Professional Documents
Culture Documents
7th Ilo Zadaci
7th Ilo Zadaci
primenjene lingvistike
Vroclav (Poljska), 26.31. jul 2009 g.
Zadaci pojedinanog takmienja
Instrukcije za pisanje reenja
1. Zadatke ne prepisivati. Reenje svakog zadatka napisati na posebnom listu (ili listovima).
Na svakom listu napisati broj zadatka, broj svojeg mesta i svoje prezime. U suprotnom Va
rad moe biti zaturen ili pripisan nekom drugom.
2. Svi odgovori se moraju obrazloiti. Taan odgovor bez obrazloenja donosi mali broj bodova.
Zadatak br. 1 (20 bodova). Navedene su sintagme na srpskom jeziku i njihovi prevodi na
jezik sulka:
1 betelov orah
1 jam
2 betelova oraha
2 kokosa
3 betelova oraha
3 ploda hlebnog drveta
4 jama
6 jamova
7 betelovih oraha
10 plodova hlebnog drveta
10 kokosa
10 jamova
15 kokosa
16 kokosa
18 plodova hlebnog drveta
18 jamova
19 betelovih oraha
20 jamova
a
a
a
a
o
a
o
o
o
a
a
o
o
o
o
o
o
o
vhoi a tgiang
tu a tgiang
lo vhoi a lomin
lo ksie a lomin
vuo a korlotge
moulang hori orom a tgiang
sngu a korlolo
sngu a ktik hori orom a tgiang
vuo a ktik hori orom a lomin
lo ngaitegaap hori orom a moulang
lo ngausmia hori orom a lomin
sngu a lo ktik
ngausmia a korlotge hori orom a korlotge
ngausmia a korlolo
ngaitegaap a korlolo hori orom a moulang
sngu a lo ktik hori orom a ktik hori orom a korlotge
vuo a lo ktik hori orom a ktik hori orom a korlolo
sngu a mhelom
ksie a tgiang
ngaitegaap a korlotge
ngausmia a ktik
vuo a lo ktik hori orom a tgiang
! Sulka je jezik istono-papuanske jezike porodice. Njime govori oko 3500 ljudi u provinciji
Istona Nova Britanija drave Papua Nova Gvineja.
Betelovi orasi su u stvari semena odreene vrste palme. Jam je jediva krtola istoimene tropske
biljke.
Jevgenija Korovina, Ivan Deranski
Zadatak br. 2 (20 bodova). Navedene su neke rei na jezicima maninka i bamana zapisane
pismom nko i latinicom, kao i njihovi prevodi na srpski:
(a)
Iluw`akal`a
b`
al
ak`
aw
uli
Uruta
`
j
at`
ur
u
Ijil
`
o
`
k`
olij
voda za pranje
Al`a
w`
al
a
table za pisanje
Ariyamu
k
umayira
Iromub`
`
abu
`
t`
ubabum
ori
Orokal
`
i
`
neobrezan deak
Aluja
prodavac ibica
k`
orik
ori
ra
b
aw`
o
jer
hijena
reklame
hrianski svetenik
(b)
`Abjar
m
araj`
aba
zdravo!
Amasli
jlasama
Is`arkqr
`
k`
OrOkaras
`An
k`
ana
Xmtis`
`
a
b`
asit
EmE
Okortam`
`
a
n`
am
at`
orok
o
Qlql
`
duga, boiljak
Xnma
svetlo (fenjera)
Olwol
j`
amanak
E
l
EtErE
b`lak
oro
nilski konj
gerontokracija
nek
krupno sito
hijena
Popunite praznine.
!
Zadatak br. 3 (20 bodova). Navedena su imena 24 birmanske dece i njihovi datumi roenja:
devojice
ime
datum roenja
pa6 we
04. 06. 2009
thou6 u6
06. 06. 2009
khi6 le nwE
08. 06. 2009
wi6 i mu6
10. 06. 2009
mimi khai6
18. 06. 2009
su myaP so
30. 06. 2009
susu wi6
07. 07. 2009
yadana u
08. 07. 2009
ti6 za mO
11. 07. 2009
yi6yi6 myi6
15. 07. 2009
kei thu6
20. 07. 2009
shu ma6 cO
21. 07. 2009
deaci
ime
datum roenja
kau6 myaP
01. 06. 2009
zeiya cO
09. 06. 2009
pyesou6 au6
18. 06. 2009
ne li6
20. 06. 2009
lwi6 koko
24. 06. 2009
phou6 nai6 thu6
25. 06. 2009
myo khi6 wi6
02. 07. 2009
ti6 mau6 laP
04. 07. 2009
khai6 mi6 thu6
06. 07. 2009
wi6 cO au6
08. 07. 2009
thEP au6
11. 07. 2009
sha6 thu6
21. 07. 2009
14. 06. 2009, 16. 06. 2009, 24. 06. 2009, 09. 07. 2009, 13. 07. 2009 i 18. 07. 2009 rodila su se jo 6
birmanskih deca. Evo njihovih imena:
deaci: Nwe si6u, so mo cO, yE au6 nai6
devojice: daliya, e ti6, phyuphyu wi6
Ko se kada rodio?
! Birmanska imena su data u uproenoj latininoj transkripciji. c = , E je otvoreni e,
h oznaava aspiraciju (pojaavanje daha pri izdisaju) prethodnog suglasnika, N = n u rei gong,
6 znai da je prethodni samoglasnik nazalan, O je otvoreni o, englesko th u rei with, y = j ,
P je suglasnik (tako zvani glotalni zatvor).
Ivan Deranski, Marija Cidzik
Zadatak br. 4 (20 bodova). Navedene su staroindijske osnove rei za koje se smatra da
sauvaju najstarije (praindoeuropsko) mesto naglaska. Podeljene su crticom na koren i sufiks.
Naglaeni samoglasnik je oznaen znakom
.
v.k-avadh-s
ad-pus.-t.sik-tp-tg-ti-
vuk
smrtonosno oruje
sedenje na konju
blagostanje
potok
pijenje
hodanje
vdh-ridh
u-md.-tigh.-n
. ighr.-n
. -maka
kopljen
dim
meh
ega
ega
elja
r-vapu
bh.m-ikr.s.-st-madar-mnag-nvk-va-
prvi
pokretljiv
ratarstvo
himna
razara
nag
kotrljajui
(a) Objasnite zato ne moemo, koristei ove podatke, da ustanovimo mesto naglaska u sledeim
osnovama: bh
ag-a- deo, pad-a- korak, pat-i- gospodar, us-ri- zora.
(b) Oznaite naglasak u dole navedenim osnovama:
mr.dh-raphe-nastu-ti-
neprijatelj
pena
pohvala
tan-tibh
ar-ad
u-ta-
kanap
breme
glasnik
svap-nabh
u-mighar-ma-
spavanje
zemlja, zemljite
ega
abh-raghan-aghr.s.-vi-
oblak
ubistvo
bujan
Zadatak br. 5 (20 bodova). Navedene su reenice na jeziku navatl i njihovi prevodi na srpski:
1.
2.
3.
4.
nimitztlazohtla
tikmaka in
amoxtli
nitlahtoa
k
atltia in kuauhxnki in pochtekatl
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
titz
ahtzi
niki in
at
olli
tikuka
tin
echtlak
ahuilia
kochi in tztl
niknekiltia in kuauhxnki in
amoxtli
mitzt
ehutekilia
12.
13.
14.
15.
16.
17.
k
ehua in kikatl
niktlalhuia in zihu
atl
tikt
ek
ahualtia in oktli
atli
tlachhua in pochtekatl
t
ehuetztia in zihu
atl
ja te volim
ti mu daje knjigu
ja govorim neto
trgovac primorava tesara da pije;
tesar primorava trgovca da pije
ti vie
ja pijem atol
ti peva
ti ostavlja neto za mene
vraar spava
ja primoravam tesara da hoe knjigu
on te tue za nekoga;
on tue nekoga za tebe
peva pesmu
ja govorim neto eni
ti primorava nekoga da ostavi vino
on pije
trgovac pravi neto
ena primorava nekoga da padne
tiktlazohtlaltia in zihu
atl in kuauhxnki
n
echtz
ahtztia
tikhuteki
nik
ehuilia in kikatl in tztl
nikneki in
at
olli
mitztlak
ahualtia
Urednici: Aleksandar Berdievski, Boidar Boanov, Todor ervenkov (gl. ur.), Ivan Deranski,
Ljudmila Fjodorova, Dmitrij Gerasimov, Ksenija Giljarova, Stanislav Gurevi, Adam Hesterberg,
Renate Pajusalu, Aleksandar Piperski.
Srpski tekst: Ivan Deranski, eda Piperski, Aleksandar Piperski.
Sreno!
(b)
2 jama: a lo tu a lomin
14 jamova: o sngu a lo ktik hori orom a korlolo
15 plodova hlebnog drveta: o ngaitegaap a korlotge hori orom a moulang hori
orom a tgiang
20 betelovih oraha: o vuo a mhelom
Zadatak br. 2. Pismo nko se pie i ita zdesna nalevo. Pismo je azbuno: svaki znak oznaa
suglasni ili samoglasni zvuk. Slova se u rei povezuju.
(a) Tilda nad samoglasnim slovom oznaava niski ton, a njena odsutnost visoki. Ali samoglasnik
ima srednji ton ako je obeleen na isti nain kao prethodni (oba imaju tildu ili je nema
nijedan).
Orokal
`
i
`
Aluja
b`l
ak`
or
o
k`
orik
ori
t
ajula
b
aw`
o
Irokir
`
o
`
Owa
`
(b) Ako su samoglasnici u paru susednih slogova jednaki i slova zbog pravila moraju da se piu
oba s tildama ili oba bez tilda, pie se samo drugi samoglasnik.
Qlql
`
Xnma
Olwol
k`
OlOl
O
l
EtErE
Xrxt
t
amEnE
b`lak
oro
Ork`ali
`
w
olowolo
j`
amanak
E
Xk`an`am
Zadatak br. 3. Lako se vidi da imena roenih u istom danu sedmice poinju slinim glasovima:
ponedeljak: kau6 myaP, khi6 le nwE, khai6 mi6 thu6, kei thu6
utorak: zeiya cO, su myaP so, susu wi6, sha6 thu6, shu ma6 cO
sreda: wi6 i mu6, lwi6 koko, wi6 cO au6, yadana u, yi6yi6 myi6
etvrtak: pa6 we, pyesou6 au6, mimi khai6, phou6 nai6 thu6, myo khi6 wi6
subota: thou6 u6, ne li6, ti6 mau6 laP, thEP au6, ti6 za mO
Odgovori:
Nwe si6u 13. 07. 2009 (ponedeljak);
so mo cO 16. 06. 2009 (utorak);
yE au6 nai6 24. 06. 2009 (sreda),
daliya 18. 07. 2009 (subota),
e ti6 14. 06. 2009 (nedelja: u podacima nema roenih u nedelju, kao ni imena koja
poinju samoglasnicima),
phyuphyu wi6 09. 07. 2009 (etvrtak).
Zadatak br. 4.
Ako zapornik u korenu
je zvuan,
je bezvuan,
a samoglasnik u sufiksu je a,
naglasak pada na sufiks.
naglasak pada na koren.
a samoglasnik u sufiksu je i ,
naglasak pada na koren.
naglasak pada na sufiks.
(a) To pravilo vai, ako u korenu ima tano jedan zapornik. Ako je njih dva (bh
ag-a-, pad-a-,
pat-i-) ili ako nema nijednog (us-ri-), mesto akcenta se ne moe odrediti.
-mi-, ghar-m-,
(b) mr.dh-r-, ph-na-, stu-t-, tan-t-, bh
ar--, d
u-t-, svp-na-, bhu
Zadatak br. 5. Reenice na jeziku navatl poinju predikatom. Zatim slede subjekat i objekat
(ili objekti) u bilo kakvom redu, kojima prethodi reiju in (odreeni lan).
Glagol dobija sledee prefikse:
subjekat: ni- 1 l. jednine, ti- 2 l. jednine, 3 l. jednine;
objekat: n
ech- 1 l. jednine, mitz- 2 l. jednine, k- 3 l. jednine;
jo jedan objekat: t
e- nekoga, nekome, tla- neto.
Takoe sledee sufikse:
primorati . . . :
neprelazan glagol-tia (s duljenjem prethodnog i ),
prelazan glagol-ltia;
raditi za . . . : -lia (s prelaskom prethodnog a u i ).
esto se ista akcija sa objektom i bez objekta izraava razliitim glagolima.
Odgovori:
(a)
(b)
18.
19.
20.
21.
22.
23.
tiktlazohtlaltia
in zihu
atl in kuauhxnki
n
echtz
ahtztia
tikhuteki
nik
ehuilia in kikatl in tztl
nikneki in
at
olli
mitztlak
ahualtia
24.
25.
26.
27.
28.
n
echchhualtia in
at
olli
tikt
echhuilia in oktli
mitzkochtia in tztl
nitla
ehua
nihuetzi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
S
13076
12313
10587
10488
10303
8451
8387
8383
8149
7585
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
T
c
ngi
nhng
vi
ra
con
n
vo
ny
S
6620
6434
6065
5396
4984
4881
4685
4645
4548
4403
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
T
ng
cng
nh
cng
v
nh
khi
dn
li
S
4224
4210
4088
4068
4025
4005
3942
3890
3811
3806
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
T
lm
phi
ti
chnh
nm
i
s
b
t
S
3762
3724
3637
3484
3413
3360
3290
3268
3218
3195
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
T
nc
th
quc
ti
th
ni
trn
th
thnh
nhng
S
3176
3166
3139
3105
3032
3007
2991
2941
2899
2895
Prevedite na srpski to vie mogue iz dole navedenih prvih deset lekcija kursa vijetnamskog
jezika za napredne poetnike. Vi moete da naete sve gore navedene rei osim pet u lekcijama.
Ove rei su u lekcijama napisane debelim slovima.
*
Dole su navedene po azbunom redu rei iz spiska koje se nalaze u tekstovima:
S
8
35
7
4
17
22
2
24
10
T
cc
chnh
cho
c
con
cng
ca
cng
S
15
18
37
32
11
28
6
5
30
n
i
c
khi
khng
l
li
S
31
3
36
20
12
27
23
50
13
T
lm
mt
nm
ny
ngi
nh
nh
nhng
nhng
S
46
41
26
33
43
38
49
42
45
T
ni
nc
phi
quc
s
thnh
th
th
S
48
34
47
9
40
1
19
25
14
T
th
ti
trn
trong
t
v
vo
v
vi
! Vijetnamski je jezik austroazijske jezike porodice. Njime govori oko 66 mln. ljudi u Vijetnamu (vidi mapu).
, , , , , , y su samoglasnici; ch, (), gi, kh, ng, nh, ph, th, tr, x su suglasnici.
Vietnamski jezik ima est tonova (melodija u jednoj iz kojih se izgovara svaki slog). Jedan ton
uopte se ne obeleava, ostali pet tonova obeleavaju se znakom iznad (, , , ) ili ispod ()
samoglasnika.
Boris Iomdin
Sreno!