Nezir Halilovi, prof.

RAZVOJ DJEIJIH SPOSOBNOSTI

EbuHurejre, r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jak
vjernik bolji je i Allahu drai od nejaka, a u obojii je hajr !dokle "od
su vjernii#. $udi za oni% &'o e 'i koris'i'i, od Allaha po%o ( ne%oj
bi'i kukavia)* !+usli%#
,judsko bie se ra-a kao najbespo%onije bie %e-u svi% vrs'a%a ivih bia, ali
zahvaljujui u.enju i razvijanju svojih sposobnos'i %oe se razvi'i daleko iznad svih os'alih
s'vorenja. Navedni hadis Allahovo" poslanika jasno ukazuje na prednos'i koje, u jedno% &ire%
s%islu, i%aju /iz"ra-eniji %usli%ani u odnosu na one dru"e. 0azlo" ove diferenijaije lei
sa%o u .injenii da je rije. o pro%jenjivo% fak'oru na koji se %oe efek'ivno u'jea'i i zbo" 'o"a
navedni hadis je direk'ni pods'iaj svi% %usli%ani%a da se %aksi%alno uklju.e u
sa%oiz"radnju. 1'avi&e, i'irani hadis izravno nas upuuje da su rezul'a'i 'e iz"radnje si"nal
Allahove %ilos'i.
2 dana&nji% uvje'i%a ni%alo slu.ajno en'ralno pi'anje svih uspje&nih or"anizaija i
dru&'ava zauzi%a pi'anje ljudsko" kapi'ala !human resurs
3
#. 4a razliku od prirodnih resursa
koji%a raspolae neko dru&'vo, ljudski resursi su fleksibilna vrs'a kapi'ala, koja se jako uspje&no
%oe razvija'i i poveava'i. 2pravo na 'oj .injenii neke naije su za sve"a 'rides'ak "odina
uspjele pos'ii zavidne rezula'a'e razvoja
5
.
(deja i zah'jev za kreiranje pro"ra%a koji e o%o"ui'i svi% ka'e"orija%a djee da razviju
svoje sposobnos'i do op'i%alne "ranie jako je s'ara, ali sve do danas ne%a adekva'no" i
univerzalno" od"ovora. 2%jes'o 'o"a i%a%o razli.i'e pris'upe ovo% pi'anju, a sa%i% 'i% i
razli.i'e rezul'a'e. 6injenia je da se 'i rezul'a'i ne %o"u pos'ii na brzinu i da su po'rebne .i'ave
"eneraije &kolovanja da bi se pos'i"ao 'aj ilj, ali je 'ako-er i .injenia da se na 'o% pu'u %oraju
uradi'i i prvi korai.
7od nas se uspjesi i dru&'veni napredak u"lavno% jo& uvijek o.ekuju od 'alen'ovane
djee, u.enika i s'udena'a koji se s%a'raju 'oliko sposobni% da e u svako% slu.aju uspje'i u
ivo'u. +e-u'i%, u svije'u je danas po'puno prevazi-eno shva'anje da e se 'alen'ovano dije'e,
bez obzira na uvje'e, uvijek uspje&no snalazi'i i razvija'i svoje sposobnos'i. 8alen'ovanoj djei u
svije'u danas se posveuje po'puna panja, ali osi% njih, panja se posveuje i os'aloj djei, ne bi
li se op'i%alno razvila u skladu sa svoji% %o"unos'i%a.
3 Pod ljudski% kapi'alo% danas podrazu%ijevaju se znanja, vje&'ine, sposobnos'i, iskus'va, s'avovi, %o'ivaija i
dr. koje .ovjek sa sobo% nosi. 9znaava se skraenio% H0.
5 Po okon.anju (( svjes'ko" ra'a Nje%a.ka i Japan su i%ali po'puno razorenu infras'ruk'uru, ali su i%ali kvali'e'ne
ljudske resurse. :ve"a par deenija nakon okon.anja ra'a izbili su na sa% vrh svje'ske privredne sene. Jo&
zani%ljiviji je pri%jer June 7oreje koja je po okon.anju (( svje'sko" ra' ai%ala razorenu ze%lju ( skoro nepis%eno
poljoprivredno s'anovni&'vo. 7vali'e'ni% pro"ra%ir%a razvoja, prvens'veno ljudskih po'neijala kroz kvali'e'ne
pro"ra%e &kolovanja ( obuke, Juna 7oreja danas vai za jednu od vodeih inuds'rijskih naija. Na kraju, sje'i%o
se sa%o a"resije na ;iH 3<<5. "odine, kada s%o skoro bez ikakvo" naoruanja uspjeli zaus'avi'i jednu od
najopre%ljenijih i najor"anizovanijih ar%ija svije'a. 4na.ajnu ulo"u u 'o%e su i%ali upravo ljudski resursi
;o&njaka koji su 'oko% obuke u JNA pos'izali is'aknu'e rezul'a'e i uspje&no razvili svoje vojne vje&'ine i
sposobnos'i.
3
1'o prije ;o&njai shva'e da od broja njihove djee i bri"e i panje pre%a 'oj djei izravno
zavisi i njihov, u"led, poloaj i %jes'o u budunos'i, 'o i% je budunos' sve izvjesnija i blis'avija.
+e-u'i%, dok ne do.eka%o jedan ili vi&e 'akvih pro"ra%a, obaveza svake porodie je da kod
svoje djee %akis%alno poku&aju razvi'i nje"ove sposobnos'i. =a bi se 'o uspjelo nepohodno je
&'o ranije iden'ifikova'i pos'ojee sposobnos'i, a za'i% ih sis'e%a'ski pods'ia'i i razvija'i. ;ez
'o"a .ak ni darovi'o dije'e nee %oi razvi'i svoje sposobnos'i do op'i%alne "ranie.
TA SU SPOSOBNOSTI?
7ae se da je naj'ee definisa'i poj%ove koji su na% najblii i koje .es'o koris'i%o. +e-u
njih defini'ivno spada i definiija sposobnos'i. (ako u svakodnevno% "ovoru .es'o i%a%o priliku
za neko"a .u'i kako je !ne#sposoban, pri 'o% se u"lavno% %isli na odre-enu sposobnos'. Ako
"ovornika upi'a'e &'a je sposobnos', od"ovor e zavis'i od obrazovno" nivoa, ali najvjerova'nije
e'e dobi'i sa%o u'anje. 7ao i u %no"i% dru"i% polji%a razni 'eore'i.ari su davali razli.i'e
definiije. Naj.e&e se sposobnos'i defini&u kao pokazatelj sa koliko uspjenosti osoba shvata ili
rjeava problemske situacije i izvodi aktivnost. +oe%o slobodno rei da su sposobnos'i:
kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost,
funkciju) 9.i"ledno je da se poja% sposobnos'i odnosi na 'ri karak'eris'ike: kvali'e' li.nos'i,
ispoljava se u pona&anju i pokaza'elj je uspjeha.
: obziro% na razli.i'a podru.ja ljudske ak'ivnos'i razlikuje%o razli.i'a podru.ja ljudskih
sposobnos'i: senzorne/perceptine sposo!nosti sposobnos' osje'ilno" doivljaja, 'o su kvali'e'i
na&ih .ula, 'j. osje'ila. 2 po"ledu perep'ivnih sposobnos'i %oe%o razlikova'i percepci"#
prostor$ !sposobnos' da se &'o prije /izra.una svoja poziija u odnosu na sve os'ale fak'ore
i"re#, percepci"# re%en$ !sposobnos' da se odredi i prora.una vrije%e u'ro&eno u ak'ivnos'i# i
&inesteti'&# percepci"# !efikasnos' %o'ori.ko" pona&anja u pros'oru i sposobnos' da orijen'aije
na sops'veno% 'ijelu#, i'd.> %$n#$(ne/pr$&ti'ne sposo!nosti ak'ivni odnos .ovjeka pre%a
konkre'noj %a'eriji i njenoj 'ransfor%aiji> sposo!nost izr$)$$n"$ "es'e, %i%ika, "ovor,
pjevanje, slikanje, r'anje, pisanje, .i'anje)> inte(e&t#$(ne/%ent$(ne sposo!nosti dru"i naziv
je inte(i*enci"$+ :posobnos'i se %o"u jo& podijeli'i na ,izi'&e sposo!nosti ? koje po'vr-uje%o
pu'e% vanjskih %i&ia, i %ent$(ne sposo!nosti ? koje po'vr-uje%o pu'e% %oz"a. +e-u
%en'alni% sposobnos'i%a posebno %jes'o zauzi%a p$)n"$ - koja preds'avlja /svjesno ula"anje
psihi.ke ener"ije u pravu odre-enih sadraja, objek'a ili si'uaije i koja je bi'an preduvje'
u.enja shva'anja i rasu-ivanja, a koja se ispoljava u dva vida: &oncentr$ci"$ ? sposobnos'
dovoljno du"o" us%jeravanja psihi.ke ener"ije, i i*i(nost sposobnos' brzo" i efikasnos'
prenosa panje da jedno" na dru"i sadraj, objeka' ili si'uaiju. 2 obzir se uzi%aju i dru"i or"ani,
kako npr. "ovorni or"an za razvijanje sposobnos'i izraavanja, i'd. 7o%binaije svih sposobnos'i
.ine jelovi'u ljudsku sposobnos'. !+eh%edi+a-arevi, 3<<@., s'r. A@#
7auzalno povezan poja% sa poj%o% sposobnos'i je poja% zn$n"$. Jedins'vo znanja i
sposobnos'i .ini nivo ljudsko" obrazovanja. =akle, znanje je baza za nad"radnju sposobnos'i.
7ao i kod sposobnos'i pos'oji vi&e definiija znanja. Jedna od definiija znanja je da je 'o: sistem
ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i
trajno zadrao u svojoj svijesti. :po%enu'e 'in"enice su konkre'nos'i, pojedinos'i o objek'ivnoj
s'varnos'i koje .ovjek upoznaje perepijo%, dok su *ener$(iz$ci"e !ili aps'rakije# poj%ovi,
pravila, prinipi, %e'ode, zakoni, definiije, zaklju.i, dokazi, ka'e"orije, hipo'eze koji se ne
spoznaju se perepijo%.
5
: obziro% na kvali'e' razlikuje%o vi&e s'upnjeva znanja: zn$n"e pris"e.$n"$ - najnii
kvali'e', .ovjek se sa%o sjea nekih sadraja o objek'ivnoj s'varnos'i !ne&'o su u.ili, ali se ne
sjeaju &'a#> zn$n"e prepozn$$n"$ iden'ifiira se pripadnos' neko" sadraja ali ih se ne zna
objasni'i> zn$n"e repro/#&ci"e - reprodukija neko" sadraja koji ne shvaa> B zn$n"e
oper$tinosti/ oper$tino zn$n"e sadraj se zna i pri%jenjuje> &re$tino/st$r$($'&o zn$n"e
na 'e%elju s'e.eno" znanja .ovjek s'vara nova.
:avre%ni pris'up pravi razlike u vrs'i znanja. 8ako pre%a ,ovrekoviu, znanje %oe bi'i:
/e&($r$tino !zna'i ne&'o o ne.e%u ? najblie klasi.no% obrazovno% sis'e%u#
proce/#r$(no !zna'i kako#
&$#z$(no !zna'i za&'o#
&on/icion$(no !zna'i kada# i
re($ciono !zna'i koC&'a, sa ki%C.i%#
7lasi.an obrazovni sis'e% za sada u.enike naoruava pre'eno deklara'ivni% znanji%a.
8o su znanja koja se %o"u eks'ernalizova'i, eksplii'na znanja i koja se nalaze zabiljeena u
udbenii%a i sveska%a u.enika. !,ovrekovi, 4., 5DDE.#
9si% ove podjele jo& je zna.ajnija savre%ena podjela znanja na e&sp(ictn$ i t$citn$, pri
.e%u je eksplii'no znanje (explicit knowledge# vidljivo, ar"u%en'ovano i zapisivo znanje, a
'ai'no znanje !tacit knowledge# je preu'no, nevidljivo, iskus'veno znanje. !+a&i ;., For-evi
;oljanovi, J. 5DDG., s'r. <E.# 4ani%ljivo je da 'ai'no znanje obuhva'a .ak <G H infor%aija koje
posjeduje%o i da je ovo /preu'no znanje pokre'a.ka sna"a za inovaije.
Jedna od najzna.ajnijih sposobnos'i u savre%eno doba, kada se, po neki% is'raiva.i%a,
koli.ina infor%aija udvos'ru.ava svakih osa%naes' %jesei !7iosaki ? ,eh'er, 5DD5, s'r. 3D# je
sposo!nost &onerzi"e, odnosno /prevo-enja znanja. 8ako Nonaka i 8akeu.i "ovore o
&onezi"i zn$n"$ i navode .e'iri 'ipa konverzije znanja. 8o su:
soci"$(iz$ci"$: 'j. proes kreiranja 'ai' znanja, kroz obuku, najblii na&e% poj%u
/&e"r'ovanja,
intern$(iz$ci"$: 'j. proes konver'iranja eksplii' znanja u 'ai', kroz kori&'enje
doku%en'aije i li'era'ure, prvens'veno pu'e% poku&aja rje&avanja konkre'nih proble%a,
e&stern$(iz$ci"$: 'j. proes ar'ikulisanja 'ai' znanja u eksplii'na, kao &'o je zapisivanje
iskus'ava i znanja,
&o%!in$ci"$: 'j. sor'iranje, dodavanje, ko%binovanje i ka'e"orizaija znanja &'o obi.no
dovodi do novo" znnaja. 9na se kod nas s%a'ra nau.ni% rado% i nauko%.
:va .e'iri proesa %oraju bi'i zas'upljena da bi osoba ovladala sposobno&u s'varanja
novih radnih znanja. !Nonaka i 8akeu.i, 3<<G.#
Na alos', jedina razlika kojoj se na&e dru&'vo u po"ledu razvoja sposobnos'i pridaje
zna.aj je pi'anje uzras'a, odnosno kalendarske s'aros'i dje'e'a. +e-u'i%, savre%ena saznanja
ukazuju da kalendarski uzras' nije dovoljno preizan pokaza'elj psihofizi.ke zrelos'i dje'e'a i
%o"unos'i za razvijanje sposobnos'i. Na ovi% saznanji%a izveden je prinip individualizaije ?
odnosno od"ojnoBobrazovno" rada s dje'e'o% koji uvaava sve !ili bare% veinu# nje"ovih
osobenos'i. 9vdje %ora%o napravi'i razliku iz%e-u ivo'no" iskus'va i osobenos'i nervno"
A
sis'e%a, a vezano za 'o i razliku iz%e-u dispoziija i sposobnos'i. Nai%e, /ispozici"e su
odre-ene ana'o%sko% i fiziolo&ko% s'ruk'uro% dje'e'a, a sposobnos'i se razvijaju na 'i%
dispoziija%a. +e-u'i%, njihov %e-uodnos nije 'oliko jednos'avan jer jedna dispoziija %oe
bi'i osnov razli.i'ih sposobnos'i, a jedna sposobnos' %oe bi'i rezul'a' vi&e razli.i'ih dispoziija.
=akle, osnov sposobnos'i su dispoziije !unu'ra&nji fak'or#, a koje i kakve e se sposobnos'i
razvi'i kod dje'e'a zavisi od vanjske sredine u kojoj dije'e ivi !vanjski fak'or# i prirode dje.ije
ak'ivnos'i u in'erakiji sa uvje'i%a okoline.
:pre%nos' dje'e'a za razvijanje odre-enih sposobnos'i najlak&e se %oe u'vrdi'i na
osnovu dos'i"nu'o" razvojno" s'upnja dje'e'a i pos'ojeih in'eresa. 7on'raproduk'ivno je forsira'i
dije'e u nekoj ak'ivnos'i prije ne"o je ono psihofizi.ki spre%no za 'u ak'ivnos', jer %oe for%ira'i
odbojnos' pre%a 'oj ak'ivnos'i, a uobi.ajni si"nal op'i%alno" perioda za razvijanje neke
sposobnos'i je pojava spona'anih in'eresovanja kod dje'e'a za odre-ene ak'ivnos'i o kojoj ve
posjeduje odre-ena iskus'va. 9d"ojna praksa po'vr-uje da in'eresi za razvijanje sposobnos'i
snae u slu.ajevi%a kada dije'e pokazuje uspjeh u odre-eni% ak'ivnos'i%a. =akle, /i"ete tre!$
,orsir$ti s$%o # $&tinosti%$ # &o"i% posti)e #sp"e0. 8o je ujedno i najbolji reep' za
razvijanje dje.ije" sa%opouzdanja, dra"ojene osobine za uspjeh u bilo kojoj ak'ivnos'i.
Neuspjeh u korijenu uni&'ava dje.ije in'erese. 7ako "od nije dobro previ&e rano po.e'i sa neko%
ak'ivno&u, 'ako-er nije dobro po.e'i ni previ&e kasno. 8ako dolazi%o do zaklju.ka da je klju.no
pi'anje budue" uspjeha jedinke upravo prepoznavanje op'i%alno" perioda za u.enje i razvijanje
sposobnos'i.
DJEIJE 1ARA1TERISTI1E I SPOSOBNOST ZA UENJE
Pozna'o je da se svaka "ra-evina, bez obzira koliko da je visoka i velika, sas'oji od si'nih
i"li, &'o "od se bolje pos'ave 'e i"le, 'o e zdanje bi'i ljep&e, si"urnije i skladnije. =je'injs'vo je
upravo prva pos'avljna i"la i polazna jedinka za iz"radnju dru&'va a najizrazi'ija obiljeja 'o"
perioda koji se u%no"o%e zna.ajno razlikuje od os'alih perioda .ovjekovo" ivo'a, a 'o su:
=je.iji ras' i razvoj u prvi% "odina%a ivo'a odvija se izuze'no brzo i sve pro%jene koje
obiljee 'aj period bi'i e daleko 'rajnije i djelo'vornije od pro%jena u kasniji% periodi%a.
=je'injs'vo je pripre%ni period za preds'ojeu budunos'. 9no je polazna 'a.ka za iz"radnju
.ovjeka. ;ri"a i panja koju dru&'vo pokloni 'o% periodu je, us'vari, ivilizaijski us'upak
koje svako dru&'vo .ini sa%o sebi, budui da svako dru&'vo eli da iz"radi kvali'e'e,
ple%eni'e i sposobne jedinke koje e izradi'i ivo' i da'i svoj puni doprinos 'o% is'o%
dru&'vu. +oe%o slobodno us'vrdi'i da budunos' svako" drvu&'va izravno zavisi od rane
bri"e za svoju djeu, koja su najdra"ojenije bla"o i po'enijal, izvor sna"e i sveope"
napre'ka, na nji%a po.ivaju sva nadanja i budunos' svake zajednie.
:klonos' dje'e'a da se oslanja na rodi'elje i svoju okolinu, &'o rezul'ira da uzi%a uzore iz
svoje okoline. 9vo daje poseban zna.aj ulozi ovo" perioda na zdravo oblikovanje dje.ije
li.nos'i, uzora i %oralnih vrijednos'i. (s'raivanja su po'vrdila da na.in na koji se porodia
!ua i &ira# pos'avi pre%a dje'e'u i uredi nje"ov ivo' u prvi% %jesei%a ivo'a us%jerava
jelokupan kasniji razvoj i pona&anje u budunos'i.
Pripre%anje dje.ije" %oz"a za u.enje i s'udiranje po.inje jo& u periodu 'rudnoe i prvih
"odina dje.ije" ivo'a. Nau.nii su us'anovili da se broj s'vorenih nervnih elija u %oz"u
dje'e'a 'oko% 'rudnoe i 'o u periodu od .e'vr'o" do sed%o" %jesea kree do 3G %iliona
E
nervnih elija za sa' vre%ena, a da se povezivanje 'ih elija u %oz"u odvija nevjerova'no%
brzino%, po"o'ovo u posljednja .e'iri %jesea 'rudnoe, kada 'a brzina izosi 5GD.DDD nerona
u %inu'i. 9d 'renu'ka ro-enja %ozak ak'ivno po.inje 'rai'i izvore spoznaje, 'e pripre%a'i i
prila"o-ava'i dje.iju du&u shodno uvje'i%a u koji%a dije'e ivi, pa ako dije'e ivi u
pri%i'ivnoj i neznala.koj sredini !porodii# koja o"rani.ava dje.iju slobodu, kre'anje i
is'raivanje, %ozak e odbai'i sve nepo'rebne s'anie i 'i%e se odrei %ilijardi i %ilijardi
nervnih veza i kanala koje 'akvo dije'e ne kori'i i koji kod nje"a ne%aju nikakvu funkijuI
+e-u'i%, ako dije'e ras'e u si"urnoj i s'i%ula'ivnoj sredini koje %u o%o"uava %no&'vo
%o"unos'i, ove is'e veze e jo& vi&e ras'i, razvija'i se i &iri'i, &'o e doda'no pobolj&a'i dje.ije
%o"unos'i za raz%i&ljanje i u.enje. 7ada dije'e ve po.ne puza'i i hoda'i o'krivanje s'vari iz
okruenja e %u o%o"ui'i oblikovanje %iliona novih nervnih veza u %oz"u.
:avre%ena nau.na is'raivanja us'anovila su da <D H djee u periodu od 3. do G. "odine i%a
nadprosje.no visoki s'epen in'eli"enije, uzi%ajui u obzir da pos'oji vi&e vrs'a in'eli"enije.
+e-u'i%, nakon sa%o dvije "odine ovaj s'epen in'eli"enije se kod veliko" proen'a djee
"ubi zbo" neupo'rebljavanja is'e i zapos'avljanja podu.avanja i uvjebavanja dje'e'a razni%
sposobnos'i%a, 'ako da u periodu od G. do J. "odine broj nadprosje.no in'eli"en'ne djee
opada na sve"a 3D HII 2 periodu od J. do 3D. "odine ovaj proena' jo& rapidnije opada 'ako
da se broj nadprosje.no in'eli"en'ne djee svodi na sve"a 5 HIII
:%a'ra se da sva du&evna s'anja, osobine li.nos'i i navike koje se oblikuju do pe'e "odine
os'aju 'rajno prisu'ne i obiljeavaju 'u osobu 'oko% ijelo" njeno" ivo'a i presudni su fak'or
u po"ledu nje"ovo" pona&anja. 9si% 'o"a savre%ena is'raivanja pokazala su da se dje.ija
in'eli"enija izuze'no brzo razvija u periodu iz%e-u 5. i G. "odine i da je u.enje u nji%a
najbre, a da .ak GD H in'elek'ualnih po'enijala i sadraja osoba u puber'e'u po'i.u iz prve
.e'iri "odine dje'injs'va.
:'ru.njai savje'uju da se s dje'e'o% provode &'o razli.i'ije ak'ivnos'i u prvi% "odina%a
nje"ovo" ivo'a kako bi se o%o"uio nje"ovo ravno%jerno oblikovanje jelokupne li.nos'i. 9ni
is'i.u da se .ovjekove sposobnos'i oblikuju upravo ovakvi% ak'ivnos'i%a.
2RANO3 UENJE
Pod rani% u.enje% se podrazu%ijeva uzras' u ko%e se ono odi"rava. =akle, 'o je u.enje
u 'oku prvih dana% sed%ia, %jesei i "odina ivo'a. Ne pos'oji 'a.no odre-ni uzras' u ko%e se
ono zavr&ava, ve 'o zavisi od ora"niz%a do or"aniz%a. 7arak'eris'ike rano" u.enja su:
per%$nentnost i ireerzi!i(nost nenadoknadivos', os'avlja 'rajan pe.a' razvoju indiviue.
nepri%i"etnost i sporost? kasnije je efikasnije i bre ali %u je rano u.enje osnova.
&riti'&i i(i senzitini inter$( ? kada on pro-e u.enje i razvoj je %anje efikasno i 'rajno.
e,e&ti r$no* #'en"$ s# op.i, "eneralizovani.
2 prvi% iskus'vi%a dije'e u.i i razvija ,#n/$%ent$(ne sposo!nosti: soijalizaije !ivo'a
sa dru"i%a#, kul'ure i u.'ivos'i, upornos'i i %arljivos'i, i'd. 2z%i%o pri%jer opaanje osnovnih
"eo%e'rijskih oblika: 'rou"la, kru"a, kvadra'a i sl. 4a djeu sa bo"a'i% iskus'vo% u dje'injs'vu 'o
su rela'ivno lahki zadai, ali u slu.aju ljudi koji su "odina%a bili slijepi pa u odraslo% dobu,
nakon uspje&ne operaije, pro"ledali %orali su pos'epeno da u.e i razlikuju i najjednos'avnije
G
objek'e. Nekada je 'rebalo i po 'rinaes' dana da bi 'akve osobe uspje&no %o"le razlikova'i 'rou"ao
od kru"a i sl.!:'ojakovi, P., 3<@K. s'r. J#
Jedno is'raivanje sa p'ia%a koje i%aju zna'no jednos'avniji %ozak i %o"unos'i u.enja
pokazalo je svu ozbiljnos' pris'upa Lrano% u.enjuL. Nai%e, u eksperi%en'u jedna "rupa pia u
rano% periodu ivo'a s%je&'ena je u siro%a&nu i sku.enu sredinu, "dje i% uvje'i s%je&'aja nisu
dozvoljavali razvoj vje&'ine le'enja, a kasnije su pre%je&'ene u daleko povoljniju sredinu "dje su
pos'ojali svi uvje'i za razvoj 'e vje&'ine. :a dru"o% "rupo% p'ia se pos'upilo po'puno supro'no.
Prvo su s%je&'ene u povoljnu i s'i%ula'ivnu sredinu, a u dru"oj fazi eksperi%en'a s%je&'ene su u
sku.enu i siro%a&nu sredinu koja nije o%o"uavala razvoj sposobnos'i le'enja. 9bje "rupe p'ia
su bile is'e s'aros'i i provele su is'i broj dana kako u povoljnoj 'ako i u nepovoljnoj sredini.
0azlika je bila sa%o u periodu ivo'a u ko%e su s%je&'ene u nepovoljnu sredinu. 0ezul'a'
eksperi%en'a pokazao je da p'ie koje su period rano" u.enja provele u nepovoljnoj sredini
nikada nisu u po'punos'i savladale vje&'inu le'enja, ni'i dos'ii dru"u "rupu p'ia koje su u
periodu rano" u.enja boravile u povoljnoj sredini. =ru"a "rupa p'ia je uspje&no savladala
vje&'inu le'enja bez obzira &'o je u dru"oj fazi eksperi%en'a boravila u nepovoljnoj sredini.
!:'ojakovi, P., 3<@K. s'r. @# Naravno, ljudske %o"unos'i su daleko vee i nepri%jereno je
.ovjeka poredi'i sa ivo'inja%a ali ovo je sa%o ilus'ra'ivan pri%jer zna.aja rano" u.enja koji se
ne s%ije zane%ari'i ni u pi'anju .ovjeka. =aljnja is'raivanja o'krila su da posto"i i4e
opti%$(ni0 perio/$ z$ r$zo" /"e'i"i0 sposo!nosti. 8ako period za razvoj "ovora dolazi prije
perioda za razvoj poj%a broja i sl. 9si% 'o"a, pokazalo se da zbo" individualnih razlika 'aj
op'i%alan period %oe bi'i u razli.i'o vrije%e za djeu is'o" uzras'a. :'ru.njai su do&li do
saznanja da se %anipulaijo% odre-enih varijabli op'i%alni vre%enski in'erval %oe .ak i
%ijenja'i, s 'i% da 'ada ne daje uspje&ne rezul'a'e kao prirodni. :ve 'a saznanja sa%o 'reba
pri%ijeni'i na konkre'no dije'e.
RODITE5JI 1AO 6A1TOR RAZVOJA DJEIJIH SPOSOBNOSTI
4a razliku od veine ljudi koji prvo% &kolo% s%a'raju vr'i, %alu &kolu ili prvi razred
osnovne &kole, is'ina je da prva &kola po.inje u porodii. Nai%e, dolasko% dje'e'a u kuu po.inje
nje"ov proes u.enja.
Najzna.ajniji fak'ori uspjeha u u.enju i razvoju sposobnos'i su: karak'eris'ike dje'e'a,
posebno sposobnos' za u.enje> porodi.na kli%a> dje.ija slika o sebi i nje"ov svje'onazor> 'e
odnos dje'e'a pre%a rodi'elji%a i od"aja'elji%a. 7lju.ni preduvje' porodi.no" a%bijen'a .ini
porodi.na kli%a i porodi.ni odnosi. ;rojna is'raivanja po'vrdila su da odnos rodi'elja pre%a
dje'e'u o'vara ili za'vara vra'a kasnije% razvoju dje.ijih sposobnos'i. 8ako, npr. posveenos'
dje.ije% hodanju i razvoju %o'orike izravno e u'je'i na ukupni in'elek'ualni razvoj dje'e'a jer
e %u hodanje o%o"ui'i dolazak u kon'ak' sa %no&'vo% razli.i'ih s'vari, a sve 'o e obo"a'i'i
nje"ovo iskus'vo. Po Herloku dije'e upravo dodirivanje% i rukovanje% pred%e'i%a o'kriva nove
kvali'e'e kao &'o su "la'kos', %ehkoa ili 'oplo'a, kvali'e'e koji se ne %o"u spozna'i puki%
"ledanje%. 0odi'elji koji od"ajaju dije'e u duhu LNe diraj 'oIL doslovno uskrauju svo%e dje'e'u
neka od najdra"ojenijih iskus'ava i izvora novih infor%aija. (spi'ivanja su pokazala da uspje&no
rje&avanje proble%a i fleksibilno %i&ljenje !sposobnos' snalaenja u novi% si'uaija%a i uspje&no
rje&avanje proble%a# ili .ak i ri"idnos' u %i&ljenju !nesnalaenje u novi% si'uaija%a i
ne%o"unos' zauzi%anja dru"o" s'ajali&'a ili pro%jena direkije u %i&ljenju# kod odraslih u
velikoj %jeri je uslovljen 'i%e kako su 'e osobe bile od"ajane u dje'injs'vu. 1'o su pos'upi
K
%aksi%alno" upravljanja i s'ro"e kon'role bili vei 'o se vi&e odraavalo i na slabije rje&avanje
proble%a i vea ri"idnos' u %i&ljenju. :upro'no 'o%e, osobe koje nisu rasle u a'%osferi s'raha i
nerazu%ijevanja ve u a'%osferi prihva'anja, ohrabrivanja i pods'ianja na ispi'ivanje pred%e'a i
sadraja okoline, 'j. bez s'raha su se koris'ile svoji% in'elek'ualni% sposobnos'i%a u odrasloj
dobi su i%ale daleko vi&e uspjeha u u.enju i rje&avanju proble%a. !:'ojakovi, P., 3<@K. s'r. 35#
Ak'ivnos'i koje zna.ajno doprinose razvoju dje.ijih sposobnos'i a koje ak'ivno %o"u
iskoris'ii'i rodi'elji su: .i'anje knji"a dje'e'u, i"ranje s djeo%, nabavljanje eduka'ivnih i"ra.ki,
zadavanje za"one'ki djei, zajedni.ko .i'anje pisanje i r'anje, od"ovaranje na njihova pi'anja,
u.enje brojalia, pjes%ia, pri.a, u.enje i%enovanja boja, u.enje naziva dana u sed%ii, %jesei,
zajedni.ke &e'nje i i"re u prirodi i sl.
=ije'e je veo%a radoznalo u rano% periodu i od A. do K. "odine pos'avlja %no&'vo pi'anja,
sve "a in'eresuje o svije'u oko nje"a i na sve 'o 'reba i%a'i adekva'an od"ovor. 7ao pozi'ivan
s'i%ulans razvoju dje.ijih sposobnos'i po'vr-eno je da su naro.i'o korisna pi'anja koja rodi'elji i
nas'avnii pos'avljaju djei 'ipa: /=obro, a &'a 'i %isli& o 'o%eM 7ako bi rije&io 'aj i 'aj proble%M i
sl. 8akvi% pos'upi%a djei &alje%o jasnu poruku da ih uvaava%o, da ijeni%o njihovo
%i&ljenje a uz uspjeh 'o su najzna.ajnijih fak'ori razvoja sa%opouzdanja i osjeanja
ko%pe'e'n'nos'i koji su jedni od klju.nih preduvje'a uspje&no" razvoja dje'e'a. =akle, pred djeu
'reba s'avlja'i &'o vi&e jednos'avnih a za'i% pos'epeno i sloenijih proble%a kako bis%o %u
o%o"uili da doivi uspjeh u njihovo% rje&avanju, jer ni&'a bolje ne razvija sa%opouzdanje od
uspjeha.
Posebno %ora%o is'ai zna.aj pods'ianja i razvoja dje.ije" "ovora koji se for%ira
prvens'veno unu'ar porodie. =anas je dobro pozna'o da pos'oji direk'na povezanos'i iz%e-u
razvoja dje.ije" "ovora i razvoja in'elek'ualnih sposobnos'i. 8ako ;runer is'i.e da: /"ovor
o%o"uava dje'e'u ne sa%o da uvea razvoj znanja o svije'u ve o%o"uuje i povezivanje ranije
s'e.enih infor%aija. Na osnovu 'o"a dije'e 'ako pos'aje sposobno da prevodi iskus'vo u
si%boli.ku for%u &'o je neuporedivo %oniji i sis'e% spoznavanja spoljno" svije'a od sis'e%a
zasnovano" sa%o na preds'ava%a. Jer jezik i "ovor o%o"uuju dje'e'u %no"obrojne produk'ivne
i ko%bina'orne operaije u odsus'vu ono"a &'o je "ovoro% ozna.eno. :a razvoje% "ovora dij'e'e
se pos'epeno i pro"resivno osloba-a od neposredno", a sa%i% 'i% ono %oe sebi da preds'avi i
za%isli ono &'o je neposredno da'o. !;runer, 3<J5.# 9 razvoju "ovora Nurlan kae: /=olazei na
svije', dije'e ve za'i.e odre-enu "ovornu sredinu. 9no i%a zada'ak da usvoji "ovor kao sreds'vo
ljudske ko%unikaije. =akle, "ovorna sposobnos' dje'e'u nije dana, ve zadana, 'u sposobnos'
ono 'ek 'reba usvoji'i. 9no e u 'o%e uspje'i ako se nalazi u nor%alnoj ljudskoj sredini. Ali ako
ivi izvan ljudsko" dru&'va, nikakva se sposbnos' "ovora kod dje'e'a nee razvi'i i ono e os'a'i
nije%o ili e se "lasa'i kojekakvi% "lasovi% ili krikovi%a !slu.ajevi 'zv. divlje ili feralne djee#.
!Nurlan, (, 3<KJ# Polasko% djee u &kolu najo.i'ija razilika iz%e-u djee .iji su rodi'elji
in'elek'uali i djee .iji rodi'elji su davno os'avili &kolovanje iskazuje se upravo u "ovoru. =jea
in'elek'ualaa u"lavno% i%aju zna'no razvijeniji "ovor od djee ne&kolovanih rodi'elja.
RAZVIJANJE DJEIJIH SPOSOBNOSTI
4a razliku od rodi'eljsko" ad hock pris'upa, u razvoju dje.ijih sposobnos'i dilje% svije'a
danas i%a%o jedan pro"ra%irani sis'e%ski pris'up. 2 nau.ni% kru"ovi%a s%a'ra se da je sasvi%
%o"ue 'zv. in/#&tino s$zri"e$n"e, 'j. ubrzavanje proesa ko"ni'ivno" sazrijevanja. Neki su u
'o%e o'i&li 'oliko daleko kao, npr. ;runer koji s%a'ra da je %o"ue, prora.una'i% pos'upi%a i
J
kvali'e'no% obuko%, bilo koje dije'e nau.i'i bilo .e%u na bilo ko% uzras'u. Jasno je da se radi o
eks're%no% s'avu, ali i on nas navodi na preispi'ivanje koliko %o"ue" %i prak'i.no radi%o. Jo&
je Oaljperin 'vrdio da je %o"ue napravi'i pro"ra% obu.avanja koji koji e obezbijedi'i vee
efek'e u razvoju dje.ijih sposobos'i. Nje"ovi is'o%i&ljenii s%a'raju da je u.enje spolja&nji
pokre'a. razvoja i da od kvali'e'a u.enja zavise i konkre'ni rezul'a'i u sposobnos'i%a jedinke.
Naravno, pri 'o%e se uvijek %ora i%a'i na u%u da se %ora vodi'i ra.una o ekvilibraiji
!uravno'eenju# razvojno" s'adija i ak'ivnos'i u.enja, o .e%u de'aljno "ovori Pijae. =akle,
razvoj dje.ijih sposobnos'i zavisi od efek'a spoljnjih u'iaja, unu'ra&njih uvje'a i s'anja
or"aniz%a na koji se vr&i u'iaj.
SPO5JNI
UTI7AJI
A1TIVNOSTI
UNUTRANJI
UVJETI
8st$n"e or*$niz%$9
2 'i% nas'ojanji%a %ora%o vodi'i ra.una o 'o%e da s'vori%o 'akve si'uaije u koji%
nove s'vari koje se predo.avaju dje'e'u ne s%iju bi'i ni previ&e pozna'e ni previ&e nepozna'e.
:uvi&e pozna'e s'vari su %ono'one za djeu, dok su suvi&e nepozna'e pre'e&ke i frus'rirajue za
djeu. 2 okviru sve"a navedno" 'reba naves'i i .injeniu da u dje.ije% razvoju ne pos'oji
apsolu'ni po.e'ak, ne"o se uvijek nove infor%aije in'e"ri&u u ve pos'ojeu saznajnu s'ruk'uru.
Na 'o% osnovu se odvija 'ransfor%aija ono"a &'o se doznaje u svije'lu ono"a &'o se ve zna.
=akle, pos'ojea saznajna s'ruk'ura de'er%ini&e novo saznanje. 2pravo zbo" pre'hodne saznajne
s'ruk'ure i%a%o i velike razlike %e-u djeo% razli.i'o" uzras'a. Jasno je da i% je razli.i'o
prehodno iskus'vo i 'e%po ko"ni'ivno" razvoja. /7ako i koliko e djea nau.i'i, u velikoj %jeri
zavisi i od pos'ojee ko"ni'ivne orijen'aije svako" dje'e'a ponaosob ? .ak i onda kada se susreu
sa is'i% .injenia%a, poj%ovi%a i "eneralizaijo% !da' is'i s'i%ulus#. Jer, ukoliko dije'e ne
posjeduje po'rebne i adekva'ne saznajne s'ruk'ure, ono nee bi'i u s'anju da shva'i "dje i za&'o
"rije&i, .ak i kada %u se ukazuje na "re&ke. 2 'akvi% slu.ajevi%a ono naj.e&e prihva'a %i&ljenje
dru"ih au'o%a'ski iako ne shva'a za&'o je po"rije&ilo. !:'ojakovi, P. 3<@K., s'r. ED.#
0azvi'ak sposobnos'i vr&i se po spirali: realizaija %o"unos'i koja preds'avlja
sposobnos' jedno" nivoa o'vara nove %o"unos'i za dalji razvi'ak, za razvi'ak sposobnos'i vi&e"
s'epena. 9bdarenos' .ovjeka odre-ena je dijapazono% novih %o"unos'i koje o'vara realizaija
pos'ojeih %o"unos'i. :posobnos'i .ovjeka su unu'r&nji uvje'i nje"ovo" razvi'ka, koji se, kao i
os'ali unu'ra&nji uvje'i for%iraju pod u'iaje% spolja&njih ? u proesu uzaja%no" djelovanja
.ovjeka sa spoljnji% svije'o%. !0ubin&'ajn, :. 3<K3.#
2 "ovoru o razvoju sposobnos'i ne %oe%o a da ne navede%o pre"led pri%arnih
sposobnos'i koji je donio jedan od nais'aknu'ijih is'raiva.a ljudskih sposobnos'i Pa''ell 3<J3.
ozn$&$ n$zi ,$&tor$ sposo!nosti $&tinosti
@
V
N
S
P
Qerbalna sposobnos'
Nu%eri.ka sposobnos'
!osnovna sposobnos'
izvo-enja operaija#
:paijalna sposobnos'
Perep'ivna brzina
!iden'ifikovanje slika#
;rzina za'varanja jeline
0azu%ijevanje rje.nika, razu%ijevanje pro.i'ano",
"ra%a'ika i sin'aksa, nalaenje ekvivalne'nih poslovia
:abiranje, oduzi%anje, %noenje i dijeljenje
/ruke, zas'ave, kokie
Nalaenje sli.nos'i u slikovno% %a'erijala i
konfi"uraija%a, .i'anje u o"ledalu, prepoznavanje
broj.anika
7s
!vizuelno saznanje,opaanje# Oe&'al' ulie, brzina adap'aije na jarak
J i R (nduk'ivno zaklju.ivanje 9'krivanje pravila i prinipa, 'ajno pisanje !&ifra#
D
:
:&
;
J1
7,
:c
A
!ope zaklju.ivanje#
=eduk'ivno zaklju.ivanje
!lo"i.ka evaluaija#
Neposredno pa%enje
!asoija'ivno pa%enje#
+ehani.ko znanje i vje&'ine
Qerbalna fluen'nos'
Nluen'nos' ideja
Pres'ruk'uiranje jeline
!fleksibilnos' jelina#
9pa %o'orna koordinaija
!psiho%o'orna koordinaija#
0u.na spre'nos'
7re'anje od ope" pre%a posebno%, silo"iz%i,
pravljenje pre'pos'avki
Parovi rje.i, parovi rije.i i slika, parovi brojeva i pri.a
Poznavanje oru-a i naprava, uvi-anje na.ina rada
razli.i'ih %a&ina
0ije.i koje po.inju ili se zavr&avaju na odre-eni na.in,
ana"ra%i
8e%e, za"one'ke, davanje naslova, raznovrsnos'
upo'rebe pred%e'a
:krivene fi"ure, skrivena slova
7oordinaija obje ruke, praenje pokaziva.a,
prila"o-avanje ruku, no"u
2s%jeravanje %anjih pokre'a ruku i no"u
$-%n +uzi.ka osje'ljivos' za visinu :ve %uzi.ke ak'ivnos'i
$-/
O
i boju
Qje&'ina "rafi.ko"
preds'avljanja
9ri"inalnos' !fleksibilnos'
naspra% ri"idnos'i#
Pr'anje ljudske fi"ure, kue
Poslovie, neobi.ne upo'rebe, udaljenje posljedie,
pre'pos'avke i sl.
<
,is'a ovih sposobnos'i o%o"uava svi% rodi'elji%a i od"aja'elji%a da ih paljivo
analiziraju i pra'e njihovo prisus'vo kod dje'e'a, 'e adekva'ni% ak'ivnos'i%a s'i%uli&u daljnji
razvoj 'ih sposobnos'i.
U:JESTO ZA15JU1A
Pi'anje razvoja dje.ijih sposobnos'i po svo%e zna.aju 'rebalo bi da zauzi%a en'ralno
%jes'o kod svih rodi'elja i od"aja'elja. =a je %o"ue uspje&no razvija'i 'e sposobnos'i svjedo.e
brojni briljan'ni pri%jeri koje je zabiljeila his'orija. Navedi%o sa%o rije.i .uveno" 7o%ensko"
koji kae da je Lsa%o jedan od hiljadu ljudi /iz"ubljen slu.aj za %o od"ojaL, ,eibniz, kao
filozof raionalis', uzvikuje: /=aj'e na% u ruke pravi od"oj i %i e%o za %anje od jedno"
s'oljea iz%ijeni'i karak'er Evrope., a +akarenko, kao is'aknu'i sovje'ski peda"o" 'vrdi: L9d"oj
je 'eak i naporan proes, ali ipak %o"u.L Qidi%o da su svi nau.nii dilje% svije'a, bez obzira
na ideolo&ko opredjeljenje, u po"ledu sposobnos'i sa"lasni da se dje.ije sposobnos'i %o"u
uspje&no razvija'i. 7oliko e rodi'elji, u.i'elji nas'avnii vjeronauke u &koli, %ualli%i u %ek'ebu,
profesori i dr. od"aja'elji ozbiljno pris'upi'i ovo% pi'anju, sada za sada zavisi sa%o od njihove
svijes'i i bo"obojaznos'i, jer na&e dru&'vo jo& nije razvilo efikasan sis'e% praenja i nadzora
od"ojnoBobrazovno" rada.
4a'o navedi%o hadis koji (bn +ade biljei od (bnAbbasa, r.a., da je Qjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: L;udi'e ple%eni'i pre%a svojoj djei i &'o ljep&e ih od"oji'eIL, a ;uharija biljei od
Abdullaha ibn 9%era, r.a., da je uobi.avao "ovori'i: Ldgoji svoje dijete, jer !e biti pitan, kako
si ga odgojio i ta si ga nauio, a ono !e biti pitano, je li ti dobroinstvo inilo i pokorno bilo"L
!0ad objavljen u 8akvi%u za 5D3D.".> 3EA3C3EA5.h.".#
5ITERATURA<
;runer, J. !3<J5.# #ok kognitivnog razvoja, Psiholo"ija br. 5C3<J5.
Nurlan, (. !3<KJ.# $enje kao komunikacija, Peda"o&ko knjievni zbor. 4a"reb.
Hidaje'ullah Ah%ed e&1a&, !5DDK. ? 3E5J.h.".# %evsuatu &t&terbevijjet &l&amelijjetu li&t&tifl, =aru
Rssela%, E"ipa', 7airo.
Hadikaduni, +., +a-arevi, +. !3<<@.# %etodika nastave tjelesnog odgoja. Peda"o&ka
akade%ija. 4enia
7iosaki, 0. ? ,eh'er, 1. !5DD5.# 'ogato dete ( pametno dete. N(NE:A. ;eo"rad
7va&.ev, 0. !3<@3.# )sihologija stvaralatva. 4avod za udbenike i nas'avna sreds'va. ;eo"rad
,ovrekovi, 4. !5DDE.# *emu slui upravljanje znanjemM, 4bornik radova, 5. savje'ovanje /na
pu'u ka dobu znanja, Qaldanos
+a&i ;., -or-evi ;oljanovi, J. !5DDG.#, )erspektive koncepta menadmenta znanja, 4bornik
radova. NS+, Novi :ad.
Nonaka, (., 8akeuhi, H., !3<<G.# #he +nowledge&,reating ,ompan-, 9Tford 2niversi'U Press,
NeV Work
0ubin&'ajn, :. !3<K3.# )roblem sposobnosti i pitanje psiholoke teorije. :avre%ena &kola.
;eo"rad.
:'ojakovi, P. !3<@K.# .azvijanje sposobnosti uenja. :vje'los'. :arajevo.
3D