija. <va #rekvencija se izra"unava kao umno3ak &roja o&navljanja i &roja
*orizontalni* linija. !ako jeC na primjer za monitor sa 7 promjena slike u
sekundi i 4 *orizontalni* linija ova #rekvencija $. kHz. <visno tipu monitora
ove #rekvencije se kre0u u rasponu od 1( kHz do 1 kHz.

34
Ma7-025,a 8!+ja
%rotok elektri"ne struje kroz vodi" proizvodi magnetsko polje. <va polja uvijek
o&likuju zatvorenu petlju oko vodi"a koji i* je uzrokovao. Busto0a magnetskog
toka 5magnetska indukcija6 se mjeri u teslama 5!6. Oako je ova jedinica jako
velika u praksi se koriste Z! i n!. )ko je elektri"na struja koja te"e kroz vodi"
izmjeni"naC tada ona proizvodi izmjeni"no magnetsko polje. Ood
videoterminala ovo polje uglavnom nastaje u svicima za otklon elektronski*
zraka 5de#lekcioni svici6 koji su smje-teni na vratu katodne cijevi. 7a &i se
3eljeni vertikalni i *orizontalni otkloni katodne zrake postigliC o&a magnetska
polja moraju imati YpilastiY o&lik.
'agnetska polja na ovim #rekvencijama neometano prolaze kroz tijelo
korisnika. %ri svom prolasku proizvode sla&e elektri"ne tokove 5elektri"ne
struje6 u tkivu kroz koje prolaze. @akost ovi* struja ovisi o tome kako se &rzo
mijenja gusto0a magnetskog toka u jedinici vremena. Za mjerenje &rzine
promjene o&i"no se koristi jedinica m!Qs 5militesla u sekundi6.
Stati"ko magnetsko polje koje se mo3e pripisati videoterminalu jedva da je
usporedivo s zemaljskim magnetskim poljem s oko ( Z!. !o zna"i da se ova
vrsta zra"enja videoterminala mo3e potpuno zanemariti.
U normalnim uvjetima na radnom mjestu izmjeni"na magnetska polja
uzrokovana elektri"nom mre3om se kre0u od 1 n! do 1 m!. 7io polja koji
doprinosi videoterminal daje pri&li3no istu gusto0u magnetskog toka. ,rlo &lizu
monitoru ona iznosi i nekoliko m!C ali se veoma &rzo smanjuje s odmicanjem
od monitora. )ko seC na primjerC odmaknemo na dvostruku udaljenost od
izvora zra"enja 5svitak na vratu katodne cijevi6C jakost se smanjuje . puta. U
normalnim okolnostima operater 0e raditi u polju gusto0e toka od nekoliko
stotina n!. Svakako tre&a skrenuti pozornost da je gusto0a toka pri&li3no
jednaka onom -to ga proizvode okolna elektri"na mre3aC ali su mu u"inci ja"i
jer je jakost inducirani* struja u organizmu ovisna o &rzini promjene tokaC a
kod videoterminala su &rzine promjene relativno velike.

E+0,2r!52a2"1,a 8!+ja
7a &i se na #os#ornom premazu katodne cijevi 5zaslona6 monitora po&udilo
svjetlo energija snopa elektrona kojima se &om&ardira premaz mora &iti
dovoljno velikaC a to se posti3e jakim istosmjernim elektri"nim poljima. Iz tog
razloga svaki monitor u se&i ima visokonaponski ispravlja" "iji se izlazni
napon kre0e u granicama od 1 k, do 9 k, zavisno od izved&e katodne
cijevi. 'onitori u &oji u pravilu koriste vi-e napone nego jedno&ojni.
<sim togaC uslijed visokog pozitivnog napona unutar katodne cijevi pojavljuje
se na prednjoj strani stakla cijevi elektri"ni na&oj "ija koli"ina zavisi od niza
razli"iti* "im&enika kao -to su vla3nost okolnog zrakaC vrsta materijala od
kojeg je sa"injena odje0a i o&u0a operateraC presvlaka sjede0e plo*eC izved&a
poda i drugo. U okru3enju vla3nijeg zraka stati"ki na&oj mo3e prividno
i-"eznutiC a kada je zrak su* mo3e poprimiti i takve iznose da dolazi kod
dodira povr-ine zaslona do Ypra3njenjaY uz pojavu pucketanja. 'e4utimC &ez
o&zira na uzrok pojave stati"kog elektri"nog polja njegova jakost koja se mjeri
35
u ,Qm 5volti po metru6 veoma &rzo opada kako se odmi"emo od povr-ine
zaslona i to pri&li3no s kvadratom udaljenosti 5dva puta dalje od zaslona "etiri
puta manja jakost elektri"nog polja6. Oako &i se na jedinstven na"in davala
in#ormacija o jakosti polja iz mjereni* vrijednosti se izra"unava Yekvivalentni
povr-inski potencijalY koji se mjeri u , 5voltima6 i prema za*tjevima korisnika i
te*ni"kim mogu0nostima danas se kre0e do najvi-e [ ( ,.
>e &i nikako tre&alo za&oraviti i da se "esto sam korisnik YnaelektriziraYC na
primjer trenjem *la"a o tkaninu kojom je presvu"en stolacC te prilikom dodira s
uzemljenim metalnim predmetima dolazi do neugodni* elektri"ni* pra3njenja
za "iji uzrok se nerijetko optu3uje ra"unalska oprema. Iz tog razloga po"eli su
proizvo4a"i ra"unalske opreme proizvoditi takvu opremu koja omogu0uje
postupnu neutralizaciju nagomilanog na&oja na korisniku preko oni* dijelova
koje korisnik "esto dodiruje. !o je naj"e-0e tipkovnica koja ima vodljivu tipku
za razmak 5space&ar6. <dvo4enje stati"kog elektriciteta s korisnika smanuje
privla"enje pra-ine na ko3u koje mo3e izazvati ne3eljene dermatolo-ke
pro&leme.
Za<2"2a
)ko smo u prilici da donosimo odluku o kupnji nove ra"unalske opremeC dakle
i videoterminalaC tada se na kvaliteti monitora ne &i smjelo -tedjeti. Botovo svi
proizvo4a"i koji dr3e do svog ugleda u svijetu nude monitore visoke ili vrlo
visoke kvaliteteC ali se na tr3i-tu jo- mogu na0i i oni nedovoljno kvalitetni.
Uskoro se u na-oj zemlji mo3e o"ekivati i velika ponuda ra&ljene ra"unalske
opreme koja vi-e ne zadovoljava nove standarde zemalja europske
ekonomske zajednice 588Z6C a koju prema zajedni"kim usvojenim propisima
moraju &ilo uskladiti s novim propisima ili zamijeniti novom kvalitetnijom
opremom.
2ilo kako &iloC situaciju u kojoj smo mi oso&noC uglavnom mo3emo po&olj-ati.
Upotre&om kvalitetni* za-titni* #iltera mo3e se smanjiti koli"ina -tetnog
ultralju&i"astog svjetla koje na-e oko primaC a ujedno se mogu po&olj-ati i
druga ergonomska svojstva monitora o kojima u ovom napisu nije &ilo govora.
!ako seC na primjer mo3e posti0i &olja o-trina prikaza znakovaC ali na3alostC
da &i se ovo svojstvo postiglo vrlo "esto je potre&no poja"ati osvjetljenje
zaslona. @a"e osvjetljenje zaslona se ostvaruje pove0anjem visokog napona
kako &i energija elektronskog snopa &ila vi-aC a to za posljedicu ima ja"i
intenzitet zra"enja uz neiz&je3no skra0enje radnog vijeka katodne cijevi.
7odatno i vrlo korisno ergonomsko svojstvo za-titnog #iltra je smanjenje
odraza okolnog direktnog i indirektnog svjetla. Zavisno od na"ina izved&e
za-titnog #iltera mogu se o"ekivati i pojava smanjenja jakosti
elektromagnetskog zra"enja ispred zaslona kao i odvo4enje stati"kog
elektriciteta.
S o&zirom da monitor ne zra"i samo naprijedC to jest prema njegovom
korisnikuC ve0 i okolo njegaC dakle prema susjedimaC potre&no je poduzeti
za-titne mjere kako &i se smanjila izlo3enost ovom zra"enju. >ajmanje -to
mo3emo i moramo uraditi je da odmaknemo svoja ili susjedova le4a najmanje
( cm od zadnje ili &o"ne strane monitora radi smanjenja izlo3enosti
magnetskom nisko#rekventnom polju. >ajmanji razmak izme4u dva
usporedna monitora ne &i smio &iti manji od 9 cm. >a tr3i-tu postoje i
36
pose&ni za-titni oklopi koji o&u*va0aju videoterminal &o"no i odostraga tako
da smanjuju magnetsko polje i do 7P. <vaj oklop osim toga -titi i osjetljivu
elektroniku unutar videoterminala od utjecaja &liski* vanjski* izvora
elektromagnetski* polja koja mogu uzrokovati pojavu nesta&ilne slike 5na
primjer slika se polako izvija tako da znakovi nisu okomito poravnati6.
%ro&lem nagomilanog stati"kog elektriciteta mo3e se rije-iti vodljivim podnim
o&logama 5u materijalu podne o&loge su o&i"no "estice gra#ita6C
odgovaraju0om vla3no-0u okolnog zrakaC raznim teku0inima kojima se "isti
staklo zaslona i koje na staklu ostavljaju tanki vodljivi #ilmC iz&orom odje0e koja
ne izaziva pojavu elektrizacije u dodiru sa sjede0om plo*om i sli"no.
37
PRIRODNA ZRAENJA

%od prirodnim zra"enjima razumijevamo neioniziraju0a zra"enja iz izvora kao
-to su podzemni vodeni tokoviC geolo-ki lomoviC Hartmannova mre3a i
?urr;jeva mre3a te kozmi"ka zra"enja.

%rirodna zra"enja su uzrok &olesti ljudiC 3ivotinja i &iljaka. <na sla&e
organizam i "ine ga podlo3nim o&oljenjima. !u seC isto kao i kod te*ni"ki*
zra"enja 5 odnosi se na sva zra"enja uzrokovana razli"itim elektri"nim
ure4ajima 6C javlja pro&lem djelovanja mikro energija u makro vremenu. 'ikro
energija u makro vremenu 1 odnosno 3eli se re0i da zra"enja ma koliko mala
&ilaC ako smo njoj izlo3eni svakodnevno neko vrijemeC ipak 0e djelovati na nas
u velikoj mjeri 5 primjer J kada &i na na-e "elo pala jedna kapljica vode ne &i
nam smetalo niti nas &oljelo no kad &i tako stajali satima 5 danima 6 onda &i to
ve0 postalo neizdr3ivo 6. Ljudski organizam je najizlo3eniji pogu&nom
djelovanju zra"enja u #azi sna jer je tada najneotporniji te se na istoj poziciji
nalazi prosje"no 7 do . sati dnevno tijekom vi-e godina.
,odeni tok ili energetski "vor ispod le3aja 0e prije ili kasnije dovesti do
o&oljenja. Oom&inacijom vodenog toka i energetskog "vora ispod le3aja
do&ivamo izuzetno jako patogeno mjesto i zato je neop*odno po&je0i sa
mjesta prirodni* zra"enja.
38
INDIKATORI I INSTRUMENTI

Svjesnost o zra"enjima se3e daleko u ljudsku pro-lost. Iako stari ljudi
5vjerojatno6 nisu &ili svjesni o "emu se radi oni su posrednim metodama
iz&jegavali mjesta sa velikim koli"inama prirodnog zra"enja. !ako se prije
gradnje ku0e promatralo raslinje i pona-anje 3ivotinja na pojedinim mjestima i
time vidjelo je li to mjesto pogodno za nastanjivanje ili nije.
,remenom se sve vi-e naslu0ivalo o "emu se radi i nastojalo se kao i u svim
podru"jima na0i konkretnije metode dokazivanja. !ada su se pojavili visakC
ra-ljeC YLY antene i sve ostale metode klasi"ne radiestezije. >edostatak ti*
metoda je to -to su to ipak su&jektivne metode i utjecaj mjeritelja na is*od
rezultata nije zanemariv.
!a su&jektivnost u mjerenjima i nepovjerenje u nepristranost mjeritelja
prirodni*C a kasnije i te*ni"ki* zra"enja uvelike je odgovorna -to je
pro&lematika ti* mali* energija od strane zvani"ne znanosti zanemarivana i
smatrana nekom alternativom pa i -arlatanstvom.
7ana-nji pokazatelji utjecaja zra"enja i mali* energija na ljudski organizam ne
mogu se zanemariti te se u istra3ivanje tog podru"ja upustila i zvani"na
znanost i sve se vi-e radi na konkretnim metodama i instrumentima koji 0e
&ez su&jektivnosti pomo0i u pra0enju pro&lematike zra"enja.

EL$ 53r0I 6020r

HI1964 mjerni sustav namijenjen je analizi i mjerenju
elektri"ni* i magnetski* polja koja su povezana sa
(Q6 Hz sustavima prijenosa energija te
distri&ucijskom mre3om zajedno sa ure4ajima koji
koriste takvu energiju. <mogu0eno je direktno digitalno
o"itavanje jakosti polja kao i spoj na osciloskop. <vaj
ure4aj je napredni i so#isticirani alat za precizne izmjere
okoline vezano uz elektri"na i magnetska polja. Oako
ljudsko tijelo unosi promjene u distri&uciju
elektromagnetskog polja za precizna i kvalitetna
mjerenja mogu0e je instrument postaviti na trono3ni
stalak te ga kontrolirati pomo0u daljinskog upravlja"a
spojenog preko opti"kog ka&ela. <vaj mikroprocesorski
upravljani instrument ima i analogni izlaz pomo0u
kojega ga mo3emo spojiti na osciloskop i vizualno
vidjeti o&lik signala koji mjerimo te memoriju za
po*ranjivanje rezultata 511$ rezultata6 koja pru3a
jednostavniju analizu rezultata snimljeni* na terenu.
8lektri"no polje detektira se pomo0u razdvojeni*
strujni* senzora koji se sastoje od dva vrlo malo
razmaknuta diska koji su elektri"ki povezani. Oada se
39
umetnu u elektri"no poljeC na&oj se redistri&uira izme4u paralelni* diskova
tako da elektri"no polje me4u njima &ude nula. <vaj izmje-taj na&oja se
iskazuje kao struja razmje-tanja koja mo3e &iti izmjerena i stavljena u razmjer
sa jako-0u vanjskog elektri"nog polja. <vakav na"in mjerenja pru3a ravan
#rekvencijski odziv i dozvoljava precizna mjerenja polja koja imaju zna"ajno
izra3ene *armonike na #rekvencijama iznad osnovni* ( ili 6 Hz.
Zavojnica koja se sastoji od par stotina zavoja #ine 3ice nalazi se oko strujno
osjetljivi* diskova. Oada se postavi u promjenjivo magnetsko polje u zavojnici
se inducira struja koja je proporcionalna jakosti mjerenog magnetskog polja.
Snaga magnetskog polja se zatim odre4uje mjerenjem napona na
zavr-etcima zavojnice. 7ok &i neprekinuta petlja pru3ila izlaz koji je direktno
proporcionalan #rekvenciji magnetskog poljaC HI1964 primjenjuje sklopovlje
za elektroni"ku kompenzaciju -to rezultira u prepravljenom #rekvencijskom
odzivu koji ravan u #rekvencijskom opsegu &itnom za mjerenje. !o omogu0uje
ovom instrumentu da &ude kori-ten u okolini sa vrlo izra3enim *armonicimaC a
da postigne precizne izmjere polja. Nirokopojasni odziv se za*tijeva kod
mjerenja polja koja imaju zna"ajnu *armoni"ku distorziju i koja se mogu javiti
kod elektri"ni* strojeva.
%omo0u +'S 5root1mean1sIuare6 detektora HI1964 posti3e precizne i to"ne
rezultate jakosti polja &ilo da je signal koji se mjeri skoro "isti sinusni val ili je
potpuno ne1sinusoidalne #orme.

,alni o&lik magnetskog polja 3arulje snimljen pomo0u osciloskopa spojenog
na analogni izlaz HI1964.

40

,alni o&lik magnetskog polja 3arulje spojene na potenciometarski regulator
svjetline snimljen pomo0u osciloskopa spojenog na analogni izlaz HI1964.
>a gornje dvije slike vidi se valni o&lik magnetskog polja za istu 3arulju. U
prvom slu"aju spojena je na o&i"an prekida" dok je u drugom slu"aju spojena
na potenciometarski regulator svjetline. U drugom slu"aju nastaju drasti"ne
promjene u o&liku signala i stvaraju se -iljci. 2oravak u drugom polju ima
puno vi-e nepo3eljnog utjecaja na ljudski organizam.
O607a MaB

<vaj pro#esionalni detektor elektromagnetski* zra"enja namijenjen je svima
koji 3ele precizno utvrditi prisutnost elektri"nog i magnetskog polja. U stanju je
detektirati elektri"na polja od C1 ,Qm do $ k,Qm te
magnetska polja od 1 n! pa sve do $ m! u podru"ju
#rekvencija od 1 Hz do 1 kHz. %rekora"enje za ljudski
organizam dozvoljeni* vrijednosti instrument signalizira
svjetlosnim i zvu"nim signalom. 7igitalni prikaz omogu0uje
precizno i jednostavno o"itavanje vrijednosti.

7igitalni L?7 zaslon omogu0uje jednostavno pra0enje
jakosti kako magnetskog tako i elektri"nog polja. %omo0u
ovog instrumenta mo3e se vrlo do&ro vidjeti kako jakosti
polja kod razni* elektri"ni* aparata variraju po jakostiC a
time i po dosegu -kodljivog polja.
<mega 'a= je pro#esionalnija i kvalitetnija verzija detektora
Lotus i indikatora te*ni"kog zra"enja koji iako jednostavnijiC
a u slu"aju indikatora i &ez &roj"ani* vrijednostiC jednako
do&ro poma3u u detektiranju eletkromagnetskog zra"enja.

41

D020,2!r 20G-"1,!7 zra10-ja

%ored mnogi* prirodni* zra"enja danas je "ovjek dodatno optere0en sa
te*ni"kim izvorima zra"enja kao -to su elektri"ni ure4aji 5radio i !, prijamniciC
ra"unalaC ku0anski aparatiC instalacijeC uti"niceC
dalekovodi ...6. Svi ti ure4aji proizvode
elektromagnetska polja. %ojedini ure4aji imaju
takvo polje da nakon desetak centimetara
nji*ova jakost pada van granica opasnosti za
ljudski organizam ali je ve0ina nji* -tetna na
ve0e udaljenosti pa "ak u pojedinim slu"ajevima
i do 1 metara. Znanstvena istra3ivanja su
pokazala da sva takva zra"enja djeluju -tetno
na ljudski organizam i remete elektrokemijske
procese u tijelu.

Za*valjuju0i ovom prakti"nom i jednostavnom
ure4aju lako se mogu otkriti izvori zra"enja te
nji*ova poljaC a samim time poduzeti i koraci za
nji*ovo iz&jegavanje. Oada se nalazi u -tetnom
polju ure4aj zvu"nim signalom to daje do
znanja.
%o&olj-ane verzije ovog indikatora su detektor Lotus i pro#esionalni instrument
<mega 'a=.

42
Mj0ra1 DIOPOTEN&IJALA - a-a+!7-" K d"7"2a+-"

<vi jednostavni mjera"i namijenjeni su za mjerenje vitalnosti
i &iopotencijala. Slu3i za &rze i o&jektivne metode mjerenja
energetskog protoka u tijelu. 8nergiju mjeri putem jagodica
na prstima. 2iopotencijal se o"itava ili na analognoj skali ili
na L?7 zaslonuC ovisno o izved&i mjera"a. >amjena ovi*
jednostavni* ure4aja je dokazivanje
postojanja &iopotencijala. SkalaC odnosno
zaslonC slu3i za iniciranje jakosti toga
&iopotencijala te se jednostavno mo3e
pokazati da on varira od "ovjeka do
"ovjeka ali i kod pojedinca ovisi o stanju
organizma.

2iopotencijal se o"itava ili na analognoj
skali ili na L?7 zaslonuC ovisno o izved&i
mjera"a. >amjena ovi* jednostavni*
ure4aja je dokazivanje postojanja
&iopotencijala. SkalaC odnosno zaslonC slu3i za iniciranje
jakosti toga &iopotencijala te se jednostavno mo3e pokazati
da on varira od "ovjeka do
"ovjeka ali i kod pojedinca ovisi o stanju organizma.

43
L!235
<vaj detektor slu3i za mjerenje jakosti elektri"nog i magnetskog polja. @akosti
polja mjeri u koracima i indicira i* uklju"ivanjem odgovaraju0eg &roja L87
dioda. >a raspolaganju je 1 dioda koje predstavljaju
vrijednosti od 1C $C 9C 4(C 6C 1C 1(C $C
9C 4( n! za magnetska polja i 9C (C 7C 1C 1(C $C 9C
4C 6 i 1 ,Qm za elektri"na polja. %ored dioda polja
pove0ane jakosti indicira i zvu"nim signalom.

Lotus po namjeni spada u istu skupinu sa pro#esionalnim
instrumentom <mega 'a= i jednostavnim ali e#ikasnim
indikatorom te*ni"kog zra"enja.
%ored mnogi* prirodni* zra"enja danas je "ovjek dodatno
optere0en sa te*ni"kim izvorima zra"enja kao -to su
elektri"ni ure4aji 5radio i !, prijamniciC ra"unalaC ku0anski
aparatiC instalacijeC uti"niceC dalekovodi ...6. Svi ti ure4aji
proizvode elektromagnetska polja. %ojedini ure4aji imaju
takvo polje da nakon desetak centimetara nji*ova jakost
pada van granica opasnosti za ljudski organizam ali je ve0ina
nji* -tetna na ve0e udaljenosti pa "ak u pojedinim
slu"ajevima i do 1 metara. Znanstvena istra3ivanja su
pokazala da sva takva zra"enja djeluju -tetno na ljudski
organizam i remete elektrokemijske procese u tijelu.

C0-"35

<vaj indikator je u stvari elektronska YLY antena namjenjena prvenstveno
pro#esionalcima. @edan je od najprikladniji* radiestezijski* instrumenata
pomo0u kojeg utvr4ujemo porijeklo nemirni* energetski* polja izazvani*
podzemnim vodamaC geolo-kim zra"enjimaC Hartmannovom mre3om i
svemirskim zra"enjima. Indikator predstavlja uspje-no udru3enu metodu
senzitive kao i metode utvr4ivanja vi&racija i prikladne elektronike. >apravljen
je tako da otklon YLY antene dodatno istakne svjetlosnim i zvu"nim signalom.

44
Har26a-- 5/a--0r
+adi se o paru instrumenata sa kojima je mogu0e utvrditi nemirna energetska
poljaC prvenstveno u slu"aju geopatogeni* zona. >ajkvalitetnije i najpreciznije
pronalazi Hartmannove linije i Hartmannove "vorove.
@edan instrument je oda-ilja"C a drugi prijamnik. Oada pronalazimo zone
geopatogeni* zra"enja oda-ilja" odlo3imo na neku lokaciju u prostorijiC a sa
prijamnikom idemo po
prostoriji i tra3imo
geopatogena zra"enja.
)ko se ne nalazimo iznad
Hartmanovog "vora
prijamnik pu-ta zvukC "im
u4emo u podru"je "vora
prijam signala je
poreme0en i zvuka nema.
%o izlasku iz zone "vora
prijamnik se ponovo
oglasi svojim
karakteristi"nim zvukom.
Zone otkrivene ovim
instrumentima su izuzetno
opasne za ljudski
organizam i dugotrajno
&oravljenje na "voru kod
svakogaC prije ili poslijeC
izazove zdravstvene
tego&e.

S/a++ar

Scallar je ure4aj namijenjen za mjerenje vitalnosti i &iopotencijala.
Slu3i za &rze i o&jektivne
metode mjerenja energetskog
protoka u tijelu. 8nergiju mjeri
putem dlanova i jagodica na
prstima. 2iopotencijal se
o"itava na jednoj od 1
3aruljica tako -to se pret*odno
postave dlanovi ruku na za to
predvi4ena i ozna"ena mjesta.
%ri tome tre&a paziti na pravilan
pritisak -to se vidi na led diodi
koja ga indicira. ,italnost
45
organizma prikazuje analogni pokaziva" indikatora 5u m,6. >amjena ure4aja
je dokazivanje postojanja &iopotencijala uz mogu0nost pra0enja promjene.
46
LINKOVI
- O r52a6a -0"!-"z"raj3?07 zra10-ja " "z!r"6a
*ttpJQQHHH.state.nj.usQdepQrppQ&erQnrsQinde=.*tm
*ttpJQQHHH.#ull1point.*rQ#p11Qop1zracenja.*tm

- O 6!4"+-"6 20+0.!-"6a " zra10-j3
*ttpJQQHHH.radres.orgQtoc//.*tm
*ttpJQQHHH.spectrum.ieee.orgQpu&lic#eatureQaugQprad.*tml
*ttpJQQHHH.seas.upenn.eduJ..Q\k#osterQp*one.*tm
*ttpJQQHHH.spectrum.ieee.orgQpu&lic#eatureQaugQprads&1.*tml

- O8?0-"2! ! zra10-j3
*ttpJQQHHH.ekologija.net
- Rad"!a+-! zra10-j09 6",r!a+-! zra10-j09 "z!r"
*ttpJQQHHH.state.nj.usQdepQrppQ&erQnrsQinde=.*tm
*ttpJQQHHH.os*a1slc.govQSL!?Qvideodispla;terminalsQinde=.*tml
*ttpJQQHHH.os*a1slc.govQSL!?Qradio#reIuenc;radiationQinde=.*tml
*ttpJQQHHH.colum&ia.eduQcuQ*ealt*HiseQ7.*tml
*ttpJQQHHH.cdc.govQnios*Qem#.*tml
*ttpJQQHHH.os*a1
slc.govQSL!?Qradio#reIuenc;radiationQr#presentationQmicroHaveapplicationQma
inpage$.*tml
- O +a50r"6a
*ttpJQQc*ppm1HHH.apgea.arm;.milQlaserQlp]&i&lQlp]&i&l.*tm
- O r073+a/"ja6a " za<2"2" !d -0"!-"z"raj3?07 zra10-ja
*ttpJQQHHH.state.nj.usQdepQrppQnrsregs.*tm
*ttpJQQHHH.#cc.govQoetQr#sa#et;
*ttpJQQHHH$.c*emistr;.o*io1
state.eduQ8HSQ6.(QpoHerQ&asicradiationsa#et;c*emclassQtsld1.*tm

47

Zračenja Referat

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zračenja Referat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEIONIZIRAJUE ZRAENJE

You might also like