SPOL, ROD, RODNE ULOGE

eljka Jelavi
Odjel za sociologiju
Sveuilita u Zadru
2006/07
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
SPOL
drutveno imenovanje bioloke
karakteristike na osnovu genitalija po
roenju.
moe biti muki, enski ili rjee
nedefiniran.
Osnova je diskriminacije i
neravnopravnosti



eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
SPOL:
genetski spol
anatomski spol
drutvena i zakonska klasifikacija
biolokih karakteristika koja dijeli osobe
na samo 2 kategorije

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
SPOLNI IDENTITET
Spolni identitet podrazumijeva
vlastito spolno samoodreenje,
Ne mora nuno ovisiti o spolu koji je
pripisan roenjem.
Spolni identitet nije iskljuivo muki ili
enski.

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
INTERSEKSULANOST
bioloka nedefiniranost spola kao iskljuivo mukog
ili enskog. (prije se koristio izraz hermafroditizam)
ne mora se uvijek jasno pokazati na porodu, nego do
problema moe doi u pubertetu
istraivanja pokazuju da je interseksualnost prisutna
ne samo kod ljudi, ve i kod ivotinja
problem interseksualnosti je odreivanje granica
najee odluuju lijenici
problemi nasilja i krivih procjena




eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Interseksualne
karakteristike
odnose se na spolno razlikovanje
(unutar i izmeu kromosoma, gonada,
hormona i spolnih organa) koje
odstupaju od uvrijeenog drutvenog
spolnog razlikovanja koje dijeli osobe na
samo dvije kategorije: mukog i
enskog spola.


eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
PRIMJERI:
osoba moe biti roena i izgledati kao
ensko (proglaeni spol), ali unutarnji spolni
organi su uglavnom muki
osoba je roena s spolnim organima koji su
izmeu uobiajene tipologije muko-ensko,
kao to je djevojica sa znatno poveanim
klitorisom, bez vaginalnog otvora, ili djeak
sa znaajno manjim penisom
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Turnerov sindrom, XO

ene:
sterilne, nieg rasta
unutarnji spolni organi nisu u
potpunosti razvijeni, nemaju
menstruaciju
sekundarne spolne karakteristike su
nerazvijene
Pojavljuje kod 1 od 2500
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Klinefelterov sindrom, XXY
Mukarci:
sterilni, izrazito mali penis i testisi, slab
ili odsutan seksualni nagon
feminizirane tjelesne karakteristike
mogui intelektualni problemi

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
ROD
je drutveno i kulturno oblikovanje
biolokog spola
Ovisi o shvaanju zadataka i uloga
pripisanih enama i mukarcima u
javnom i privatnom ivotu.
kulturoloki specifine definicije
enskosti i mukosti, promjenjive u
vremenu i prostoru

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
DRUTVENI ASPEKTI:
PREDSTAVLJA PROCES STVARANJA
RAZLIITIH DRUTVENIH POLOAJA, I
UKLJUUJE:
Drutveni poloaj (pripisivanje prava,
obaveza i oekivanja)
Podjela rada
Obiteljske veze (uloge, prava i
obaveze)
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
DRUTVENI ASPEKTI:
Seksualne skripte (normiranje obrazaca
seksualnih elja i ponaanja)
Drutvena kontrola (odobravanje i
nagraivanje konformizma / stigmatizacija i
medikalizacija nonkonformizma)
Ideologije (opravdavanja rodnog sistema /
argumenti 'prirodnih' i biolokih razlika)
Prikazi i predodbe (kulturalna
predstavljanja / simboliki jezik / umjetnika
proizvodnja)
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
INDIVIDUALNA RAZINA
Spolna kategorija (pripisuje se
uglavnom prilikom roenja, ili nakon
rekonstruktivne kirurgije)
Identitet (individualni osjeaj rodne
osobnosti / pripadnosti)
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
INDIVIDUALNA RAZINA
Brani i reproduktivni status
(doputeni / ostvareni: vjenanje,
oplodnja, roditeljstvo / odgoj djece,
obiteljske uloge)
Predstavljanja (odjea, kozmetika,
ukrasi, stalne / povremene tjelesne
znaajke)
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Rodni identitet
podrazumijeva vlastito rodno
samoodreenje
ne ovisi nuno o spolu koji je
pripisan roenjem.
Rodni identitet ne iscrpljuje se
iskljuivo u binarnom konceptu
mukoga ili enskoga.
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Spol i rod - razlike
Rod se razlikuje od spola po tome to
nije bioloki determiniran.
Mijenja se od kulture do kulture i s
ekonomskim, drutvenim i politikim
kontekstom.
Mi uimo rodne uloge, iz toga proizlazi
da se mogu mijenjati.
Ljudi koji djeluju izvan svoje rodne
uloge mogu doivjeti neodobravanje i
diskriminaciju.

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
RODNE ULOGE
Rodne uloge su zbroj svih
karakteristika, naina ponaanja,
obaveza i oekivanja koja se pripisuju
pojedinom rodu.
Rodne uloge usko su povezane i sa
stereotipima koji su esto u funkciji
reproduktivnih uloga mukarca i ene.
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
STEREOTIPI
su pojednostavljene i vrlo esto
iskrivljene mentalne slike. Javljaju
se uz odreenu spolnu grupu i
podrazumijevaju itav niz
karakteristika, bilo fizikih bilo
psihikih, koje tu grupu opisuju i
odreuju.
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
MUKARCI
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Mukarci - stereotipi
Agresivni
Bezosjeajni
Neovisni
Objektivni
Dominantni
Aktivni

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
ENE
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
ene - stereotipi
Pasivne
Priljive
njene
osjeajne
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Rodna razliitost
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
TRANSRODNOST
Termin kojim oznaavamo pojavu kada
rodni identitet i/ili rodna prezentacija
osobe nije u skladu sa spolno
uvjetovanim tradicionalnim rodnim
ulogama
koristi kao sveobuhvatni termin za
razliite naine iskazivanja rodnih
identiteta koji su drukiji od
tradicionalno uvjetovanih uloga.


eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Transrodnost obuhvaa
MTF - modifikacija iz mukarca u enu, esto
se odnosi na transseksualnu, ali ponekad na
transrodnu osobu ili cross-dressera.
FTM - modifikacija iz ene u mukarca
transvestit - osoba koja uiva u noenju
odjee drugog roda. (heteroseksualno i
homoseksualno orijentirani)


eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Berda
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Hidjara
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Fa'afafine -Somoa

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Virdina (ostajnica, tobelija)
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
androgina osoba - koja se izgledom i
vlastitom identifikacijom ne priklanja ni
enskom ni mukom rodu i rodno se
izraava mijeano ili neutralno.

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
TRANSRODNI IDENTITETI
drag (dressed as a girl)- odijevanje
koje je drutveno definirano kao
odijevanje drugog spola ili roda
takoer se odnosi na stilizirano
"prenaglaeno" izvoenje drugog roda
ili spola
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Drag queen
-mukarac koji se odijeva u ensku
odjeu radi uitka ili performansa.
Pristojno je oslovljavati drag queen s
"ona" kad su u dragu, a s "on" kad nisu
u dragu. (nisu nuno homoseksualno
orijentirani
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Drag queen
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Drag king
ena koja se odijeva u muku odjeu u svrhu
performansa, zabave ili osobnog ispunjenja
predstavljajui vlastitu definiciju mukosti.
Takvo izraavanje moe biti personifikacija
mukaraca, kulturoloko izraavanje, butch
stvarnost, proirivanje identiteta ili oblik
parodije.
Pristojno je oslovljavati drag kinga s "on" kad
su u dragu, a s "ona" kad nisu u dragu. (nisu
nuno homoseksualno orijentirani)

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Drag king
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
butch - ena s naglaenim drutveno
normiranim oznakama mukog roda.
(ne nuno homoseksualne orijentacije)

femme - ena s naglaenim
drutveno normiranim
oznakama enskog roda.
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07


Transeksualna osoba
ima jasnu elju i nakanu da promijeni svoj spol,
osoba koja je napravila prijelaz i tako svakodnevno
ivi ili
osoba koja je fiziki modificirala (ukljuuje fiziku i/ili
hormonalnu terapiju i operaciju) svoje tijelo da bi
izrazila svoju rodnu prezentaciju.
Transrodnost obuhvaa sve faze spolne
tranzicije transseksulanosti, ali
Veina transrodnih osoba NISU transseksualci
TRANSEKSUALNOST
eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
QUEER
Queer - termin koji se koristi da
jednom rijeju opie cijelu
homoseksualnu, biseksualnu,
transrodnu, transeksualnu i
interseksualnu zajednicu kao i
heteroseksualne osobe koje sebe vide ili
ive svoj ivot van hetero-patrijarhalnih
normi.

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Interakcijski model
spolni/rodni identitet je rezultat
interakcije biolokih faktora i socijalnog
uenja, pitanje je samo tko to vie
naglaava
John Money: Intrakcijska teorija - Model
8 varijabli roda
Milton Dimond: Bazini interakcijski
model

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Money - model 8 varijabli roda
1. Kromosomski rod: XX ili XY
2. Gonadni rod: jajnici i testisi
3. Prenatalni hormonalni rod: (E, P, i T)
4. Unutarnji spolni organi (uterus, fallopijeve tube, vagina vas
deferens, seminal vesicles, prostata)
5. Vanjski spolni organi (stidne usne, klitoris scrotum i penis)
6. Hormoni koji poinju sa luenjem u pubertetu
7. Oznaen/ proglaen spol: spol proglaen prilikom poroaja,
baziran na izgledu vanjskih spolnih organa
8. Rodni identitet: privatni, osobni osjeaj mukosti ili
enstvenosti, koji se oituje u osobinama i ponaanju osobe

eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
Istraivanja Johna Moneya
Otvorila su brojna pitanja:
kompleksnost spolnog i rodnog razvoja
Da li je razvoj rodnog identiteta bioloki
programiran ili se ui od okoline
to ini osobu mukarcem ili enom?
Kromosomski spol? Spol odreen vanjskim
spolnim organima? Rodni identitet?
Pouzdanost i metodologija istraivanja:
rezultati na temelju istraivanja
abnormalnosti


eljka Jelavi,
Sociologija obitelji
2006/07
MILOTON DIAMOND - bazini
interakcijski model
Navodi primjere istraivanja DHT deficijentnih mukarca
genetski mukarci koji su prilikom roenja izgledali kao enska
djeca
roditelji nisu bili svjesni problema i tretirali su ih kao tipinu
ensku djecu
u pubertetu spontane bioloke promjene dovode do razvoja
penisa
znaajno se mijenja i njihova psiholoka orijentacija - iako su
odgajani kao ene, njihov se rodni identitet okree u muki,
razvijaju heteroseksualne interese
Dimond tvrdi kako svi okolinski faktori odgoja gube na znaaju
kada dolazi do biolokih promjena.