You are on page 1of 11

Sedma meunarodna olimpijada teorijske, matematike i

primenjene lingvistike
Vroclav (Poljska), 26.31. jul 2009 g.
Zadaci pojedinanog takmienja
Instrukcije za pisanje reenja
1. Zadatke ne prepisivati. Reenje svakog zadatka napisati na posebnom listu (ili listovima).
Na svakom listu napisati broj zadatka, broj svojeg mesta i svoje prezime. U suprotnom Va
rad moe biti zaturen ili pripisan nekom drugom.
2. Svi odgovori se moraju obrazloiti. Taan odgovor bez obrazloenja donosi mali broj bodova.
Zadatak br. 1 (20 bodova). Navedene su sintagme na srpskom jeziku i njihovi prevodi na
jezik sulka:
1 betelov orah
1 jam
2 betelova oraha
2 kokosa
3 betelova oraha
3 ploda hlebnog drveta
4 jama
6 jamova
7 betelovih oraha
10 plodova hlebnog drveta
10 kokosa
10 jamova
15 kokosa
16 kokosa
18 plodova hlebnog drveta
18 jamova
19 betelovih oraha
20 jamova

a
a
a
a
o
a
o
o
o
a
a
o
o
o
o
o
o
o

vhoi a tgiang
tu a tgiang
lo vhoi a lomin
lo ksie a lomin
vuo a korlotge
moulang hori orom a tgiang
sngu a korlolo
sngu a ktik hori orom a tgiang
vuo a ktik hori orom a lomin
lo ngaitegaap hori orom a moulang
lo ngausmia hori orom a lomin
sngu a lo ktik
ngausmia a korlotge hori orom a korlotge
ngausmia a korlolo
ngaitegaap a korlolo hori orom a moulang
sngu a lo ktik hori orom a ktik hori orom a korlotge
vuo a lo ktik hori orom a ktik hori orom a korlolo
sngu a mhelom

(a) Prevedite na srpski:


a
o
o
o

ksie a tgiang
ngaitegaap a korlotge
ngausmia a ktik
vuo a lo ktik hori orom a tgiang

(b) Prevedite na sulka:


2 jama
14 jamova
15 plodova hlebnog drveta
20 betelovih oraha

! Sulka je jezik istono-papuanske jezike porodice. Njime govori oko 3500 ljudi u provinciji
Istona Nova Britanija drave Papua Nova Gvineja.
Betelovi orasi su u stvari semena odreene vrste palme. Jam je jediva krtola istoimene tropske
biljke.
Jevgenija Korovina, Ivan Deranski

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Zadaci pojedinanog takmienja

Zadatak br. 2 (20 bodova). Navedene su neke rei na jezicima maninka i bamana zapisane
pismom nko i latinicom, kao i njihovi prevodi na srpski:
(a)
Iluw`akal`a

b`
al
ak`
aw
uli

neoekivanost; sada (vrsta ptica)

Uruta
`

j
at`
ur
u

Ijil
`
o
`

k`
olij

voda za pranje

Al`a

w`
al
a

table za pisanje

Ariyamu

k
umayira

Iromub`
`
abu
`

t`
ubabum
ori

Orokal
`
i
`

neobrezan deak

Aluja

prodavac ibica

k`
orik
ori

ra

b
aw`
o

jer

hijena

reklame
hrianski svetenik

(b)
`Abjar

m
araj`
aba

zdravo!

Amasli

jlasama

Is`arkqr
`

k`
OrOkaras

`An

k`
ana

Xmtis`
`
a

b`
asit
EmE

Okortam`
`
a

n`
am
at`
orok
o

Qlql
`

duga, boiljak

Xnma

svetlo (fenjera)

Olwol

vrsta muica; med takvih muica

j`
amanak
E

l
EtErE

b`lak
oro

nilski konj
gerontokracija
nek
krupno sito
hijena

radosti, uici mladosti


pismo
neobrezan deak

Popunite praznine.
!

Pismo nko je stvorio 1949. godine gvinejski prosvetitelj Suleman Kante.


U latinici j = d , y = j , E je otvoreni e, O je otvoreni o. Simboli
i
` oznaavaju visok,
odnosno nizak ton (nivo glasa pri izgovoru sloga); ako nema ni jednog ni drugog, slog ima srednji
ton.
Jezici bamana i maninka pripadaju grupi manden jezike porodice mande. Govore se u Maliju,
Gvineji i drugim zapadnoafrikim zemljama. Ovi jezici su veoma bliski jedan drugome; razlike
meu njima nemaju znaenje za zadatak.
Ivan Deranski

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Zadaci pojedinanog takmienja

Zadatak br. 3 (20 bodova). Navedena su imena 24 birmanske dece i njihovi datumi roenja:
devojice
ime
datum roenja
pa6 we
04. 06. 2009
thou6 u6
06. 06. 2009
khi6 le nwE
08. 06. 2009
wi6 i mu6
10. 06. 2009
mimi khai6
18. 06. 2009
su myaP so
30. 06. 2009
susu wi6
07. 07. 2009
yadana u
08. 07. 2009
ti6 za mO
11. 07. 2009
yi6yi6 myi6
15. 07. 2009
kei thu6
20. 07. 2009
shu ma6 cO
21. 07. 2009

deaci
ime
datum roenja
kau6 myaP
01. 06. 2009
zeiya cO
09. 06. 2009
pyesou6 au6
18. 06. 2009
ne li6
20. 06. 2009
lwi6 koko
24. 06. 2009
phou6 nai6 thu6
25. 06. 2009
myo khi6 wi6
02. 07. 2009
ti6 mau6 laP
04. 07. 2009
khai6 mi6 thu6
06. 07. 2009
wi6 cO au6
08. 07. 2009
thEP au6
11. 07. 2009
sha6 thu6
21. 07. 2009

14. 06. 2009, 16. 06. 2009, 24. 06. 2009, 09. 07. 2009, 13. 07. 2009 i 18. 07. 2009 rodila su se jo 6
birmanskih deca. Evo njihovih imena:
deaci: Nwe si6u, so mo cO, yE au6 nai6
devojice: daliya, e ti6, phyuphyu wi6
Ko se kada rodio?
! Birmanska imena su data u uproenoj latininoj transkripciji. c = , E je otvoreni e,
h oznaava aspiraciju (pojaavanje daha pri izdisaju) prethodnog suglasnika, N = n u rei gong,
6 znai da je prethodni samoglasnik nazalan, O je otvoreni o, englesko th u rei with, y = j ,
P je suglasnik (tako zvani glotalni zatvor).
Ivan Deranski, Marija Cidzik
Zadatak br. 4 (20 bodova). Navedene su staroindijske osnove rei za koje se smatra da
sauvaju najstarije (praindoeuropsko) mesto naglaska. Podeljene su crticom na koren i sufiks.
Naglaeni samoglasnik je oznaen znakom
.
v.k-avadh-s
ad-pus.-t.sik-tp-tg-ti-

vuk
smrtonosno oruje
sedenje na konju
blagostanje
potok
pijenje
hodanje

vdh-ridh
u-md.-tigh.-n
. ighr.-n
. -maka

kopljen
dim
meh
ega
ega
elja

r-vapu

bh.m-ikr.s.-st-madar-mnag-nvk-va-

prvi
pokretljiv
ratarstvo
himna
razara
nag
kotrljajui

(a) Objasnite zato ne moemo, koristei ove podatke, da ustanovimo mesto naglaska u sledeim
osnovama: bh
ag-a- deo, pad-a- korak, pat-i- gospodar, us-ri- zora.
(b) Oznaite naglasak u dole navedenim osnovama:
mr.dh-raphe-nastu-ti-

neprijatelj
pena
pohvala

tan-tibh
ar-ad
u-ta-

kanap
breme
glasnik

svap-nabh
u-mighar-ma-

spavanje
zemlja, zemljite
ega

abh-raghan-aghr.s.-vi-

oblak
ubistvo
bujan

! h oznaava aspiraciju (pojaavanje daha pri izdisaju) prethodnog suglasnika; n


. , s. i .t su
suglasnici slini glasovima n, i t, ali izgovarani s povijenim unazad vrhom jezika; r. je samoglasni r
u rei prst. Simbol
oznaava da je samoglasnik dugaak.
Aleksandar Piperski

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Zadaci pojedinanog takmienja

Zadatak br. 5 (20 bodova). Navedene su reenice na jeziku navatl i njihovi prevodi na srpski:
1.
2.
3.
4.

nimitztlazohtla
tikmaka in
amoxtli
nitlahtoa
k
atltia in kuauhxnki in pochtekatl

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

titz
ahtzi
niki in
at
olli
tikuka
tin
echtlak
ahuilia
kochi in tztl
niknekiltia in kuauhxnki in
amoxtli
mitzt
ehutekilia

12.
13.
14.
15.
16.
17.

k
ehua in kikatl
niktlalhuia in zihu
atl
tikt
ek
ahualtia in oktli
atli

tlachhua in pochtekatl
t
ehuetztia in zihu
atl

ja te volim
ti mu daje knjigu
ja govorim neto
trgovac primorava tesara da pije;
tesar primorava trgovca da pije
ti vie
ja pijem atol
ti peva
ti ostavlja neto za mene
vraar spava
ja primoravam tesara da hoe knjigu
on te tue za nekoga;
on tue nekoga za tebe
peva pesmu
ja govorim neto eni
ti primorava nekoga da ostavi vino
on pije
trgovac pravi neto
ena primorava nekoga da padne

(a) Prevedite na srpski na sve mogue naine:


18.
19.
20.
21.
22.
23.

tiktlazohtlaltia in zihu
atl in kuauhxnki
n
echtz
ahtztia
tikhuteki
nik
ehuilia in kikatl in tztl
nikneki in
at
olli
mitztlak
ahualtia

(b) Prevedite na navatl:


24.
25.
26.
27.
28.

on me primorava da pravim atol


ti pravi vino za nekoga
vraar te primorava da spava
ja pevam neto
ja padam

Klasini navatl je bio jezik Asteke imperije.


Reenice na jeziku navatl su navedene u uproenoj ortografiji. ch, hu, ku, tl , tz , uh su
suglasnici. Simbol
oznaava da je samoglasnik dugaak.
Atol je vrue pie od kukuruznog tirka.
Boidar Boanov, Todor ervenkov

Urednici: Aleksandar Berdievski, Boidar Boanov, Todor ervenkov (gl. ur.), Ivan Deranski,
Ljudmila Fjodorova, Dmitrij Gerasimov, Ksenija Giljarova, Stanislav Gurevi, Adam Hesterberg,
Renate Pajusalu, Aleksandar Piperski.
Srpski tekst: Ivan Deranski, eda Piperski, Aleksandar Piperski.

Sreno!

Sedma meunarodna olimpijada teorijske, matematike i


primenjene lingvistike
Vroclav (Poljska), 26.31. jul 2009 g.
Reenja zadataka pojedinanog takmienja
Zadatak br. 1.

Evo rei iz kojih se sastavljaju brojevi u jeziku sulka:

tgiang 1, lomin 2, korlotge 3, korlolo 4, ktik 5, mhelom 20;


hori orom sabiranje, lo udvostruavanje;
a jednina, o mnoina (od 3 i vie).
Imenice imaju razliite forme u dva broja (tu, sngu; vhoi , vuo). Postoje posebne rei za etvoricu
kokosa, za par i etvoricu plodova hlebnog drveta (ngausmia, moulang , ngaitegaap).
Odgovori:
(a)

a ksie a tgiang : 1 kokos


o ngaitegaap a korlotge: 12 plodova hlebnog drveta
o ngausmia a ktik : 20 kokosa
o vuo a lo ktik hori orom a tgiang : 11 betelovih oraha

(b)

2 jama: a lo tu a lomin
14 jamova: o sngu a lo ktik hori orom a korlolo
15 plodova hlebnog drveta: o ngaitegaap a korlotge hori orom a moulang hori
orom a tgiang
20 betelovih oraha: o vuo a mhelom

Zadatak br. 2. Pismo nko se pie i ita zdesna nalevo. Pismo je azbuno: svaki znak oznaa
suglasni ili samoglasni zvuk. Slova se u rei povezuju.
(a) Tilda nad samoglasnim slovom oznaava niski ton, a njena odsutnost visoki. Ali samoglasnik
ima srednji ton ako je obeleen na isti nain kao prethodni (oba imaju tildu ili je nema
nijedan).
Orokal
`
i
`
Aluja

b`l
ak`
or
o

k`
orik
ori

t
ajula

b
aw`
o

Irokir
`
o
`

Owa
`

(b) Ako su samoglasnici u paru susednih slogova jednaki i slova zbog pravila moraju da se piu
oba s tildama ili oba bez tilda, pie se samo drugi samoglasnik.
Qlql
`
Xnma
Olwol

k`
OlOl
O

l
EtErE

Xrxt

t
amEnE

b`lak
oro

Ork`ali
`

w
olowolo

j`
amanak
E

Xk`an`am

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Reenja zadataka pojedinanog takmienja

Zadatak br. 3. Lako se vidi da imena roenih u istom danu sedmice poinju slinim glasovima:
ponedeljak: kau6 myaP, khi6 le nwE, khai6 mi6 thu6, kei thu6
utorak: zeiya cO, su myaP so, susu wi6, sha6 thu6, shu ma6 cO
sreda: wi6 i mu6, lwi6 koko, wi6 cO au6, yadana u, yi6yi6 myi6
etvrtak: pa6 we, pyesou6 au6, mimi khai6, phou6 nai6 thu6, myo khi6 wi6
subota: thou6 u6, ne li6, ti6 mau6 laP, thEP au6, ti6 za mO
Odgovori:
Nwe si6u 13. 07. 2009 (ponedeljak);
so mo cO 16. 06. 2009 (utorak);
yE au6 nai6 24. 06. 2009 (sreda),
daliya 18. 07. 2009 (subota),
e ti6 14. 06. 2009 (nedelja: u podacima nema roenih u nedelju, kao ni imena koja
poinju samoglasnicima),
phyuphyu wi6 09. 07. 2009 (etvrtak).
Zadatak br. 4.
Ako zapornik u korenu
je zvuan,
je bezvuan,

a samoglasnik u sufiksu je a,
naglasak pada na sufiks.
naglasak pada na koren.

a samoglasnik u sufiksu je i ,
naglasak pada na koren.
naglasak pada na sufiks.

(a) To pravilo vai, ako u korenu ima tano jedan zapornik. Ako je njih dva (bh
ag-a-, pad-a-,
pat-i-) ili ako nema nijednog (us-ri-), mesto akcenta se ne moe odrediti.
-mi-, ghar-m-,
(b) mr.dh-r-, ph-na-, stu-t-, tan-t-, bh
ar--, d
u-t-, svp-na-, bhu

abh-r-, ghan--, gh.s.-vi-.

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Reenja zadataka pojedinanog takmienja

Zadatak br. 5. Reenice na jeziku navatl poinju predikatom. Zatim slede subjekat i objekat
(ili objekti) u bilo kakvom redu, kojima prethodi reiju in (odreeni lan).
Glagol dobija sledee prefikse:
subjekat: ni- 1 l. jednine, ti- 2 l. jednine, 3 l. jednine;
objekat: n
ech- 1 l. jednine, mitz- 2 l. jednine, k- 3 l. jednine;
jo jedan objekat: t
e- nekoga, nekome, tla- neto.
Takoe sledee sufikse:
primorati . . . :
neprelazan glagol-tia (s duljenjem prethodnog i ),
prelazan glagol-ltia;
raditi za . . . : -lia (s prelaskom prethodnog a u i ).
esto se ista akcija sa objektom i bez objekta izraava razliitim glagolima.
Odgovori:
(a)

(b)

18.
19.
20.
21.
22.
23.

tiktlazohtlaltia
in zihu
atl in kuauhxnki
n
echtz
ahtztia
tikhuteki
nik
ehuilia in kikatl in tztl
nikneki in
at
olli
mitztlak
ahualtia

ti primorava enu da voli tesara;


ti primorava tesara da voli enu
on me primorava da viem
ti ga tue
ja pevam pesmu za vraara
ja hou atol
on te primorava da ostavi neto

24.
25.
26.
27.
28.

on me primorava da pravim atol


ti pravi vino za nekoga
vraar te primorava da spava
ja pevam neto
ja padam

n
echchhualtia in
at
olli
tikt
echhuilia in oktli
mitzkochtia in tztl
nitla
ehua
nihuetzi

Sedma meunarodna olimpijada teorijske, matematike i


primenjene lingvistike
Vroclav (Poljska), 26.31. jul 2009 g.
Zadatak ekipnog takmienja
Evo spiska koji sadri 50 najfrekventnijih rei vijetnamskog jezika i pokazuje koliinu sluajeva
upotrebe ovih rei u korpusu (zbirci tekstova) od jednog miliona rei:
T
v
ca
mt
c
l
khng
cho
cc
trong

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

S
13076
12313
10587
10488
10303
8451
8387
8383
8149
7585

11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

T
c
ngi
nhng
vi

ra
con
n
vo
ny

S
6620
6434
6065
5396
4984
4881
4685
4645
4548
4403

21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

T
ng
cng
nh
cng
v

nh
khi
dn
li

S
4224
4210
4088
4068
4025
4005
3942
3890
3811
3806

31
32
33
34
35
36
37
38
39
40

T
lm

phi
ti
chnh
nm
i
s
b
t

S
3762
3724
3637
3484
3413
3360
3290
3268
3218
3195

41
42
43
44
45
46
47
48
49
50

T
nc
th
quc
ti
th
ni
trn
th
thnh
nhng

S
3176
3166
3139
3105
3032
3007
2991
2941
2899
2895

Prevedite na srpski to vie mogue iz dole navedenih prvih deset lekcija kursa vijetnamskog
jezika za napredne poetnike. Vi moete da naete sve gore navedene rei osim pet u lekcijama.
Ove rei su u lekcijama napisane debelim slovima.

Bi mt. Moja soba


1

y l phng ca ti. 2 Trong phng c nhiu c. 3 y l bn v gh. 4 Trn


bn c mt ci my vi tnh, mt vi a CD, mt vi quyn sch, mt cun t in
AnhVit v rt nhiu bt. 5 y l ging ca ti. 6 Trn ging c gi, chn v
mt ci iu khin ti vi. 7 Kia l t qun o ca ti. 8 Ti c nhiu qun jean v o
thun. 9 Ti khng c nhiu o s mi. 10 Di t l giy v dp. 11 y l in thoi di
ng ca ti. 12 in thoi ny rt mi v p. 13 Kia l l si in. 14 Trn tng
phng ti c mt ci my lnh v ci qut my v mt tm gng. 15 Phng ti c
mt ci ti vi nh v mt u a DVD. 16 y l ci t lnh ca ti. 17 Trong t
lnh c nhiu tri cy, nc ngt v bia. 18 Trn t lnh c nhiu ly cc. 19 Phng
ca ti nh, nhng ti rt thch n.
Bi hai. Gospodin Nam ui korejski jezik na Univerzitetu u Hanoju
1

Anh Nam l sinh vin. 2 Anh y hc ting Hn trng i hc Ngoi ng H Ni.


3
Sng nay, anh Nam thc dy lc 6 gi. 4 Anh y n sng lc 6 gi 30 pht. 5 Anh y
n trng lc 7 gi. 6 Bui sng, anh Nam hc Hi thoi ting Hn. 7 Anh y hc
vi mt gio s ngi Hn t 7 gi n 10 gi. 8 Lc 10 gi ri, anh Nam i gp
bn. 9 Bn anh y cng l sinh vin trng i hc. 10 Bui tra, anh y v bn
n tra cn tin trong trng i hc. 11 Bui chiu, anh Nam hc t 1 gi ri
n 4 gi. 12 Sau , anh Nam i ung c ph vi bn. 13 Bui ti anh Nam hc
ting Anh mt trung tm ngoi ng.

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Zadatak ekipnog takmienja

Bi ba. Gospodin Li dolazi u Vijetnam


1

Anh Lee i Vit Nam hai ln, mt ln du lch, mt ln hc ting Vit.


Anh Lee i Vit Nam ln u tin vo nm 2003. 3 Anh y i du lch cc thnh
ph ln ca Vit Nam: H Ni, TP. H Ch Minh, Nha Trang, Lt. 4 Anh Lee i
Vit Nam ln th hai cch y 6 thng. 5 Ln ny, anh Lee i TP. H Ch Minh
hc ting Vit. 6 , anh Lee gp nhiu gio vin v sinh vin Vit Nam.
7
Anh Lee thch ni ting Vit vi sinh vin Vit Nam. 8 TP. H Ch Minh c
nhiu ngi Hn Quc. 9 H lm vic cng ty Hn Quc. 10 trng i hc, anh
Lee cng gp nhiu sinh vin Hn Quc. 11 Anh Lee rt thch TP. H Ch Minh
v rt thch ting Vit. 12 Anh Lee c nhiu bn Vit Nam. 13 H khng bit ting
Hn, v vy, anh Lee ni ting Vit vi h. 14 By gi, anh Lee tr v Hn Quc,
nhng anh Lee mun nm sau tr li Vit Nam.
2

Bi bn. Van Hung radi za firmu Offo


1

Xin cho cc bn. 2 Ti tn l Nguyn Vn Hng. 3 Hin nay, ti ang lm nhn


vin tip th cho cng ty thng mi Offo. 4 Mi tun ti lm vic nm ngy, t th
hai n th su. 5 Bui sng th hai, ti thng c hp cng ty lc 7 gi sng. 6 Ti
thng i nhiu ni, gp nhiu ngi gii thiu v cng ty Offo. 7 V vy, vo th
su, ti thng rt mt. 8 Th by v ch nht, ti khng i lm. 9 Ti thng ngh
nh. 10 Ti n nhiu, ng nhiu. 11 i khi ti n nh bn ti. 12 Ti cng thng
i chi cng vin vi cc con ti. 13 Bui ti th by, chng ti thng i ung
c ph hay i nghe nhc. 14 TP. H Ch Minh c nhiu tim c ph. 15 Ch nht,
ti thng i chi bng . 16 Ti rt thch hai ngy th by v ch nht. 17 V ti
rt ght bui sng th hai.
Bi nm. Moja porodica
1

Xin gii thiu vi cc bn v gia nh ca ti. 2 Gia nh ti c 6 ngi: b m


ti, ch c, ti, mt em gi v mt em trai t. 3 Gia nh ti sng H Ni. 4 B
ti nm nay 60 tui. 5 B ti l gim c ca mt cng ty t nhn. 6 M ti l gio
vin trng tiu hc. 7 Ch c ti nm nay 27 tui, tt nghip i hc v hin
ang lm vic cho mt cng ty thng mi. 8 Ch y lc no cng rt bn. 9 Ti
cn l sinh vin nm th 3 khoa ting Nht. 10 Em gi k ti cng l sinh vin.
11
Em y hc nm th nht khoa ting Anh. 12 Chng ti u hc trng i hc
Ngoi Ng H Ni. 13 Em trai t ca ti ang hc trng Trung hc Nguyn nh
Chiu. 14 Vo cui tun, chng ti thng i do cng vin v nghe nhc. 15 Nghe
ni nm sau ch c ti s kt hn.
Bi su. Ja ivim u gradu Ho i Minu
1

Ti sng vi gia nh ti Qun 1. 2 T nh ti n ch Bn Thnh khng xa.


Ti c th i b n . 4 Nh ti nm gc ng t ng Nguyn Du Cch
Mng Thng Tm. 5 i din nh ti l mt trm xng. 6 Bn phi nh ti l khch
sn ABC. 7 Khch sn nh, nhng rt p v khng t. 8 Bn tri nh ti c mt
3

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Zadatak ekipnog takmienja

tim ph. 9 Hng ngy, bui sng, ti thng n sng . 10 Ph rt ngon.


11
Nh ti khng xa trng i hc. 12 Ti c th n trng bng xe p hay xe
my. 13 Khi c thi gian, ti cng c th i b i hc. 14 i b t nh n trng
mt khong 30 pht. 15 Ti rt thch i b n . 16 i bng xe my th nhanh hn,
ch mt khong 7 pht. 17 Nh ti a ch s 35 ng Cch Mng Thng Tm,
Qun 1, Thnh ph H Ch Minh.
Bi by. Restoran
1

Ch nht tun trc, chng ti i n ti mt nh hng. 2 Nh hng ny tn l


Qu Hng. 3 l mt nh hng ni ting TP. H Ch Minh. 4 Cc mn n
khng t lm. 5 Chng ti gi nhiu mn nh ch gi, nem nng, tm nng,
lu hi sn. 6 Sau , cc bn ti cn gi thm cm chin v mn trng ming.
7
Chng ti ung bia Si Gn. 8 Bia Si Gn l mt loi bia ca Vit Nam. 9 Cc
bn n khng ung bia m ung nc ngt. 10 Nh hng Qu Hng lc no cng
rt ng khch. 11 Nu khch n vo th by v ch nht th thng khng c ch
ngi. 12 Cc bn ti u thy mn n y rt ngon. 13 C l ch nht tun ny,
chng ti s tr li n ti .
Bi tm. Prodavnica suvenira u gradu Hue
1

Chng ti c mt ca hng chuyn bn lu nim Hu. 2 Khch n thng


l c khch Vit Nam ln khch nc ngoi. 3 Vo thng 7, thng 8, ma du lch,
ca hng chng ti ng khch hn. 4 V vy, chng ti thng m ca sm hn v
ng ca mun hn. 5 Cc ngy trong tun, chng ti thng m ca lc 7 gi sng,
v ng ca 10 gi m. 6 Nhng nhng ngy cui tun, khi ng khch, chng
ti c th m ca n 12 gi m. 7 Vo thng hai hng nm, ca hng chng ti
thng ng ca trong khong hai tun. 8 L do l nhn vin ca hng ngh Tt.
9
Khch ca chng ti l nhng ngi du lch nc ngoi v c Vit Nam. 10 H
thng mua qu lu nim tng cho bn b, ng nghip. 11 Khch c th tr bng
tin hoc tin Vit. 12 Ca hng chng ti c rt nhiu qu lu nim. 13 Nhiu
mn qu nh, tuy khng mc nhng c ngha k nim v Vit Nam hay v thnh
ph Hu. 14 Chng ti rt vui v nhng vt ny tuy nh nhng i khp th gii.
Bi chn. Karte za Vijetnam
1

Sng nay, ti cng bn ti i mua v my bay. 2 Chng ti mun i Vit Nam


hc ting Vit trong hai thng ngh h. 3 Thng 7, thng 8 l ma du lch, v vy c
rt nhiu ngi mun sang Vit Nam. 4 phng bn v ca Cng ty Hng khng
Vit Nam, chng ti c mt c nhn vin tip n. 5 C y rt vui v, nhng li
khng bit ting Nht. 6 Chng ti phi ni chuyn vi c y bng ting Anh. 7 Bn
ti hi mua v my bay gim gi t Tokyo i TP. H Ch Minh. 8 C nhn vin
cho bit l v thi gian ny c nhiu khch i du lch Vit Nam, nn khng c v
gim gi. 9 Gi v chnh thc, loi v hng ph thng, mt chiu l 450 la. 10 Gi
v hng thng gia th cn t hn.
11
Chng ti ni chuyn vi c nhn vin khong 30 pht. 12 Sau , chng ti
quyt nh mua v kh hi hng ph thng. 13 Thi gian bay t Tokyo n TP. H

Sedma meunarodna olimpijada lingvistike (2009).


Zadatak ekipnog takmienja

Ch Minh khong 5 ting. 14 Tun sau chng ti s khi hnh. 15 Ti rt mun i


Vit Nam hc ting Vit, nhng ti hi lo lng: C l Vit Nam nng lm.
Bi mi. Hotel Sao Mai
1

Khch sn Sao Mai l mt khch sn 3 sao, nm Trung tm Thnh ph H Ni.


y khng phi l mt khch sn ln, nhng li c nhiu khch nc ngoi nh
vo cht lng dch v ca n. 3 Khch sn Sao Mai nm gn b h Hon Kim.
4
Ch cn i b khong 5 pht l c th n b h. 5 Tuy nm trung tm thnh
ph nhng khch sn Sao Mai rt yn tnh, sch s.
6
Khch sn c tt c 6 tng v khong 70 phng ng. 7 Trong mi phng ng u
c t lnh, nc nng v in thoi. 8 C ba loi phng khc nhau: phng c bit
gi 500.000 ng mt m; phng loi thng gi 350.000 ng mt m v phng
loi r 250.000 ng mt m. 9 Phng c bit v phng loi thng th rng ri
v c my lnh, cn phng loi r th ch c qut my. 10 Khch sn Sao Mai cng
c mt nh hng phc v n sng min ph.
11
Vo ma du lch, nhiu khch sn khc tng gi phng. 12 Nhng khch sn
Sao Mai vn gi gi c. 13 Hn na, tip tn khch sn ny c th ni c ting
Anh, ting Nht v ting Hn rt gii. 14 Chnh v vy, nhiu du khch thch n
khch sn ny mi khi h n thm H Ni.

*
Dole su navedene po azbunom redu rei iz spiska koje se nalaze u tekstovima:
S
8
35
7
4
17
22
2
24
10

T
cc
chnh
cho
c
con
cng
ca
cng

S
15
18
37
32
11
28
6
5
30

n
i

c
khi
khng
l
li

S
31
3
36
20
12
27
23
50
13

T
lm
mt
nm
ny
ngi
nh
nh
nhng
nhng

S
46
41
26
33
43
38
49
42
45

T
ni
nc

phi
quc
s
thnh
th
th

S
48
34
47
9
40
1
19
25
14

T
th
ti
trn
trong
t
v
vo
v
vi

! Vijetnamski je jezik austroazijske jezike porodice. Njime govori oko 66 mln. ljudi u Vijetnamu (vidi mapu).
, , , , , , y su samoglasnici; ch, (), gi, kh, ng, nh, ph, th, tr, x su suglasnici.
Vietnamski jezik ima est tonova (melodija u jednoj iz kojih se izgovara svaki slog). Jedan ton
uopte se ne obeleava, ostali pet tonova obeleavaju se znakom iznad (, , , ) ili ispod ()
samoglasnika.
Boris Iomdin

Srpski tekst: eda Piperski, Aleksandar Piperski.

Sreno!

You might also like