35.

INTEGRALNI TRANSPORT

Pod pojmom integralnog transporta podrazumijeva se angaovanje vie vidova
transporta u jednom transportnom lancu, pri emu se prilikom promjene vida transporta ne
vri pretovar robe nego se kompletna transportna jedinica jednog vida transporta sa robom
prevozi drugim vidom transporta.
Znai, roba u toku transporta od odredita u otpremi do odredita u prijemu,
promijeni vie oblika prevoza (i vidova transporta) pri emu se ne mijenja transportna
jedinica u koju je roba natovarena u polaznoj stanici.

Razlozi za primjenu integralnog transporta u jednom transportnom lancu jesu
koritenje pojedinih vidova transporta na relacijama gdje u punoj mjeri dolaze do izraaja
njihove konkurentske prednosti, uz maksimalno smanjenje negativnih posljedica pretovara
robe.

Efikasnost integralnog transporta uslovljena je primjenom tehnologije razliitih
tovarnih jedinica. Tovarna jedica je tehniko rjeenje za prihvat robe, koje de zajedno sa
transportnim sredstvom obrazovati jedinstvenu cjelinu transportovanja.

Da jedna tovarna jedinica bude u sistemu integralnog transporta mora ispuniti
sledede uslove:

- Dimenzije tovarnih jedinica moraju se uskladiti sa tovarnim profilima razliitih
transportnih sredstava,
- Uskladiti tovarne jedinice sa dijelovima koji je sainjavaju,
- Dimenzije tovarnih jedinica treba da omogude prevoz sredstvima svih vrsta
transporta.

Tehnologija integralnog transporta, odnosno primjena tovarnih jedinica, prua
potpunu prevoznu uslugu od proizvoaa do potroaa po principu od vrata do vrata.
Primjena tehnologije integralnog transporta prevoz ini efikasnim, brzim i racionalnim.
Produktivnost transporta robe se povedava za 500 %, a u ekstremnim sluajevima i do 2.000
%.

Tehnologije integralnog transporta su se razvile u zavisnosti od pojavnih oblika
tovarnih jedinica, pa mogu biti:

- Palete,
- Kontejneri,
- Tovarna jedinica vozilo vozilo (Hucke-pack sistem),
- Izmjenjivi transportni sudovi,
- Transport tovarnih jedinica kopno more (Ro-Ro sistem),
- Transport rijenih bari u pomorskom transportu.

36.Kombinovani transport je nain prijevoza robe gdje se od mjesta proizvodnje do mjesta
potronje koriste najmanje dvije vrste transportnih sredstava.

37.Palete
Palete su najstariji i najjednostavniji oblik tovarne jedinice integralnog transporta.
Koriste se u prevozu komandne i paketne robe u eksternom transportu, kao i u unutranjem
transportu.

Palete mogu biti:
- Plato (ravne) palete,
- Boks (stubne) palete.

Primjena paleta u integralnom (eksternom) i u unutranjem transportu
podrazumijeva obaveznu primjenu viljukara, kao sredstva vertikalnog transporta.

Palete su nale iroku primjenu i u visokoregalnim skladitima.

Od svih tovarnih jedinica integralnog transporta, palete zahtijevaju najmanja
poetna ulaganja u mehanizaciju pretovara, izradu samih paleta, skladita itd. Zbog relativno
niskih poetnih ulaganja, palete su nale iroku upotrebu u proizvodnji, prometu, trgovini,
skladitenju, itd.

Palete se obino izrauju od drveta, a njihova najvede mana jeste kratak vijek
trajanja i to veoma malo mogu zatititi robu od fizikog otedenja u transportu.


38. Kontejneri

Kontejner je zatvoren, nepromoiv sud pravougaonog presjeka i primjenjuje se za
transport i skladitenje denanih poiljaka, sa osnovnom funkcijom ukrupnjavanja robe,
zatite od kvarenja, gubitka i fizikog otedenja.

Prema namjeni kontejneri se dijele na:
1. Univerzalne za robu iroke potronje,
2. Specijalne za lakokvarljivu robu, cemenat, tenost, itd.

Prema vrsti i karakteristikama robe kontejneri se dijele na:
1. Kontejnere za prevoz komadne robe,
2. Kontejnere za proizvode u rasutom stanju (rinfuza), i
3. Kontejnere za tene terete.

Prema nosivosti i duini kontejneri se dijele na:
1. Male (zapremine 1 3 m
3
),
2. Srednje (zapremine 3 10 m
3
),
3. Velike (zapremine preko 10 m
3
),

Prema vrsti konstruktivnog materijala kontejneri se dijele na:
1. Drvene,
2. Metalne,
3. Plastine,
4. Gumene, itd.

Prema nainu prevoza kontejneri se dijele na:
1. Direktne kontejnere (samo kopneni, samo vodeni, itd.),
2. Kombinovane kontejnere (kopneno - rijeni, kopneno vazduni, itd.).

Primjena kontejnera u integralnom (eksternom) transportu podrazumijeva
obaveznu primjenu pretovarne mehanizacije ili pretovarnih rampi. Bilo koji sistem pretovara
da se primijenjuje potrebna su velika poetna ulaganja.

Uz primjenu visokih tehnologija pretovara kontejneri daju odline rezultate u
transportu, smanjuju vrijeme pretovara i omogudavaju gotovo neogranien broj meufaznih
operacija pretovara, to dalje omoguduje maksimalno iskoritenje konkurentskih prednosti
gotovo svih vidova transporta.

Pozitivne strane primjene kontejnera su:
- Relativno dug vijek trajanja (do 10 godina),
- Dobru zatitu robu u transportu od fizikog otedenja,
- Viestruko ubrzavanje pretovarnih operacija,
- Sniavanje ukupnih transportnih trokova po jedinici transportne usluge.

Negativne strane primjene kontejnera su:
- Visoka poetna ulaganja u primjenu kontejnerske tehnologije (izrada
kontejnera, pretovarna mehanizacija, pretovarne rampe, ulaganja u kontejnerska prevozna
sredstva, itd),
- Puno praznih kilometara (izraeni tovareni smjerovi).


39. Hucke-pack sistem (vozilo vozilo)

Integralni transport, tehnologije vozilo vozilo prestavlja kombinaciju drumskog i
eljeznikog transporta. Ostvaruje se tako to eljezniki transport preuzima tovarnu jedinicu
drumskog transporta u najbliem eljeznikom terminalu otpremne destinacije i predaje je
na najbliem eljeznikom terminalu prijemne destinacije.

Hucke pack sistem se primjenjuje u Evropi, a tovarne jedinice su:

- Izmjenjivi transportni sudovi (sanduk koji se skida sa asije drumskog vozila),
- Sedlaste prikolice (sanduci, cisterne, hladnjae), i
- Kompletna vozila drumskog transporta.

Primjena Hucke - pack sistem u integralnom (eksternom) transportu
podrazumijeva obaveznu primjenu pretovarne mehanizacije ili pretovarnih rampi. Bilo koji
sistem pretovara da se primijenjuje potrebna su velika poetna ulaganja.

Hucke - pack sistem uz primjenu visokih tehnologija pretovara daju odline
rezultate u transportu, smanjuju vrijeme pretovara sa drumskog vozila na eljeznicu, to
omoguduje maksimalno iskoritenje transportnih sredstava drumskog i eljeznikog
transporta.

Pozitivne strane primjene kontejnera su:
- Koritenje transportnih sredstava drumskog transporta kao tovarnog suda,
- Dobra zatita robe u transportu od fizikog otedenja,
- Smanjenje zadravanja transportnih sredstava eljeznikog transporta na poetno
zavrnim operacijama,
- Sniavanje ukupnih transportnih trokova po jedinici transportne usluge.
Negativne strane primjene kontejnera su:
- Visoka poetna ulaganja za pretovarnu mehanizaciju i pretovarne rampe,

Hucke-pack sistem koristi kokurentske prednosti eljeznikog vida transporta
na vedim odstojanjima, smanjuje zagaenje ivotne okoline, smanjuje guve na drumskim
saobradajnicama, itd.

Hucke-pack sistem pokazuje dobre rezultate ako se eljezniki transport koristi
500 km i vie. Ova tehnologija integralnog transporta nema pozitivnih pokazatelja ako se
eljezniki transport koristi manje od 300 km.

40. Ro Ro sistem (kopno voda)
Integralni transport, tehnologije kopneno transportno sredstvo plovno sredstvo, prestavlje
kombinaciju kopnenog vida transporta sa vodnim (pomorskim) transportnim sredstvom. Ro-
Ro brodovi spadaju u kategoriju trajektnih brodova, a slue za prevoz kontejnera, kompletnih
drumskih vozila i eljeznikih transportnih sredstava.

Osnovna razlika Ro-Ro brodova od ostalih plovnih sredstava jeste u povedanoj
stabilnosti i posjedovanju brodskih rampi za povezivanje palube broda za obalu mora. Neki
Ro-Ro brodovi imaju i kolosijek za nailazak eljeznikih transportnih sredstava na palubu
broda.

Ro-Ro brodovi se prema veliini gaza dijele na:
1. Brodove A klase sa gazom manjim od 6 metara,
2. Brodove B klase sa gazom vedim od 6 metara,

Ro-Ro brodovi se prema kategoriji plovidbe dijele na:
1. Brodovi za obalsku plovidbu,
2. Brodovi za prekomorsku plovidbu,
Ro-Ro sistemi se prema tehnologiji transporta tovarnih jedinica dijele na:
1. Ro-Ro sistem prve kategorije gdje se transportuju teka vozila drumskog
teretnog saobradaja sa vozaima (preko Lamana),
2. Ro-Ro sistem druge kategorije gdje se transportuju prikolice i poluprikolice
drumskog teretnog saobradaja,
3. Ro-Ro sistem trede kategorije gdje se transportuju kontejneri i druga
nekontejnerizovana roba,

Pozitivne strane primjene Ro-RO sistema transporta su:
- Primjenom Ro-Ro tehnologija mogud je transport od vrata do vrata,
- Dobru zatitu robe u transportu od fizikog otedenja,
- Koritenje vodnog saobradaja za transport na vedim odstojanjima,
- Smanjenje zadravanja transportnih sredstava na pretovaru,
- Sniavanje ukupnih transportnih trokova po jedinici transportne usluge.

Negativne strane primjene Ro-RO sistema transporta su:
- Visoka poetna ulaganja za brodove i pretovarne rampe,
- Mala iskoritenost nosivosti brodova,

41.PRIMJENA TEHNOLOGIJE DOSTAVE ROBE Just-in-Time

Velike multinacionalne kompanije u potrazi za jeftinom radnom snagom i
izvorima energije, izvrile su razmjetanje svojih fabrika (ili pogona) u zemlje tredeg
svijeta. Takva teritorijalna organizacija zahtijeva besprekoran sistem komunikacija i
transporta.

Veliki broj malih kooperanata, za svaku ulaznu poziciju drugi kooperant (pogotovo
kod autoindustrije i elektronike), kod klasinog naina snabdijevanja uslovljavaju velike
zalihe robe. Da bi se izbjeglo gomilanje robe, velike multinacionalne kompanije su zahtijevale
od peditera da ulazne pozicije robe dostave direktno na proizvodne trake.

Tehnologija dostave robe Just-in-Time, podrazumijeva dostavu robe direktno u
proizvodnju (na beskonanu traku u proizvodnom pogonu korisnika usluge).

Ovakav tehnologija transporta od prevoznika (peditera) zahtijeva:
1. Besprijekornu tanost i urednost,
2. Maksimalnu pouzdanost,
3. Raspolaganje sa dovoljnim prevoznim i ljudskim kapacitetima, da amortizuje sve
eventualne otkaze transportnih sredstava i ljudi,
4. Mogudnost dostave robe od vrata do vrata,

Tehnologija dostave robe Just-in-Time omoguduje svakom vidu transporta
uede u transportnom lancu, ali trai od svakog uesnika da se maksimalo pridrava ranije
navedenih zahtjeva.

Zbog veoma strogih zahtjeva, u tehnologiji dostave robe Just-in-Time, teko
opstaje vie vidova transporta u jednom transportnom lancu. Ako i ima vie vidova
trasnporta u jednom transportnom lancu, onda vidovi transporta koji su predodreeni za
masovne robe, moraju trpiti zbog vidova trasnporta koji vre direktnu dostavu robe u
proizvodne pogone korisnika transporta.

Pozitivni efekti dostave robe tehnologijom Just-in-Time su:
1. Izbjegavanje meufaznih operacija pretovara,
2. Izbjegavanje meufaznih operacija skladitenja robe,
3. Angaovanje samo nephodnih obrtnih sredstava za proizvodnju,
4. Nepotrebne velike hale za skladitenje robe,
5. Neportebna radna snaga za skladitenje, uvanje i izdavanje robe,
6. smanjena pretovarna mehanizacija unutranjeg transporta, itd.

Negativni efekti dostave robe tehnologijom Just-in-Time su:
1. Nemogudnost izbora najpovoljnijeg vida transporta,
2. Veliki rizici zbog nablagovremene dostave pojedinih roba.

Za tehnologiju dostave robe Just-in-Time najbre se prilagodio drumski transport. Razlog
za to su opet njegove konkurentske prednosti (fleksibilnost, razuena mrea puteva, itd.).
29.Fleksibilnost transpotra

Na fleksibilnost vida transporta pored ostalog direktan uticaj imaju prevozna
sposobnost vida transporta, poetna ulaganja u infrastrukturu i transportna sredstva, broj
zaposlenih po jedinici transportne usluge, itd.

Svaka transportna usluga ima svoju cijenu kotanja. Cijena transportne usluge
zavisi od vrijednosti fiksnih trokova (ne zavisi od obima izvrene usluge) i vrijednosti
varijabilnih trokova (troak nastao u procesu pruanja transportne usluge). Uee fiksnih i
varijabilnih trokova dat je u sledeoj tabeli.

% FIKSNIH TROKOVA % VARIJABILNIH
VID U UKUPNOJ TROKOVA U UKUPNOJ
TRANSPORTA VRIJEDNOSTI VRIJEDNOSTI
TRANSPORTA TRANSPORTA
CJEVOVODNI 80 - 85 % 15 - 20 %
ELJEZNICA 65 - 70 % 30 - 35 %
VAZDUNI 65 - 70 % 30 - 35 %
VODNI 50 - 60 % 40 - 50 %
DRUMSKI 30 - 40 % 60 - 70 %
Tabela III.1. Raspodjela fiksnih i varijabilnih trokova kod pojedinih vidova saobradaja

Iz predhodne tabele jasno se uoava da drumski transport ima najmanje uede
fiksnih trokova u cijeni transportne usluge. Ta injenica daje drumskom transportu poseban
imunitet na promjenu nivoa obima prevoza. Drumski transport najlake podnosi nedostatak
masovnih prevoza i lako se adaptira na kvalitativnu i kvantitativnu promjenu zahtjeva za
prevozom.

30.Potronja energije po jedinici transportne usluge

Na potronju energije po jedinici transportne usluge vida transporta direktan
uticaj ima vrsta pogonske energije koji transportno sredstvo koristi, nosivost transportnog
sredstva, veliina koeficijenta prijanjanja (trenje) transpotrnog sredstva za put
(infrastrukturu), itd.

Koliina potroene energije prilikom izvrenja prevoza utie na veliinu
varijabilnih trokova, a to dalje direktno na cijenu transportne usluge. Relativna potronja
energije po jedinici transportne usluge dat je u sledeoj tabeli.

RELATIVNA KOLIINA
VID UTROENE ENERIJE
TRANSPORTA PO JEDINICI USLUGE
( 1 ntkm)
eljeznice - elektro vua 1.0
Pomorski transport 1.3
eljeznice - dizel vua 3.5
Rijeni transport 3.7
Drumski prevoz - javni 12.9
Drumski prevoz - za sops. potrebe 22.9
Tabela III.2. Relativna potronja energije po jedinici transportne usluge

Iz predhodne tabele jasno se uoava da eljeznica elekrto vua ima najmanju
potronju energije po jedinici transportne usluge, pa je taj vid transporta najracionalniji za
prevoz masovnih roba na vedim odstojanjima.

U putnikom saobraaju eljeznica se javlja kao dominantna u prigradskom
saobraaju, gdje je veliki promet putnika.


31.Komercijalna brzina (vrijeme transporta)

Na komercijalnu brzinu dostave robe (prevoza putnika) od izvora do cilja prevoza
(putovanja) utie vie faktora, kao tu su zavisnost od drugih vidova transporta, duina
trajanja poetno/zavrnih operacija, duina trajanja eventualnih meufaznih operacija
pretovara, sloboda izbora puta i vremena putovanja, brzine kretanja transportnih sredstava,
itd.
Komercijalna brzina kod prevoza putnika je veoma bitna prilikom izbora vida
transporta i uvijek se vrednuje kao jedan od opredjeljujuih faktora za izbor vida transporta za
konkretan prevoz.
Kod prevoza robe komercijalna brzina dostave robe je veoma bitna, ali nije uvijek
opredjeljujui faktor za izbor vida transporta za konkretan prevoz.

U sledeoj tabeli date su veliine i relativna ocjena komercijalne brzine vida
transporta.

VELIINA RANGIRANJE
VID KOMERCIJALNE VIDOVA TRANSPORTA
TRANSPORTA BRZINE izraena u PO VRIJEDNOSTI
(km/h) KOMERCIJALNE BRZINE
VAZDUNI 200 - 600 km/h 1
DRUMSKI 40- 60 km/h 2
ELJEZNICA 15 - 25 km/h 3
CJEVOVODI 7 km/h 4
VODNI 5 km/h 5

Tabela III.3. Vrijednost komercijalne brzine i rang vida transporta

(Tabela je uraena na osnovu naenih srednjih vrijednosti iz dravnih statistika,
vrijednosti pokazatelja raznih kompanija, raspoloive litetrature, itd).

Iz predhodne tabele jasno se uoava da vazduni saobradaj ima apsolutnu
dominaciju u vrijednosti komercijalne brzine, pa je taj vid transporta nezamjenjljiv za prevoz
putnika na velikim odstojanjima.


32.Kapacitet

Na kapacitet transporta utie vie faktora, kao tu su pojedinani kapacitet
(nosivost) transportnih sredstava, mogudnost kombinovanja (spajanja) transportnih
sredstava, kontinuiranost, propusna mod infrastrukture, itd.

U sledeoj tabeli date su veliine i relativna ocjena kapaciteta (prevozne moi)
pojedinih vidova transporta.

VELIINA RANGIRANJE VIDOVA
VID NOSIVOSTI TRANSPORTA PO
TRANSPORTA TRANSPORTNIH KAPACITETU TRANS-
SREDSTAVA PORTNIH SREDSTAVA
VODNI 500.000 tona 1
CJEVOVODI ------ 2
ELJEZNICA 3.000 tona 3
VAZDUNI 240 tona 4
DRUMSKI 26 tona 5
Tabela III.4. Nosivost transportnih sredstava pojedinih vidova transporta

Iz predhodne tabele jasno se uoava da vodni saobradaj ima apsolutnu
dominaciju u nosivosti (kapacitetu) transportnih sredstava, pa je taj vid transporta
nezamjenjljiv za masovni prevoz robe na srednjim i velikim odstojanjima, gdje postoji
mogudnost za to (uslov je postojanje plovnog puta).
Kapacitet pojedinih vidova transporta (njegovo rangiranje) ne znai i konanu
ocjenu prevoznih modi pojedinih vidova transporta. Po predhodnoj tabeli vazduni saobradaj
je ispred drumskog saobradaja. Hendikep koji ima drumski saobradaj u nosivosti nadoknadi
sa uestalosti, slobodom izbora prevoznog puta, komercijalnom brzinom itd.



33.Bezbjednost

Pokazatelj za bezbjednost saobradaja jeste broj vanrednih dogaaja
(incidentnih sluajeva) u odnosu na ostvareni radni uinak.

U sledeoj tabeli data je relativna ocjena stepena bezbjednosti pojedinih vidova
transporta, po kriterijumu broja incidentnih sluajeva po jedinici radnog uinka (preenih km,
ostvarenih asova leta, ostvarenih asova plovidbe, itd.).

RANGIRANJE
VID VIDOVA TRANSPORTA
TRANSPORTA PO KOEFICIJENTU
BEZBJEDNOSTI
CJEVOVODI 1
VAZDUNI 2
VODNI 3
ELJEZNICA 4
DRUMSKI 5

Tabela III.5. Ocjena bezbjednosti sredstava pojedinih vidova transporta

Na stepen bezbjednosti pojedinih vidova transporta utiu i posljedice vanrednog
dogaaja. Naime, kod vazdunog saobradaja potpuno unitenje robe i smrtnost putnika su
gotovo sigurne prilikom incidentnog sluaja. Sline su posljedice kod eljeznikog i vodnog
transporta. Prilikom uzimanja tog pokazatelja drumski transport zauzima drugo mjesto (iza
cjevovoda).

Iz predhodne tabele jasno se uoava da vazduni i vodni transport imaju visok
stepen bezbjednosti i mali rizik od otedenja i gubljenja robe.





34.Pouzdanost, redovnost, tanost i komfor

Svaki od navedenih kriterija ima bitan uticaj na izbor vida transporta, ali je za sve
njih zajedniko da zavise od tehniko-tehnolokih svojstava transportnog sredstva i
infrastrukture, odnosno od njihovog zajednikog odnosa. Korisnik transportne usluge cijeni
ove pokazatelje tek nakon niza bitnijih konkurentskih prednosti tog vida transporta.

U sledeoj tabeli dat je bonitet vida transporta sa aspekta pouzdanosti (rad bez
otkaza), redovnosti, tanosti i udobnosti (komfora).

RANGIRANJE VIDOVA
VID TRANSPORTA PO
TRANSPORTA POUZDANOSTI, REDOVNOSTI
TANOSTI I KOMFORU
CJEVOVODI 1
DRUMSKI 2
ELJEZNICA 3
VODNI 4
VAZDUNI 5

Tabela III.6. Ocjena boniteta pojedinih vidova transporta

Cjevovodi imaju najvedu redovnost, pouzdanost i tanost. Drumski transport ima
visok stepen pouzdanosti, redovnosti, tanosti i komfora. eljeznice imaju visok stepen
pouzdanosti i komfora, dok im je tanost potpuno loa. Vodni saobradaj ima visok stepen
pouzdanosti, donekle tanost i komfor. Vazduni saobradaj se moe pohvaliti samo sa
tanosti.

POMORSKI TRANSPORT

Prijevoz robe i putnika brodovima morem
Djelatnosti: morsko brodarstvao, morske luke, pomorski pediteri, pomorski agenati te
osiguranje robe i putnika
Pomorska plovidba- djelatnost plovljenja morem na posebno izraenim plovilima-brodovima
linijska, tankerska i slobodna plovidba
Obuhvada preko 70% svjetske razmjene
Prednosti - niski trokovi, velike koliine robe
Nedostaci - brzina

BRODOVI

Objekti namijenjeni za plovidbu morem ili rijekom
Obvezno registrirani kod upisnog registra brodova drave pod ijom zastavom plove
Oznake za identifikaciju: ime, pristanite upisa, pozivni znak za radiopromet
Brodske isprave: dokazuju pripadnost, kvalitetu, kapacitet i ostale potrebne osobine koje
brod mora imati da bi odgovarao mjerama zatite i sigurnosti plovidbe

VRSTE BRODOVA

Linijski brodovi-plove na odreenoj liniji s tono utvrenim redom plovidbe nosivosti obino
do 15.000 t
Brodovi slobodne plovidbe- tzv. tramperi, slue za prijevoz rasutih tereta a postoji ih itav niz
vrsta:
o Brod za prijevoz rasutih tereta (bulk carrier)- slui za prijevoz itarica, rudae, fosfata,
ugljena nosivosti do 200.000 t
o Brod za prijevoz suhih i tekudih tereta (Oil-bulk-ore carrier)- kombinirani brod koji
moe prevoziti i rasuti i tekudi teret istovremeno
o Brodovi za prijevoz tekih tereta- itav brodski prostor predstavlja skladite za
smjetaj tereta (imaju po dvije snane dizalice nosivosti i do 500 t)
o Brod- hladnjaa- namijenjen za prijevoz pokvarljive robe (opremljeni su rashladnim
ureajima i posebnom izolacijom skladita za odravanje temperatura od 30 do
+12C)
o Brod za prijevoz tekudih tereta (tanker)- slui za prijevoz robe u tekudem stanju
(nosivost za plin 135.000 a za naftu i do 500.000 t)

4 GLAVNE MJ ERE BRODA

Istisnina - teina brodom istisnute vode
Istisnina praznog broda (light displacement)- teina potpuno opremljenog broda bez tereta,
putnika i posade
Istisnina punog broda (load displacement)-teina broda toliko nakrcanog da plovi na ljetnoj
teretnoj liniji



Nosivost razlika teine punog i praznog broda (mjeri se u teinskim tonama) a razlikujemo:
ukupnu nosivost predstavlja brodsku posadu s opremom, gorivom, teretom, prtljagom,
zalihama hrane, vode, itd.
korisnu nosivost predstavlja teinu tereta i putnika

Zapremnina ili registarska tonaa- badarena zapremnina broda :
bruto-registarska tonaa tj. badarena zapremnina ukupnog zatvorenog brodskog prostora i
neto-registarska tonaa tj. zapremnina onog dijela tog prostora koja se moe koristiti za
prijevoz tereta i putnika(jedinica zapremnine- 100kubnih eng. stopa ili 2,83 m3. )

Kapacitet- mjera raspoloivog prostora za teret ili kapacitet skladita a izraava se m ili stopama
kapacitet za ito (grain capacity) za rasuti teret
kapacitet za bale (bales capacity) za generalni teret

TEU novija jedinica mjere za veliinu oznaava koliko kontejnera veliine 20 stopa stane u jedan
brod

LUKE I SKLADITA

Luka je prirodno ili umjetno zatideni morski prostor.
Predstavlja poveznicu morskih i kopnenih puteva.
Djelatnosti luke
o slagaki poslovi - predstavljaju fazu neposrednog izvrenja ugovora o prijevozu
o skladini poslovi - faza prekida transporta gdje luka nastupa kao skladitar
Djelatnosti i potrebnu infrastrukturu luke regulira zakon o morskim lukama(NN 108/95),
Poslovi slaganja: krcanje tereta na brod, slaganje tereta na brod, na brodu, iskrcavanje tereta
sa broda na obalu, u kopnena i druga vozila te slaganje tereta u njima
Ugovor o slagalakom poslu je ugovor o djelu
Tko snosi trokove ukrcavanja odnosno iskrcavanja robe s broda ili na brod u praksi se
utvruje klauzulama F.I.O. ili F.I.O.S

BRODSKO TRITE I VRSTE TERETA

Brodski prostor predmet je trgovanja na burzama kao i svaka druga roba gdje se na temelju
ponude i potranje utvruje cijena
Glavne burze brodskog prostora nalaze se u Londonu i New Yorku ( znaajan utjecaj na
formiranje svijetskih cijena brodskog prostora)
Baltic Exchange u Londonu najuvenija je burza svijetskog brodarskog prostora
Teret koji se prevozi morem moe se svrstati u:
o tekudi teret (nafta, derivati nafte, kemikalije, alkohol, ulja ukapljivi plin)
o rasuti teret( eng. bulk cargo)-ugljen, eljezna rudaa, itarice, ria itd.
o generalni teret tereti upakirani u bale, sanduke, vrede i druge posude, strojevi,
automobili, te kontejnerizirani teret


VRSTE PLOVIDBE

Mala obalna plovidba- ograniena na povezivanje obalnih mjesta i plovidbu nedaleko obale
Velika obalna plovidba- povezuje mjesta unutar zatvorenih mora
Duga plovidba- obuhvada plovidbu preko oceana
Kabotaa je plovidba unutar granica jedne zemlje sa ciljem prijevoza robe
U trgovakoj eksploataciji brodova razlikujemo:
Slobodna plovidba- obavlja se prema konkretnoj potrebi, gdje brod plovi bez posebnog plana
Linijska plovidba- plovidba prema utvrenom redu plovidbe

UGOVOR O PRIJ EVOZU MOREM

Brodar je fizika ili pravna osoba koja je kao dratelj broda, nositelj plovidbenog pothvata te
tuim ili svojim brodom obavlja prijevoz u vlastito ime i za vlastiti raun
Naruitelj je ugovorna stranka koja od brodara naruuje prijevoz stvari, teglenje broda ili
obavljanje drugog posla
Krcatelj je naruitelj ili osoba koju on odredi i koja na osnovi ugovora o prijevozu predaje
brodaru stvari radi prijevoza
Primatelj je osoba ovlatena za primanje stvari od brodara, tj. osoba koja od brodara
preuzima robu u odredinoj luci

VRSTE UGOVORA

Ugovor o plovidbenom poslu:
Ugovor o prijevozu stvari morem
Ugovor o prijevozu putnika morem
Ugovor o teglenju, odnosno potiskivanju morem
Ugovor koji se odnose na druge plovidbene poslove

Ugovor o zakupu broda- vlasnik broda gubi svojstvo brodara, a plovidbeni se pothvat obavlja za raun
i u ime zakupca Bare boat charter

Ugovor o prijevozu stvari morem
Jedna se stranka obvezuje (brodar), da de prevesti stvari brodom iz jednog mjesta u drugo, a
druga stranka (naruitelj) da de platiti vozarinu

BRODARSKI UGOVOR

Sklapa se u slobodnoj plovidbi za prijevoz tereta morem, a sklapa se za cijeli brod ili samo dio
skladita.
Brodar sklapa vie pojedinanih ugovora o prijevozu robe a ugovori mogu biti:
Brodarski ugovor na vrijeme- naruitelj eli prevesti vede koliine tereta jednim brodom u
vie uzastopnih putovanja
Brodarski ugovor na putovanje- brodar se obvezuje prevesti teret s jednog mjesta na drugo
uz naplatu ugovorene vozarine
Podbrodarski ugovor- naruitelj broda s tredom osobom ugovori prijevoz tereta pa na brod
ukrca robu trede osobe umjesto svoje robe
Prijevozniki ugovor-
o teite ovog ugovora lei u izvrenju samog prijevoza (nije bitno kojim de se brodom
teret prevesti)
o prijevozniki se ugovor sklapa predajom robe brodaru i primitkom teretnice

LUKA UKRCAJ A ILI ISKRCAJ A

Dunost je brodara dovesti brod u odreenu luku i u odreeno vrijeme kako je dogovoreno
ugovorom bilo da se radi o ukrcaju ili iskrcaju robe
Mogude je ugovorom dogovoriti naknadno utvrivanje luke iskrcaja
Luka mora biti sigurna za brod te imati potrebnu infrastrukturu za normalno odvijanje ukrcaja
ili iskrcaja robe

DOLAZAK BRODA U LUKU

Vrijeme dolaska odreuje se okvirno unutar nekoliko dana
Dozvola za slobodan promet dobiva se nakon fitosanitetske i veterinarske kontrole broda,
nakon ega se prelazi na carinski pregled
Pismom spremnosti obavjetava se krcatelja, primatelja ili naruioca broda da je brod
spreman za ukrcaj ili iskrcaj
Naruitelj je duan dovesti robu do ispod vitla broda
Trokove ukrcaja ili iskrcaja snosi brodar ako nije drukije ureeno nekim od ovih klauzula:
o Klauzula F.I.O.(free in and out) - trokove ukrcaja snosi krcatelj a iskrcaja primatelj
o Klauzula F.I.O.S.(free in and out stowed)- ak i trokove slaganja u brodu snosi
primatelj odnosno krcatelj
o Klauzula F.I.O.T(free in and out trimming)-koristi se kod prijevoza rasutih tereta, jer
se oni ne slau, ved se poravnavaju u brodskom prostoru

STOJ NICE

Vrijeme na raspolaganju primatelju ili krcatelju za ukrcaj ili iskrcaj, bez da mu brodar naplati
odtetu
Poetak stojnica- vrijeme od primitka pisma spremnosti plus ugovoreno vrijeme
Trajanje stojnica- najede odreeno ugovorom
Raunanje stojnica- uobiajeno je raunanje po radnim danima
Prekid stojnica- za vrijeme blagdana i neradnih dana te zbog dogaaja koji zapreuju
normalan rad

POMORSKA TERETNICA

Robno-vrijednosni papir kojim brodar potvruje primitak robe, koji ga obvezuje da tu istu
robu isporui zakonitom imatelju isprave u istom stanju u kojem je robu primio


Trostruko znaenje teretnice:
o potvruje postojanje ugovora
o slui kao dokaz da je brodar primio teret u njoj naveden
o utvruje pravni odnos prema primatelju tereta
Teretnica prema Pomorskom zakoniku mora sadravati:
o Tvrtku, tj. ime i sjedite ili prebivalite brodara
o Ime, tj. podatke o identitetu broda
o Tvrtku, tj. ime i sjedite krcatelja
o Tvrtku, tj. ime i sjedite, tj. prebivalite primatelja te oznaku po naredbi ili na
donosioca
o Luku odredita ili vrijeme odreenja luke
o Koliinu tereta(br. komada , masa, obujam i sl.)
o Vrstu tereta i oznake koje se na njemu nalaze
o Stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu
o Odredbe o vozarini
o Mjesto i dan ukrcavanja tereta i izdavanja teretnice
Ako teretnica ne sadri podatke vezane uz teret takva se teretnica naziva ista teretnica
S obzirom na to kako je utvren primatelj u teretnici ona moe biti:
o Teretnica na ime-ovladuje samo imenovanu osobu na preuzimanje robe od brodara.
Prenosi se cesijom
o Teretnica po naredbi- prenosi se indosiranjem-ovlatenik prava iz teretnice na
poleini dokumenta navodi osobu na koju prenosi pravo(indosament)
o Teretnica na donositelja - prenosi se obinom predajom iz ruke u ruku. Imatelj
teretnice ima sva prava prema brodaru kao i prethodni imatelj

VOZARINA

Cijena koju plada naruitelj brodaru za izvreni prijevoz robe morem
Vozarina se utvruje ugovorom a moe biti:
o Po jedinici vremena
o Paualna- plada se za odreeni prostor bez ozira na njegovo iskoritenje
o Vozarina po jedinici tereta
o Mrtva vozarina- plada se bez obzira da li je predmet prijevoza predan ili nije
o Vozarina po vrijednosti (ad valorem)



07 - ELJEZNIKI TRANSPORT

u uem smislu obuhvada prijevoz robe i putnika eljeznikim prijevoznim vozilima po
eljeznikim putovima
u irem smislu obuhvada i sve operacije te komunikacije u eljeznikom prijevozu(pakiranje,
utovar, istovar, signiranje, sortiranje i slini poslovi)
Od 60-tih na dalje gubi vodedu ulogu u kopnenom prijevozu ( pada sa 90% na 15% kopnenog
prometa), uglavnom zbog naglog razvoja cestovnog prometa



Strategija razvoja:
o modernizacija postojedih pruga te povezivanje unutranjosti s jadranskim lukama
o Povedanje udjela u vanjskotrgovinskom prometu te priejvozu sirovina za industrijsku
proizvodnju
PRIJEVOZNI PUT
o eljezniki kolosijek odnosno pruga:
o irina kolosijeka u vedini zemalja 1.435 mm
o Dozvoljeno opteredenje: 4 kategorije osovinskog opteredenja od 16-22.5 t
PRIJEVOZNO SREDSTVO
o Lokomotive (parne, motorne, elektrine)
o Vagoni (putniki, teretni, s vlastitim pogonom, specijalna vozila)
o Teretni Vagoni (12 glavnih serija teretnih vagona)
o Oznaka H i broj 78 oznauje pripadnost vagona RH
o RIV oznaka da je vagon graen po propisima Pravilnika o uzajamnoj upotrebi teretnih
vagona u meunarodnom prometu

PRAVNA REGULATIVA

Najznaajniji dokument za ureivanje imovinsko-pravnih odnosa iz ugovora o prijevozu je
Konvencija o meunarodnim prijevozima eljeznicama COTIF
U domadem prometu najznaajniji je Zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu
(NN broj 87/1996)

UGOVOR O PRIJ EVOZU
Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje stvar prevesti do odredinog kolodvora i
predati primatelju a sklopljen je kad prijevoznik primi na prijevoz stvar s teretnim listom
Primitak se potvruje stavljenjem nadnevka i iga otpremnog kolodvora na teretni list

TEHNOLOGIJ A PRIJ EVOZA

Priprema prijevoza sredstva za rad, procesa prijevoza, organizacije prijevoza, provedbe
prijevoza
Provedba prijevoza postavljanje vagona utovar - postavljanje kompozicije prijevoz
istovar-pediterski poslovi vezani s teretom ili vozilima
Zavravanje prijevoza pretpriprema novog ciklusa prijevoza

PRIJEVOZNI TROKOVI

Pladaju se na osnovi tarifa, a plada ih poiljatelj
Trokove mora platiti primatelj kad iskupi teretni list ako poiljatelj nije na sebe preuzeo
pladanje trokova
Tarife sadre prijevozne uvjete i vozarine a primjenjuju se prema svima pod jednakim
uvjetima
Tarife mogu biti: meunarodne i domade
Domade (u eljeznikom prometu RH to su tarife za prijevoz roba sastavljene od dijelova HRT
151 158)
CARINSKI POSTUPAK

u meunarodnom prijevozu poiljatelj uz teretni list prilae sve potrebne dokumente za
carinski pregled
poiljatelj snosi svaku tetu uzrokovanu nedovoljnim ili neispravnim priloenih isprava
POSTUPAK CARINJENJA:
1. zapoinje dolaskom vlaka na carinski kolosijek gdje se utvruje brojno stanje kola
2. obavlja se carinski pregled vlaka i osoblja
3. utvruje se brojno stanje stranih plombi na vagonima
Roba se pregledava na temelju prijave o uvozu i provozu robe (ispostavlje se na
temelju eljeznikih isprava koje prate robu)

ODGOVORNOST PRIJ EVOZNIKA

eljeznica preuzima odgovornost za izvrenje prijevoza na cijelom putu sve do izdavanja robe
eljeznica je duna platiti odtetu za djelomian ili potpuni gubitak robe, te za kanjenje
isporuke ako je time nanesena dokaziva teta nositelju prava
Iznos odtete je u svakom sluaju ogranien

OSLOBOENJE OD ODGOVORNOSTI
eljeznica ne odgovara za nastalu tetu ili gubitke robe ukoliko dokae da su nastale okolnosti na
koje nije mogla utjecati:
propusti korisnika prijevoza (nepravilno slaganje robe)
karakteristike stvari koje se prevoze (pokvarljiva roba)
via sila (neizbjeivi dogaaji)

TERETNI LIST

teretni list - legitimacijski papir koji daje pravo naznaenom primatelju zahtijevati od
prijevoznika izruenje tereta
u teretnom listu navode se podaci bitni za izvrenje prijevoza

Dvije su vrste Teretnog lista:
Za domadi transport ( ima pet dijelova)
Za meunarodni transport (5+1 dio)

Za domadi prijevoz sadrava:
Original (prati poiljku)
Duplikat (dobiva ga poiljatelj nakon sklapanja ugovora)
Kopiju (ostaje kod otpremnog kolodvora)
Teretnu kartu (predaje se slubi za kontrolu prihoda elj.)
Izvjede o prispjedu (obavijest primatelju o prispjedu poiljke)
Za meunarodni transport:
Ima jo i esti primjerak prijepis kopije teretnog lista koji prati robu do granice a slui
kontroli graninog prijevoza

Teretni list mora sadravati:
mjesto i datum sastavljanja
naznaku odredinog kolodvora
ime i prezime i adresu primatelja
naznaku vrste i masu tvari, broj komada
ig otpremnog kolodvora
popis isprava koje se prilau terenom listu
trokove prijevoza, broj vagona itd.

VRSTE POILJ AKA

Komadne - takva poiljka koja se moe transportirati zajedno sa ostalim poiljkama
Vagonska - mora se prevoziti u posebnom vagonu
Expresna - rok isporuke 24h za svakih zapoetih 400km
Prijevoz ivih ivotinja - u posebnim za to predvienim vagonima u skladu s veterinarsko-
sanitetskim uvjetima
Prijevoz opasnih tvari-utovaruju se na posebnim mjestima a prevoze se zasebno (bez putnika)
Izvanredne poiljke - poiljke koje dimenzijama ne odgovaraju standardnim tehnikim
uvjetima prijevoza



08 - CESTOVNI TRANSPORT

Prijevozni put - razliite vrste cesta:
javne ceste - ovisno o drutveno gospodarskom znaenju razvrstavaju se na magistralne,
regionalne i lokalne
nerazvrstane ceste - svaka povrina koritena za promet po bilo kojoj osnovi

Prijevozna sredstva - motorna i prikljuna vozila(nemaju vlastiti motorni pogon a slue preteno
smjetaju tereta):
prikolica- ima najmanje dvije osovine
poluprikolica- vozilo bez prednje osovine

Vozila s obzirom na vrste tereta:
Vozila za prijevoz suhih tereta: prijevoz stoke, smrznute robe(hladnjae), za prijevoz rasutih
tereta, vozila za prijevoz paletiziranog tereta, vozila za prijevoz kontejnera
Vozila za prijevoz tekudih tereta: cisterne za prijevoz nafte i derivata nafte, za prijevoz
prehrambenih tekudina, za prijevoz kemikalija, tekudih plinova, te za branaste materijale

Doputene dimenzije (gabariti) vozila:
Doputena duina teretnog motornog vozila: 12m
Tegljaa s poluprikolicom: 16,5m
Vunog vozila s jednim ili dva prikljuna vozila: 18m
irina: 2,5m visina: 4m,
najveda doputena masa: 40t
KARNET TIR

Carinski dokument koji predstavlja odreenu carinsku garanciju (izdaje ga meunarodna
udruga cestovnih prijevoznika IRU)
Vozilo mora imati posebnu oznaku (plou) TIR i ispravu (karnet), tiskanu na jeziku zemlje koja
ga izdaje te na francuskom jeziku
Prednosti TIR karneta - pojednostavljenje carinske procedure
Roba se carini u otpremnim i uputnim carinarnicama, dok se kod prelaska granice kontrolira
samo plomba, te potrebna dokumentacija
Carinske uprave osiguravaju se za eventualno krenje carinskih propisa jamstvom ovlatene
organizacije zemlje koja je izdala karnet i osiguravajudeg drutva koje preuzima jamstvo

Vrste karneta:
6 listida i talona - prijevoz preko dvije zemlje
14 listida i talona- prijevoz se odvija kroz vie zemalja

Prilog br. 6 konvencije TIR propisuje uvjete za cestovno vozilo:
Mora biti konstruirano da carinarnica stavljanjem plombe (peata) moe imati kontrolu nad
robom koja se prevozi
Vozilo podlijee pregledu o tehnikoj sposobnosti vozila od koje dobiva potvrdu o odobrenju
te plavu plou (TIR) dimenzija 250400mm

Prilikom prijevoza prijevoznik mora nositi:
Karnet TIR za robu koju prevozi
Tablicu za raspoznavanje
Meunarodni tovarni list, meunarodnu prometnu kniicu i vozaku dozvolu
Izdavatelj karneta vodi registar karneta i svaki nosi svoj registarski broj
Popunjeni karneti podnose se carinarnici zajedno s teretom prilikom otpreme, te prijelaznim
carinarnicama i carinarnici zemlje odredita

Iskoritene karnete prijevoznik je duan vratiti odmah a neiskoritene po isteku valjanosti
Karnet sadri manifest koji predstavlja popis robe koja se prevozi
U RH poslovna zajednica Transportkomerc Zagreb, prodaje karnete TIR hrvatskim
autoprijevoznicima.
Croatia osiguranje jami do iznosa 50.000US$ kod carinskih oragana u sluaju nepridravanja
carinske konvencije o primjeni karneta TIR

CARINSKI POSTUPAK

Sva cestovna vozila s robom ili bez moraju se zaustaviti prilikom prijelaza granice radi
obavljanja graninog pregleda
Cestovno vozilo i roba prijavljuju se pograninoj carinarnici prijavom o uvozu i provozu robe,
a carinarnica kontrolira stvarno stanje s onim navedenim u ispravama
Ako se roba ne granii u pograninoj carinarnici vozar mora platiti svotu u visini proraunate
carine ili poloiti bankovno jamstvo
Ako se roba ne moe vaditi iz vozila bez otedenja carinskih obiljeja, na vozila se stavljaju
carinska obiljeja te se roba upuduje prijamnoj carinarnici

PRAVNI ASPEKTI CESTOVNOG PRIJ EVOZA

MEUNARODNI TRANSPORT
Ugovorni odnosi izmeu prijevoznika i korisnika ureeni su Konvencijom o ugovoru za
meunarodni prijevoz robe (CMR, eneva, 1956.)
Odnosi iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage ureeni su odredbama Konvencije o ugovoru
o meunarodnom cestovnom prijevozu putnika i prtljage (CVR)
DOMADI TRANSPORT
Ureen je Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu
Ugovorni se odnosi ureuju i Opdim uvjetima prijevoza koje donose pojedini prijevoznici ili
njihova udruenja(U RH to je Transportkomerc)

MEUNARODNI PRIJEVOZ MOE BITI:
Javni- pristupaan svim korisnicima prijevoznih usluga, a odvija se kao linijski i slobodni
prijevoz
Prijevoz za vlastite potrebe- obavlja ga domada ili strana pravna ili fizika osoba radi potreba
svoje djelatnosti

POSEBNE VRSTE PRIJEVOZA:
Izvanredni prijevoz - prijevoz kod kojeg su dimenzije vozila ili stvari na vozilu ili ukupna masa
vedi od propisanih(Izvanredni prijevoz obavlja se samo uz prijanju dozvolu ministarstva
prometa i veza)
Kabotaa - prijevoz putnika i stvari izmeu pojedinih mjesta na teritoriju RH ( strani
prijevoznik jedino uz dozvolu ministarstva prometa i veza moe obavljati takav prijevoz)

UGOVOR O PRIJ EVOZU

Ugovor o prijevozu sklapa se usmeno, pismeno, telefonski ili telefaksom a postojanje i
valjanost ugovora dokazuje se izdavanjem tovarnog lista
U meunarodnom prometu tovarni se list izdaje dvojezino (na domadem i na jednom
meunarodnom jeziku)
Tovarni se list izdaje u tri primjerka:
o Prvi se predaje poiljatelju, drugi prati robu a tredi zadrava prijevoznik
o Ako se roba utovaruje u razliita vozila, ili je razliite vrste tada poiljtelj ili prijevoznik
moe zahtijevati izdavanje tovarnog lista za svaku robu, za svako vozilo poseban
tovarni list
o Poiljatelj raspolae robom za vrijeme dok se ona prevozi
o Pravo raspolaganja prestaje kada se drugi primjerak tovarnog lista preda primatelju

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA
o Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak robe ili za njeno otedenje od
trenutka preuzimanja robe do trenutka predaje
o Prijevoznik jednako odgovara i za kanjenje isporuke
o Prijevoznik ne odgovara za gubitak, otedenje ili zakanjenje koje nastane krivnjom
nositelja prava, zbog prirode robe ili zbog neizbjenih okolnosti (vie sile)




NAKNADA TETE
o U sluaju gubitka robe nositelj prava moe traiti od prijevoznika naknadu tete u
roku 30 dana po isteku dogovorenog roka
o Naknada za potpun ili djelomini gubitak robe obraunava se prema vrijednosti robe
u trenutku predaje robe na prijevoz
o U meunarodnom prijevozu ogranienje od odgovornosti je 8,33 jedinice SPV-a
MMF-a za bruto kg izgubljene ili otedene robe
o U domadem prijevozu ogranienje je do 30 kn po kilogramu teine izgubljenog ili
otedenog tereta

TOVARNI LIST

legitimacijski papir koji glasi samo na jednog primatelja (nije robno- vrijednosni)
Sadri podatke o:
o datumu i mjestu izdavanja
o imenu i adresi poiljatelja, prijevoznika, primatelja
o mjesto i datum utovara i mjesto odredita
o opis robe, koliinu robe, bruto-teinu
o trokove prijevoza, upute za carinsku proceduru itd.
Popunjava ga poiljatelj
Prijevoznik mora provjeriti vjerodostojnost podataka o robi (broj koleta, oznake i brojeve)
navedenih u tovarnom listu kod preuzimanja robe
Tovarni list je dokaz o sklopljenom ugovoru o prijevozu, te dokaz o uvjetima ugovora o
prijevozu
Poiljatelj odgovara prijevozniku za svaku tetu koja nastane zbog netonosti ili neispravnosti
isprava ili podataka.

PRIJ EVOZ OPASNIH TVARI

Za meunarodni transport vrijedi Meunarodni sporazum o prijevozu opasnih tvari- ADR
Vozilo koje prevaa opasne tvari mora biti oznaeno posebnim oznakama i opremljeno
posebnom opremom (dizalice, aparati za gaenje poara itd.)
Roba mora biti na odreeni nain pakirana i oznaena, da ne doe do ugroavanja sigurnosti
prometa
U domadem prijevozu takav prijevoz ureuje pravilnik o prijevozu opasnih tvari(NN br.
54/1995)

IZVANREDNI PRIJ EVOZ

prijevoz robe vozilima koja prazna ili s teretom imaju masu ili osovinski pritisak vedi od
dozvoljenog ili dimenzije vede od propisanih
dozvole za takav prijevoz kod nas daje Hrvatska uprava za ceste
trokove posebnog prijevoza (izdavanje dozvole, poduzimanje posebnih mjera sigurnosti)
plada podnositelj zahtjeva
U posebnim sluajevima uz vozilo pratnje prijevoznika transport prati i prometna policija

VOZARINE

Glavni kriterij za utvrivanje vozarine u cestovnom prometu jesu prijeeni kilometri i tarifna
stavka nosivosti
Kod prijevoza komadnih poiljaka vozarina se utvruje prema duini puta u km i tarifne
osnove za teinu poiljke u kg (najmanja obra. teina 200kg)
Kod prijevoza robe u specijalnim vozilima (cisterne za prijevoz rasutih i tekudih tereta) cijene
vozarina povedavaju se za ak do 80% od redovne cijene prijevoza
Jedinstvene uvjete za utvrivanje cijena usluga u prijevozu roba donijela je udruga cestovnih vozara

Znaaj saobradaja i transporta
Ekonomski
Prostorno geografski
Drutveni
Razvojni
Ostali (kulturoloki, politiki...)

osnovni elementi transportni sistem a su:

- putevi,


ija i upravljaje.