UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
Logistika i Inteigentni T!ans"o!tni Siste#i
Te#a !a$a:
Inteigentni t!ans"o!tni siste#i % t!an&i'i(ski# &e#(a#a i
&e#(a#a % !a&)o(% sa "ose*ni# os)!to# na Bosn% i +e!'ego)in%
Datum: 06. 12. 2013. godine
P!e$#etni
nasta)nik:
V.prof.dr. Abidin Deljanin
Asistent: Dipl. ing. Mirza Berkoi!
St%$ent: Amra Adiloi!" #anida $e%ko
Broj indek&a: '3()613*" '1*)636+
,&mjerenje: -e&toni &aobra!aj
.odina &tudija: /ra godina drugog 0iklu&a
Re&%tat !a$a:
Sadraj
UVOD...............................................................................................................3
1. ANALIZA FENOMENA TRANZICIJE, TRANZICIJSKIH ZEMALJA I ZEMALJA U
RAZVOJU..........................................................................................................4
2. I!"#$%"!$ !ra&'(r!$ &$&!")$ * +$H..........................................................,
2.1. I-%radja I!"r"!a................................................................................,
2.2. E#".!r(&.( '(&#(/aj"..........................................................................0
2.3. D$%$!a#a $&'(r*.a d(1ara $ *&#*%a $ )a#('r(daja ('$'#j$/$2 d(1ara......3
3. Ra-#(-$ -a */(4"j" $ ra-/(j ITS5a * +$H....................................................16
3.1. O7".$/a" .(r$&!$ (d */(4"ja ITS.......................................................12
3.1.1. S)aj"j" "-%(da.....................................................................13
3.1.2. S)aj"j" -a%*8"ja....................................................................13
3.1.3. Nad-$raj" $ -a8!$!a (.(#$8a...........................................................14
3.1.4. 9r(d*.!$/(&! $ ('"ra!$/a ":.a&(&!...........................................14
3.1.;. K()<(r -a .(r$&$."......................................................................1;
3.2. U'ra/#jaj" 'r()"!() $ ('"ra=$ja)a +$H............................................1;
3.2.1. 9r$)j"r$ *'ra/#jaja 'r()"!() * '(j"d$$) %rad(/$)a * +$H.......1,
3.3. ./# 1 Bi2.............................................................................................1>
3.3.1. 3lementi 45#1a koji &e kori&te u Bi2 kao &a&tani dio kompjuteriziranog &i&tema
22
3.3.2. 6azoj inteligentni7 ozila i automatizirani7 &aobra!ajni0a...........................33
8A$9:,;A$....................................................................................................3;
LITERATURA...................................................................................................3,
9O9IS SLIKA...................................................................................................30
9O9IS TA+ELA................................................................................................30
2
UVOD
, oom &eminar&kom radu je obra<ena tema: /rimjena 4nteligentni7 tran&portni &i&tema u tranzi0ij&kim
zemljama i zemljama u razoju &a po&ebnim o&rtom na Bo&nu i 2er0egoinu. 4nteligentni
tran&portni &i&tem =45#> je 7oli&ti?ka" upralja?ka i informa0ij&ko1komunika0ij&ka nadgradnja
kla&i?nog &u&taa prometa i tran&porta kojim&e po&ti@e znatno pobolj%anje performan&i odijanja
prometa" u?inkoitiji tran&port putnika i roba" pobolj%anje &igurno&ti u prometu" udobno&t i
za%tita putnika" manja one?i%!enja okoli%a" itd.
5ranzi0ija pred&talja pro0e& kretanja zemlje iz netr@i%ne u tr@i%nu priredu.
8emlje u razoju &u ?e&to u nepooljnijem polo@aju u odno&u na razijene zemlje zbog
ograni?eni7 finan&ij&ki7" te7ni?ki7 i ljud&ki7 re&ur&a. Ao one imaju i odre<ene predno&ti koje &e
odno&e na upotrebu gotoi7 45# aplika0ija i te7nologija" kao i ugradnja telekomunika0ij&ke
opreme uporedo & izgradnjom &aobra!ajni0a. 6epublika Bo&na i 2er0egoina je u po&ljednjoj
de0eniji napraila zna?ajan i&korak u razoju raznor&ne &aobra!ajne infra&trukture.
3
1. ANALIZA FENOMENA TRANZICIJE, TRANZICIJSKIH ZEMALJA I ZEMALJA U
RAZVOJU
5ranzi0ija =prijelaz> je pojam kojim &e ozna?aaju tz. tranzi0ij&ke zemlje" zemlje koje &u u
prijelazu iz komandnog go&podar&ta u tr@i%no go&podar&to" tj. iz &o0ijalizma u parla)entarnu
demokra0iju.
5ranzi0ija nije &amo fenomen dru%ta &o0ijali&ti?kog ure<enja" mada je u modernom &mi&lu" kao
id tran&forma0ije" ezujemo za &o0ijali&ti?ki ure<ena dru%ta. #akako da &u i zemlje razijene
demokratije imale &oju Btranzi0ijuC koja je bila druga?ija zbog &ame prirode rijedno&ti na
kojima po?iaju oa dru%ta.
$arta &ijeta na kojoj &u ozna?ene razijene zemlje" zemlje u tranzi0iji i nerazijene zemlje data
ja na &li0i 1.
S#$.a 1. Ra-/$j"" -")#j", -")#j" * !ra-$=$j$, "ra-/$j"" -")#j" $ -")#j" a
$/$=$ &$r()a8!/a
1
1
7ttp:))DDD.dine&7bak&7i.0om)ig0&e1g0&e1e0onomi0&)deeloped1and1deeloping1e0onomie&)rei&ion1note&)13321
07ara0teri&ti0&1of1a1le&&1deeloped1e0onomE
'
5ranzi0ione prirede ili zemlje u tranzi0iji" &u prirede koje &e m$jenjaju od 0entralno plan&ki
organizoani7" 'r")a zemljama &lobodnog tr@i%ta.
Fe zemlje &proode ekonom&ku liberaliza0iju" u kojoj tr@i%ne &nage uti?u na formiranje 0$jena"
trgoin&ke barijere &e &manjuju do ukidanja" r%i &e priatiza0ija dr@ani7 preduze!a i re&ur&a" i
&taranje finan&ij&kog &ektora koji bi trebalo da olak%a kretanje priatnog kapitala.
4ako termin Bzemlje u tranzi0ijiC obi?no pokria zemlje 0entralne i i&to?ne 3rope i bi%e zemlje
#ojet&kog &aeza" oaj termin ima i %iri kontek&t.
/o&toje zemlje izan 3rope koje prelaze &a 0entrali&ti?kog na tr@i%no funk0ioni&anje =npr. $ina>.
, %irem &mi&lu nazi bi mogao da &e odno&i na &e zemlje koje poku%aaju da prom$jene
o&none kon&titu0ionalne elemente 'r")a tr@i%nom na?inu funk0ioni&anja.
$a&nije 2002.godine #jet&ka banka je defini&ala Bo&nu i 2er0egoinu i G6: =ka&nije #rbija i
-rna .ora> kao zemlje u tranzi0iji.
200H. je #jet&ka banka ur&tila i $o&oo u zemlje u tranzi0iji" dok neke &tudije #et&ke banke tu
uklju?uju i Mongoliju.
4ran je naj&koriji primjer koji pokazuje po?etni &tepen prirede u tranzi0iji.
F&am zemalja koje &u 1.maja 200'. u%le u 3, &u kompletirale pro0e& tranzi0ije.
#u%tina tranzi0ije u bi%im &o0ijali&ti?kim zemljama &odi &e na:
5 priatiza0iju imoineI
5 prelazak na tr@i%nu priredu i liberalizamI
5 makroekonom&ku &tabiliza0iju i
5 o&tarianje konkurentno&ti prirede.
(
2. I!"#$%"!$ !ra&'(r!$ &$&!")$ * +$H
6a&t digitalne ekonomije je u Bo&ni i 2er0egoini" bez &umnje" u&loljen %irokim pri&tupom
ra?unarima i 4nternetu. Fd 451ja i elektroni?kog po&loanja &e mo@e o?ekiati da poe!aju ra&t
ekonomije u narednim godinama. Aa na%im radnim mje&tima" kod ku!e" u %koli" na po&lu" mi
komuni0iramo" u?imo i igramo &e na ra?unarima i na 4nternetu. $ao dodatak tome" po&toji
ra&tu!a &ije&t da &e priroda dobara i u&luga" kao i na?ina na koji &e proizode i dooze na tr@i%te"
ubrzano mijenja. 3olu0ija 451a imala je eliki uti0aj i na &ektor bankar&ta" ona je e! ueliko
promijenila prirodu bankar&ki7 u&luga" uz uo<enje elektroni?kog bankar&ta" A5M1a i tako
dalje. Digitalna ekonomija" oa diploma je o&mi%ljena na na?in da o&po&obi diplom0e koji &u
&premni da funk0ioniraju u noom &ijetu digitalne ekonomije" &a kompeten0ijama" je%tinama i
&taoima" koji &u neop7odni za u&pje7 na radnom mje&tu.
2
/rate!i brze promjene u obla&ti
informati?ki7 te7nologija i digitalne ekonomije" oaj plan i program &e &talno a@uriraju" a
nagla&ak &e &talja na prou?aanje elektroni?kog po&loanja =e10ommer0e> i pitanja &igurno&ti.
/rogram digitalne ekonomije de &e foku&irati na &lijede!e:
1 4zgradnju interneta"
1 3lektron&ko poloanje"
1 Digitalna i&poruka dobara i u&luga"
1 Maloprodaja opipljii7 dobara.
2.1. I-%radja I!"r"!a
5amo gdje &u" u pro%lo&ti" razoj telekomunika0ija i ra?unara uelike i%li ujedna?enim tempom"
oni &u &e dana& &topili u 4nternet. ,&koro !e &e ine&ti0ije u informa0ij&ke te7nologije biti
dijelom me<u&obno poezani7 komunika0ij&ki7 &i&tema" bez obzira da li &u to interne po&lone
eze" eze izme<u preduze!a" izme<u pojedina0a i preduze!a" ili eze izme<u pojedina0a.
Bo&na i 2er0egoina iako je mala zemlja mo@e &e po7aliti ?injeni0om da na njenoj teritoriji
po&toje tri operatera koja nude u&lugu 4/5V1a. 6egulatorna agen0ija za komunika0ije Bi2" u
maju 2011. godine objaila je rezultate ankete zaklju?no &a 31. de0embrom 2010. godine u kojoj
2
/rometna zonaI ,69: 7ttp:))DDD.prometna1zona.0om)
6
je u?e&toalo 6H pru@ala0a 4nternet u&luga od *2 koliko i7 ukupno po&toji" da Bi2 broji (22.36'
4nternet pretplatnika" od koji7 '2J kori&ti u&lugu %irokopoja&nog interneta" te da jo% uijek
po&toji 2("2J oni7 koji kori&te 4#DA i Dial1,p internet. #akako oom broju kori&nika 4nterneta
doprinio je i &e i%e za&tupljeni kablo&ki 4nternet kojeg nude gotoo &i kablo&ki operateri u
Bi2.
.eneralno kao bolna ta?ka Bi2 je&te teritorijalna ograni?eno&t &a kojom &e &uo?aaju kako
telekom" tako i kablo&ki operateri" gdje opet na kraju i&pa%taju krajnji kori&ni0i koji re0imo ni&u
u mogu!no&ti kori&titi u&luge 4nterneta i 4/5V telekom operatera B2 5ele0om u Banja 9u0i" ili
re0imo m:tel u #arajeu. 4pak" potrebno je nagla&iti da &mo na putu geograf&ke liberaliza0ije
kada &u u pitanju te7nologije" a pri korak u tome je u&luga preno&io&ti telefon&ki7 brojea za
kori&nike fik&ni7 jani7 telefon&ki7 u&luga" u okiru i&te mre@ne grupe" koja !e biti u primjeni od
1. &eptembra 2011. godine." kako izje%taaju iz 6A$1a. 3k&panzija oe r&te liberaliza0ije
mogla bi zna?iti za kori&nike potpunu &lobodu kada je u pitanju izbor proidera ?ak i za 4nternet
pri&tup ili 4/5V.
Ve!om pokrieno%!u podru?ja Bo&ne i 2er0egoine otaraju &e mogu!no&ti i za &ame
&aobra!ajne djelatnike obzirom da mogu o&tariti pokrieno&t geograf&ki ra&pro&tranjeni7 re&ur&a
irtualnim putem" ?ime &e mogu po&ti!i mnogo&truke pogodno&ti i olak%i0e za &ame &aobra!ajne
djelatnike. Aeke od predno&ti bi bile" lak%a ponuda &oji7 proizoda budu!im kori&ni0ima putem
internet ogla%aanja" zatim bolje organiza0ije reda o@nje obzirom na do&tupno&t informa0ija o
&tanju na puteima" okal%ana me<u&obna komunika0ija unutar firme i td.
*
U !a1"#$ 1. j" 'r$.a-aa 'r()j"a 1r(ja .(r$&$.a $!"r"! (d 2661. d( 2611.
?(d$".
Ta1"#a Err(r@ R"<"r"=" &(*r=" (! <(*d. +r(j .(r$&$.a I!"r"!a a 166
&!a(/$.a A2661 B 2611C
3
B!o( ko!isnika Inte!neta na ,--
stano)nika
./--, 0 /-,,1
/--, /--/ /--
2
/--
3
/--
4
/--
5
/--
6
/--
7
/--
8
/-,
-
/-,
,
6azijene zemlje 2H"' 3*"* '1"( '6"3 (0"+ (3"' (H"0 61"2 62"( 66"+ *0"2
.lobalno +"0 10"* 12"3 1'"1 1("* 1*"( 20"( 23"2 2("6 2H"2 32"(
8emlje u razoju 2"+ '"3 ("( 6"6 *"* H"3 11"H 1'"* 1*"( 21"0 2'"'
2.2. E#".!r(&.( '(&#(/aj"
/o&loanje na 4nternetu &e najbr@e razija u po&lonom &ektoru. /reduze!a &e kori&te 4nternetom
u 0ilju &manjianja nabane 0ijene" &manjianja inentara i remena obrta" pru@anja u?inkoitije
u&luge kori&ni0ima" &manjenja tro%koa prodaje i marketinga" te za o&tarianje noi7 prodajni7
mogu!no&ti.
'

6azoj informa0ione i telekomunika0ione te7nologije &torio je u&loe za globaliza0iju
po&loanja. .lani 0ilj je po&tao da &e bez obzira na geograf&ke di&tan0e %to br@e i efika&nije
poe@u klijenti i tokoi informa0ija. , u&loima rlo jake konkuren0ije gdje po&tepeno ne&taju
razlike izme<u banaka" ine&ti0ioni7 banaka" broker&ki7 firmi io&iguraaju!i7 kompanija"
3
7ttp:))DDD.itu.int)45,1D)i0t)&tati&ti0&)
4
4akoi! ;." Kafran M.: LMe<unarodno znan&teno1&tru?no &ajetoanje 9ogi&tika i inteligentne tran&portne
te7nologije 1 prilike za noi go&podar&ki u&ponB" 8bornik radoa" 8agreb : Gakultet prometni7 znano&ti" 200H.
+
finan&ij&ke organiza0ije &u pod &talnim priti&kom da zadr@e kori&nike &oji7 u&luga" &manje
tro%koe" upraljaju rizikom i kori&te te7nologiju kao izor konkurent&ke predno&ti. Banke nude
nekoliko mogu!no&ti daljin&kog op&lu@ianja ra?una. 5i na?ini naziaju &e elektron&kim
kanalima" a da bi oni dijeloali kori&te &e razli?iti telekomunika0ioni mediji. 3lektron&ko
bankar&to kao &pe0ifi?an dio elektron&kog po&loanja" ima mnoge predno&ti u odno&u na
kla&i?no po&loanje: &manjenje tro%koa tran&ak0ija" br@i obrt &red&taa" &iguran i bezbjedan
platni promet" u%teda remena" mogu!no&t obaljanja tran&ak0ija &a radnog mje&ta" &talni uid u
&tanje na ra?unu i promet. /rimarni 0ilj uo<enja &i&tema elektron&ki7 pla!anja bio je rije%aanje
problema &i&tema pla!anja za&noani7 na papiru" kori%tenjem poten0ijalni7 predno&ti primjene
informa0ione te7nologije. /rak&a je ka&nije pokazala da oi pro0e&i zna?e mnogo i%e od
zamjene papirni7 dokumenata i nji7oog fizi?kog preno&a elektron&kim putem" odno&no da
efika&no i ekonomi?no kori%tenje oe te7nologije za7tjea rein@enjering po&loni7 pro0e&a i
me<uodno&a u?e&nika. /ojaa elektron&kog no0a nametnula je potpuno nou filozofiju u
bankar&tu koja &e za&nia na elektron&koj razmjeni podataka i &red&taa =3G513le0troni0 Gund&
5ran&fer>" koja je pojmono odre<ena kao elektron&ko bankar&to. #a pora&tom potreba
kori&nika bankar&ki7 u&luga" ra&te i o?ekiani kalitet u&luge. Dobra &trana automatiza0ije bankar&kog
po&loanja je %to je omogu!eno kori%tenje u&luga 2' ?a&a dneno.
2.3. D$%$!a#a $&'(r*.a d(1ara $ *&#*%a $ )a#('r(daja ('$'#j$/$2 d(1ara
#ofter&ki programi" noine" aion&ke karte i muzi?ki -D1oi ne moraju &e i%e pakirati i
do&taljati u prodani0e" domoe ili kio&ke. Aji7 je mogu!e dobiti u elektron&koj formi" putem
4nterneta. Fmogu!ena je jedno&tana i brza komunika0ija" gotoo trenutno preno%enje eliki7
koli?ina podataka na elike udaljeno&ti" jedno&tano objaljianje i a@uriranje multimedijalni7
dokumenata i nji7oa kontinuirana globalna do&tupno&t" digitalna i&poruka dobara i u&luga"
direktno pla!anje putem 4nterneta" &taranje irtuelni7 organiza0ija itd. #e to pred&talja
elemente noog oblika po&loanja" tz. elektron&ko po&loanje =ele0troni0 bu&ine&&>.
(
;
-eroa0" V.I 5e7nika i &igurno&t prometa" Gakultet prometni7 znano&ti" 8agreb" 2001.
H
/oedana potra@nja za &lobodnim remenom i pobolj%anje u&luge i&poruke preko no!i ili
&lijede!eg dana" koji &u po&pje%ili razoj katalo%ke prodaje tokom +01i7 i H01i7 godina" &ada
doodi do poe!ane kupoine putem 4nterneta. /rate!i trendoe razoja u &ijetu" dana& po&toje
firme koje ra&pola@u lan0em prodajni7 objekata %irom zemlje" a mogu!no&t kupoine nji7oi7
u&luga je razijana i putem interneta" gdje prilikom online naru?ianja proizoda pokre!u &e
tokoi inteligentni7 tran&portni7 &i&tema ?ime kori&nik mo@e preuzeti &oj proizod rlo brzo ili
mu i&ti mo@e biti do&taljen na ku!nu adre&u" %to je u zai&no&ti od razijeno&ti 45# &i&tema u
datoj firmi ili geograf&kom podru?ju koje pokria &ojim proizodima.
3. Ra-#(-$ -a */(4"j" $ ra-/(j ITS5a * +$H
Sa/r")"$ a7$ $/(!a -a2!$j"/a '(ra&! )(1$#(&!$. D"&!( &" !( (&!/ar*j" &a
&!a#$) '(ra&!() .(r$8!"ja (&(1$2 /(-$#a. T( r"-*#!$ra &!a#$) ra&!()
('!"r"E"ja !ra&'(r!" $<ra&!r*.!*r" 8!( &!a#( $-a-$/a '(ra&! ('!"r"E"ja
'(&"1( a *r1a$) ar!"r$ja)a. Na8$ %rad(/$ (d%(/araj* (/(j .r$-$ &a
ra-#$7$!$) '(#$!$.a)a, .(j" '(.*8a/aj* *&.#ad$!$ '(!raj* *- '(ra&!
)(1$#(&!$ &a '(!r"1() &)aj"ja 'r()"!(% -a%*8"ja $ -a&!(ja *
'r()"!*, (&$%*raj" -a8!$!" (.(#$8a, !" (&$%*raj" &$%*r$2 $ ":.a&$2
('"ra=$ja !ra&'(r!(% &$&!")a. +*d*E$ a'(r$ E" &$%*r( -a2!$j"/a rad a
/$8" '(dr*7ja. M"4* j$)a j" .(="'! $ 'ra.!$7( .(r$8!"j" ITS, .(j$ j"
&'(&(1a (!/(r$!$ (/" '*!"/" .(j$ )(%* (&!/ar$!$ (dr$/* )(1$#(&! *
a8") .()*$.a=$j&.() $ $<(r)a=$(() (.r*"j*.
S/" j" /$8" $ /$8" !ra&'(r!$2 a%"=$ja $ ad)$$&!ra!$/$2 'r$)j"a ITS5a,
.(j$)a &" (!.$/aj* )(%*E(&!$ .a.( (&!/ar$!$ ".&!ra .(r$&!$ (d '(/"-$/aja
$-)"4* !ra&'(r!" )r"", &$&!")a $ (r%a$-a=$ja. M(%$ ITS a#a!$ &* ":.a&$
&a /#a&!$!$) /"#$7$a)a $#$ * .()1$a=$j$ &a dr*%$) )j"r#j$/$) *7$=$)a ITS5a,
$!"%r$raj*E$ 7"&!( a&!a#* &$"r%$j* .r(- '(/"-$/aj" $<(r)a=$ja $
$<ra&!r*.!*r". K(r$&!$ .(r$&$.a '(.r$/aj* 8$r(.( '(dr*7j" &"r/$&a !a.( da &*
10
'r$.#ad$ -a j"d(&!a/( .(r$8!"j". 9(!r"1( j" $-*7$!$ 'r$r(d* $ '(dr*7ja ITS
a#a!a $ !"2(#(%$ja .(j" &" .(r$&!" * '(dr*7j* !ra&'(r!a .a( $ F".&$1$#(&!
&a .(j() (/$ a#a!$ )(%* 1$!$ ra-/$j"$. M(%" ITS !"2(#(%$j" &* &ada
.(r$8!"" &a)" $ (/( '(dr*7j" 'r$.a-*j" 'r$)j"r" d(1r" 'ra.!$7" 'r$)j""
8$r() &/$j"!a.
9r$2/aEaj" ITS5a j" .r$!$7a &!raa $ !ra&'(r!a 'r(<"&$ja !r"1a '(&!$E$
ra-*)$j"/aj" $ 'r(=j"* &'(&(1(&!$ 'r$)j"" -a j"%(/ *&'j"8a ra-/(j.
I!"#$%"!$ !ra&'(r!$ &$&!")$ AITSC &* $d"!$:=$ra$ .a( j"da (d 'r"&*d$2
)"2a$-a)a .(j$ E" !ra&'(r!() &$&!")* ()(%*E$!$ $&'*j"j" -a2!j"/a .(j$
&" 'r"d j"%a * 1*d*E(&!$ 1*d* '(&!a/#ja#$.
ITS ()(%*E*j" $<(r)a=$j&.* !ra&'ar"!(&!, *'ra/#j$/(&! $ '(1(#j8a (d-$/
'r()"!(% &$&!")a 7$)" ( d(1$/a a!r$1*!" $!"#$%"!(%a. A!r$1*!
$!"#$%"!$ ('E"$!( (-a7a/a &'(&(1(&! ada'!$/(% dj"#(/aja *
'r()j"#j$/$) */j"!$)a $ &$!*a=$ja)a 'r$ 7")* j" '(!r"1( 'r$.*'$!$ d(/(#j(
'(da!a.a $ (1rad$!$ $2 * r"a#() /r")"*. Ia.( j" 7(/j". $!"#$%"!a
&a&!a/$=a .#a&$7(% 'r()"!(% &$&!")a, -1(% ")(%*E(&!$ *)r"a/aja $
.(r$8!"ja (5#$" $<(r)a=$ja d(#a-$ d( 7".aja, -a&!(ja, "*7$.(/$!(%
'r$j"/(-a. K(="'!$ $ !"2$." *)j"!" $!"#$%"=$j" .(j$ (1*2/aEaj*
'r"'(-a/aj" (1#$.a, &!r(j( *7"j", $!"#$%"!( $-ra7*a/aj" $!d. .(r$&!"
&" * d$-aj$raj*, ra-/(j* $ $)'#")"!a=$j$ ra-#$7$!$2 ITS a'#$.a=$ja.
,
3.1. O7".$/a" .(r$&!$ (d */(4"ja ITS
D$r".!" .(r$&!$ (d ITS5a )(%* $)a!$ ('"ra!"r$ ="&!(/" $#$ "#j"-$7."
)r"", .(r$&$=$ /(-$#a, /#a&$=$ r(1", '*!$=$, #j*d$ .(j$ $/" $#$ rad" d*
'r()"!$=a, &/a.$ &a ra-#$7$!$) '(!r"1a)a $ -a2!j"/$)a.
O/dj" $)aj* 7"!$r$ %#a/" %r*'" &!a."2(#d"ra@
,
Mupanoi!" 4.I 5e7nologija 0e&tonog prometa" #eu?ili%te u 8agrebu" Gakultet prometni7 znano&ti" 8agreb" 1HH'.
11
1. /#a&$=$ $ *'ra/$!"#j$ !ra&'(r!" )r"" A )r"$ ('"ra!(r$C
2. /(-a7$ /(-$#a $ &.*' ('"ra!"ra .(r$&$.a )r""
3. '*!$=$, 8'"d$!"r$ A(!'r")a r(1"C $ dr*%$ !ra&'(r!$ .(r$&$=$
4. %rad&.$ '#a"r$ $ r"%$(a#" *'ra/"
ITS &"r/$&$ $)aj* )(%( '(*da -a &/" .(r$&$.", a#$ !r$8!" E" 1$!$
*&)j"r"( 'r")a &r"d$8!* ra-/(ja 'r($-/(da $ &"r/$&a -a /(-a7" &.*'$"
('"ra!(ra $ .(r$&$." !ra&'(r!a %dj" E" '(&#j"dj* r$j"7 $)a!$ .*'(/$a
'r($-/(da. 9r")a !()" ('"ra!(r$ !ra&'(r!" )r"", '#a"r$ * %rad(/$)a $
r"%$(a#$ (r%a$, E" !r"1a!$ '*( /$8" 'r(a.!$/$ 'r$&!*' .(r$8!"j* ITS5a
.r(- ra-/(j (/" '(#$!$." .(ja E" )(E$ &"r/$&$ra!$ 8$r* -aj"d$=*. O/dj" E"
&$%*r( 1$!$ '(!r"1( !ra&'(r!" ('"ra!(r" $ '#a"r" *j"d$$!$ !" j$2(/$)
".&'"r!$-a)a !ra&$ra!$ *&'j"8* 'r$)j"* ITS5a 8$r() &/$j"!a. Za &!/ar*
$-%radj* ITS 5 '(&!(j" ra-#$7$!$ !ra&'(r!$ 'r(1#")$, ($ )(raj* (&$%*ra!$
/"#$7$" $#$ .(r$&!$ -a -a7aja 1r(j .(r$&$.a $ &!a."2(#d"ra.
Sa ITS5() '*!$=$ )(%* (&$%*ra!$ .(r$&!$ .r(- '(/"Eaj" &$%*r(&!$, 1(#j*
$<(r)$ra(&!, /"E$ .()<(r $ &)aj"j" /r")"a '*!(/aja. ITS )("
'()(E$ )r"$ $ &.*'* ('"ra!"ra .r(- 1(#j$ $ ":.a&$j" &"r/$&$raj". ITS )("
'()(E$ %rad&.$) a*!(r$!"!$)a A$&!$!*=$ja)aC * $)'#")"!a=$j$ '(#$!$." $
(dr"4$/aj* '(!r"1a !" (&$%*ra!$ (dr$/(&! $ <*.=$(a#(&! &*&!a/a -a
&#j"d"E" &!(#j"E".
3.1.1. Smanjenje nezgoda
12
ITS )(" 'r$d($j"!$ &)aj"* 1r(ja "-%(da, j$2(/() ('&#*$/aj* $
/r")"* '(!r"1() -a &"r/$&$raj" "-%(da (&$%*ra/a '(!r"1" r"&*r&"
A&r"d&!/aC -a r"a.=$j* a !" d(%a4aj". Naj/a$ja a'#$.a=$ja *.#j*7*j"
*'ra/#jaj" 1r-$() A *'(-(r"j", '(/ra!a $<(r)a=$ja /(-a7*, *'ra/#jaj"C $
ad-$raj" /(-$#a $ /(-a7a. M(%" a'#$.a=$j" E" '(/"Ea!$ &$%*r(&! (d
'(/r"4$/aja .(r$&$.a, ar(7$!( dj"=", &!ar$j$2 #j*d$, $!d.
N".$ 'r$)j"r$ *.#j*7*j*@
ada'!$/$ &*&!a/ .(!r(#" 1r-$"G
d"!".=$ja $-"ad$2 d(%a4aja $ *'(-(r"ja &*&!a/aG
1r-( /r$j")" r"a.=$j" a "-%(d*G
&*&!a/$ .a)"ra -a 1r-$* $ $-/r8"j" 'r()"!$2 &$%a#aG
a*!()a!&.( *'ra/#jaj" 'r()"!() -a 'j"8a." $ 1$=$.#$&!"G
ad-$raj" /r")"&.$2 $ )$.r(.#$)a!&.$2 */j"!aG
'(/"Eaj" )(%*E(&!$ 'r"d/$4aja &*&!a/aG
&*&!a/ -a &'r"7a/aj" &*dara.
3.1.2. Smanjenje zaguenja
Za%*8"j" 'r()"!$=a j" /"#$.$ 'r(1#") -a &/" %r*'" .(r$&$.a 'a &!(%a
'(/"Eaj" ":.a&(&!$ '(&!(j"E"% !ra&'(r!(% &*&!a/a 'r"d&!a/#ja /aa =$#j
'r(%ra)a ITS 8$r() &/$j"!a. Za%*8"j" &" )(" &)aj$!$ *'ra/#jaj")
'(!raj(), '(1(#j8aj$)a ":.a&(&!$ !ra&'(r!" )r"", $ ra&'(r"4$/aj")
'r$j"/(-$2 -a2!j"/a a dr*%" /$d(/" 'r$j"/(-a. M(%$ ITS &"r/$&$ '()a*
*1#aa/aj* -a%*8"ja@
13
*'ra/#jaj" '(!raj() @ !ar$<", "#".!r($7.( '#aEaj", 'r$&!*'
*'ra/#jaj*G
":.a&(&! )r""@ *'ra/#jaj" 8$r(.() )r"() ar!"r$ja, *'ra/#jaj"
1r-$() .r"!aja, )j"r"j" $ .(!r(#a *#a-a a ra)'a)a, (!.r$/aj" $
*'ra/#jaj" $-"ad$) d(%a4aj$)a, $<(r)$raj" /(-a7aG
)(d"# '(!$=aja '()(E$ @ 'r"d'*!( $<(r)$raj", da/aj" 'r$(r$!"!a
a*!(1*&$)a, &*&!a/ $<(r)$raja '*!$.a.
>
3.1.3. Nadziranje i zatita okoia
Odr$/a )(1$#(&! " )(" &" (&!/ar$!$ 1"- -a8!$!" $ '(1(#j8aja (.(#$8a.
M(%$ %rad(/$ &* 'r$)$j"$#$ ITS -a &)aj"j" 'r(1#")a -a%a4"ja -ra.a,
'(&"1( * ="!r$)a %rad(/a. O"7$8E"j" -ra.a j" '(%(r8a( * */j"!$)a
'r()"!(% -a%*8"ja, !a.( ".a ITS )j"r"ja '(1(#j8a/aj* ":.a&(&!
(d/$jaja 'r()"!a *- &)aj"j" -a%a4"ja -ra.a. Ta./$ &'"=$:7$ &"r/$&$
*.#j*7*j*@ ad-$raj" -a%a4"ja -ra.a, $<(r)$raj" ( ./a#$!"!$ -ra.a,
-a2!$j"/aj" &!ra!"%$j" *'ra/#jaja, 'r$&!*' *'ra/#jaj* ar!"r$ja &a /$&(.$)
&!*'j") -a%a4"ja -ra.a.
3.1.!. "rodukti#no$t i o%erati#na e&ka$no$t
ITS $)'#")"!a=$ja 7"&!( &$a/a ('"ra!$/" !r(8.(/" $ (1/"-( '(1(#j8a/a
'r(d*.!$/(&!. Ka.( j" &)aj"j" !r(8.(/a (d $!"r"&a -a &/" .(r$&$."
'r()"!$=a, a (d%(/araj*E" .(r$&!$ &* -a7aj" -a /#a&$." /(-$#a $
>
Antoli%" $." #trme?ki" #." Magu%i!" G.: L4nforma0ij&ka &igurno&t i inteligentni tran&portni &u&taiB" #uremeni
promet" ol: 2+" 200+." br. (." &tr. 3(313((
1'
('"ra!"r" $<ra&!r*.!*r" a*!(="&!a. ITS ('=$j" *.#j*7*j* @ a*!()a!&.* #(.a=$j*
/(-$#a AAVLC, a*!()a!&.* (!'r")* r(1", K()'j*!"r&.$ d$&'"7"r$% ACADC,
ad-$raj" /(-a7a, "#".!r($7.a a'#a!a !a.&a.
3.1.'. (om)or za kori$nike
Za .(r$&$." !ra&'(r!(% &*&!a/a j" /"()a /aa *d(1(&!, -a8!$!a
'r$/a!(&!$, '(/j"r"j", &$%*r(&! A)$raC. Sa ITS &"r/$&$)a )(%* da!$ 1(#j"
'r"d'*!" $<(r)a=$j" ( */j"!$)a '*!(/aja , *.#j*7*j*E$ '(da!." ( !rajaj*
-a%*8"ja, $<(r)a=$j" ( /r")"&.$) */j"!$)a, a !aj a7$ &" &)aj*j" &!r"&
/(-a7$)a. Za ja/" .(r$&$." !ra&'(r!a )(")( (&$%*ra!$ $<(r)a=$j" (
a#!"ra!$/$) &"r/$&$)a, !a.( da '*!$. .(!$*$ra( )(" 'ra!$!$ &/(j '*! &a
)$$)*)() 'r".$da $ "'r$#$.a A'(!"8.(EaC. O/aj ITS &"r/$& *.#j*7*j"@
&!/ar(/r")"&.( $<(r)$raj", d$a)$7.$ $-1(r r*!", &!/ar(/r")&.(
$<(r)$raj" ( ja/() !ra&'(r!*, "#".!r($7.( '#aEaj" * ja/() !ra&'(r!*.
3.2. U'ra/#jaj" 'r()"!() $ ('"ra=$ja)a +$H
ITS <*.=$(a#( '(dr*7j" *'ra/#jaj" 'r()"!() $ ('"ra=$ja)a (1*2/a!a@
V(4"j" 'r()"!a,
U'ra/#jaj" $=$d"!$) &$!*a=$ja)a * 'r()"!*,
U'ra/#jaj" '(!raj(),
U'ra/#jaj" $ (dra/aja !ra&'(r!" $<ra&!r*.!*r",
Id"!$:.a=$ja 'r".r8$!"#ja.
1(
Aaedene u&luge u Bi2 ni&u razijene" kod na& ne po&toje prai 0entri za upraljanje prometom.
, Bi7a!u je u&po&taljen -entar za upraljanje &aobra!ajem koji je uezao 12 ra&kr&ni0a. ,
pojedinim gradoima =#arajeo" 5uzlaN> u Bi2 je na glanim &aobra!ajni0ama programiran
zeleni al. /roblem pri izgradnji 0entra za upraljanje &aobra!ajem" koji je potreban u #arajeu"
&u no?ana &red&taa koja je potrebno izdojiti za oaj projekat. ,&po&taa 0entra ko%ta de&etine
miliona" ali je to i&plati projekt. 4dentifika0ija prekr%itelja &e r%i pomo!u ola%teni7 li0a
Mini&tar&ta unutra%nji7 po&loa" radarima" ideo nadzorom.
3.2.1. "rimjeri u%ra#janja %rometom u %ojedinim grado#ima u *i+
Automatsko upravljanje semaforima u Tuzli
, 5uzli je 2010. godine pu%ten u rad &i&tem ideonadzora grada" koji &e &a&toji od 11
kamera i &i&tema automat&kog upraljanja &emaforima. /rojekat L8elenog alaB i ideonadzora
grada 5uzle ko%tao je manje od 200 7iljada $M. #i&tem automat&kog upraljanja &emaforima 1
Ozeleni alO ?ine &ljede!e ra&kr&ni0e tranzitnog puta kroz 5uzlu tz. Oju@ne magi&traleO:
1> Br?an&ka malta
2> #jenjak
3> 2otel 5uzla
'> Merkator
(> $ula
6> 2igijena
*> Mejdan
+> Fmega
H> B$-
O'!$)a#a 1r-$a .r"!aja /(-$#a ;6 .)H2. N(/$ *'ra/#ja7.$ *r"4aj$ &*
)"4*&(1( '(/"-a$ ?9RS )(d")$)a .a( $ &a ad-(r$) ra7*ar().
U'ra/#ja7.$ *r"4aj$ &* )(d*#ar$ 8!( ()(%*Ea/a da#j* ad(%radj* &$&!")a.
0
0
7ttp:))jkp1&ik1tuzla.0om.ba)indeP.p7pQoptionR0omS0ontentTieDR&e0tionTlaEoutRblogTidRHT4temidR111
16
Zeleni val u Sarajevu
S")a<(r$, 1"- .(j$2 *('E" " 1$ 1$#( )(%*E" r"%*#$ra!$ &a(1raEaj *
Saraj"/*, */"-a$ &* * !-/. -"#"$ /a#. Z"#"$ /a# &" !(.() (E$ (d D"%$E5V$#"
'r")a d(j") d$j"#* %rada r"%*#$ra a 06 .) a &a!, a * !(.* daa * %rad*
j" 'r$#a%(4" a 1r-$* (d ,6 d( 46, 8!( -a/$&$ (d &$!*a=$j" * &a(1raEaj*.
3
Video nadzor u Bratuncu
Na 16 %#a/$2 &a(1raEaj$2 ra&.r&$=a * +ra!*=* j" '(&!a/#j"a /$d"(
.a)"ra .(j" E" ()(%*E$!$ '(#$=$j$ da $)aj* ./a#$!"!a ad-(r ad !$)
<r"./"!$) #(.a=$ja)a. R"a#$-a=$j() (/(% 'r(j".!a , 1"-1j"d(&! &/$2
*7"&$.a * &a(1raEaj* 1$E" -a!( '(1(#j8aa.
Centar za upravljanje saobraajem u Bihau
U +$2aE* j" *&'(&!a/#j" C"!ar -a *'ra/#jaj" &a(1raEaj") 'r$ 7")* j"
(1*2/aE"a &")a<(r$-a=$ja /"E"% 1r(ja ra&.r&$=a $ &a(1raEaj$=a. O/aj
'r(j".a! j" $)'#")"!$ra( Za/(d -a 'r(&!(r( *r"4"ja U&.( B Sa&.(%
.a!(a. D( &ad j" * &$&!") */"-a( 12 ra.r&$=a.
3.3. ./# 1 Bi2
9ider u razoju inteligentni7 tran&portni7 rje%enja. ./#1B2 je multifunk0ionalan &i&tem
namjenjen &atelit&kom ./# nadzoru ozila i zadooljenju za7tjea za telemetrij&kim
upraljanjem i nadzorom nad ozilima i drugim objektima u pokretu. ./#1B2 pred&talja
efika&an alat i&okog &tepena 6F41a =eng. return on investment 1 porata ine&tiranog> koji
omogu!aa efika&no upraljanje flotama ozila &manjuju!i tro%koe goria i poe!aaju!i
3
7ttp:))DDD.b7dani.0om)ar7ia)22()t22(0*.&7tml
1*
0jelokupnu operatino&t a%i7 tran&portni7 kapa0iteta" &manjuje rizike od kra<e i zloupotrebe"
&ni@aa tro%koe o&iguranja" preenira otu<enje i o%te!enje opreme i ozila i izuzetno pozitino
uti?e na pona%anje oza?a i o&talog o&oblja uklju?enog u pro0e&e tran&portnog rada Va%e
kompanije.
, zai&no&ti od toga da li Vam treba rje%enje koje !e preenirati otu<enje ozila ili @elite
nadzor nad tran&portnim kapa0itetima &og oznog praka ili &te pak finan&ij&ka in&titu0ija
=banka" o&iguraaju!a ku!a i &l.> pa imate zna?ajno izra@enu potrebu za e!im &tepenom
&igurno&ti rijedno&ti u tran&portu" ./#1B2 !e Vam pru@iti i&oko1profe&ionalnu i efika&nu
podr%ku putem &oji7 &eri&a.
6azlozi zbog koji na%i klijenti kori&te ./#1B2 &eri& &u &ljede!i:
#manjenje ukupni7 rizika =promenta nezgoda" kriminalitet" zloupotrebe>
Bolja i efika&nija kontrola i organiza0ija
#manjenje tro%koa goria
#manjenje prekoremenog rada
/oe!anje produktino&ti oza?a
Ai@i tro%koi o&iguranja 10130J
/oe!anje kaliteta u&luga" tran&portnog rada i ukupne organizirano&ti kompanije
#manjenje remena do&tae i odzia
Benefi0ija irtualnog remena i organiziranja remena
3fika&niji i bolje kontrolirani obra?uni
./#1B2 je prepoznat kao r7un&ki Ou&er1friendlEO alat i naj?e%!e je kori%ten u Bo&ni i
2er0egoini. $ontinuiran razoj i pobolj%anja bazirana na i&ku&tima i za7tjeima na%i7
klijenata rezultirala &u balan&iranim i finan&ij&ki pri7atljiim &i&temom koji u 0jelo&ti i&punjaa
aplikatine za7tjee za jedno&tano%!u i mak&imiziranjem upotrebljio&ti oog r7un&kog
&i&tema %to je priznato od &trane na%i7 klijenata" a imaju!i u idu i &tepen efika&no&ti porata
1+
ine&ti0ija &am &i&tem ./#1B2 &talja u kategoriju naji&platiiji7 ine&ti0ija u &aremenom
bizni&u.
10
F&none funk0ionalne mogu!no&ti &i&tema ./#1B2 &u naedene u tabeli 3.2.
Praenje lokacije
.dje je ozilo &ada i gdje je ranije biloQ
$ojom brzinom &e kre!e i kuda ideQ
Alarmi
Moto&ati" Brzine" /olazak)Dolazak" 9oka0ije"
,lazak u zonu)4zlazak iz zone...
Izvjetavanje
8au&taljanje" &tajanje" kretanje" kilometra@e"
loka0ije" o?itanje &enzora...
Dispeiranje
Aajbli@e ozilo tra@enoj loka0iji"
2itni &lu?ajei" #lanje
5abela 3.1. Gunk0ionalne mogu!no&ti &i&tema ./#1B2
F&none karakteri&tike :
&manjenje tro%koa firme =potro%nja goria" Vi ladate &itua0ijom>
&igurno&t =u &lu?aju otu<enja ozila>I
kontrola oznog parka =gdje &u ozila" gdje oze" ko ozi" kojom brzinom" datum
regi&tra0ije>I
bolja informirano&t =izje%taji pre<ene kilometra@e>I
odno& &a upo&leni0ima =kontrola radnika da li &lu@beno ozilo &e kori&ti u priatne &r7e>I
kalitetnija i br@a po&lona organiza0ijaI
optimiza0ija po&toje!i7 po&loni7 pro0e&a =ra?unanje radni7 naloga pre<ene
kilometra@e>.
16
/apageorgiou" ..: LModelling and &imulation of tran&portation &E&tem&: a &0enario planning approa07B"
Automatika" ol: (0" 200H." br: 1)2 I &tr. 3H1(0.
1H
4zje%taanje: 8au&taljanje" &tajanje" kretanje" kilometra@a" loka0ija" o?itanje &enzora i &l.
, pojedinim firmama ./# izje%tajima o kretanju" firma dobia &e potrebne informa0ije o
ozilima i oza?ima" a &e putem jednog jedno&tanog &i&tema. $ori&te!i &e nekim od
&tandardni7 izje%taja ili putem &pe0ijalno naru?enog izje%taja" menad@mentu &e omogu!aa
analiziranje kretanja ozila u &r7u poe!anja u?inkoito&ti i &manjenja tro%koa. #i izje%taji
mogu &e automatizirati na na?in da &ti@u e1mailom &akodneno" &edmi?no ili mje&e?no" ukoliko
je to potrebno. 4zje%tajima &e mo@e pratiti:
1 /rekora?enje brzine"
1 /re<eni put"
1 6ad ozila na mje&tu"
1 #tanje ozila"
1 /o&jete intere&nim ta?kama"
1 Dnene aktino&ti"
1 #a@etak puta po danima u odre<enom razdoblju"
1 4zje%taanje o aktinim ulazima =otaranje rezeroara i &l>
1 $ori%tenje ozila po oza?ima"
1 /otro%nja goria"
1 4zlazak an zadanog radiju&a kretanja"
1 Aeola%teno kori%tenje an radnog remena"
1 ,lazak u zonu zabranjenog kretanja.
, 200*.godini je implementiran projekt ,&po&taljanje mre@a permanentni7 =referentni7>
./# =.A##> &tani0a za pro&tor Bi2" koji &e &a&toji od dije entitet&ke mre@e i realiziran je kao
integriran" jedin&ten projekt. F&nona namjena oog projekta je o&iguraanje na0ionalnog
&eri&a baziranog na .A## mjerenjima za pozi0ioniranje na 0ijeloj teritoriji Bi2. /ozi0ioniranje
je u realnom remenu & tri u&luge & razli?itim karakteri&tikama i razli?itim korek0ijama 1 D#/
=D.A##> diferen0ijalna u&luga pozi0ioniranja u realnom remenu =korek0ije 113 m>" V/#/
=/D.A##> i&oko pre0izna u&luga pozi0ioniranja u realnom remenu =korek0ije 112 0m> i ./#/
geodet&ko pre0izna u&luga pozi0ioniranja u bli&kom realnom remenu i po&tpro0e&iranju
=korek0ije 1 0m>. Dodatno je &torena pretpo&taka za integra0iju mre@a permanentni7 &tani0a
20
Bi2 &a &u&jednim dr@aama i 3rop&kom mre@om permanentni7 &tani0a" ?ime !e Bi2 do&ti!i
erop&ke trendoe u ooj obla&ti. Aa pro&toru Bi2 in&talirane &u 3' permanentne &tani0e =1* na
teritoriji Gedera0ije Bi2 i 1* na teritoriji 6epublike #rp&ke>. Aakon realiza0ije projekta" mre@a
permanentni7 =referentni7> ./# =.A##> &tani0a na teritoriji Gedera0ije Bi2 po&taje la&ni%to
Gederalne uprae za geodet&ke i imoin&ko1prane po&loe" a mre@a permanentni7 =referentni7>
./# =.A##> &tani0a na teritoriji 6epublike #rp&ke po&taje la&ni%to
4zo<a? radoa na realiza0iji projekta bila je firma O9ei0e .eo&E&tem& .mb2 Mun07enO.
11
/eter #Uren&en" %ef Delega0ije 3urop&ke unije u Bi2 i &pe0ijalni pred&tanik 3," 2*.11.2011.
godine je pokrenuo nou mre@u &talni7 &tani0a &i&tema globalnog pozi0ioniranja =./#> u Bi2.
./# mre@u je & milijun eura =1"H6 milijuna $M> finan0irala 3urop&ka unija iz fondoa 4/A1
200*" a iz prora?una Bo&ne i 2e0egoine izdojeno je pola milijuna eura =H+0.000 $M>. ./#
&u&ta pred&talja Gazu 4 projekta pro&torni7 informa0ij&ki7 u&luga koju koordinira Mini&tar&to
0iilni7 po&loa Bi2" nadle@no za rad &i7 geodet&ki7 i &rodni7 aktino&ti na dr@anoj razini.
/rojekt ima za 0ilj unaprije<enje rada &udoa i pobolj%anje op!in&ke zemlji%ne admini&tra0ije"
kao i razoj tr@i%ta nekretnina u Bi2" pobolj%anjem planiranja pro&torni7 kapa0iteta. Faj
projekt" koji &e realizira u &im op!inama u Bi2" gdje !e donijeti i%e&truke kori&ti i dugoro?ni
u?inak u raznim podru?jima" od op!in&ke admini&tra0ije" &tati&tike" tran&porta" poljoprirede"
tr@i%ta nekretninama do upraljanja %umama.
Gaza 4" ,&po&taljanje mre@e &talni7 ./# &tani0a V Bi2 /F#" je predujet za ta?no mjerenje i
par0eliranje zemlji%ta. $ori%tenjem oe te7nologije a@urira!e &e regi&tra0ija la&ni%ta nad
zemljom" te !e &e eliminirati nedo&ljedno&ti u zemlji%nim knjigama i kata&trima u op!in&kim
admini&tra0ijama i op!in&kim &udoima.
Gaza 44 uklju?uje izradu &ofi&ti0irani7 mapa uz upotrebu fotografija iz zraka radi dobijanja
0jelokupnog i fuk0ionalnog pregleda 0ijele Bo&ne i 2er0egoine" &a ja&no idljiom i
propor0ionalno ozna?enom konfigura0ijom zemlji%ta" poljopriredni7 poten0ijala" %uma" putea"
gradoa i trtki. Fo !e tako<er" omogu!iti u?inkoitije i to?nije prikupljanje &tati&ti?ki7
podataka. Dodatni7 1"3 milijuna eura =2"(' milijuna $M> iz 4/A fonda &u namijenjeni za Gazu 44
oog projekta.
11
7ttp:))DDD.depo.ba)ije&t)(366+
21
2929,9 Ee#enti ITS:a ko(i se ko!iste % Bi+ kao sasta)ni $io ko#"(%te!i&i!anog siste#a
$ako za u&pje%no tako i za efika&no funk0ioniranje kompjuteriziranog &i&tema u Bo&ni i
2er0egoini" za&lu@no&t &e za&igurno mo@e pripi&ati do&mjernim komunika0ij&kim &enzorima" a
neki od nji7 &u:
kamere"
&aobra!ajni &enzori"
infra0reni &enzori"
radio &enzori"
opti?ki &enzori"
la&er&ko1radar&ki &enzori"
induktini loop &enzori.
12
Ka#e!e
$amera je jedan od o&noni7 elemenata kori%teni7 za nadgledanje &aobra!aja na 0e&tama" &lika.
Daje nam realnu &liku &aobra!ajni7 u&loa na 0e&ti. 5i poda0i &e pro0e&uiraju pomo!u
mikropro0e&ora &mje%tenog u ure<aju za detek0iju ideo &lika. 8a &nimanje &aobra!aja pomo!u
kamera kori&te &e da pri&tupa. /ri pri&tup podrazumijea &nimanje &aobra!aja pomo!u kamere
koja nadgleda &pe0ifi?ne zone auto0e&te kako bi detektoala pri&u&to ozila. Drugi pri&tup
kori&ti algoritme za identifika0iju i zapi&ianje ozila kada ona pro<u kroz podru?je idljio
kameri. Vi&ina na koju &e po&taljaju kamere zai&i od podru?ja pokrianja kojeg @elimo
o&tariti.
12
/rof.dr.$emo #okolija" /i&ana predaanja iz predmeta:Aadzor i upraljanje u &aobra!aju" #arajeo"200+I
22
#lika 2. $amera za nadzor &aobra!aja
Aeke od predno&ti oi7 ure<aja je&u &lijede!e:
Mogu!no&t nadgledanja podru?ja &a e!im brojem &aobra!ajni7 traka.
Modifika0ija zone detek0ije tj. pokrianja je jedno&tana.
Do&tupno&t elike koli?ine podataka.
,z prailno pode%aanje omogu!aaju detek0iju na %irem podru?ju.
/oezianjem kamera dobija &e pregledna &lika odijanja &aobra!aja du@ 0ijele auto0e&te
na kojoj &u kamere po&taljene.
#labo&ti oi7 ure<aja &u:
8a in&tala0iju oi7 ure<aja potrebno je po&tojanje e! po&taljene odre<ene infra&tukture
na 0e&ti.
,tje0aj remen&ki7 u&loa na rad oi7 ure<aja je elikI u &lu?aju &nijega" magle i drugi7
remen&ki7 neprilika prikaz odijanja &aobra!aja na 0e&ti je do&ta degradiran u &mi&lu
kalitete &like.
, tabeli &e nalazi popi& loka0ija fik&ni7 foto radar u Bi2.
Po"is g!a$o)a % ko(i#a se naa&e Ta;ne oka'i(e
23
Sa!a(e)o
1. 65V dom"
2. #tup&ka petlja"
3. Dobrinj&ka ra&kr&ni0a"
'. /ofali!i"
(. #tari grad" ra&kr&ni0a iza je?ne atre"
6. $a&arna Mar%al 5ito =$ampu&>"
*. Binje@eo"
+. Autoput
Kise(ak 1. Brnja0i na magi&tralnom putu
Mosta!
1. .lana obilazni0a"
2. 6ra&kr&ni0a kod zgrade mo&tarka
Bi<a= 1. , 4za?i!u kod FMV
Li)no 1. #emafor 1 &plit&ka obilazni0a
T!a)nik 1. $alibunar 1 &emafor kod ra&kr&ni0e
>ite& 1. 6a&kr&ni0a na ulazu u grrad
Zeni'a 1. Vra0e na M1*
?e";e 1. M1* kod 8oko pumpe
Maga(
1. M1* na ulazu 1 na &emaforu"
2. , mje&tu Kije na M1*
O!a@(e 1. Magi&trala kod $8/
T%&a 1. 6a&kr&ni0a kod doma penzionera
Ao!aB$e 1. #emafor na ulazu u grad
L(%*%@ki 1. , mje&tu Vitina
5abela 2. /opi& loka0ija fik&ni7 foto1radar u Bi2
2'
Sen&o!i
#aobra!ajni &enzori koji &e kori&te u 45#1u pred&taljaju r7un&ka do&tignu!a te7nike.
Fni mogu biti po&taljeni na &amom putu po&ebnim na?inima montiranja pri izgradnji puta"
naknadno" ili u nepo&rednoj blizini puta. #ofi&ti0irani detektori ozila regi&truju magnetno polje
&akog ozila i mogu brojati automobile" regi&troati nji7ou brzinu" du@inu" te@inu kao i
me<u&obno ra&tojanje izme<u ozila. Mogu biti po&taljeni u jednoj ili i%e traka i funk0ioni&ati
pri &im brzinama ozila. /o metodi rada &enzori &e mogu &r&tati u neku od grupa:
&enzori koji regi&triraju pri&u&to ozila"
&enzori ?ija je karekteri&tika neprekidna"
&enzor minimalne brzine"
brzin&ki &enzori.
/o&toji eliki broj tipoa &enzora koji &e kori&te za detek0iju" a neki od nji7 &u: infra0reni
&enzori" radio &enzori" kontaktni &enzori"opti?ki &enzori" la&er&ko1radar&ki &enzori" induktini
loop1&enzori"ultrazu?ni &enzori i dr./rikaz 'H &enzora u GBi2 za brojanje &aobra!aja dat je na
&lijede!oj &li0i:
2(
#lika 3. /rikaz loka0ija &enzora u GBi2 za brojanje &aobra!aja
InC!a'!)eni sen&o!i
4nfra0reni &enzori &u ure<aji koji &e kori&te za detek0iju ozila i nji7oe brzine" &lika . Dijele &e
na aktine i pa&ine infra0rene &enzore. Aktini infra0reni &enzori emitiraju la&er&ki &nop na
por%inu 0e&te i mjere rijeme potrebno da &e reflektirani &ignal rati do ure<aja. $ada &e ozilo
na<e na putu la&er&kog &nopa rijeme koje je potrebno da &e &nop rati je &manjeno. ,prao oo
&manjenje u poratku reflektiraju!eg &ignala pred&talja pri&u&to ozila. Fa r&ta infra0renog
26
&enzora ne mo@e raditi u lo%im remen&kim u&loima jer kratka tala&na du@ina koja je emitoana
ne mo@e prodrijeti kroz &nijeg i ki%u.
13
#lika '. 4nfra0reni &enzor
/a&ini infra0reni &enzori detektuju ozila na 0e&ti mjerenjem infra0rene energije koja zra?i &a
podru?ja detek0ij&ke zone. Vozilo de uijek imati temperaturu razli?itu od okru@enja tj. 0e&te.
4nfra0rena energija koja &e o&loba<a &a por%ine 0e&te &e upore<uje &a energijom koja i&ijaa
kada je ozilo na 0e&ti. Budu!i da auto0e&ta mo@e proize&ti ili manje ili i%e radija0ije u odno&u
na ozilo" razlika u toplotnoj energiji &e detektuje i pred&talja klju? za detek0iju ozila na 0e&ti.
Mogu!no&t interferen0ije &a drugim ure<ajima je eoma mala budu!i da &e radi o pa&inoj
te7nologiji. Fa r&ta &enzora &e po&talja na po&tolje ili na po&toje!i &tub direktno iznad 0e&te.
Ajego rad je nezai&an o remen&kim prilikama. Aa &lede!oj &li0i prikazan je jedan pa&ini
infra0reni &enzor i prin0ip rada:
13
Antoli%" $." #trme?ki" #." Magu%i!" G.: L4nforma0ij&ka &igurno&t i inteligentni tran&portni &u&taiB" #uremeni
promet" ol: 2+" 200+." br. (." &tr. 3(313((
2*
#lika (./a&ini infrared &enzor i prin0ip rada
4nfra0reni &enzori &u pogodni za mjerenje brzine" gdje je pa&ini &enzor u mogu!no&ti mjeriti
brzinu ozila u e!oj zoni. Fno %to ograni?aa kori%tenje oi7 &enzora je&te o&jetljio&t na lo%e
remen&ke u&loe &a po&ebnim nagla&kom na aktine &enzore. 5ako<er im je pokrieno&t
ograni?ena" u mogu!no&ti &u pokriati 112 &aobra!ajne trake.
Ra$io sen&o!i
6adio &enzor preno&e elektromagnetne &ignale te u &ojoj kon&truk0iji za7tijeaju kalitetnu
obradu &ignala koja de omogu!iti preno& informa0ije na 6G =6adio Greken0ija> no&io0u.
2+
Aajzna?ajniji pred&tanik radio &enzora je&te radar. 6adar je radio &enzor koji omogu!aa
utr<ianje pozi0ije i brzine ozila. 8a utr<ianje pozi0ije ozila radar %alje i&oko1frekentne
radio tala&e tj. impul&ne" freken0ij&ki moduli&ane ili fazno moduli&ane &ignale na por%inu 0e&te
kako bi utrdio rijeme ka%njenja poratnog &ignala" time ra?unaju!i udaljeno&t od promatranog
ozila.
1'
Kto &e mjerenja brzine ti?e radari omogu!aaju mjerenje brzine ozila do 2(0 km)7 &a
mak&imalnom gre%kom od ( km)7. 6azlika u freken0iji odlaznog tala&a i poratnog tala&a
pred&talja o&nou za mjerenje brzine ozila na 0e&ti. 6adar za mjerenje brzine ozila radi u
freken0ij&kom op&egu od ** .2z. /odru?je pokrieno jednim radarom obi?no je radiju&a od 2
km. /relazak ozila iz podru?ja pokrianja jednim radarom u podru?je pokrieno drugim
omogu!eno je bez ikaki7 problema razmjenom informa0ija izme<u radara kori%tenjem mre@e
elike brzine.Aa &li0i je prikazan jedan od radara noijeg remena koji &e &akako malo pomalo
uodi u &i&tem upraljanja &aobra!ajem u Bo&ni i 2er0egoini.
#lika 3.1. 6adar i radio &enzor
1(
Fa r&ta &enzora &a&toji &e od i&pitia?ke jedini0e i jednog ili i%e udaljeni7 &enzora. 6adio
&enzori komuni0iraju &a tz. i&pitia?kom jedini0om radio kanalom. Fa jedini0a obra<uje
dobiene podatke i kao rezultat daje elektri?ne =digitalne> &ignale. 6adari ni&u o&jetljii na lo%e
remen&ke prilike i omogu!aaju upotrebu i danju i no!u. Fo je jako a@na o&obina koja ou
14
Fpen Dire0torE 1 #0ien0e: 5e07nologE: 5ran&portation: 4ntelligent #E&tem&I ,69:
7ttp:))DDD.dmoz.org)#0ien0e)5e07nologE)5ran&portation)4ntelligentS#E&tem&)
1;
Dipl.ing.3&ad :alo?i!" Diplom&ki rad: #trategija upraljanja &aobra!ajem)prometom u 45#1u"200+I
2H
r&tu radara ?ini nezamjenjiom u &i&temima za mjerenje i upraljanje &aobra!ajem na 0e&tama.
/ored radara poznati &u &enzori koji emitiraju milimetar&ke tala&e. Fi &enzori kori&te odbijanje
milimetar&ki7 tala&a o ozila kako bi detektoali kretanje ozila i prepreke.
O"ti;ki sen&o!i
Fpti?ki &enzori &e kori&te za razli?ita mjerenja. , &aobra!aju &e naje!im dijelom kori&te za
mjerenje temperature por%ine 0e&te. Fpti?ki &enzori &e ?e&to kori&te &a tz. meteorolo%kim
&enzorima kako bi &e dobile %to pre0iznije informa0ije o temperaturi por%ine 0e&te. $ori%teni
opti?ki &enzor &e &a&tojao od opti?kog kabla &mje%tenog i&pod &ame por%ine 0e&te i poezanog
&a mjernom jedini0om opti?kog &enzora. $abal je &mje%ten na dubini od 3 0m. /ored opti?ki7
&enzora po&atljeni &u i meteorolo%ki &enzori koji mjere temperaturu odre<enog podru?ja" a &e
radi dobianja %to ta?niji7 rezultata mjerenja. /redno&ti koje nude opti?ki &enzori je&u &lijedede:
e!a o&jetljio&tI
elektri?na pa&ino&tI
imunitet na elektromagnetnu interferen0iju"I
eliki dometI
mogu!no&t multiplek&iranja.
,zimaju!i u obzir predno&ti opti?ki7 &enzora za &lanje i prijem opti?ki7 &ignala na elikim
udaljeno&tima" &e je e!i trend kreiranja mre@a oaki7 &enzora. Fpti?ki &enzori &u dana& u
elikoj primjeni &amim time %to &ojim radom daju do&ta pre0izne informa0ije o temperaturi
por%ine 0e&te %to omogu!aa i predi<anje kada i gdje bi 0e&ta mogla u&koro biti pod ledom ili
&nijegom.
Lase!sko:!a$a!ski sen&o!i
9a&er&ko1radar&ki &enzori omogu!aaju detek0iju u&loa na 0e&ti. ,tr<uje npr. da li je a&flat na
0e&ti mokar ili &u7. Fe informa0ije &e" zatim" preno&e do oza?a 0e&ta1ozilo komunika0ijom a
30
&e u 0ilju omogu!aanja &igurnog odijanja &aobra!aja. #i&tem la&er&ko1radar&ki7 &enzora na
0e&ti prikazan je na &li0i:
#lika *. #i&tem la&er&ko1radar&ki7 &enzora
#i&tem la&er&ko1radar&kog &enzora &a&toji &e od glanog dijela" la&er&kog radara" kontrolne
jedini0e i krajnje jedini0e. 9a&er&ki radar detektuje rijeme putoanja emitiranog la&er&kog &nopa
od radara do por%ine 0e&te i nazad kao i intezitet reflek&ije &nopa o por%inu koji ra?una kao
odno& emitirane i odbijene &nage la&era. $ontrolna jedini0a &kenira la&er&ki &nop
dodimenzionalno. $rajnja ili zaklju?na jedini0a utr<uje u&loe na 0e&ti kori&te!i informa0ije
dobijene od la&er radara i kontrolne jedini0e. Aa &lede!oj &li0i prikazan je izgled la&er&ko1
radar&kog &enzora :
31
#lika +. 9a&er&ko1radar&ki &enzor
In$%kti)ni Loo" sen&o!i
4nduktini loop =loop eng. &trujna petlja> &enzori rade na prin0ipu pojae &truje u &lu?aju kada &e
odre<eni elektri?ni proodnik na<e u blizini magnetnog polja. , po&matranju i mjerenju
&aobra!aja na 0e&tama metalno ozilo pred&talja magnetno polje a induktina &trujna petlja 1
elektri?ni proodnik. Mjerna jedini0a na 0e&ti uprao mjeri generirane &ignale =pojau &truje>
koje na&taju prela&kom ozila preko petlje. 4nduktini loop &enzori &e po&taljaju i&pod por%ine
0e&te i to obi?no kadratnog oblika.
16
:edan od primjera kori%tenja oe r&te &enzora u Bo&ni i
2er0egoini je u #arajeu na ra&kr&ni0i kod $ampu&a ,nierziteta u #arajeu.
1,
645AI 4ntelligent 5ran&portation #E&tem& =45#>I ,69: 7ttp:))DDD.it&.dot.go
32
#lika H. /rikaz loop detektora
2929/9 Ra&)o( inteigentni< )o&ia i a%to#ati&i!ani< sao*!a=a(ni'a
, dana%nje rijeme &e i%e &e poku%aaju razijati i primjenjiati inteligentna ozila 45#
funk0ionalno&ti inteligentnog ozila o&taruju &e putem telemati?ke opreme koja &e nadogra<uje
na o&nonu opremu i ure<aje motorni7 i priklju?ni7 ozila.
1*
/ri tome je nu@no o&igurati
u&kla<eno&t & propi&ima i prailni0ima o te7ni?kim ujetima ozila u prometu na 0e&tama
odno&no drugim prometni0ama. 45# prilagodba uklju?uje:
1 ure<aje za upraljanje ozilom
1 ure<aje za zau&taljanje ozila
1 ure<aje za o&jetljaanje 0e&te
1 ure<aje za daanje &jetlo&ni7 znakoa
1 ure<aje za omogu!aanje normalne idljio&ti
1 ure<aje za kretanje ozila unatrag
1 ure<aje za kontrolu i i&pu%tanje i&pu%ni7 plinoa
1>
#r%en" M.: L4nteligentni tran&portni &u&tai u upraljanju 0e&tonom mre@omB" #uremeni promet" ol: 2+" 200+."
br: 1)2 I &tr. 1'111(1.
33
1 ure<aje za &pajanje u?nog i priklju?nog ozila
1 o&tale ure<aje i opremu ozila.
1+
,re<aji za o&jetljenje 0e&te i 45# rje%enja pobolj%anja idljio&ti mogu znatno poe!ati
&igurno&t odijanja &aobra!aja uz &manjenje broja i te@ine po&ljedi0a prometni7 ne&re!a.
1H
Vi%e
od H( po&to &i7 odluka koje oza? dono&i u o@nji ezano je uz o&jet idljio&ti. 45# rje%enja
omogu!uju:
pobolj%ano uo?aanje objekata
prilago<aanje na &jetlo i tamu pri izla&ku iz tunela i ula&ku u tunel
bolje uo?aanje prometni7 znakoa i poruka itd.
Aakon ameri?ke ini0ijatie =4ntelligent Ve7i0le 4nitiatie>" 8,6 i 8,5&u &e uklju?ile u &li?ne
projekte programom 3- i2010 4ntelligent -ar 4nitiatie" kao daljnji korak razoja &u&taa
naprednog pomaganja oza?u =ADA# V Adan0ed Drier A&&i&tan0e #E&tem&>.
Aktini &u&tai &igurno&ti po&taju a@an dio ozila i bitan ?imbenik pobolj%anja &igurno&ti
odijanja prometa. /o?etne pro0jene da !e u 10 godina 45# prepoloiti broj &mrtno &tradali7 i
ozlije<eni7" u zna?ajnom &u dijelu i o&tarene.Automatizirane" odno&no inteligentne
&aobra!ajni0e o&taruju &e informati?ko1komunika0ij&kom nadogradnjom kla&i?ne 0e&tone
&aobra!ajni0e" %to uklju?uje &u&tae telekontrole" telemetrije" telekomande i mobilne
komunika0ije. /o?etna rje%enja &u:
telekontrola gabarita ozila =primjenom la&era i opti?ki7 re%etaka>I
ideo nadzor i upraljanje proto?no%!uI
naplata pametnim be@i?nim karti0amaI
10
/rof.dr.$emo #okolija" /i&ana predaanja iz predmeta:Aadzor i upraljanje u &aobra!aju" #arajeo"200+I
13
4akoi! ;." Kafran M.: LMe<unarodno znan&teno1&tru?no &ajetoanje 9ogi&tika i inteligentne tran&portne
te7nologije 1 prilike za noi go&podar&ki u&ponB"8bornik radoa" 8agreb : Gakultet prometni7 znano&ti" 200H
3'
telemetrija meteorolo%ki7 ujetaI
automat&ki &u&tai &pre?aanja zale<ianja koloozaI
upraljanje promjenjiom &aobra!ajnom &ignaliza0ijom itd.
3(
8A$9:,;A$
, pore<enju &a zemljama 3urop&ke ,nije Bo&na i 2er0egoina ima daleko manje razijenu
&aobra!ajnu infra&trukturu. ,prao &aobra!ajna infra&truktura je o&noa za razoj 45# &i&tema"
obzirom da kon0ep0ija 45#1a nala@e" pren&teno" analiziranje po&toje!eg &tanja te njegou
nadogradnju uz eentualni prelazak &a fizi?ke na irtualnu mobilno&t.
./#1B2 pred&talja efika&an alat i&okog &tepena 6F41a =return on ine&tment 1 porata
ine&tiranog> koji omogu!aa efika&no upraljanje flotama ozila &manjuju!i tro%koe goria i
poe?aaju!i 0jelokupnu operatino&t a%i7 tran&portni7 kapa0iteta" &manjuje rizike od kra<e i
zloupotrebe" &ni@aa tro%koe o&iguranja" preenira otu<enje i o%te?enje opreme i ozila i
izuzetno pozitino uti!e na pona%anje oza?a i o&talog o&oblja uklju?enog u pro0e&e tran&portnog
rada.
$ao dokaz tome je primjena 45# u elikoj mjeri na auto0e&tama u GBi2 gdje oza?i imaju
priliku da kori&te jedan od najkalitetniji7 i naj&aremeniji7 &i&tema naplate 0e&tarine u &ijetu.
#i&tem omogu!aa &igurniji i br@i prolaz kroz naplatna mje&ta" te naplatu po ta?no pre<enom
broju kilometara. Aa pro&toru Bi2 in&talirane &u 3' permanentne &tani0e =1* na teritoriji
Gedera0ije Bi2 i 1* na teritoriji 6epublike #rp&ke>. Aakon realiza0ije projekta" mre@a
permanentni7 =referentni7> ./# =.A##> &tani0a na teritoriji Gedera0ije Bi2 po&taje la&ni%to
Gederalne uprae za geodet&ke i imoin&ko1prane po&loe" a mre@a permanentni7 =referentni7>
./# =.A##> &tani0a na teritoriji 6epublike #rp&ke.
Dakle" da bi &mo &e mogli kori&titi pogodno&tima koje dono&e noe te7nologije i 45# rje%enja
potrebno je ulo@iti daleko e!i napor u razoj pren&teno infra&trukture" zatim i%e
primjenjiati ./# u&luge" ue&ti noe te7nologije u rad" kao %to &u: &enzori" induktine petlje i
&l" za %to nam je potreban &tru?ni kadar" materijalna &red&ta i odgoaraju!i remen&ki period.
,o<enje 45#1a u 0e&tonom &aobra!aju !e omogu!iti izradu kalitetniji7 redoa o@nje" bolje
informi&anje putnika" upraljanje oznim parkom" kalitetne analize" kako u tranzi0ij&kim
zemljama tako i zemljama u razoju. Va@no je napomenuti da !e &e primjenom 45# znatno
36
&manjiti broj &aobra!ajni7 ne&re!a" %to bi zna?ilo manji broj &mrtno &tradali7" te@e i lak%e
porije<eni7.
LITERATURA
1. Deljanin" A.I 4nterna &kripta iz predmet: 9ogi&tika i inteligentni tran&portni &i&temi"
#arajeo" 2011I
2. S(.(#$ja, K.G 9$&aa 'r"da/aja $- 'r"d)"!a@ Nad-(r $ *'ra/#jaj" *
&a(1raEaj*, Saraj"/(, 2660G
3. +(8ja., I.G I!"#$%"!$ !ra&'(r!$ &*&!a/$ , Fa.*#!"! 'r()"!$2
-a(&!$, Za%r"1, 266,G
4. L*%"r, ?.F.@ Ar!$:=$a# I!"##$%"=", Add$&( I"&#"J, 266;.
;. R*&&"##, S., N(r/$%, 9.@ Ar!$:=$a# I!"##$%"="@ A M(d"r A''r(a=2,
9r"!$=" Ha##, 2663.
,. M$8#j"(/$E, D., Mar8$E, I.@ U)j"!a $!"#$%"=$ja, K.(#&.a .j$%a, 1331.
>. C"r(/a=, V.G T"2$.a $ &$%*r(&! 'r()"!a, Fa.*#!"! 'r()"!$2 -a(&!$,
Za%r"1, 2661.
0. L*'a(/$E, I.G T"2(#(%$ja ="&!(/(% 'r()"!a, S/"*7$#$8!" * Za%r"1*,
Fa.*#!"! 'r()"!$2 -a(&!$, Za%r"1, 1334.
D#a=$
3. I. +(8ja., S. Mad*.a, Lj. K$)*(/$E@ MMogunosti inteligentnih
transportnih sustava u poboljanju stanja sigurnosti u prometu,
Za&!/"$ &.*' N"-%(d" $ "&r"E" * 'r()"!*$ )j"r" -a j$2(/(
&'rj"7a/aj", HAZU 266>.
16. 9a'a%"(r%$(*, ?.@ MM(d"##$% ad &$)*#a!$( (< !ra&'(r!a!$(
&J&!")&@ a &="ar$( '#a$% a''r(a=2N, A*!()a!$.a, /(#@ ;6, 2663.,
1r@ 1H2 G &!r. 335;6.
11. I/a.(/$E D., Ka<ra M.@ MM"4*ar(d( -a&!/"(5&!r*7(
&a/j"!(/aj" L(%$&!$.a $ $!"#$%"!" !ra&'(r!" !"2(#(%$j" 5 'r$#$." -a
3*
(/$ %(&'(dar&.$ *&'(N,Z1(r$. rad(/a, Za%r"1 @ Fa.*#!"! 'r()"!$2
-a(&!$, 2663.
12. A!(#$8, K., S!r)"7.$, S., Ma%*8$E, F.@ MI<(r)a=$j&.a &$%*r(&! $
$!"#$%"!$ !ra&'(r!$ &*&!a/$N, S*/r")"$ 'r()"!, /(#@ 20, 2660., 1r.
;., &!r. 3;353;;
13. Sr8", M.@ MI!"#$%"!$ !ra&'(r!$ &*&!a/$ * *'ra/#jaj*
="&!(/() )r"()N, S*/r")"$ 'r()"!, /(#@ 20, 2660., 1r@ 1H2 G &!r.
14151;1.
I!"r"! $-/(r$@
O'" D$r"=!(rJ 5 S=$"="@ T"=2(#(%J@ Tra&'(r!a!$(@ I!"##$%"!
SJ&!")&G URL@
2!!'@HHOOO.d)(-.(r%HS=$"="HT"=2(#(%JHTra&'(r!a!$(HI!"##$%"!PSJ&
!")&H
RITAG I!"##$%"! Tra&'(r!a!$( SJ&!")& AITSCG URL@
2!!'@HHOOO.$!&.d(!.%(/
S'"=$ja#$-$ra$ $&'(r*7$!"#j &$%a#" ('r")" $ 'r($-/(da@
2!!'@HHOOO.'""..2rHr(adr*"r.2!)
9r()"!a -(aG URL@ 2!!'@HHOOO.'r()"!a5-(a.=()H
2!!'@HH'r"d)"!.&$%$d**).a=.r&H
2!!'@HHOOO.d$"&21a.&2$.=()H$%=&"5%=&"5"=(()$=&Hd"/"#('"d5ad5
d"/"#('$%5"=(()$"&Hr"/$&$(5(!"&H1332
2!!'@HHOOO.&=r$1d.=()Hd(=H4;;>3;26H9(ja)5*#(%a5$5-aQC4Q0Daj5
!ra-$=$j"5'(&!5&(=$ja#$&!$QC4Q0D.$25'r$/r"da
2!!'@HHOOO.12a&.1aH
2!!'@HHOOO.$&$5O"1.(r%H=()'("!H=(!"!Har!$=#"H;5r((!Hr((!H;>>5
d"/"#('$%2612
3+
2!!'@HH=$&!*'.$$&=."r"!.$HUr1aQ26M(1$#$!JQ260!2Q26Mar=2
Q262612HITSQ26I(r#d1a.HA''"d$R.'d<
2!!'@HHOOO.".a'$ja.=()HO"1&$!"H&rH=()'aJH'2(!(ar!$=#".'2'S
$dT;23,>2U#%T6U'a!2T('"ra!$/(P.(!r(#$P="!arP366112.j'%
2!!'@HHOOO.$!*.$!HITU5DH$=!H&!a!$&!$=&H
2!!'@HHOOO.2a)a%.2rH1a-a5-ajaH*'ra/#jaj"5'(&#()H"#".!r($=.(5
'(&#(/aj".2!)#
2!!'@HHOOO.'r(:!$raj.2rH"d*.a=$jaH1$j"%5(d5r"="&$j"5j"5-a*-$)aj"5
)j"&!a5*5O"15!r%(/$$H
7ttp:))jkp1&iktuzla.0om.ba
9O9IS SLIKA
S#$.a 1.1. Ra-/$j"" -")#j", -")#j" * !ra-$=$j$, "ra-/$j"" -")#j" $ -")#j" a
$/$=$ &$r()a8!/a.4
S#$.a 2.1@ Ra-/(j ITS * ra-/$j"$) -")#ja)a $ -")#ja)a *
ra-/(j*VVVVVVVVVVVVVVVV.16
S#$.a 2.2. 9raE"j" .r"!aja /(-$#a '()(E* ?9S $ ?SM !"2(#(%$j". AR*)*$jaC
VVVVVVVV.13
S#$.a 2.3. S$&!") 'raE"ja $ *'ra/#jaja a*!(1*&$)a AR*)*$jaC
VVVVVVVVVVVVVVVVV.14
S#$.a 2.4. O'"ra!$/( .(!r(#$ ="!ar ja/(% 'r"/(-a A+"(%radC
VVVVVVVVVVVVVVVV.14
S#$.a 3.1. Ra&! 1r(ja .(r$&$.a $!"r"! (d 2661. d( 2611.
?(d$"VVVVVVVVVVVVVVVV.1>
S#$.a 3.2 I"1 .a)"ra J(8a$=a
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV..21
S#$.a 3.3. Ma*"#a a'#a!a
="&!ar$"VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV22
3H
S#$.a 3.4. E#".!r(&.a a'#a!a ="&!ar$" ACC TA? B
()VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV23
S#$.a 3.;. Ka)"ra -a ad-(r
&a(1raEajaVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV.2,
S#$.a 3.,. 9a&$/$ $<rar"d &"-(r $ 'r$=$'
radaVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV.20
S#$.a 3.>. Radar $ rad$(
&"-(rVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
VV.23
S#$.a 3.0. S$&!") #a&"r&.(5radar&.$2
&"-(raVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV31
S#$.a 3.3. La&"r&.(5radar&.$
&"-(rVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV..3
1
S#$.a 3.16. 9r$.a- #(('
d"!".!(raVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
VV32
9O9IS TA+ELA
Ta1"#a 1.1. S'$&a. -")a#ja * !ra-$=$j$ 'r")a M"4*ar(d() M("!ar()
F(d* $- 2666.
%(d$"VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
VVVVVVVVVVVVVVVV..,
Ta1"#a 1.2. 9('$& -")a#ja * ra-/(j* 'r")a
ISIVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV>
Ta,ea 2.1. *roj regi$tro#ani- motorni- #ozia u *i+ za %eriod od
2..3. do 2.11.
godine///////////////////////////////////
///////// ///...../ 13
'0
Ta1"#a 3.1. +r(j .(r$&$.a I!"r"!a a 166 &!a(/$.a A2661 B 2611C
VVVVVVVVVVVVVV1,
Ta1"#a 3.2. F*.=$(a#" )(%*E(&!$ &$&!")a ?9S5+H..
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV.2;
'1